Listopada 2007. 9. Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja “Bukovčak” u Selnici

Stranica 1312 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. KLASA: 350-02/06-01/1 URBROJ: 2109/15-07-15 Selnica, 20. rujna 2007. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Dragutin Debelec, v. r. 9. Na temelju članka 28. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 26. Statuta Općine Selnica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/01), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Selnica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/04 i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Selnica, KLASA: 350-01/07-01/3, URBROJ: 2109/15-07-07, Općinsko vijeće Općine Selnica na 13. sjednici održanoj 20. rujna 2007. godine, donosi ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja područja “Bukovčak” u Selnici i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja područja “Bukovčak” u Selnici (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka “Urbia” d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se južno od županijske ceste ŽC-2006 Selnica - Prekopa, te zapadno od škole i gospodarskih sadržaja uz županijsku cestu ŽC 2005 Selnica - Zebanec Selo. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 7,95 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 0.1 Situacija - podloga za izradu DPU 1. Detaljna namjena površina 2.1. Plan komunalne infrastrukture - plan prometa 2.2 Plan komunalne infrastrukture - mreže vodooskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 2.3. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija 3. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 4. Uvjeti gradnje građevina ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 1. - “Detaljna namjena površina”, kojime je definirana namjena površina za: - postojeće građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/; - planirane građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M2/; - planirana građevna čestica društvene namjene - zdravstvena /oznaka D1/; - planirana građevna čestica društvene namjene - društveni dom /oznaka D2/; - planirana čestica javne zelene površine - javnog parka /oznaka Z1/; - planirana čestica zaštitnog zelenila uz ulični koridor /oznaka Z2/; - površina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/; - površina rasjeda /oznaka RA/; - ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i - zelene površine i pješačke, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su: - izgradnji građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom broj 1 - “Detaljna namjena površina” i - izgradnji kompatibilnih građevina, određenim za svaku pojedinačnu osnovnu namjenu, u člancima 6 - 8, ovih Odredbi.
Članak 6. 1) Mješovita, pretežito stambena namjena /M1 i M2/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine ili stambeno-gospodarskog kompleksa. 2) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito stambene namjene moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1313 - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - trgovini proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanju sportskih klubova, udruga građana i slično)

Članak 6.

- ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1 i 2. ovog stavka. 3) Ukoliko je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, izgrađena građevina osnovne namjene, uz nju je, kao prateću građevinu moguće graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu ili poslovnu trgovačku građevinu prema stavku 2, alineji 2, podalineji 4. ovog stavka, - jednu poslovnu građevinu, određenu prema stavku 2, alineji 2, podalinejama 1, 2. i 4. ovog članka, - jednu ili kompleks gospodarskih građevina, koje je potrebno locirati unutar površine za razvoj tlocrta pomoćnih građevina prema kartografskom prikazu broj 4. “Uvjeti gradnje građevina” ili najmanje 12,0 m udaljeno od susjednih stambenih građevina i 30,0 m udaljeno od linije regulacije vlastite građevne čestice, pri čemu su građevine namijenjene obavljanju: - tehničkih servisa (autoelektričarskih usluga i pranje automobila, automehaničarske, autolimarske i limarske radione), - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), - proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drveta, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti, - biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), - skladištenja i primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare). 4) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu moguće je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, graditi više pomoćnih građevina:

Članak 6.

- unutar površine za razvoj tlocrta osnovne građevine moguće je locirati: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - najviše jedan bazen vodene površine do 60,0 m2 (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom), - najviše jedno tenis igralište po čestici, koje od susjedne stambene građevine treba dodatno biti udaljeno najmanje 12,0 m, - unutar površine za razvoj tlocrta građevina, ali iza osnovne građevine, u odnosu na liniju regulacije, lociraju se: - garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, - unutar površine za razvoj tlocrta pomoćnih građevina ili najmanje 12,0 m udaljeno od susjednih stambenih građevina i 30,0 m udaljeno od linije regulacije vlastite građevne čestice, lociraju se pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja - građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2 po čestici. 5) Na česticama mješovite, pretežito stambene namjene, unutar obuhvata DPU-a nije moguće graditi građevine za uzgoj životinja, ili vršiti prenamjenu postojećih građevina druge namjene u građevine za uzgoj životinja, ukoliko bi ukupna neto površina svih prostora namijenjenih za tu svrhu, premašivala 90,0 m2 po čestici.

Članak 7.

Članak 7. 1) Površina društvene namjene za zdravstvene djelatnosti /oznaka D1/, omogućava formiranje građevne čestice i gradnju građevine u funkciji zdravstvene zaštite građana - prvenstveno ambulante primarne zdravstvene zaštite (liječnik opće prakse, stomatolog), ali i drugih, specijalističkih ambulanti, s pratećim sadržajima u funkciji osnovne djelatnosti. 2) Na čestici prateće građevine nije moguće graditi, a pomoćne građevine trebaju biti integrirane u osnovnu građevinu ili oblikovane kao dio građevnog kompleksa.

Članak 8.

Članak 8. 1) Površina društvene namjene /oznaka D2/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju kompleksa građevina javnih sadržaja - društvenog doma s prostorijama za građanske udruge, trgovačke sadržaje, te tihe i čiste uslužne i ugostiteljske sadržaje. 2) Kao prateća funkcija kompleksa, u gornjim etažama mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne neto površine građevine. 3) Na čestici društvene namjene /oznaka D2/, pomoćne građevine trebaju biti integrirane u osnovnu građevinu ili oblikovane kao dio građevnog kompleksa.

Članak 9.

Članak 9. 1) Površina čestice za izgradnju građevina infrastrukturnih sustava - transformatorske stanice /oznaka iS/, namijenjena je formiranju građevne čestice i gradnji transformatorske stanice za potrebe područja za razvoj naselja. Stranica 1314 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007.
Članak 10. 1) Površina rasjeda /oznaka RA/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju površine erodiranog zemljišta (rasjed i vododerina) koje radi konfiguracije terena, erozije i utjecaja oborinskih voda, nije moguće privesti drugoj namjeni, već ga je potrebno održavati u stanju zelene površine, obrasle visokim raslinjem, koje onemogućava daljnju eroziju. 2) Na čestici je obvezno postaviti natpis s upozorenjem o strmini terena.

Članak 11.

Članak 11. 1) Javna zelena površina javnog parka /oznaka Z1/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju parka javnog režima korištenja. 2) Park je potrebno urediti sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta na način da se postigne prepoznatljiva ambijentalna parkovna površina za odmor i provođenje slobodnog vremena, sa sadržajem dječjeg igrališta. 3) Park nije dozvoljeno ograđivati. 4) Unutar parka potrebno je: - predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti lokacije za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom, - postaviti igrala za djecu, - odrediti lokacije za postavu javne plastike, fontane ili sličnog. 5) Unutar parka nije dozvoljeno postavljati građevine infrastrukture - trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske redukcijske stanice i slično.

Članak 12.

Članak 12. 1) Zaštitna zelena površina uz ulični koridor /oznaka Z2/ zaštitna je površina kojom se osigurava preglednost prometnog raskrižja.
Članak 13. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za zbrinjavanje otpadnih voda. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 14.

Članak 14. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 15. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj planiranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu broj 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu broj 4. - “Uvjeti gradnje građevina” svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 16.

Članak 16. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 17. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 18.

Članak 18. 1) Najviše tri susjedne građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1 i M2/ koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Čestice društvene namjene također je moguće objediniti u jednu, pri čemu se na objedinjenoj čestici može graditi kompleks javne namjene s obveznim sadržajem prostora za djelovanje tijela lokalne samouprave. 3) Pojedine građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1 i M2/, čija površina prelazi 2.000,0 m2 i čija širina na liniji regulacije prelazi 32,0 m može se uzdužno cijepati na dvije manje, pri čemu je minimalna širina pojedine, takvim cijepanjem formirane čestice - 16,0 m. 2.2. Veličina i površina građevina

Članak 19.

Članak 19. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1315 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.

Članak 20.

Članak 20. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu broj 1. - “Detaljna namjena površina” i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M1 i M2/ kig <=0,40, - za društvenu namjenu /oznaka D1 i D2/ kig <=0,40, - građevnu česticu infrastrukturne građevine predviđene za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/ kig <=0,40.

Članak 21.

Članak 21. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu broj 1. - “Detaljna namjena površina” i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M1 i M2/ kis <=1,00, - za društvenu namjenu /oznaka D1 i D2/ kis <=1,00, - građevnu česticu infrastrukturne građevine predviđene za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS/ kis <=0,40.

Članak 22.

Članak 22. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine ili građevnog kompleksa i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M1 i M2/, Vosn=6,60m, - za društvenu namjenu /oznaka D1 i D2/, Vosn=6,60m, osim u slučaju definiranom u članku 23, stavku 1, alineji 2, kada dio kompleksa može imati visinu vijenca do 9,50 m. - građevnu česticu infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ iznosi maksimalno Vosn=4,00 m. 2) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1 i M2/ određuje se u odnosu na područje za razvoj građevina, odnosno ako se prateća građevina gradi u području za izgradnju osnovne građevine, visina vijenca joj može iznositi do 6,60 m, a ako se nalazi u području za razvoj pomoćnih građevina 4,80 m. 3) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na česticama mješovite, pretežito stambene /oznaka M1 i M2/ ne mogu biti veće visine vijenca od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva, koji mogu imati visinu vijenca do 4,80 m. 4) Na građevnoj čestici infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ ne mogu se graditi prateće i pomoćne građevine.

Članak 23.

Članak 23. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina: - na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1 i M2/ iznosi za osnovne građevine najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROV- LJE, - na građevnim česticama društvene namjene /oznaka D1 i D2/ iznosi za osnovne građevine najviše
(4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE, uz iznimku da do 40% tlocrtne površine kompleksa može imati poslijednju etažu uređenu kao KAT, te visinu vijenca do 9,50 m, - na građevnoj čestici infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ osnovna građevina može imati najviše jednu (1) etažu i to PRIZEMLJE, - na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1 i M2/ iznosi za prateće građevine najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + POTKROVLJE, - na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1 i M2/ iznosi za pomoćne građevine najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + POTKROVLJE.

Članak 24.

Članak 24. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,20 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,20 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3. Namjena građevina

Članak 25.

Članak 25. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu broj 1. - “Detaljna namjena površina”. Stranica 1316 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007.
Članak 26. 1) Prateće i pomoćne građevine mogu se graditi na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1 i M2/, a namjena im je definirana člankom 6. ovih Odredbi. 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 27.

Članak 27. 1) Smještaj građevina na planiranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom broj 4. - “Uvjeti gradnje građevina”. 2) Tim prikazom je za svaku od planiranih građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene, te prateće i pomoćne građevine, - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
Članak 28. 1) Linija regulacije, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 29.

Članak 29. 1) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.
Članak 30. 1) Prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1 i M2/ grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice. 2) Prateće građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, od prostora za stanovanje na vlastitoj čestici trebaju biti udaljene najmanje 12,0 m. 3) Pomoćne građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2 po čestici, od prostora za stanovanje na vlastitoj i susjednim građevnim česticama trebaju biti udaljene najmanje 12,0 m, a od linije regulacije najmanje 30,0 m. 4) Najviše jedno tenis igralište može se graditi kao element uređenja okućnice, ukoliko se tenis igralište od izgrađenih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, odnosno od površine za razvoj stambenih građevina na neizgrađenim susjednim građevnim česticama, udalji najmanje 12,0 m.

Članak 31.

Članak 31. 1) Za građevne čestice brojeva 1 i 2 potrebno je, radi usklađenja s odredbama Zakona o javnim cestama (“Narodne novine”, broj 180/04 i 138/06), kod lociranja građevina unutar zaštitnog pojasa županijske ceste, zatražiti suglasnost nadležne uprave za ceste.
Članak 32. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od 3,0 m. 2.5. Oblikovanje građevina

Članak 33.

Članak 33. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 34. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 35.

Članak 35. 1) Osnovna građevina na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1 i M2/, može osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba ili ravni krov. 2) Pripadajuće prateće i pomoćne građevine uz osnovnu građevinu na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1 i M2/, mogu osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba ili ravni krov. 3) Atika iznad završnog sloja krovne konstrukcije ravnog krova može iznositi do 60,0 cm, pri čemu se visina vijenca građevina mjeri na spojnoj točki gornje kote stropne ploče i zida atike uličnog pročelja.

Članak 36.

Članak 36. 1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 60°. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1317

Članak 37.

Članak 37. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, pomoćne trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, te - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 38.

Članak 38. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 39. 1) Ovaj DPU kao konačnu, predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja Namjena građevine 1. Skladišta 1 zaposleni 2. Uredski prostori 100 m2 na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarnofekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.