Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu

1. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94., 68/98., 61/100., 32/02. i 100/04.), članka 205. Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 08/01.), Suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji – Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (Klasa: 350-01/05-01/42, Urbroj: 2109-05-02-05-03) od 21. studenog 2005. godine i članka 28. Statuta Općine Sveti Juraj na Bregu (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 06/01.), Općinsko vijeće Općine Sveti Juraj na Bregu na 6. sjednici održanoj 13. travnja 2006. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu (u daljnjem tekstu PPUO), izrađen u Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije.
Članak 2. PPUO Sveti Juraj na Bregu sastavni je dio ove Odluke i sadrži: Tekstualni dio: I. Obrazloženje 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Odredbe za provođenje Grafički dio: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora, 2. Infrastrukturni sustavi – promet, elektroopskrba, komunikacije, plinoopskrba 2a. Infrastrukturni sustavi – vodovod, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, odlaganje otpada, 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 4. Granice građevinskog područja dijela naselja Lopatinec 5. Granice građevinskog područja naselja Brezje 6. Granice građevinskog područja naselja Mali Mihaljevec 7. Granice građevinskog područja naselja Frkanovec 8. Granice građevinskog područja naselja Zasadbreg 9. Granice građevinskog područja dijelova naselja Pleškovec, Vučetinec i Dragoslavec

Članak 3.

Članak 3. Odredbe za provođenje objavljuju se u “Službenom glasniku Međimurske županije” u kojem se objavljuje Odluka o donošenju PPUO Sveti Juraj na Bregu.
Članak 4. Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavlja Urbanistička inspekcija u skladu sa posebnim propisima.
Članak 5. Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće Općine Sveti Juraj na Bregu.
Članak 6. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SVETI JURAJ NA BREGU Klasa: 021-05/06-01-06/120 Urbroj: 2109-16/02-06-01/06 Pleškovec, 13. travnja 2006. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Josip Bajuk, prof., v. r. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE SV. JURAJ NA BREGU 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA

Članak 1.

Članak 1. Prostorni plan uređenja Općine Sv. Juraj na Bregu određuje namjenu površine kojom se utvrđuje: B r o j 4 S t r a n i c a 76 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - racionalno gospodarenje zemljištem – prvenstveno poljoprivrednim i šumskim - racionalno gospodarenje raspoloživim izgrađenim sustavima – prometne i komunalne infrastrukture - poštivanje uravnoteženog odnosa između prirodnih obilježja prostora i ljudskih aktivnosti u planiranju očekivanih zahvata u prostoru - očuvanje i zaštita “osobito vrijednih predjela” Gornjeg Međimurja – prostora od važnosti za Županiju, krajobraznih i prirodnih vrijednosti i osobitosti prostora

Članak 2.

Članak 2. Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1 “Korištenje i namjena prostora” a sadrži: - građevinska područja naselja, izdvojena građevinska područja, - šume i šumsko zemljište, - ostalo poljoprivredno tlo, - vodene površine, - građevine prometne i komunalne infrastrukture.
Članak 3. Građevinska područja naselja određena su na kartografskim prikazima – Građevinsko područje naselja u mjerilu 1:5000 Ž2001 županijska cesta i to u potpunosti za naselja Brezje i Mali Mihaljevec, kao i za veće djelove naselja, Lopatinec, Frkanovec, Dragoslavec, Pleškovec, Vučetinec i Zasadbreg, dok se ostali dijelovi ovih naselja i naselje Okrugli Vrh sastoje od niza izdvojenih građevinskih područja koja se sastoje od jedne ili više građevnih čestica s postojećim građevinama. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 4.

Članak 4. Na prostoru Općine Sv. Juraj na Bregu nalaze se: Postojeće građevine od važnosti za Županiju: - retencija Jegerseg - retencija Šenkovec - Vodosprema Mohokos i Lopatinec - županijske ceste ŽC granica R. SLO-Banfi-Štrigova-Šenkovec-(D209) Ž2012 županijska cesta Ž2001-Okrugli Vrh Ž2013 županijska cesta Frkanovec-Zasadbreg-Krištanovec-Novo Selo Rok(Ž2017) Ž2014 županijska cesta Ž2001-Vučetinec Ž2015 županijska cesta Ž2013-M.Mihaljevec-Brezje-Slakovec-Nedelišće(D20) - lokalne ceste LC L20011 lokalna cesta Ž2001-Dragoslavec-Dragoslavec Breg-G.Mihaljevec-(Ž2003) L20012 lokalna cesta L20011-Dragoslavec Selo-Križopotje-Vučetinec-Rakovica(Ž2001) L20013 lokalna cesta Dragoslavec Selo(L20012)-Okrugli Vrh-Križopotje-Slakovec(Ž2015) L20016 lokalna cesta Pleškovec(Ž2001)-Frkanovec-Plešivica-D.Zebanec-Zebanec Selo(Ž2005) Planirana građevina od važnosti za Županiju: plan lokalna cesta produžetak L20013 odL20015-Slakovec- Šenkovec - (Ž2001) plan prekategorizacija ceste Ž2001( granica R. SLO-Banfi-Štrigova-Šenkovec-(D209)) u DC - vodosprema Frkanovec - vodosprema Okrugli Vrh Moguća planirana građevina od važnosti za Općinu - spojna cesta Šmernica-Ž2001 u Brezju 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 5.

Članak 5. Građevinsko područje naselja je : A) prostor unutar granica obuhvata građevinskog područja, prikazan na kartografskom prikazu u mjerilu 1:5000 (sastoji se od izgrađenih cjelina i prostora za razvoj naselja ) B) izdvojeno građevinsko područje s mogućim prostorima za razvoj Za naselja čija građevinska područja čine cjelinu Brezje i Mali Mihaljevec, kao i za veće dijelove naselja Lopatinec, Dragoslavec, Pleškovec, Vučetinec, Frkanovec i Zasadbreg građevinska područja prikazana su na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000. Izdvojeno građevinsko područje je prostor koji se sastoji od jedne ili više građevnih čestica sa postojećim izgrađenim građevinama. Izdvojena građevinska područja utvrđuju se direktno uvidom u prostor i izvodom iz katastra, za dijelove naselja Lopatinec, Vučetinec, Dragoslavec, Pleškovec, Frkanovec i Zasadbreg, te za cijelo naselje Okrugli Vrh. Mogući prostor za razvoj izdvojenih građevinskih područja su one građevne čestice koje se nalaze na udaljenosti 40 m od postojeće izgrađene građevine osnovne i prateće S t r a n i c a 76 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 namjene, a opremljene su komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu.

Članak 6.

Članak 6. U postupku definiranja zone izgrađenog izdvojenog građevinskog područja u dubinu građevne čestice, određuje se da je moguća zona izgradnje 100 m u dubinu građevne čestice od regulacionog pravca, ili 75 m od stambene građevine.
Članak 7. Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, a sastoji se od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje. Površina novoformirane građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 480 m2, a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m. Izuzetno, čestica koja je interpolirana u izgrađenom dijelu naselja može biti najmanje širine 12 m, uz uvjet da se na njoj može smjestiti prizemna građevina na poluotvoreni način, u skladu s okolnom izgradnjom. Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja.

Članak 8.

Članak 8. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše Ki=0,4. Izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa, nadstrešnice, balkoni).
Članak 9. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m.

Članak 10.

Članak 10. Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja smatra se ulica, cesta ili put na kojoj postoji neposredni prilaz s građevne čestice ili je osnivanje takve čestice uvjetovano neposrednim prilazom na nju. Javna prometna površina mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje komunalne infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. Novoplanirana ulica mora imati kolnik širok najmanje 5,5 metara sa dvije vozne trake, odnosno 3,5 metara sa jednom trakom. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to: - na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 150 metara uredi proširenje, - u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu.

Članak 11.

Članak 11. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod magistralne ceste 10 metara, - kod glavne i regionalne ceste 8 metara, - kod druge regionalne ceste 6 metara, - kod lokalne ceste 5 metara Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ulice ne može biti manja od 3,5 metara, a u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara, na strani na kojoj se neće izvoditi nogostup, ne manja od 2,75 metara. Prilaz s građevinske čestice na javnu prometnu površinu mora se odrediti tako da se ne ugrožava promet. Kad se građevinska čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima značaj regionalne ceste, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

Članak 12.

Članak 12. Udaljenost regulacione linije od ruba kolnika, usjeka, zaštitnog zelenog pojasa, biciklističke staze i nogostupa, ovisno o kategoriji prometnice i stupnju komunalne opremljenost, mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa. Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo s jedne strane.
Članak 13. Unutar zone mješovite – pretežito stambene namjene određuju se pojasevi izgradnje po dubini građevinske čestice i to: - pojas stambene izgradnje prostire se u dubinu čestice do 25 m od regulacijskog pravca, a izgradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti seže do najviše 100 m u dubinu čestice od regulacionog pravca (ova izgradnja ne ograničava izgradnju gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja na susjednoj čestici u pojasu izgradnje tih građevina) - pojas gospodarskih i poslovnih građevina sa izvorima zagađenja prostire se 37 m od regulacijskog pravca u dubini čestice, tj. na udaljenosti 12 m od ruba pojasa stambene, odnosno stambeno poslovne izgradnje, te seže u dubinu do najviše 100 m od regulacijskog pravca - pojas izgradnje gospodarskih građevina za tov ispod kapaciteta navedenih u tablici u članku 48. ovih Odredbi, ili koje izgrađenom tlocrtnom površinom prelaze 90 m2, prostire se u dubini čestice na udaljenosti 70 m od pojasa stambene, odnosno stambeno poslovne izgradnje, ukoliko se u tom pojasu ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja. B r o j 4 S t r a n i c a 76 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2.2.1. UVJETI ZA IZGRADNJU U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA(ODREĐENI NAKARTOGRAFSKOM PRIKAZU 4-9.) I IZDVOJENIM GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA 2.2.1.1. Uvjeti za izgradnju unutar građevinskog područja u zoni mješovite, pretežito stambene namjene

Članak 14.

Članak 14. U granicama građevinskog područja razlikujemo izgrađeni i neizgrađeni dio, koji je mješovite, pretežito stambene namjene, osim ako u grafičkom prikazu nije navedena druga namjena (centralni sadržaji, sport i rekreacija, radna zona i drugo). U zoni mješovite, pretežito stambene namjene na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina osnovne namjene, te uz nju jedna građevina prateće namjene i pomoćne građevine. Izuzetno, na jednoj građevnoj čestici moguć je smještaj dviju građevina osnovne namjene, ali samo jedne stambene građevine. Građevine osnovne namjene su: - stambena građevina - stambeno - poslovna građevina - poslovna građevina za tihe i čiste djelatnosti (trgovačke i osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske usluge, ugostiteljstvo, turističke usluge) Stambenom građevinom smatra se građevina za stalno ili povremeno stanovanje izgrađena u obliku obiteljske (sadrži najviše dva stana) ili višestambene kuće (sadrži više od dva stana). Stambeno – poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj je pored stambene namjene smještena poslovna namjena tihih i čistih djelatnosti. Poslovnom građevinom smatra se građevina namijenjena za rad tihih i čistih djelatnosti – obrtničke radione, trgovine, obrtničke radnje za osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske, zdravstvene usluge, ugostiteljske i turističke usluge i sl. Na građevnoj čestici moguće je izvršiti prenamjenu građevine osnovne namjene – stambenu u poslovnu i obrnuto.

Članak 15.

Članak 15. Uz građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine prateće namjene: a) gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš (moguće zagađenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke i potencijalnih opasnosti od požara i eksplozije) b) gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš c) gospodarske građevine poljoprivredne namjene – s izvorom zagađenja ( građevine za uzgoj i tov stoke, gnojne jame) d) gospodarske građevine poljoprivredne namjene– bez izvora zagađenja ( spremišta, silosi, sušare, sjenici, vinski podrumi, prerada voća, prerada poljoprivrednih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uljare, skladišta, hladnjače i sl.)

Članak 16.

Članak 16. Na jednoj građevnoj čestici mogu se smjestiti jedna ili više građevina različitih namjena, međusobno usklađenih u funkciji, oblikovanju, gabaritu, tako da čine arhitektonsku i gospodarsku cjelinu. Uvjeti određivanja planiranih zahvata u prostoru, posebno se to odnosi na zahvate na prostorima za razvoj naselja vezanih uz izdvojena građevinska područja, uvjetovani su konfiguracijom terena i smještajem postojećih građevina – njihovim položajem u odnosu na regulacioni pravac i položajem na građevnoj čestici.

Članak 17.

Članak 17. Smještaj planirane građevine osnovne namjene na građevnoj čestici određen je građevinskim pravcem koji se utvrđuje položajem susjednih postojećih građevina s iste strane ulice. Ukoliko je nemoguće odrediti postojeći građevni pravac, građevina mora biti smještena na udaljenosti minimalno 5 m od regulacionog pravca. Izuzetno, kada je smještaj građevine uvjetovan konfiguracijom terena, građevina osnovne namjene može se smjestiti i na većoj udaljenosti od regulacionog pravca.
Članak 18. U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. Građevine osnovne i prateće namjene koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 metra od granice sa susjednom česticom ukoliko imaju otvore prema susjednoj čestici. Otvorima na stambenim i poslovnim građevinama ne smatraju se ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, fiksne neprozirne staklene stijene te ventilacioni otvori maksimalnog promjera 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Neprozirni stakleni zid može se izvesti do visine stropne konstrukcije. Ako je u slijedu postojećih građevina s iste strane ulice primijenjen princip poluotvorenog načina izgradnje, u tom slučaju građevina se može smjestiti na isti način na čestici, na udaljenosti najmanjoj za širinu strehe od susjedne čestice, ali ne manjoj od 0,6 m uz uvjet da se na tom pročelju ne mogu projektirati ni izvoditi otvori, a krovne plohe moraju biti položene na način da se odvodnja voda sprovodi na površinu pripadajuće čestice.

Članak 18.

Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način smatraju se one građevine, koje su izgrađene na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe ali ne manjoj od 0,6 m. Građevina izgrađena na međi sa susjednom česticom smatra se dvojnom i na pročelju uz susjednu među nisu dozvoljeni uvjeti iz stavka 3 ovog članka.
Članak 19. Međusobna udaljenost građevina osnovne i prateće namjene susjednih građevnih čestica ne može biti manja S t r a n i c a 76 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 od 6,0 m, a izuzetno u gusto izgrađenim strukturama može biti i manja, ali ne manja od 4,0 m.

Članak 20.

Članak 20. Gospodarske građevine prateće - poljoprivredne namjene - građevine bez izvora zagađenja moraju biti smještene na građevnoj čestici tako, da sa stambenom građevinom čine cjelinu gospodarskog poljoprivrednog dvorišta.
Članak 21. Kao građevine osnovne namjene mogu se graditi i gospodarske građevine (gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš, gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš, gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja) prema uvjetima u poglavlju 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti, članak 74.

Članak 22.

Članak 22. Položaj građevine prateće namjene - poslovne građevine tihih i uslužnih djelatnosti, može se neposredno vezati uz građevinu osnovne namjene, tako da obje čine skladnu arhitektonsku cjelinu (ujednačenog oblikovanja, usklađenih visina i dr.)
Članak 23. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 24. U izgrađenoj strukturi građevinskog područja visina vijenca građevina osnovne namjene (stambene, poslovne, stambeno – poslovne ) može iznositi najviše 5,8 m. Unutar maksimalne visine vijenca može se organizirati više etaža prema potrebama korisnika. Visina vijenca mjeri se od najniže kote zaravnatog terena uz građevni pravac. Visina vijenca građevina gospodarske namjene u zoni mješovite, pretežito stambene namjene može biti najviše do 7,0 m, a iznimno i više ako to zahtijeva tehnološki proces. Visina vijenca gospodarskih građevina poljoprivredne namjene organiziranih u gospodarsko dvorište može iznositi najviše 5,0 m od najniže kote zaravnatog terena uz pročelje građevine koje je orijentirano na gospodarsko dvorište.

Članak 25.

Članak 25. Kada se planirani zahvat u prostoru izvodi u susjedstvu tradicijskih građevina graditeljske baštine (navedenih u Obrazloženju – 1.1.2.6. Kulturna baština), on se mora izvesti na minimalnoj udaljenosti 6,0 m od nje, a visina planirane građevine ne može biti viša od tradicijske. Visina planirane građevine može biti veća od maksimalno dozvoljene u prethodnom stavku, ako je zelenim pojasom odvojena minimalno 15 m od postojeće tradicijske.
Članak 26. Planirani zahvati u prostoru moraju biti u skladu s vrijednostima “osobito vrijednog predjela” Gornjeg Međimurja, pa je u tom cilju potrebno poštivati odredbe za oblikovanje tih zahvata: - u primjeni materijala u izgradnji svake građevine pojedinačno moraju prevladavati materijali karakteristični u tradicionalnom načinu izgradnje – drvo, opeka, crijep - oblikovanje volumena i ploha pročelja mora biti na tragu tradicionalne ruralne arhitekture ili suvremenog izraza, primjenom visokih estetskih kriterija u stvaranju kompozicije ploha i volumena - isključeni su lučni otvori, obli volumeni, krovovi stožastog oblika, tornjevi i sl. - građevine građene na padinama moraju biti položene na način da je duža os građevine paralelna sa slojnicom terena - minimalna tlocrtna površina građevina osnovne namjene ne može biti manja od 80 m2.

Članak 27.

Članak 27. Ograde u pravilu nisu obavezan element u omeđivanju građevinskih čestica. Češće su uz glavne prometnice u funkciji zaštite. Ograde se moraju izvesti na način da ne uzrokuju klizanje tla, osobito prema prometnici. Visina izgrađenog podesta ograničena je na 0,5 m a do najviše dozvoljene visine 1,5 m ograda se treba izvesti na način da bude prozirna (u drvu, žičani pleter i sl.) ili da se sastoji od niskog zelenila. U izgrađenoj strukturi veće gustoće, kada ograda formira s pročeljem sliku ulice, mora se izvesti u skladu s postojećim izgrađenim cjelinama.

Članak 28.

Članak 28. Planirane građevine osnovne namjene, građene na građevnom pravcu, mogu imati krov nagiba od 0-45%. U dijelovima naselja, gdje građevine tvore veću gustoću izgrađenosti i formiraju ambijent ulice, a planirana građevina ima nagib krova veći od 12o, položaj i nagib krovnih ploha moraju biti usklađeni sa susjednim građevinama s iste strane ulice, a pokrov se mora izvesti opečnim crijepom. 2.2.1.2. Uvjeti za izgradnju u središtu Općine Sv. Juraj na Bregu
Članak 29. Središte Općine je prostor koji se prostire u kontaktnom dijelu tri susjedna naselja - Lopatinec Vučetinec i Pleškovec, gdje su smještene sve centralne funkcije za potrebe Općine i njezinih stanovnika.

Članak 30.

Članak 30. Centralne funkcije koje obilježavaju središte Općine su škola, dječji vrtić, župna crkva i prostor župnog dvora, banka, zdravstvene ustanove i ljekarna, društveni dom s općinskom upravom, te sportski tereni. B r o j 4 S t r a n i c a 76 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 31. Javne površine u zoni središta Općine potrebno je rekonstruirati u cilju razgraničenja namjene površina (prometnih, zelenih, parkovnih površina) i jedinstvenog oblikovanja, kako bi se objedinjavanjem sadržaja prostoru centra dao identitet.

Članak 32.

Članak 32. Planirani zahvati u prostoru središta Općine trebaju udovoljiti postizanju više razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja, a koja se odnosi na: - sklad volumena građevine - skladni odnos volumena građevine i volumena krova - krovni otvori u potkrovlju s ulične strane mogu biti samo u razini krovnih ploha - isključeni su prodori ravnine uličnog pročelja u krovne ravnine
Članak 33. Smještaj nove građevine na građevnoj čestici u užoj zoni središta moguć je isključivo na građevnom pravcu kojeg određuje položaj susjednih građevina, a visina nove građevine ne smije prijeći visinu 6,6 m, unutar koje je moguće organizirati broj etaža prema potrebama korisnika.

Članak 34.

Članak 34. Izgradnja novih građevina nije moguća u zoni centra na prostoru radijusa 30 m od crkve s iste strane ulice.
Članak 35. Na neizgrađenoj građevnoj čestici u zoni centra, sjeverno od crkve, moguća je izgradnja stambeno-poslovne ili poslovne građevine osnovne namjene, s djelatnostima koje će dopuniti postojeće centralne sadržaje koji nedostaju (uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i sl.). Maksimalna visina građevine osnovne namjene može iznositi do visine 6,6 m (prizemlje, kat, potkrovlje). U oblikovanju, formiranju volumena građevine u detalju i cjelini, moguća je primjena suvremenih materijala i tehnologije u oblikovanju kompozicije pročelja i volumena u cjelini, ali prodori plohe pročelja u krovne ravnine nisu dozvoljeni, a otvori u potkrovlju mogu se izvesti samo u ravnini krovnih ploha. 2.2.1.3. Uvjeti za uređenje i održavanje javnih zelenih površina unutar građevinskog područja naselja

Članak 36.

Članak 36. U postupcima izgradnje i uređivanja svih javnih zelenih površina (unutar i izvan građevinskog područja) dozvoljena je upotreba samo autohtonih vrsta u oblikovanju prostora (jasen, javor, lipa, pitomi kesten).
Članak 37. Prostori uz poklonce i pilove koji pored uloge orijentira u prostoru imaju i važnu estetsku komponentu u naseljima i izvan njih, predstavljaju skladnu kompoziciju grupe stabala i građevine. Potrebno je njegovati takve kompozicije, a tamo gdje nedostaje stablo, kompoziciju je potrebno upotpuniti prikladno odabranom vrstom iz prethodnog članka. Obnova i rekonstrukcija spomenika kulturne baštine iz prethodnog stavka može se vršiti samo prema uvjetima i uz nadzor nadležne ustanove – Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela iz Varaždina.

Članak 38.

Članak 38. Prostor središta Općine oskudijeva uređenim javnim zelenim površinama. Prostor centra potrebno je oplemeniti visokim zelenilom prema prethodno izrađenom projektu i opremiti osnovnim elementima urbane opreme (klupe za sjedenje, javna rasvjeta, kante za otpatke, stalci za bicikle). Osobito je potrebno izvršiti takvo uređenje prostora u okruženju društvenog doma, crkve i poslovno stambene građevine.
Članak 39. Prirodne i krajobrazne cjeline koje se provlače kroz naselje (građevinska područja) imaju jednako značenje kao i javne zelene površine, stoga ih treba očuvati u njihovom izvornom obliku, bez intervencije u smislu smanjenja površine, unošenja stranih vrsta, regulacije potoka, oblaganje korita kamenim ili betonskim elementima i sl. 2.2.2. UVJETI ZA IZGRADNJU U MOGUĆIM PROSTORIMA ZA RAZVOJ UZ IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA

Članak 40.

Članak 40. Izdvojena građevinska područja mogu se širiti na neizgrađene prostore – prostore za razvoj uz zadovoljene uvjeta o formiranju građevnih čestica navedenim u člancima 5, 6, 7. i 9. Uz navedene uvjete planirani zahvat u prostoru može biti udaljen najviše 40 m od postojeće građevine s iste ili suprotne strane javnog puta.
Članak 41. Uvjeti za izgradnju na prostorima za razvoj uz izdvojena građevinska područja jednaki su onima u poglavlju 2.2.1. ovih Odredbi.
Članak 42. Ograničenja za formiranje građevnih čestica jednaka su onima u poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi.

Članak 43.

Članak 43. U izdvojenim građevinskim područjima, na građevnim česticama koje se sastoje od vinograda ili voćnjaka sa građevinom vikendice, može se izvršiti parcelacija postojeće čestice u svrhu odvajanja poljoprivredne od građevinske namjene. Parcelacija zemljišta moguća je uz uvjet: S t r a n i c a 76 8 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 - minimalna dubina građevne čestice mora iznositi 15 m. - preostali dio čestice poljoprivredne namjene mora činiti sa susjednim katastarskim česticama veću poljoprivrednu cjelinu (vinograda ili voćnjaka) na koju je mogući pristup. 2.2.3. PROSTORI IZUZETI OD IZGRADNJE

Članak 44.

Članak 44. Nije moguće osnivanje građevnih čestica niti vršiti zahvate u prostoru na područjima: - prostorima navedenim u člancima 37. i 38. - unutar vegetacijskog pojasa 30 m od osi potoka, osim izvedbe mlina na vodi - na predjelima strmijeg nagiba obraslim visokim i niskim raslinjem, gdje bi uklanjanje vegetacijskog pokrova moglo izazvati klizanje tla - javnih zelenih površina u naseljima - na katastarskim česticama vinograda, voćnjaka i šumskih površina 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
Članak 45. Van naselja moguća je izgradnja: A) Gospodarskih građevina poljoprivredne namjene - građevina za uzgoj stoke – tovilišta - građevina – farme, za uzgoj mliječnih krava (koza, ovaca) - građevina za preradu poljoprivrednih proizvoda; spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda (sortirnice, hladnjače, sušare i sl.); vinskih podruma i kušaona vina B) Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva C) Sportsko rekreativnih građevina – sportski tereni i prateće građevine Izgradnja navedenih zahvata u prostoru može se izvršiti samo na česticama koje imaju neposredan pristup na javni kapacitet tovilišta goveda svinje komada perad komada komada 100-350 100-750 8.500-12.5000 350-1.000 750-2.000 12.500-25.000 preko 1.000 preko 2.000 preko 25.000 Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na istoj građevnoj čestici, pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja.