Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja "Ulica hrvatskih branitelja"

3. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), članka 27. Statuta Općine Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 05/06 - pročišćeni tekst), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru 2006-2010. (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 02/06) i Izmjene i dopune Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru 2006-2010. (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 02/07), Općinsko vijeće Općine Sveti Martin na Muri na 17. sjednici, održanoj 19. travnja 2007. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja “Ulica hrvatskih branitelja” I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Detalji plan uređenja “Ulica hrvatskih branitelja” (u daljnjem tekstu DPU), kojeg je izradila tvrtka Princon d.o.o. Čakovec. svrhu pružanja ugostiteljskih usluga prilikom organiziranih manifestacija, sajmova ili priredbi, mogu biti smješteni i bez ograničenja udaljenosti od postojećeg ugostiteljskog objekta u građevini, zasebnom dijelu građevine ili poslovnom prostoru u kojem se obavlja druga djelatnost. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 7. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o ugostiteljskoj djelatnosti i radnom vremenu ugostiteljskih objekata (“Službeni glasnik Međinurske županije”, broj 9/98, 3/99, 1/00 i 3/01).

Članak 8.

Članak 8. Postupci koji su pokrenuti po odredbama Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti i radnom vremenu ugostiteljskih objekata, dovršit će se po odredbama ove Odluke.
Članak 9. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETA MARIJA KLASA: 335-01/07-01/02 URBROJ: 2109/24-07-1 Sveta Marija, 28. ožujka 2007. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vlado Kovač, v. r. MARTiN NA MURi Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, režimi uređenja prostora, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti izgradnje građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata DPU je neizgrađeno građevno područje sjeverno od raskrižja dviju županijskih cesta ŽC 2003 i ŽC 2005. Granice obuhvata DPU prikazane su na kartografskim prikazima. Površina područja u obuhvatu DPU iznosi 7,3 ha.
Članak 3. DPU Ulice hrvatskih branitelja u Žabniku sastavni je dio ove Odluke i sadrži : Tekstualni dio: I. Obrazloženje II. Provedbene odredbe Grafički dio: Kartografski prikazi u mjerilu 1 : 1000: 1. Situacija - podloga za izradu plana, 25. travnja 2007. Broj 4 - Stranica 595 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. Detaljna namjena površina, 3a. Plan komunalne infrastrukture - Plan prometa, 3b. Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba i telekomunikacije, 3c. Plan komunalne infrastrukture - plinoopskrba, 3d. Plan komunalne infrastrukture - vodoopskrba, 3e. Plan komunalne infrastrukture - odvodnja, 4. Uvjeti korištenja, uređenje i zaštite površina, 5. Uvjeti gradnje.

Članak 4.

Članak 4. Odredbe za provođenje objavljuju se u “Službenom glasniku Međimurske županije” u kojem se objavljuje Odluka o donošenju DPU Ulice hrvatskih branitelja.
Članak 5. Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu sa posebnim propisima.
Članak 6. Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće Općine Sveti Martin na Muri.
Članak 7. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETI MARTIN NA MURI KLASA: 350-01/07-01/01 URBROJ: 2109-17/07-01/14 Sveti Martin na Muri, 19. travnja 2007. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Martin Srša, v. r. DETALJNi PLAN UREĐENJA “ULiCA HRVATSKiH BRANiTELJA” SVETi MARTiN NA MURi ii. PROVEDBENE ODREDBE OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Detaljni plan uređenja “ULICA HRVATSKIH BRANITELJA” Sveti Martin na Muri (u daljnjem tekstu Detaljni plan). Detaljnim planom utvrđuje se detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora.
Članak 2. Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Prostornim planom uređenja Općine Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije”, 3/05.), a u skladu s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine SVETI MARTIN NA MURI (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 2/06). Granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su u svim kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi 7,3 ha. DIJELOVI DETALJNOG PLANA

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela TEKSTUALNI DIO SADRŽI: I OBRAZLOŽENJE II PROVEDBENE ODREDBE GRAFIČKI DIO SADRŽI: KARTOGRAFSKE PRIKAZE U MJERILU 1:1000 i to: 1. Situacija - podloga za izradu plana 2. Detaljna namjena površina 3A. Plan komunalne infrastrukture - Plan prometa 3B. Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba i telekomunikacije 3C. Plan komunalne infrastrukture - plinoopskrba 3D. Plan komunalne infrastrukture - vodoopskrba 3E. Plan komunalne infrastrukture - odvodnja 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 5. Uvjeti gradnje 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina prema namjeni pojedinih građevnih čestica ili površina i to : - površine novih građevnih čestica s oznakom njihove pretežite namjene (oznake S, M1), - prometne površine namijenjene kolno-pješačkim i pješačkim komunikacijama (označene linijski), - površine za javno i zaštitno zelenilo (oznake Z, Z1) i zelene površine u koridoru prometnica.
Članak 5. Namjena građevnih čestica utvrđuje se kao osnovna ili pretežna, što je prikazano u kartografskom prikazu broj 2

Članak 6.

Članak 6. U stambenoj dijelu zone namjena osnovnih građevina može biti stambena ili stambeno-poslovna-pretežito stambena. Uz osnovnu građevinu dozvoljava se gradnja pomoćnih građevina (garaže,spremišta) i poslovnih građevina te gospodarskih građevina. Stranica 596 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. 1.1. iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, površine i izgrađenost planiranih građevnih čestica i dozvoljenu visinu građevina
Članak 7. Proračun i prikaz prostornih pokazatelja daje se tabelarno za svaku građevnu česticu zasebno. Tabelarni prikaz sastavni je dio teksta plana pod poglavljem - Obrazloženje plana. Oznake u tabeli: kig - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice), - zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona i streha krovišta, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže(podruma). kis - koeficijent iskoristivosti građevne čestice (odnos ukupne brutto građevinske površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice), - brutto građevinska površina je zbroj brutto površina svih etaža građevine. V max - maksimalna dozvoljena visina najvišeg vijenca građevine mjerena od kote zaravnjenog terena okolnog zemljišta u pravilu s one strane građevine koja je orjentirana na javnu površinu (obvezni građevni pravac)

Članak 7.

E - maksimalno dozvoljen broj etaža građevine 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA
Članak 8. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom utvrđuje se: - veličina i oblik građevne čestice te od kojih se katastarskih čestica ili njihovih dijelova sastoji, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici ( osnovna i pomoćna građevina), - oblikovanje građevina, - uređenje građevnih čestica. 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 9.

Članak 9. Nove građevne čestice formiraju se prema kartografskom prikazu broj 4. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”. U tom je kartografskom prikazu: - novoformiranim građevinskim česticama dodijeljena je numerička oznaka od np 1 do np 42 U tekstualnom dijelu (tabelarnom prikazu u 1.1.) za građevne čestice određuju se koeficijenti: - izgrađenosti (kig), iskorištenosti (kis), i gustoća iz građenosti (Gig). - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna brutto površina svih građevina na čestici iskazana je kao površina u kvadratnim metrima.

Članak 10.

Članak 10. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) za novoplaniranu gradnju ne smije biti veći od: 0,30 - za sve čestice s oznakom S (stambene namjene) 0,40 - za čestice s oznakom M1 (mješovite, pretežito stambene namjene)
Članak 11. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 5% planirane površine. - Za formiranje građ. čestica np 32, np 33, np 37, i np 38 dozvoljava se formiranje čestice na alternativni način prikazan na kartografskim prikazima. - Dvije susjedne građevne čestice koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom mogu se spojiti u veću jedinstvenu česticu kod čega se površine gradivog dijela čestice objedinjuju u skladu sa koeficijentom izgrađenosti. 2.2. Veličina i površina građevina

Članak 12.

Članak 12. Veličina i površina novih građevina koje se mogu graditi ovise o veličini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu broj 5 “Uvjeti gradnje”, i definirane granicama gradivog dijela za građevine osnovne namjene (označena je granica za razvoj tlocrta osnovne građevine). Ostale građevine (pomoćne, gospodarske, te poslovne građevine) mogu se graditi na česticama oznake S i M1 u skladu s provedbenim odredbama. Ukupna izgrađenost parcele ne smije prelaziti dozvoljeni koeficijent iz članka 10.

Članak 13.

Članak 13. Gospodarske građevine s izvorom zagađenja (vezane na poljoprivredu) mogu biti maksimalne tlocrtne površine od 130,0 m2 s time da površina za držanje stoke ne može biti veća od 90 m2, a preostali prostor mora biti bez izvora zagađenja. Takve građevine moraju biti udaljene od pojasa stambenih građevina min.12m odnosno u području obuhvata ovog plana 40 m od regulacijskog plana. (u skladu s člankom 20 i 21 PPUO)
Članak 14. Maksimalna visina vijenca novih i rekonstruiranih građevina (dogradnja, nadogradnja) definirana je tako da se ovisno o vrsti građevine određuje najviša visina građevine 25. travnja 2007. Broj 4 - Stranica 597 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” do vijenca računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta ili pločnika u pravilu na obaveznom građevnom pravcu. Maksimalna visina vijenca građevina iznosi: - 5,80 m - za nove građevine osnovne namjene s oznakom namjene S - 6,60 -za nove građevine osnovne namjene s oznakom M1 (stambeno poslovna) - 4,00 m - za pomoćne građevine izgrađene na ugrađen način ili kao slobodnostojeće. - 5,00 m - za poslovne građevine koje se grade uz osnovnu građevinu - 4,00 m - za poljoprivredno-gospodarske građevine bez izvora zagađenja - 4,50 m - za polj. gospodarske građevine sa izvorom zagađenja iz članka 13.

Članak 15.

Članak 15. U smislu ovog Detaljnog plana etažom se smatra podrum (Po), prizemlje (P), kat (1) i potkrovlje( Pt). Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma nije viša od 1,20 m od kote zaravnjenog terena. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije a iznad stropa posljednje etaže. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je visinom nadozida od nosive konstrukcije i to 60 cm za jednokatne odnosno 150 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine s time da je za dozvoljenu visinu građevine mjerodavna najviša visina vijenca . Ako potkrovlje ima veću visinu od navedene smatrat će se etažom. Prikaz katnosti stambenih i mješovitih građevina prikazan je na kartografskom prikazu broj 5.- Uvjeti gradnje kao i u tabelarnom dijelu.

Članak 16.

Članak 16. Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne ili stambeno poslovne građevine je 64 m2. Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa stambenom je 30 m2. 3.3. Namjena građevina
Članak 17. Za stambenu zonu unutar ovog plana određuju se pojasevi izgradnje po dubini građevinske čestice i to: - pojas stambene “S” odnosno stambeno-poslovne “M1” izgradnje u dubinu 28 m od regulacijskog pravca, - pojas poslovnih građevina za tihe i čiste djelatnosti i pomoćnih građevina do 40 m od regulacijskog pravca, - pojas izgradnje gospodarskih. ili poslovnih s izvorom zagađenja od 40 m do najviše 90 m u dubinu građevne čestice.

Članak 18.

Članak 18. Namjena građevina definirana je u kartografskom prikazu 2 i po namjeni se razlikuju: - stambena namjena (oznake S), - mješovita namjena (oznake M1) - stambeno-poslovna, pretežno stambena,
Članak 19. Gospodarsko-poljoprivrednom građevinom u smislu ovog DPU-a smatraju se građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji koje mogu biti: - bez izvora zagađenja (spremišta poljoprivrednih strojeva, alata, proizvoda, kolnice, sjenici, sušare, ljetne kuhinje, staklenici, plastenici i sl.) - s izvorom zagađenja-za uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe (kokošinjci, svinjci, kuničnjaci, staje, i sl.)

Članak 20.

Članak 20. Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskog gospodarstva su građevine za uzgoj: - odraslih goveda do 8 komada, - tovne teladi i junadi do 10 komada, - ovaca i koza do 20 komada, - konja do 4 komada, - odraslih svinja krmača do 5 komada, - tov svinja do 10 komada, - peradi do 100 komada, - sitnih glodavaca do 50 komada. Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.
Članak 21. Pomoćnim građevinama smatraju se građevine koje služe redovnoj uporabi građevine osnovne namjene kao što su različita spremišta, garaže, drvarnice, nadstrešnice i sl.

Članak 22.

Članak 22. Namjena građ. čestica s oznakom “S” je stambena. Na tim parcelama je pored stambene građevine moguće graditi jednu poslovnu, pomoćnu građevinu i gospodarsku građevinu. U dijelu tlocrta u sklopu stambene građevine može se predvidjeti i poslovna namjena za isključivo tihe i čiste djelatnosti bez ikakvog potencijalnog izvora zagađenja ukoliko ničim ne ometa funkciju stanovanja i ukoliko ne zahtjeva veći broj parkirališta. Poslovni prostor u sklopu stambene građevine može zauzimati ukupno najviše 30% predviđene brutto površine gradivog dijela čestice

Članak 23.

Članak 23. Namjena građ. čestica s oznakom “M1” je stambenoposlovna - pretežno stambena. Na tim parcelama je pored stambene ili stambeno-poslovne građevine kao osnovne građevine, moguće graditi i poslovnu građevinu prema uvjetima iz članka 24., te pomoćnu i gospodarsku građevinu. Vrsta djelatnosti ne smije bukom i emisijama u okoliš ugrožavati okolinu stambene zone.
Članak 24. U zoni mješovite pretežito stambene namjene s oznakom namjene “M1”, poslovnim građevinama smatraju se: Stranica 598 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. Tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: - poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i sl.) - ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom (caffe-i, buffeti i sl.) - građevine u funkciji turističkih sadržaja - smještajni kapaciteti 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 25.

Članak 25. Smještaj građevina na građevnoj čestici definiran je kartografskim prikazom broj 5.- Uvjeti gradnje tj. obaveznim građevinskim pravcem i granicama gradivog dijela čestice. Granica gradivog dijela čestice predstavlja max. površinu za razvoj tlocrta osnovne građevine u skladu sa koeficijentom izgrađenosti uz napomenu da se površina pod građevinom računa kao što je definirano u članku 7. i da u koef. izgrađenosti ulazi površina svih građevina na parceli.
Članak 26. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,00 m od susjedne međe koja nije javna površina, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se u smislu stavka 1. ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, maksimalne veličine 60 x 60 cm, s otklopnim otvaranjem, a donji rub od terena podignut min. 180 cm, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog materijala , - ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija ostvaruje prirodnim putem i kroz koje nije moguće stvoriti vizuelni kontakt.

Članak 27.

Članak 27. Međusobna udaljenost između građevina osnovne namjene (stambenih ili stambeno-poslovnih objekata) na susjednim parcelama ne može biti manja od 5 m. Međusobna udaljenost između pomoćnih, gospodarskih ili poslovnih građevina na susjednim parcelama ne može biti manja od 4,0 m. Građevina prateće namjene uz osnovnu namjenu ( poslovna za tihe i čiste uslužne djelatnosti ) može se neposredno vezati uz građevinu osnovne namjene tako da obje čine skladnu arhitektonsku cjelinu ujednačenog oblikovanja.

Članak 28.

Članak 28. Iznimno kod stambenih ili stambeno-poslovnih građevina razvedenog tlocrtnog oblika može se dozvoliti da samo jedan manji dio građevine bude na manjoj udaljenosti ali ne manje od 3 m do susjedne međe. Udaljenost ostalih dijelova građevine, a koji se smatraju njenim dijelom (balkoni, terase, otvorena stubišta i sl.) od granice građevne čestice ne može biti manja od 3,00 m.
Članak 29. Slobodnostojeći objekti mogu se jednom stranom približiti međi i na manju udaljenost, a ne manju od širine strehe a min 60 cm s time da je odvodnja oborinske krovne vode riješena na parceli predmetne građevne čestice i ničim ne ugrožava susjedne objekte.

Članak 30.

Članak 30. Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim dijelom i na samoj građevnoj međi uz uvjet da nemaju nikakvih otvora te da je nagib krovne plohe na stranu vlasnika te da nema nikakvog prepusta krova na međi. Zid između građevina se mora izvesti kao protupožarni, min. otpornosti 2 sata koji mora presjecati čitavo krovište.
Članak 31. Uz stambene građevine na građevnoj čestici se mogu graditi pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine kao što su npr. spremišta ogrjeva i sl. te garaže odnosno manje poslovne građevine sa ili bez izvora zagađenja ovisno o namjeni građevne čestice (stambena ili mješovita namjena) te gospodarske građevine.

Članak 32.

Članak 32. Poslovne bez izvora zagađenja odnosno pomoćne građevine mogu se graditi: - prislonjene uz stambenu građevinu na poluugrađen način, - odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici do granice gradivog dijela čestice za građevine ostale namjene, - na građevinskoj međi kao dvojna građevina sa susjednom uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala, - da se odvod atmosferilija s krova pomoćne ili poslovne građevine riješi na pripadajućoj čestici, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori.

Članak 33.

Članak 33 Gospodarske građevine poljoprivrednog gospodarstva i poslovne građevine s izvorom zagađenja moraju biti udaljene od pojasa namijenjenog za stambenu izgradnju najmanje 12 m odnosno najmanje 40 m od regulacijskog pravca i prostirati se u dubinu najviše 90 m od regulacijskog pravca Površina građevne čestice pod poslovnom, gospodarskom i pomoćnom građevinom uračunava se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.
Članak 34. U obuhvatu ovog DPU ne mogu se graditi farme, odnosno tovilišta.

Članak 35.

Članak 35. Građevine moraju biti locirane tako da je ulično pročelje na obaveznom građevinskom pravcu. Kod razvedenog 25. travnja 2007. Broj 4 - Stranica 599 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” tlocrta na obaveznom građevnom pravcu treba predvidjeti min. 1/3 ukupne širine pročelja, ali duljine ne manje od 5,0 m za stambene i stambeno poslovne građevine.
Članak 36. Za građevine s oznakom namjene S i M1 dozvoljava se izuzetno da kod razvedenog tlocrta dio građevine prelazi izvan označene granice za razvoj tlocrta ali ne više od 1 m. Kod toga se dopušteno proširenje u pravilu dozvoljava u dubinu čestice a uz uvjet dozvoljene izgrađenosti. 2.5. Oblikovanje građevina

Članak 36.

Članak 36. Maksimalni horizontalni i vertikalni gabariti građevina dati su na kartografskom prikazu broj 5 te visinom vijenca u članku 14. ovih odredbi i u tabelarnom prikazu u tekstualnom obrazloženju, točka 2.2.1.
Članak 37. Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima te u skladu sa projektiranom namjenom. Ne dozvoljava se nekritično i neestetsko preslikavanje ili korištenje povijesnih ili potpuno stranih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja i krovišta.

Članak 38.

Članak 38. Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina koje se grade iza linije zadnjeg pročelja stambene građevine u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije. U slučaju gradnje građevina ostale namjene uz zajedničku među one moraju činiti jedinstvenu građevno - oblikovnu cjelinu. 2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak 39. Graditi se može samo na uređenim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, opremanje građevne čestice osnovnom komunalnom infrastrukturom prema kartografskom prikazu broj 5 - Uvjeti gradnje.

Članak 40.

Članak 40. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Detaljnom planu građevna čestica može priključiti (minimalno makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu infrastrukturu prikazan je na grafičkom prikazu broj 5 . Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno i može se prilagoditi potrebi korisnika ali poštujući određeni ritam kolnih ulaza i sigurnost prometa.