Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Selnica
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1297
Članak 117.
6) Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m2 i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog kompleksa. 7) Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 20% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od 3.000,0 m2 površine. 8) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45o, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od nehrđajućeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika. 9) Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla.
Članak 118.
Članak 118. 1) Ako se izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje grade kao obiteljska (prema upisniku poljoprivrednih gospodarstava), mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti: - poljoprivrede, - stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva, - seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, prema posebnom propisu, te - djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu. 2) Građevine, odnosno prostori za stanovanje, seoski turizam i trgovinu, mogu ukupno iznositi 600,0 m2, a površina otvorenih rekreacijskih i sportskih igrališta još dodatnih 400,0 m2. 3) Na tako formiranom izdvojenom, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (biljne proizvodnje), može se ekstenzivnim načinom uzgajati do 10 goveda, 20 svinja i 200 kom peradi. 4) Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20,0 m. 5) Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku. Stranica 1298 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. 6) Na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3,0 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti najmanje 20,0 m, od građevina za držanje životinja najmanje 10,0 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina,.
Članak 119.
Članak 119. 1) Na kultiviranim predjelima Općine, mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovno-gospodarskog područja. 2) Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. 3) Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine, od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači.
Članak 120.
Članak 120. 1) Sve čestice koje su formirane kao građevinske za obavljanje gospodarskih djelatnosti ne mogu se naknadno u građevinskom smislu dijeliti na manje dijelove, koji sami po sebi, veličinom i sadržajem, ne zadovoljavaju uvjete za građevinske čestice unutar kultiviranih predjela. 2) Sve građevine koje se grade na području kultiviranog krajolika Općine trebaju se gabaritom, materijalima i bojom uklapati u kultivirani krajolik. 3.2.3 Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela
Članak 121.
Članak 121. 1) Gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i lovnog gospodarstva, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. 2) Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura, može obavljati na područjima šuma prvenstveno u funkciji održanja ekosustava i prema šumskim gospodarskim osnovama. 3) Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja sustava zaštite od voda, te izgradnja i održavanje hidromelioracijskog sustava i sustava za navodnjavanje, su na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovani mjerama zaštite prirodnih vrijednosti, obrađenih u poglavlju 6. ovih Odredbi. 4) Ukoliko je to predviđeno lovno gospodarskom osnovom područja, unutar šuma se mogu postavljati montažne, drvene lovačke čeke projekcije tlocrta do 3,0 m2. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 122.
Članak 122. 1) Društvene djelatnosti se kao sadržaji javnog interesa zajednice, svrstavaju u skupine istovjetnih ili sličnih funkcija i to uprave, lokalne samouprave i pravosuđa, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, djelatnosti kulture i zabave, djelatnosti sporta i rekreacije, djelovanje vjerskih zajednica, javno djelovanje građanskih skupina i slične djelatnosti. 2) Društvene djelatnosti se organiziraju u naselju, a rekreativne aktivnosti se mogu organizirati i izvan granica građevinskog područja naselja. 3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih i legalno izgrađenih građevina društvenih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima zone unutar naselja u kojoj se čestica nalazi ili namjeni površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno djelatnost prilagoditi uvjetima namjene prostora. 4.1. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja
Članak 123.
Članak 123. 1) Na području građevinskih područja naselja, potrebno je projektima osigurati prostore za - proširenje obrazovnih ustanova za osiguranje jednosmjenskog rada - osmogodišnje škole u Selnici i područne škole u Zebancu, - daljnje funkcioniranje i unapređenje rada predškolskih ustanova koje djeluju na području Općine, - društvene prostorije za potrebe funkcioniranja lokalne samouprave na prostoru za razvoj naselja - Bukovčak u Selnici. 2) Na području svih naselja, potrebno je osigurati, poboljšati ili zadržati postojeće zadovoljavajuće uvjete za slijedeće društvene sadržaje: - prostore za javno djelovanje građana i - prostore za kulturno - umjetnička i sportska društva. 3) Mreža društvenih djelatnosti načelno određuje potrebnu veličinu pojedine građevine, odnosno pripadajuću potrebnu veličinu građevne čestice, a lokacije, ukoliko nisu određene u stavku 1. ovog članka postojeće su ili se mogu locirati na područjima za razvoj zona centralnih i društvenih sadržaja.
Članak 124.
Članak 124. 1) Na području Općine, potrebno je izradom projekata omogućiti rekonstrukciju i dogradnju postojećih sportsko - rekreacijskih parkova na površinama rezerviranim za sport i rekreaciju i izgradnju, odnosno uređenje sportskih domova u svim naseljima. 2) Izuzetno, područje sportskog parka u Selnici potrebno je rezervirati izradom plana uređenja užeg područja.
Članak 125. 1) Na području Općine, potrebno je kroz izradu planova projekata osigurati: - dovršenje uređenje parka uz školu u Selnici, - dovršenje uređenje parka uz crkvu u Selnici i - dovršenje uređenja tradicijskih zelenih poteza uz ulice i oko poklonaca i raspela u svim naseljima. 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1299
Članak 126.
Članak 126. 1) Unutar granica građevnog područja naselja, društvene djelatnosti u pravilu je potrebno grupirati u zonama koje se razgraničuju ovisno o namjeni na: - zone centralnih i društvenih sadržaja, - zone sporta i rekreacije, radi specifičnosti u veličini i pretežitosti uređenja kao otvorenih površina, te - zone urbanog zelenila, za parkove unutar naselja radi njihove zaštite od gradnje. 2) Sadržaji koji se mogu locirati unutar pojedine zone, te sadržaj i uvjeti prema kojima se mogu osnivati podcentri unutar stambenih područja, te pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, u zonama drugih pretežitih namjena, određene su smjernicama za razgraničenje zona, u poglavlju 2.2.2.
Članak 127.
Članak 127. 1) U zonama centralnih i društvenih sadržaja i zona sporta i rekreacije, djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanom značaju, istovjetnosti funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije. 2) Posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje za građevine osnovne i prateće namjene, unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, su slijedeći: - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, može maksimalno iznositi 0,4, - visina vijenca građevina i etažnost građevina određuje se prema karakterističnom uzorku naselja, što je određeno u poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi, - maksimalna visina vijenca za školske sportske dvorane, građevine kulture i vjerske građevine može biti do 10,0 m, dok specifični dijelovi (zvonici, dijelovi sportskih građevina koji ne mogu biti niži) mogu biti i veće visine; - ako je unutar zone centralnih sadržaja određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, građevine, odnosno dijelove građevinskog kompleksa, treba locirati na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;
Članak 127.
- izuzetno, pozicijom dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece, - otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga), locirana unutar zona sporta i rekreacije, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, - a garaže se mogu oblikovati jedino u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene, a druge servisne sadržaje, potrebne za funkcioniranje pratećih funkcija, definiranih prema poglavlju 2.2.2. ovih Odredbi (gospodarskih djelatnosti u obje zone i stanovanja u zonama centralnih i društvenih sadržaja), kao što su parkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije za skupljanje komunalnog otpada i drugi, potrebno je dimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja 5, 7. i 8. ovih Odredbi. 3) Ostali opći uvjeti gradnje građevina na područjima za razvoj centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, identični su kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4.
Članak 127.
ovih Odredbi.
Članak 128. 1) Na građevinskoj čestici društvenog sadržaja - odgoja i obrazovanja, zdravstva, kulture i zabave, te sporta i rekreacije, može se odobriti postava jedne montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno s centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. 2) Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). 3) Kiosk se treba locirati minimalno 5,0 m od linije regulacije, a može biti najveće tlocrtne površine do 12 m2 bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. 4) Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. 5) Grupa privremeno - montažnih građevina - kioska se na površinama društvenih sadržaja može postaviti samo na temelju prostornog plana užeg područja.
Članak 129.
Članak 129. 1) U stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, skrb o starijim ili nemoćnim osobama, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. 2) Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. 3) Izuzetno od prethodnog, etažnost građevina, koje se predviđaju kao osnovne na čestici, i u kojima se predviđa boravak većeg broja osoba, kao što su obrazovne ustanove, domovi za zbrinjavanje starijih osoba i slično, mogu imati etažnost Po+P+2K (podrum+prizemlje+ 2 kata), ukoliko se krov predviđa sa nagibom do 10°. 4) Građevine društvenih djelatnosti, trebaju od prostora za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, kao i od prostora za uzgoj životinja, koje se eventualno nalaze na susjednim česticama, biti odmaknute najmanje 20,0 m. Stranica 1300 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. 5) Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao osnovne ili kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, te uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao osnovna, njena površina određuje se u odnosu na izgrađenost čestice koja iznosi kig<=0,4, - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao prateća, ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti)
Članak 129.
ne može biti veća od 400,0 m2 po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja.
Članak 130. 1) Građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje društvenih djelatnosti ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, - se stambenom dijelu građevine osigura zaštita od buke, koja zadovoljava uvjete stambene zone, a - susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece. 4.2. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja
Članak 131.
Članak 131. 1) izvan granica građevinskih područja naselja, djelatnosti sporta i rekreacije mogu se locirati: - u pravilu na izdvojenim područjima namijenjenim sportu i rekreaciji, - unutar kultiviranih predjela, mogu se locirati djelatnosti rekreacije, a - prirodni i prirodi bliski predjeli mogu se koristiti u rekreativne svrhe, uz poštivanje mjera zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, određenih u poglavlju 6. ovih Odredbi. 4.2.1. Izdvojena područja za društvene djelatnosti
Članak 132. 1) Izdvojena područja za obavljanje društvenih djelatnosti određuju se prostorima za obavljanje osnovne i pratećih djelatnosti, i gradnju građevina navedenih u odredbama za uređenje svakog pojedinog izdvojenog područja. 2) Namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje društvenih djelatnosti za područje Općine, prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina ” u mjerilu 1:25.000, a odnose se na: - čestice lovačkog doma u Selnici i Zaveščaku /oznaka LD/, - sportski parkovi i igrališta /oznaka R1/: - sportski park u Bukovcu, - sportski park i izletište u Plešivici, - sportski park u Praporčanu, - sportski park u Zaveščaku i - planiranu rekreacijsku zonu uz retenciju Selnica.
Članak 133.
Članak 133. 1) Kartografskim prikazom broj 1 “Korištenje i namjena” površina određene su lokacije za gradnju lovačkih domova u Selnici i Zaveščaku, te je za njih moguće formirati pojedinačne čestice površine do najviše 1,0 ha. 2) Koeficijent izgrađenosti čestice može najviše iznositi 0,4. 3) Građevine lovačkog doma trebaju biti izgrađene kao drvene prizemnice visine vijenca do 3,8 m, nagiba krovnih ploha do 45o i s pokrovom od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. 4) Unutar čestice potrebno je urediti parkiralište za najmanje 10 osobnih vozila, kojeg je poželjno oblikovati kao nabijenu pošljunčanu ili travnatu površinu. 5) Uz građevine lovačkog doma nije moguće izgraditi lovačku streljanu.
Članak 134.
Članak 134. 1) Sportske parkove i pojedinačna igrališta za standardne sportove tipa nogomet, rukomet, odbojka, tenis i slično, moguće je uređivati temeljem pojedinačnih projekata, na lokacijama određenim kartografskim prikazom. 2) Unutar zone moguća je izgradnja građevine sportskih klubova sa sanitarnim čvorom, svlačionicama i manjim caffe barom. 3) Građevine sportskih klubova trebaju biti izgrađene kao drvene ili zidane i žbukane prizemnice visine vijenca do 3,8 m, nagiba krovnih ploha do 45o i s pokrovom od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji.
Članak 135.
Članak 135. 1) Sportsko - rekreacijska zona uz retenciju Selnica treba se uredite temeljem plana uređenja užeg područja. 2) Rekreativni sadržaji trebaju se zasnivati na korištenju vodenih površina za ribiče. 3) Sportski sadržaji područja trebaju se zasnivati na uređenju otvorenih sportskih borilišta. 4) Unutar područja je moguće: - izgraditi jednu prizemnu drvenu građevinu, maksimalne površine do 120,0 m2, visine vijenca do 3,80 m, pokrova od glinenog crijepa, šopa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala - drva, zemlje i sl., - graditi odmorišta i klupe, isključivo od drveta, - te urediti sportska igrališta, najmanje 20,0 m udaljeno od vodene površine retencije. 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1301 4.2.2. Društvene djelatnosti unutar kultiviranih predjela
Članak 136.
Članak 136. 1) Unutar kultiviranih predjela mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te privremenih kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke i trim staze, uređivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i slično. 2) Kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobičajeno koriste u obavljanju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. 4.2.3. Društvene djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela
Članak 137.
Članak 137. 1) Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor. 2) U svrhu korištenja navedenih prostora mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke - odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu. 5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE
Članak 138. 1) Koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom broj 2. “Infrastrukturni sustavi”. 2) Ovim PPUO-om je predviđena je izgradnja, odnosno održavanje slijedećih sustava: - prometnog, koji obuhvaća postojeće sustave cestovnog, poštanskog i telekomunikacijskog prometa, - energetskog, koji obuhvaća dijelove sustava eksploatacije i prijenosa plina i postojeće sustave prijenosa i distribucije električne energije, - vodnogospodarskog, koji obuhvaća postojeće sustave za obranu od poplava i korištenje voda za piće i zaštitu od požara, te planirani sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i - komunalne prostore - groblja.
Članak 139.
Članak 139. 1) Planirane linijske infrastrukturne površine (koridori ili trase) određene su aproksimativno u prostoru, a točna trasa određuje se u fazi idejnog projektiranja, pojedinačno za svaki zahvat u prostoru. 2) Dodatno se u funkciji razvoja infrastrukturnih sustava na području Općine, mogu izdvajati površine za izgradnju crpnih stanica sustava odvodnje ili navodnjavanja i druge površine slične namjene. 3) Područja za smještaj uređaja komunalne infrastrukture mogu se uređivati i koristiti isključivo za izgradnju građevina i postavu infrastrukturnih uređaja u osnovnoj namjeni, a dodatno samo servisnih instalacija, sve u skladu s posebnim propisima. 4) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. 5.1. Prometni sustav 5.1.1. Cestovni promet 5.1.1.1. Izvan građevinskih područja
Članak 140.
Članak 140. 1) Prilikom projektiranja novih prometnica izvan građevnog područja naselja, odnosno rekonstrukcije postojećih, potrebno je osigurati minimalnu širinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture i to za: - županijske ceste 40,00 m, - lokalne ceste 20,00 m, - ostale ceste 16,00 m. 2) Izuzetno, koridori mogu biti i uži, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima.
Članak 141. 1) U cilju osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima ovim PPUO-om se izvan građevinskih područja naselja planira izgradnja pješačko - biciklističkih staza uz slijedeće ceste: - ŽC 2005 D209 - Selnica - Sv. Martin na Muri, - ŽC 2006 Mursko Središće (D 209) - Selnica - Prekopa ((ŽC 2001). 2) Uz županijske ceste, izvan naselja, pješačke i biciklističke staze u pravilu je potrebno predvidjeti zelenom površinom odvojeno od kolnika, a uz lokalne prema tehničkim mogućnostima. Članak142. 1) Izvan granica građevinskih područja, uz županijske ceste se dozvoljava gradnja servisnih sadržaja. - benzinskih crpki uz koje se mogu organizirati odmorišta s priručnim ugostiteljskim i osnovnim trgovačkim sadržajima, ali ne i druge trgovačke djelatnosti, - stacionara, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi. 2) Veličina čestice ograničava se na 40,0 m širine i 40,0 m dubine.
Članak 143.
Članak 143. 1) Uz prometnice izvan granica građevinskih područja, nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa površine od 6,0 m2 i veće. 5.1.1.2. U građevinskim područjima
Članak 144. 1) Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja, sve javne cestovne prometne površine, Stranica 1302 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. 2) Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. 3) Ulice u naselju s funkcijom županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta). 4) Područja predviđena za širenje naselja (neizgrađeni dijelovi građevnog područja) trebaju se uređivati na način da građevne čestice nemaju direktan izlaz na županijsku cestu. 5) Navedeno u prethodnom stavku ne primjenjuje se na područjima disperzne naseljenosti.
Članak 145.
Članak 145. 1) Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, te uz poklonce i kapele, od kojih trebaju biti udaljeni najmanje 30,0 m.
Članak 146. 1) Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m. 2) Izuzetno, minimalna širina koridora jednosmjerne ulice ili dvosmjerne slijepe ulice utvrđuje se sa 7,0 m, a maksimalna dužina takve ulice sa 250,0 m. 3) Ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake). Namjena građevine 1 Industrija i skladišta 2 Uredski prostori 3 Trgovine, usluge i ugostiteljstvo Višenamjenske dvorane i 4 sakralne građevine 5 Sportske građevine 6 Stambene građevine 2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika. 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
Članak 150.
Članak 150. 1) Unutar naselja obavezno je uređenje biciklističkih i pješačkih staza, koje uz županijske ceste treba odvojiti od 4) Jedna vozna traka, minimalne širine 3,5 m može se graditi iznimno za stambene ulice, pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m ulice.
Članak 147. 1) Izuzetno od prethodnog članka nerazvrstane ceste na području disperzne naseljenosti, kao i unutar područja vikend zona, posebno ukoliko su locirane u klancima ili uz briježne padine, mogu u pojedinim dionicama imati uže koridore, te biti izvedene kao makadami, ali širina kolovozne trake ne smije biti uža od 3,5 m, te se treba na prikladnim mjestima osigurati mogućnost mimoilaženja vozila.
Članak 148.
Članak 148. 1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, ne može biti manja od 1,2 m, a preporuča se 1,6 m. 2) Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. 3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača. 4) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 149.
Članak 149. 1) Glavnim projektom građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila i to prema slijedećim normativima: Koeficijent Broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 0,45 1 zaposlenika 2,00 100 m2 korisnog prostora 4,00 100 m2 korisnog prostora 0,15 1 posjetitelja 0,20 1 gledatelja 1,00 1 stan kolnika zelenim površinama, prema prostornim mogućnostima. 2) Širina i nagib staze određuje se prema posebnim propisima.
Članak 151. 1) Unutar granica građevinskog područja gospodarskih zona (unutar ili izvan naselja), uz prometnice se mogu postavljati velikoplošni reklamni panoi, kao samostojeće konstrukcije sa reklamnom površinom iznad 6,0 m2 do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - od osi kolnika 7,0 m, - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m. 2) Osim navedenog u prethodnom stavku, unutar granica građevinskog područja naselja, na pojedinačnim 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1303 građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
Članak 151.
3) Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, te sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada. 4) Unutar zona urbanog zelenila i parkova uređenim u drugim funkcionalnim zonama, ne mogu se postavljati reklamni panoi. 5.1.2. Poštanski promet
Članak 152. 1) Mreža poštanskog prometa za područje Općine uspostavljena je sa jednom područnom poštanskom jedinicom - Selnica, broj pošte je 40314, za sva naselja. 2) Poštanski promet je u tom smislu potrebno održavati. 5.1.3. Telekomunikacijski promet
Članak 153.
Članak 153. 1) Sve mjesne i međumjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba polagati unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije i modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora. 2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. 3) Telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama i na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, te - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.
Članak 154.
Članak 154. 1) Antenski uređaji mobilnih telekomunikacija ne mogu se postavljati unutar naselja, ukoliko ih nije moguće locirati na višim građevinama, ali ne i na sakralnim građevinama, pri čemu antenski uređaji ne smiju oblikom narušavati strukturu naselja. 2) Tornjeve s antenskim uređajima treba locirati izvan naselja, najmanje 100,0 m udaljeno od sakralnih građevina i obilježja i drugih područja od kulturnog značaja unutar i izvan naselja, a mogu se locirati unutar zona gospodarskih djelatnosti. 3) Tornjevi antenskih uređaja ne smiju se postavljati na način da vizualno zaklanjaju ili se približavaju crkvenom tornju za manje od 5 vlastitih vizualno određenih visina i to posebno iz vizure prilaza naselju. 5.2. Energetski sustav 5.2.1.Prijenos i distribucija električne energije
Ostali akti u ovom izdanju (59)
- Rješenje o razrješenju člana i imenovanju zapovjednika Zapovjedništva civilne zaštite Međimurske županije
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustroju i nadležnostima upravnih tijela Međimurske županije
- Odluka o raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnina u vlasništvu Međimurske županije
- Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Međimurske županije
- Odluka o stavljanju izvan snage Odluke o davanju jamstva za realizaciju investicije Centra za radnu terapiju i rehabilitaciju “LASTA” Vukanovec
- Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Županijskog odbora za zaštitu i promicanje ljudskih prava
- Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora Srednje škole Prelog
- Rješenje o razrješenju članice i imenovanju člana Školskog odbora Graditeljske škole Čakovec
- Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora Osnovne škole Mala Subotica
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Orehovica
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članice Školskog odbora Osnovne škole Podturen
- Rješenje o razrješenju članova i imenovanju članica Školskog odbora Osnovne škole Sveta Marija
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članice Školskog odbora Osnovne škole Nedelišće
- Zaključak o izmjeni Popisa prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova u vlasništvu Međimurske županije za 2007. godinu
- Zaključak o prihvaćanju elaborata o osnivanju Sigurne kuće za žrtve obiteljskog nasilja na području Međimurske županije
- Zaključak o troškovima prijevoza učenika srednjih škola za razdoblje od 3. 9. 2007. - 31. 12. 2007. godine
- Odluka o isplati subvencija za uzgoj i držanje rasplodnih koza i jarčeva
- Zaključak o prihvaćanju Sporazuma o obavljanju Operativno vatrogasnog dežurstva Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Šenkovec o zamjeni nekretnina između Osnovne škole Šenkovec i Općine Šenkovec
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o prihvaćanju investicija
- Odluka o zaduženju Grada Preloga
- Odluka o imenovanju ulica na području Grada Preloga
- Odluka o dopuni Odluke o komunalnom redu
- Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova u Općini Belica - Cjenik dimnjačarskih usluga
- Odluka o odabiru osobe kojoj se dodjeljuje koncesija za obavljanje poslova odvoza otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama u Općini Belica
- Odluka o raspisivanju natječaja za izradu detaljnih planova uređenja prostora Općine Domašinec
- 3. izmjene i dopune Proračuna Općine Goričan za 2007. godinu
- Odluka o ugostiteljskoj djelatnosti
- Odluka o ustroju Jedinstvenog upravnog odjela Općine Goričan
- Pravilnik o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta u Upravnom odjelu Općine Goričan
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Kotoriba za 2007. godinu
- Odluka o subvencijama u poljoprivredi na području Općine Kotoriba
- Odluka o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti prijevoz pokojnika
- Izmjene i dopune Plana nabave Općine Kotoriba za 2007. godinu
- Odluka o očitovanju na zahtjev tvrtke PIB- EXTRA, Štefanec, Braće Radića 67, oslobađanja plaćanja obaveze komunalnog doprinosa za izgradnju Bravarske radionice u Štefancu
- Rješenje o imenovanju člana Uprave groblja
- Rješenje o imenovanju voditelja, zamjenika voditelja i članova Povjerenstva za provedbu natječaja o prodaji nekretnina i svih ostalih radnji vezanih za Zonu poduzetništva Mala Subotica
- Rješenje o izboru voditelja i članova Povjerenstva za stipendije
- 2. izmjene i dopune Proračuna Općine Nedelišće za 2007. godinu
- Odluka o pristupanju izradi DPU-a rekreacijske zone s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima, uz akumulaciju HE Čakovec kod Gornjeg Kuršanca
- Odluka o 1. izmjenama i dopunama Proračuna Općine Orehovica za 2007. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Tromjesečnog plana Proračuna za 2007. godinu
- Odluka o imenovanju sudaca porotnika Općinskog suda u Čakovcu
- Odluka o visini cijene za odlaganje građevinskog otpada na novouređenu deponiju u Orehovici
- Izmjene i dopune Odluke o godišnjem financiranju građana i kućanstava u 2007. godini
- Izmjene i dopune Plana nabave Općine Orehovica za 2007. godinu
- Izmjene i dopune Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture u Općini Orehovica za 2007. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz članka 19. Zakona o komunalnom gospodarstvu u 2007. godini na području Općine Orehovica
- Izmjene i dopune Programa financiranja javnih potreba u kulturi i športu u 2007. godini
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Selnica
- Listopada 2007. 9. Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja “Bukovčak” u Selnici
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja centra u Zebanec Selu
- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Selnica
- Odluka o utvrđivanju mirovanja mandata člana i početku obnašanja dužnosti zamjenika člana Općinskog vijeća Općine Sveta Marija
- Odluka o zatvaranju i sanaciji odlagališta otpada Parag i Segetec
- Odluka o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata iz sredstava Proračuna Općine Sveta Marija
- Pravilnik o dodjeli stipendija redovnim studentima u Općini Sveta Marija
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o imenovanju Zapovjedništva zaštite i spašavanja Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o izmjenama i dopunama Proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2007. godinu