GLASNIK

Arhiva › 2007. › SGMŽ 10

SGMŽOpćina Selnica · 22. listopada 2007. · KLASA 350-01/7-01/23 · URBROJ 2109-01-05-02-07-

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Selnica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1303

Članak 155.

Članak 155. 1) Područjem Općine ne prolaze visokonaponski elektroenergetski vodovi. 2) Sustav prijenosa i distribucije električne energije na području Općine je uspostavljen, a na temelju stope razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja, posebno u odnosu na gospodarske djelatnosti, a najviše za potrebe eksploatacije plina i geotermalne vode, te vezano na to turističke djelatnosti. 3) Prilikom eventualne izgradnje novog dalekovoda u blizini naselja, treba graditi na način da budu izvedeni podzemno - kabelski, kako ne bi uzrokovali smetnju širenju naselja.

Članak 156.

Članak 156. 1) Daljnje širenje 10 (20) kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m. 2) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - da budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, te - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice. 5.2.2. Prijenos i distribucija plina

Članak 157.

Članak 157. 1) Magistralni plinovod Mihovljan - Mursko Središće, koji prolazi područjem Općine potrebno je održavati temeljem posebnih propisa. Stranica 1304 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. 2) Za potrebe eksploatacije zemnog plina na području plinskih polja Vučkovec i Zebanec, transport plina do CPS Molve planira se izgradnje tehnološkog plinovoda, te plinskih čvorova Vučkovec i Međimurje. 3) Aproksimativna trasa plinovoda i pozicija plinskih čvorova označena je na kartografskom prikazu broj 2 “Infrastrukturni sustavi”, a točna pozicija utvrđuje se temeljem idejnog rješenja u skladu s uvjetima iz članka 11. ovih Odredbi.

Članak 158.

Članak 158. 1) Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina na području Općine je dijelom uspostavljen, a predviđa se širenje mreže i povećanje broja priključaka. 2) Rekonstrukcija postojeće i širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore ovim PPUO-om planiranim za širenje naselja i na izdvojena područja za gospodarske djelatnosti i to na način da se: - osigura kontinuirano vođenje srednjetlačnog plinovoda uličnim koridorima do planiranih gospodarskih zona i područja za razvoj naselja, kao i njihov spoj u prsten, - cjevovodi niskotlačnog plinovoda također lociraju unutar javnih, prometnih površina - koridora ulica, a ne preko građevinskih čestica, i to u pravilu jednostrano, - plinske redukcijske stanice lociraju unutar javnih zelenih površina, a ako to nije moguće na vlastitoj čestici, minimalne površine 5,0 x 6,0 m, pri čemu čestica treba imati direktni pristup na javnu prometnu površinu. 3) Obzirom da se radi o briježnoj općini umjesto niskotlačne mreže može se u svrhu opskrbe naselja plinom predvidjeti srednjetlačna mreža 4) Udaljenost ostalih instalacija unutar uličnih koridora od plinskih vodova potrebno je osigurati prema slijedećoj tabeli: Paralelno Križanje MiNiMALNi RAZMACi vođenje /m/ /m/ Plinovodi međusobno 0,20 0,60 Plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji Plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima Plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova Plinovod do okna i kanala 0,20 0,30 Plinovod do toplovoda 1,00 1,00 5) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno slijedećoj tabeli:

Članak 158.

Minimalni VRSTA GRADNJE razmak od plinovoda /m/ Od dvorišnih ograda 0,20 Od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka 3,00 inadzemnih niskonaponskih vodova Od stambenoh građevina, trafostanica i 4,00 visokih stabala Minimalni VRSTA GRADNJE razmak od plinovoda /m/ Od bolnica, škola, dvorana i sl. građevina gdjese okuplja veći broj ljudi, kao i od 6,00 skladištazapaljivih materijala i grtađevina građenih od drveta ili obučenih u drvo Od nadzemnih visokonaponskih kabela 10,00 Od željezničkih pruga 12,00 6) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, tako da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici. 7) Ugradnja plinskog priključnog seta moguća je s vanjske strane pročelja građevine, u pravilu na uličnom pročelju, ako građevina nije na liniji regulacije ulice, te na bočno ili stražnje pročelje, i na način da se do seta osigura neposredni pristup za održavanje i kontrolu. 5.3. Vodnogospodarski sustav 5.3.1. Zaštitne građevine Članak159. 1) Sustav obrane od bujičnih voda na području Općine je dijelom uspostavljen izgradnjom retencije Selnica i kanaliziranjem dijela briježnih vodotoka, a dodatno se planira izgradnja: - retencije Bratijanec na Gornjem potoku, kao proširenje retencije Selnica i - retencije Vučkovec na potoku Gradiščak. 2) Obranu od poplava potoka bujičara u briježnom dijelu Općine potrebno je provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 30,0 m od osi.

Članak 158.

5.3.2. Vodoopskrbni sustav
Članak 160. 1) Vodoopskrbni sustav na području Općine je pretežito izgrađen mrežom vodoopskrbe za sva naselja i izvedbom vodospreme u Selnici, a dovršit će se izvedbom dvaju planiranih vodosprema i to jedne u Bukovcu, a druge na međi naselja Praporčan i Frkanovec. 2) Širenje mreže vodoopskrbe predviđa se osobito na planiranim područjima za razvoj naselja i gospodarskim zonama.
Članak 161. 1) Vrsta materijala za izvedbu, odnosno rekonstrukciju magistralne vodovodne mreže i naselja treba predvidjeti na način da može podnijeti radni tlak od NP 10 bara. 2) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje. 3) Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1305 4) Na površinama urbanog zelenila i parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i sportsko-rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. 5) Ukoliko tlak izvedene vodovodne mreže nije dostatan da zadovolji posebne propise zaštite požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, te po mogućnosti korištenjem otpadnih oborinskih i dovoljno kvalitetnih tehnoloških voda za navedene potrebe.

Članak 161.

6) Kod rekonstrukcije vodovodne mreže, ukoliko ona nema dostatni tlak za zaštitu od požara, potrebno je ispitati mogućnost povećanja tlaka za navedene potrebe. 5.3.3. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Članak 162. 1) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine još nije uspostavljen. 2) Javni sustav odvodnje načelno je određen kao razdjelni, a planira se samo za nizinski dio Općine, te dijelove briježnog područja i to izvedbom dvaju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i to: - za područje nasela Selnica, Zebanec Selo, Donji Zebanec i Gornji Zebanec, te za potrebe planirane gospodarske zone uz D 209, sustav odvodnje sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda, planira se vezati na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Murskog Središća, - za naselje Donji Koncovčak, te susjedno naselje Koncovčak, uređaj se planira locirati sjeverno od navedenih naselja i s recipijentom - kanalom Koncovčak. 3) Izgradnja sustava odvodnje sanitarno-fekalnih voda planira se fazno, uz uvjet da se izgrađeni dijelovi kanalizacije ne mogu početi koristiti prije puštanja u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, na koji će se otpadne vode ispuštati. 4) Lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u kontaktnom području Općine i aproksimativne lokacije precrpnih stanica sustava odvodnje, prikazane su na kartografskom prikazu broj 2. - Infrastrukturni sustavi. 5) Trase sustava odvodnje i lokacije uređaja, te ispuste moguće je riješiti i drugačije, ali je idejna rješenja potrebno dati za čitavu Općinu.

Članak 163.

Članak 163. 1) Na područjima za koja će sustav odvodnje i pročišćavanja sanitarno-fekalnih otpadnih voda biti u funkciji obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje. 2) Gospodarske i servisne građevine, a posebno proizvodni pogoni i građevine za uzgoj životinja, ne mogu se priključiti na sustav sanitarno-fekalne odvodnje, ukoliko otpadne vode prije ispuštanja ne pročiste do razine propisane posebnim propisima.
Članak 164. 1) Za područje disperzne izgrađenosti, te za prijelazno razdoblje do uspostave sustava, za naselja za koje je predviđena izvedba sustava zbrinjavanja sanitarno-fekalnih voda naselja: - otpadne sanitarno - fekalne vode potrebno je riješiti skupljanjem u tehnički kvalitetne, trodijelne septičke taložnice, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima, a - tehnološke vode potrebno je riješiti skupljanjem u odvojene vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima. 2) Na području disperzne naseljenosti moguće je alternativno, posebno za prostore veće stambene gustoće, planirati izvedbu bioloških laguna.

Članak 165.

Članak 165. 1) Oborinske vode potrebno je rješavati priključenjem na sustav javne odvodnje oborinskih voda, odnosno skupljanjem u sustav otvorenih ili zatvorenih kanala za odvodnju oborinskih voda. 2) Oborinske vode s prometnih površina parkirališta s brojem mjesta većim od 10, a posebno s površina servisa vozila i servisa poljoprivrednih strojeva, potrebno je prije ispuštanja u sustave oborinske odvodnje pročistiti separacijom pijeska, mulja, ulja, odnosno masti, prema posebnim propisima.
Članak 166. 1) Otpadne sanitarno-fekalne i tehnološke vode nije dozvoljeno: - ispuštati u površinske vodotoke ili jezera, - ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda, - ispuštati u recipijent bez prethodnog pročišćavanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, do razine kvalitete recipijenta. 2) Oborinske vode nije dozvoljeno: - ispuštati u sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda, - ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda ukoliko kvaliteta vode ne odgovara kvaliteti vode u recipijentu. 3) Otpadne vode iz gnojišnih i osočnih jama nije dozvoljeno ispuštati u sustav odvodnje otpadnih voda već se iste moraju zbrinjavati prema posebnim propisima. 4) U poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, određene su posebne smjernice za uređenje prostora i gradnju na prostorima posebno osjetljivim u odnosu na zaštitu voda. 5.4. Groblje

Članak 167.

Članak 167. 1) Groblje se određuje kao prostor isključive namjene osiguranja i uređenja prostora za ukop ljudi. 2) Čestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 3) Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, Stranica 1306 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, javna i sakralna plastika, te servisni prostori za parkiranje i kolni pristup. 4) U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). 5) Sve građevine na groblju trebaju se graditi kao prizemnice, visine vijenca do 4,80 m, osim zvonika kapela i poklonaca, koji mogu biti veće visine. 6) Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. 7) Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja. 8) Unutar čestice groblja i uz groblje se može urediti parkiralište za potrebe groblja. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIROD- NIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 6.1. Krajobrazne vrijednosti

Članak 168.

Članak 168. 1) U cilju očuvanja elemenata tradicijskog oblikovanja ruralnog prostora, potrebno je obnavljati i održavati sakralna obilježja na raskrižjima poljskih putova i u naseljima i to rekonstrukcijom tradicijskih elemenata obilježja - kapelica, poklonaca i raspela, te pratećih hortikulturnih elemenata - ograđenog cvjetnjaka, odnosno soliternog stabla ili skupine visokih stabala, tradicionalnih vrsta (hrast, lipa, kesten, dud). 2) Ukoliko se vrše zahvati na kapelicama, pokloncima i raspelima, koji su definirani kao evidentirana kulturna baština, prema poglavlju 6.3. ovih Odredbi, potrebno je zahvat izvršiti prema mjerama zaštite iz istog poglavlja. 3) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima značajnijih poljskih putova, postavljati i nova kulturno - vjerska obilježja - kapelice, poklonci i raspela.

Članak 169.

Članak 169. 1) U cilju očuvanja postojećih malih parkova ili zelenih otoka u svim naseljima, označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone zelenila, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica urbanog zelenila, a na tim površinama nikako se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice.
Članak 170. 1) Područje inundacije vodotoka Brodec i Selnički potok, sve do ulijevanja u retenciju Selnica potrebno je očuvati kao krajobraznu vrijednost, očuvati prirodno meandriranje korita, a sve zahvate na koritu potrebno je vršiti bez upotrebe mehanizacije i s očuvanjem prirodnih plitkih pokosa, koji omogućuju prijelaz vegetacije u zonu inundacije. 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 171.

Članak 171. 1) U cilju očuvanja prirodnih predjela, šume koje su na području Općine pretežito zaštitne šume sa funkcijom očuvanja zemljišta od erozije, nije dozvoljeno krčiti sistemom totalne sječe, već sukcesivnom sječom manjeg obima s pošumljavanjem.
Članak 172. 1) U cilju očuvanja potoka i potočnih dolina, potrebno je: - vodotoke (potoke i kanale) izvan naselja, uređivati na način koji omogućava meandriranje i razvoj vlažnih staništa u kontaktnom prostoru vodotoka, - unutar naselja treba spriječiti zacjevljivanje vodotoka i njihovo pretvaranje u kanalizacijske sustave, osim kanala koji služe za odvodnju oborinskih voda iz naselja a koje treba uklopiti u sustav odvodnje oborinskih voda, - unutar naselja se mogu izvoditi samo minimalni hidrotehnički zahvati kojima se osigurava zaštita od poplava i odvodnja oborinskih i zaobalnih voda, - sve hidrotehničke zahvate potrebno je izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i prirodne vrijednosti vodotoka. 2) Vegetacijski pojas vodotoka, određuje se s minimalno 30 m od osi korita, a područje izuzeto od gradnje, minimalno 20 m od vanjske nožice nasipa. 3) Vegetacijski pojas vodenih površina ribnjaka, bara i mrtvica određen je s 30,0 m od obale ili nasipa. 4) Unutar vegetacijskih pojasa ne smiju se locirati koridori prometne infrastrukture. 6.3. Mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti

Članak 173.

Članak 173. 1) Za sada nisu evidentirani arheološki lokaliteti na prostoru Općine. 2) Ukoliko se pri izvođenju bilo kakvih radova u zemlji naiđe, ili se pretpostavlja da se naišlo, na predmete ili nalaze arheološkog ili povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležnu službu - Upravu za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Varaždinu ili stručnjake Arheološkog odjela Muzeja Međimurja Čakovec, koja će utvrditi daljini postupak, ovisno o nalazima.

Članak 174.

Članak 174. 1) Na području Općine za sada nema kulturnih dobara utvrđenih Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99, 151/03 i 157/03). 2) Uprava za zaštitu kulturne baštine provodi postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za župnu crkvu Sv. Marka i župni dvor u Selnici, nakon čega će te građevine biti upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. 3) Nakon donošenja rješenja sve zahvate na navedenim kulturnim dobrima potrebno je provoditi u skladu s odredbama važećeg Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99, 151/03 i 157/03). 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1307 4) Evidentirana graditeljska baština i javna plastika na području Općine Selnica je slijedeća: Selnica - etnološka građevina uz župni dvor - pomoćna tradicijska građevina s trijemom na stupovima smještena na parceli župnog dvora, - Trg Sv. Marka 2 - javna građevina na trgu u kojoj je dječji vrtić (prizemnica, tlocrta u obliku slova L), - A. Stepinca 18 - visoka prizemnica u blizini župnog dvora, pročelja bogato ukrašenih neostilskim elementima. Izgrađena vjerojatno početkom 20. st., - A. Stepinca 20 - mala, skromna stambena prizemnica izgrađena vjerojatno polovicom 20. st. građena “u ključ” - pil Sv. Josipa iz 1831. godine - smješten je na istočnom raskrižju u Selnici, - tradicijski stambeno-gospodarski kompleks - u sjevernom dijelu naselja na kbroj171(13), a sastoji se od stambene i nekoliko gospodarskih pomoćnih građevina, Bukovec - kameno raspelo u sjevernom dijelu naselja - nastalo vjerojatno 18/19. st., vrlo lijepo oblikovano, ukrašeno reljefima, ograđeno je metalnom ogradom, - tradicijska gospodarska građevina - smještena kraj kbroj 40, - stara škola - napuštena školska građevina izgrađena tijekom 2/2 20. st., Donji Koncovčak - kameno raspelo kraj potoka - smješteno na raskrižju, nastalo pol.19. st., ukrašeno klasicističkim elementima, ograđeno metalnom ogradom, - spomenik NOR-a - smješten nasuprot raspelu uz potok, - spomenik NOR-a - smješten južno od nogometnog igrališta, - etnološke građevine - nekoliko tradicijskih stambenih i pomoćnih građevina u predjelu vinograda, Donji Zebanec - raspelo uz LC-20016, Gornji Zebanec - raspelo uz ŽC-2005 - jednostavno raspelo smješteno na južnom ulazu u naselje, ograđeno metalnom ogradom, Zebanec Selo - raspelo u središtu naselja - jednostavno raspelo smješteno uz nogometno igralište - na raskrižju, ograđeno metalnom ogradom, Merhatovec - raspelo uz LC-20017, - tradicijske stambene građevine -na kbroj 14, 23 (stambeno-gospodarski kompleks) i 43, Zaveščak - kameno raspelo na raskrižju putova između naselja Zaveščak i Donji Koncovčak, - poklonac Srca Isusova iz 1939.godine - smješten kraj ceste među vinogradima, - Zaveščak kbroj 62 - stambena kuća nastala vjerojatno na prijelazu 19/20 st., a uz nju nekoliko pomoćnih drvenih građevina.

Članak 174.

5) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina i javne plastike iz stavka 4. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja općeg kulturnog - povijesnog nasljeđa. 6) U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora u svrhu uređenja okoliša ili izvedbe zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama i javnoj plastici iz stavka 2. ovog članka, obavezno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. 7) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine ili javne plastike, te njen odnos prema okolini.

Članak 175.

Članak 175. 1) Radi preciziranja vrijednosti pojedinačnog evidentiranog spomenika, određivanja njegove primjerene namjene, mogućnosti uporabe i načina prezentacije, potrebno je izvršiti stručnu valorizaciju evidentirane graditeljske baštine i javne plastike. 2) Ovim planom se predlaže da evidentirane građevine i javna plastika navedena u prethodnom članku, predstavničko tijelo Općine, u skladu s člankom 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99, 151/03 i 157/03), proglasi zaštićenim dobrom od lokalnog značaja. 3) Radi uspostave sustavne kontrole održavanja zaštićene i evidentirane graditeljske baštine i javne plastike, a posebno kapela, poklonaca i raspela, na kojima se mogu pojaviti zahvati koji se ne smatraju građevinskim zahvatima prema Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji (abrazivno čišćenje, bojanje, sadnja ukrasnog bilja i slično), potrebno je općinskim komunalnim odlukama obvezati vlasnika, odnosno izvođača, da se za izvođenje takvih zahvata traži stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 176.

Članak 176. 1) U neposrednoj blizini građevina kulturne baštine, kao i na javnim i drugim parkovnim zelenim površinama nije primjereno postavljati kontejnere za skupljanje otpada, a trafostanice, TK stanice, plinske redukcijske stanice i nadstrešnice javnog prijevoza ne mogu se locirati na udaljenosti manjoj od 30,0 m od evidentiranih građevina kulturne baštine. 2) U postupku utvrđivanja lokacije za infrastrukturne građevine većih visina, kao što su stupovi za bazne radio ili telekomunikacijske postaje i slične visoke građevine, potrebno je tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, u odnosu na očuvanje tradicijskih vizura naselja. 7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 177.

Članak 177. 1) Otpad je s područja Općine potrebno u skladu sa Zakonom o otpadu, odvoziti na sanitarno odlagalište komunalnog otpada i skupljalište opasnog otpada, oba županijske ili regionalne razine, izvan područja Općine. 2) Postojeća odlagališta komunalnog otpada koja ne odgovaraju uvjetima Zakona o otpadu - 3 lokacije odlagališta naznačena na kartografskom prikazu broj 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”, potrebno je sanirati u skladu s važećim propisima. Stranica 1308 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007.

Članak 178.

Članak 178. 1) Na području Općine organizirano je selektivno skupljanje otpada. 2) Građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada - sekundarne sirovine (metal, tekstil, papir, plastika i drugo), za područje Općine, kao i građevine za obradu neopasnog otpada - sekundarne sirovine (tekstil, plastika i sl.), mogu se locirati unutar gospodarskih zona, a na područjima disperzne naseljenosti na vlastitim građevinskim česticama, od najbliže stambene građevine udaljenim najmanje 50,0 m. 3) Posebni uvjeti za uređenje čestice i gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada - sekundarne sirovine, te građevine za obrađivanje neopasnog otpada - sekundarne sirovine, kao i mjere zaštite od mogućih negativnih utjecaja na okoliš, određuju se temeljem Zakona o otpadu i drugih propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje, selektiranje i obradu otpada.

Članak 179.

Članak 179. 1) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere postavljene na javnim površinama (stari papir, staklo), na način da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. 2) Za komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je urediti kompostište na građevnim česticama izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, prema uvjetima posebnih propisa. 3) Komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim zonama naselja na način da kompostište bude smješteno u zoni gradnje građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od pojasa stambene izgradnje.

Članak 180.

Članak 180. 1) Opasni otpad koji je moguće koristiti kao sekundarnu sirovinu, može se skupljati u za tu svrhu dizajniranim spremnicima, postavljenim uz društvene domove ili trgovine dnevne opskrbe (stare baterije i sl.). 2) Opasni otpad od ostataka životinjskih lešina (životinjske kože, perje i slično) potrebno je zbrinjavati prema zakonskim propisima, a privremeno skupljanje moguće je urediti unutar područja za gradnju građevina intenzivnog uzgoja životinja, sukladno posebnom propisu. 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 181.

Članak 181. 1) Općina u Izvješću o stanju okoliša, treba izvršiti inventarizaciju svih zagađivača na području Općine, te Programom mjera zaštite okoliša Općine, propisati mjere za uklanjanje štetnih utjecaja na okoliš. 2) U skladu s propisima o zaštiti okoliša i Planom intervencija u zaštiti okoliša (“Narodne novine”, broj 82/99 i 12/01), Općina je dužna izraditi svoj Plan intervencija u zaštiti okoliša. 8.1. Vode
Članak 182. 1) Ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih sanitarnofekalnih voda u vodotoke, kanale hidromelioracijskog niti sustava oborinske odvodnje. 2) Oborinske vode s površina parkirališta s brojem mjesta većim od 10, potrebno je spojiti na sustav odvodnje oborinskih voda uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, u skladu s posebnim propisima.

Članak 183.

Članak 183. 1) Zbog zaštite površinskih i podzemnih voda, potrebno je pratiti sastav i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta, te provoditi kontrolu primjene zaštitnih sredstava, posebno kontrolom prisutnosti nitrata u tlu jednom u 5 godina na svinjogojskim i jednom u 7 godina na govedarskim farmama.
Članak 184. 1) Na izdvojenim područjima za društvene djelatnosti, gdje je prisutno korištenje voda u rekreativne svrhe, kao što su retencije i slične površine, potrebno je kontinuirano kontrolirati kvalitetu vode. 2) Radi zaštite kvalitete voda u kojima se uzgajaju ribe potrebno je izvesti sustave pročišćavanja vode prirodnim ili umjetnim načinima, a prvenstveno osiguranjem protoka vode i drugim postupcima kojima se podiže razina kisika i korisnog ozona u vodi, te osigurava min. II kategorija vode, a izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u navedene vode bez obzira na stupanj pročišćavanja. 8.2. Tlo

Članak 185.

Članak 185. 1) Obradivo tlo, potrebno je koristiti u skladu s namjenom, prema Odredbama ovog PPUO-a, a ukoliko se ne koristi u navedene svrhe, potrebno ga je pošumiti autohtonim biljnim vrstama. 2) Obradivo tlo nije dozvoljeno devastirati iskopom, koji nema poljoprivrednu namjenu, niti je na njemu dozvoljeno vršiti radnje asfaltiranja, betoniranja, te navoza, razastiranja ili nabijanja različitog dovezenog materijala po površini, odnosno vršiti druge radnje koje mogu dovesti do smanjenja kvalitete u smislu poljoprivredne proizvodnje. 3) Površine obradivog tla nije dozvoljeno ograđivati, ukoliko nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva.

Članak 186.

Članak 186. 1) Na obradive površine može se razastirati, odnosno izlijevati sadržaj iz gnojnih jama, u skladu s člankom 9. i 10. Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, samo ukoliko je u potpunosti biološki razgradiv, odnosno ukoliko u njemu nema primjesa tvari štetnih za tlo, vode, te uzgoj usjeva ili konzumaciju konačnog poljoprivrednog proizvoda. 2) Postojeća odlagališta komunalnog otpada, uređena ili ilegalna, potrebno je sanirati iskopom i premještanjem materijala, u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša. 8.3. Šume

Članak 187.

Članak 187. 1) Šumske površine na području Općine su pretežito zaštitne funkcije i to u smislu očuvanja tla od erozije, te ih je potrebno čuvati, revitalizirati i širiti na okolno manje kvalitetno poljoprivredno tlo, a posebno je potrebno mje- 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1309 stimično zadržati manje ili veće površine visokog raslinja između površina trajnih nasada - vinograda i voćnjaka.
Članak 188. 1) Preostale šumske površine gospodarske su namjene i mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima, uz uvjet da se time na području Općine ne smanji ukupna površina pod šumama. 8.4. Zrak

Članak 189.

Članak 189. 1) Potrebno je provesti ocjenjivanje razine onečišćenosti u skladu sa člankom 25. Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine”, broj 178/04).
Članak 190. 1) Potrebno je provoditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine”, broj 178/04), kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve kategorije.
Članak 191. 1) Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad. 2) Zaštitu naselja od zagađenja ispušnim plinovima motornih vozila, posebno uz prometnice većeg intenziteta, a posebno uz D 209, potrebno je osigurati sadnjom odgovarajućeg visokog zelenila. 8.5. Buka

Članak 192.

Članak 192. 1) Bučne gospodarske djelatnosti potrebno je grupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjem zakonom određenih mjera zaštite u odnosu na područja posebno osjetljiva na buku. 2) Razina buke na prostorima gospodarskih zona, može se kretati do 60 dB(A) danju i do 50 dB(A) noću.
Članak 193. 1) Stambene zone, prostori smještaja društvenih sadržaja - ustanove odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene ustanove, kao i smještajni turistički sadržaji područja su posebno osjetljiva na buku. 2) Razina buke unutar stambenih dijelova naselja trebala bi se kretati do 55 dB(A) danju i do 45 dB(A) noću. 3) Razina buke unutar ostalih područja iz stavka 1. ovog članka, treba se kretati do 50 dB(A) danju i do 40 dB(A) noću. 4) Ako se građevine, koje su izvor buke, grade unutar funkcionalnih zona koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno ih je od pojasa izgradnje osnovnih građevina udaljiti najmanje 50,0 m. 8.6. Upravljanje rizicima

Članak 194.

Članak 194. 1) Jedinica lokalne samouprave obvezna je donijeti Plan zaštite i spašavanja za područje obuhvata Općine, kojim je potrebno propisati sve posebne mjere zaštite. 2) Planiranje i izgradnju skloništa kao mjeru zaštite i spašavanja od ratnih opasnosti potrebno je primjenjivati temeljem navedenog Plana. 3) Jedinica lokalne samouprave obvezna je donijeti i vršiti periodična preispitivanja Plana zaštite od požara.
Članak 195. 1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje ½ visine više građevine, odnosno najmanje 4,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. 3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90,0 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.

Ostali akti u ovom izdanju (59)