Arhiva › 2006. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Sveti Juraj na Bregu · 22. travnja 2006. · KLASA 350-01/05-01/42 · URBROJ 2109-05-02-05-03

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 104

Članak 49.

Članak 49. U situaciji kada se vrijednosti o udaljenostima iz tabele u prethodnom članku primjenjuju u područjima gdje se naselja put, uz uvjet da su opremljene minimalnim opsegom komunalne infrastrukture.
Članak 46. Ograničenja u izgradnji navedena u poglavlju 2.2.3. Prostori izuzeti od izgradnje vrijede i za izgradnju van naselja.
Članak 47. Na poljoprivrednom zemljištu, izvan građevinskog područja i izvan izdvojenog građevinskog područja moguće je osnivanje građevinskih čestica za izgradnju građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i gospodarskih građevina poljoprivredne namjene za preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda i spremište poljoprivrednih strojeva. Građevna čestica pored općih uvjeta propisanih člankom 7. , mora zadovoljiti uvjet da veličina posjeda mora biti minimalne veličine za: - ratarstvo 25,0 ha - vinogradarstvo, podrumarstvo 3,5 ha - voćnjak 1,7 ha - uzgajalište rasadnog bilja i cvijeća 1,0 ha - uzgoj povrća 3,0 ha Izdvojeni dio poljoprivredne površine (namijenjen) za građevnu česticu može iznositi najviše 1,0 ha. Izgrađenost građevne čestice može iznositi najviše 30%. A Uvjeti za smještaj gospodarskih građevina poljoprivredne namjene Tovilišta

Članak 48.

Članak 48. Građevine za uzgoj stoke su gospodarske građevine poljoprivredne namjene s izvorom zagađenja, a mogu se graditi na slijedećim udaljenostima, ovisno o kapacitetu i vrsti tova: udaljenost (u metrima) od građevinskog područja od županijske od državne i lokalne za perad ostali ceste ceste 70 100 100 50 100 200 100 50 200 300 200 100 sastoje od izdvojenih građevinskih područja, navedena udaljenost mjeri se od najbliže stambene građevine
Članak 50. Veličina čestice namijenjene za izgradnju tovilišta mora iznositi najmanje 2000 m2, a izgrađenost mora biti najviše 40%. Katastarska čestica koja je služila kao osnova za odobrenje zahvata – izgradnju tovilišta, ne smije se kasnije parcelirati na manje dijelove. B r o j 4 S t r a n i c a 76 9 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 51.

Članak 51. Položaj ventilatora za zračenje tovilišta treba biti na onom dijelu građevine koji je najviše udaljen od postojećih stambenih građevina. Ostali ventilatori ne smiju biti smješteni na pročelju koje je bliže susjednoj međi, već moraju biti usmjereni na dio čestice koja pripada građevini tovilišta. U procesu izvođenja i eksploatacije građevine tovilišta, vlasnik je dužan pridržavati se mjera sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš (sprečavanje onečišćenja zraka, vode i tla) propisanih u studiji utjecaja na okoliš. Manja udaljenost moguća je uz primjenu novih tehnologija propisanih studijom, kojom se dokazuje učinkovito sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš.

Članak 52.

Članak 52. Visina tovilišta može iznositi najviše 5,0 m i može se izvesti samo u jednoj etaži, a visina silosa može iznositi najviše 7,0 m.
Članak 53. Farme za uzgoj muznih krava (koza, ovaca) za proizvodnju mlijeka mogu se izvesti na način da omogućuju smještaj stoke na otvoreni ili poluotvoreni način, ovisno o vrsti uzgoja. Građevine farme i nadstrešnica mogu se izvesti na čestici koja je sastavni dio pašnjaka – otvorene ograđene površine. Visina tih građevina može iznositi najviše 5,0 m. Prilikom gradnje građevina poljoprivredne namjene preporuča se primjena tradicionalnih materijala – opeke, drva (posebno kod konstrukcija nadstrešnica).

Članak 54.

Članak 54. Na istoj građevnoj čestici uz građevine za uzgoj stoke, može se izvesti građevina ili sklop građevina za preradu mliječnih proizvoda, uz uvjet primjene higijensko sanitarnih propisa te mjera, kojima se sprečavaju negativni utjecaji na okoliš (zbrinjavanje tehnološkog otpada, zbrinjavanje otpadnih voda, ambalaže i slično). Navedene građevine unutar građevinskog područja i unutar izdvojenih građevinskih područja koje se nalaze u funkciji tehnološkog procesa proizvodnje i prerade mlijeka kao vlastitog proizvoda na seoskom gospodarstvu, moraju sa stambenom građevinom i okruženjem u kojem se nalaze, činiti skladnu arhitektonsku cjelinu. Uz funkciju proizvodnje i prerade mlijeka moguće je smjestiti i ostale sadržaje - prodaju proizvoda i degustaciju na vlastitom gazdinstvu, smještajne kapacitete seoskog turizma, uz uvjete koje određuju posebni zakoni.

Članak 55.

Članak 55. Visina gospodarskih građevina poljoprivredne namjene iz 1. stavka prethodnog članka može iznositi najviše 5,0 m, iznimno i više, ako to zahtijeva tehnološki proces (prerade, skladištenja), ali ne može biti viša od 8,0 m. Građevine više od 5,0 m ne mogu biti smještene na grebenima brežuljaka, na vizualno istaknutim mjestima sagledivih s udaljenih pozicija. B Uvjeti smještaja građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
Članak 56. Kompleks građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može se graditi prema uvjetima iz članka 47. a kompleks mogu činiti slijedeće građevine: - stambene namjene - obiteljska kuća s mogućim smještajnim kapacitetima seoskog turizma - gospodarske - poljoprivredne namjene - spremišta, skladišta, prerada, prodaja poljoprivrednih proizvoda, silosi - prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda sa vlastite farme - spremišta – garaže poljoprivrednih strojeva - vinski podrum, kušaona vina i proizvoda - pomoćne građevine - građevine s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj stoke, farma muznih krava kapaciteta do 40 krava, gnojne jame i dr.) Građevine iz prethodnog stavka moraju biti tako smještene na građevnoj čestici da čine jednu ili više funkcionalnih cjelina, a u arhitektonskom smislu moraju činiti skladnu arhitektonsku i organizacionu cjelinu. U kompleksu građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, stambena građevina je građevina osnovne namjene. Položaj stambene građevine na građevinskoj čestici određuje se prema kriterijima iz članaka 16, 17, 18 i 19.

Članak 56.

Ostale građevine smještene su u dubinu čestice, organizirane oko gospodarskog dvorišta. Građevine s izvorom zagađenja trebaju biti udaljene od građevine stambene namjene, građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda najmanje 20 m. Građevine za uzgoj stoke tlocrtne veličine veće od 90 m2, a kapaciteta manjeg od minimalno iskazanog u članku 48. moraju biti smještene na udaljenosti većoj od 70 m od najbliže susjedne stambene građevine. C Uvjeti smještaja sportsko rekreativnih građevina
Članak 57. Izvan građevinskog područja i izdvojenih građevinskih površina moguće je osnivanje sportsko – rekreativnih centara. Sportsko rekreativni centar sastoji se od sportskih terena i pratećih građevina. Sportski tereni malih sportova mogu biti smješteni na otvorenom ili u sportskoj građevini – sportskoj hali (dvorani). Mogu biti i natkriveni montažnom konstrukcijom (“balon”). Uz sportske terene mogu se izvesti gledališta oblikovana u terenu.

Članak 58.

Članak 58. Organizacija i oblikovanje izgrađenih građevina i sportskih borilišta mora činiti skladnu cjelinu, visokih S t r a n i c a 77 0 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 estetskih vrijednosti, a uređenje vanjskih prostora mora biti podređeno prirodnom okruženju u neposrednoj blizini poduzimanog zahvata. Sportska borilišta otvorena ili zatvorenog tipa (u hali ili dvorani ) trebaju se prilagoditi nagibu terena. Ne mogu se izvoditi na strmim padinama, gdje bi izazvali veće zahvate u konfiguraciji terena, a ako se izvode na manjim padinama, duža strana ne smije biti okomito postavljena na slojnice.

Članak 59.

Članak 59. Za planirani zahvat u prostoru, ako se planira na površini većoj od 2 ha i sadrži raznorodne sadržaje mora se izraditi DPU. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 60. Gospodarske djelatnosti na području Općine Sv. Juraj na Bregu mogu biti smještene: - na prostorima planiranim za radnu zonu prikazanim na kartografskom prilogu broj 5 Građevinsko područje naselja Brezje - unutar građevinskih područja naselja u zoni mješovite pretežito stambene namjene, unutar izdvojenih građevinskih područja i na mogućim prostorima za razvoj

Članak 61.

Članak 61. Gospodarske djelatnosti mogu biti smještene unutar planirane radne zone prema uvjetima određenim Detaljnom planu uređenja dijela naselja Brezje - Šmernica.
Članak 62. Smjernice i odredbe koje mora sadržavati detaljni plan uređenja radne zone: 1. gospodarske djelatnosti koje se mogu smjestiti unutar radne zone su: - gospodarske djelatnosti tihih i čistih djelatnosti bez nepovoljnog utjecaja na okoliš - gospodarske djelatnosti s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš - gospodarske djelatnosti vezane uz poljoprivrednu proizvodnju, ali bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i bez izvora zagađenja (tovilišta, farme i sl.) 2. minimalna veličina planirane čestice može iznositi 28,00x50,00 m, a najmanje 20% površine čestice mora biti ozelenjeno (u što se ne ubrajaju površine parkirališta i manipulativnih površina) 3. najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti čestice iznosi 0,4

Članak 63.

Članak 63. Gospodarske djelatnosti koje se nalaze unutar građevinskog područja, unutar izdvojenih građevinskih područja i mogućih prostora za razvoj, mogu biti smještene na građevnoj čestici u građevinama prema uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2.2. ovih Odredbi. Gospodarske djelatnosti poljoprivredne namjene mogu biti smještene izvan građevinskog područja prema uvjetima iz poglavlja 2.3. ovih Odredbi - Izgrađene strukture van naselja, te uz primjenu mjera navedenih u poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 64.

Članak 64. U cilju omogućavanja razvoja ovog područja, unutar zone mješovite namjene – pretežito stambene, moguć je smještaj gospodarskih djelatnosti, na građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja u obliku građevine osnovne ili prateće namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugrožava život i rad ljudi u neposrednom i širem okruženju. U postupku projektiranja i izvođenja tih građevina, posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprečavaju mogući nepovoljni utjecaji na okoliš (sprečavanje zagađenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i drugo).

Članak 65.

Članak 65. Unutar zone mješovite - pretežito stambene namjene, moguć je smještaj građevina turističkih sadržaja - bilo kao građevina osnovne namjene, kao građevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ili u poslovnostambenoj građevini osnovne namjene.
Članak 66. Gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš i gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja, mogu se graditi i kao samostalne građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici. Uz građevine osnovne i prateće namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.). Maksimalna izgrađenost građevne čestice uključujući sve građevine može iznositi najviše 40%. A Uvjeti smještaja gospodarskih građevina poljoprivredne namjene

Članak 67.

Članak 67. Unutar građevinskog područja naselja (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj) moguć je smještaj gospodarskih građevina u funkciji poljoprivredne djelatnosti kao pratećih građevina. Gospodarske građevine u funkciji poljoprivrede mogu biti: - građevine s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj životinja, gnojne jame) - građevine bez izvora zagađenja (spremišta, skladišta, prerada poljoprivrednih proizvoda)
Članak 68. Gospodarske građevine poljoprivredne namjene s izvorom zagađenja - građevina za uzgoj stoke veličine do 90 m2 tlocrtne površine za uzgoj stoke za vlastite potrebe može biti smještena kao građevina prateće namjene, na udaljenosti najmanje 12 m od stambene građevine na istoj i najmanje B r o j 4 S t r a n i c a 77 1 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20 m od stambene građevine na susjednoj građevinskoj čestici i to do kapaciteta: - odraslih goveda, tovnih teladi i junadi – do 10 kom - konja, odraslih svinja, krmača – do 5 kom - tovnih svinja do 10 kom - peradi do 100 kom Građevine za uzgoj muznih krava ( koza, ovaca ), kapaciteta do 40 grla, moguće je izvesti i unutar građevinskog područja naselja, na građevinskoj čestici stambene namjene, uz uvjet da budu udaljene najmanje 12 m od stambene građevine na istoj, i najmanje 20 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. Građevine za uzgoj stoke dimenzije veće od 90 m2 tlocrtne površine, a manjeg kapaciteta stoke navedenog u tabeli u članku 48. moraju biti smještene na udaljenosti većoj od 70 m od stambene građevine na susjednim česticama.

Članak 68.

U postupku projektiranja, izgradnje i eksploatacije građevina navedenih u drugom i trećem stavku trebaju se primijeniti slijedeći uvjeti u postupku zbrinjavanja otpadnih voda : - otpadne vode koje nastaju u procesu uzgoja stoke moraju se skupljati u nepropusnim taložnicama - taložnice se moraju dimenzionirati prema kapacitetu građevine za uzgoj stoke - gnojnicu je potrebno odvoziti na oranične površine prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima - položaj taložnica i prostor za odlaganje gnoja mora se izvesti uz onaj dio građevine za uzgoj stoke, koji je najviše udaljen od stambene građevine na istoj ili susjednim građevnim česticama

Članak 69.

Članak 69. Na građevnoj čestici u zoni mješovite pretežito stambene namjene mogu se smjestiti gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja – spremišta poljoprivrednih proizvoda, skladišni prostori, građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda. Udaljenost od građevine osnovne namjene na susjednim građevnim česticama mora iznositi najmanje 12 m.
Članak 70. Sve gospodarske građevine poljoprivredne namjene mogu biti smještene na jednoj građevinskoj čestici kao prateće građevine, međusobno usklađene funkcijom i organizirane tako, da sa građevinom osnovne namjene čine arhitektonsku i gospodarsku cjelinu. Izgrađenost te građevne čestice može iznositi najviše 40%. Dubina izgrađenog dijela građevne čestice može iznositi najviše 100 m od regulacione linije. Iznimno, dubina izgradnje može biti veća kod izgradnje tovilišta iz članka 68. (treći stavak) udaljenih 70 m od stambenog pojasa građevne čestice.

Članak 71.

Članak 71. Visina gospodarske građevine poljoprivredne namjene može iznositi najviše 5,0 m (visina vijenca), a iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces visina može iznositi do 8,0 m.
Članak 72. Djelatnosti koje se obavljaju u gospodarskim građevinama poljoprivredne namjene (skladištenje, prerada poljoprivrednih proizvoda) ne smiju nepovoljnim utjecajem na okoliš ugrožavati okruženje u kojem se nalaze (onečišćenja zraka, vode i tla). Ventilacioni kanali kod sušara, skladišta i sl., ne smiju se izvesti na pročelju uz među sa susjednom česticom, niti na dijelu građevine koji je najbliži stambenim građevinama na istoj ili susjednoj čestici. Gnojišta i gnojne jame moraju se izvesti udaljeni od bunara najmanje 20 m, a ako su vezani na građevine za uzgoj i održavanje stoke moraju se izvesti na dijelu najviše udaljenom od stambene građevine na istoj ili susjednim česticama. B Uvjeti smještaja gospodarskih građevina proizvodne i poslovne namjene

Članak 73.

Članak 73. Unutar građevinskog područja mješovite - pretežito stambene namjene (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj), moguć je smještaj gospodarskih građevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoliš (onečišćenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke). Građevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu građevinu ili mogu biti samostalna građevna cjelina, uz uvjet da je udaljena najmanje 12 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. Građevine prateće namjene – gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš mogu biti smještene na građevnoj čestici na udaljenosti najmanje 12 m od stambenog pojasa iste i 20 m od stambenog pojasa susjedne građevne čestice, uz primjenu mjera propisanih posebnim zakonima kojima se sprečavaju nepovoljni utjecaji na okoliš.

Članak 74.

Članak 74. Gospodarska građevina može se izvesti i kao građevina osnovne namjene, a uz nju se mogu graditi druge građevine prateće namjene i pomoćne građevine. Ako je visina vijenca gospodarske građevine – građevine osnovne namjene do 5,8 m, građevina može biti smještena na građevnom pravcu prema kriterijima iz članka 17. Ukoliko visina građevine osnovne namjene zbog zahtjeva proizašlih iz tehnološkog procesa proizvodnje iznosi više od 5,8 m, a građevina ukupnim gabaritom (tlocrtnom površinom i visinom) odstupa od okolne postojeće izgradnje susjednih stambenih ili poslovnih građevina, mora se udaljiti od regulacionog pravca minimalno 15 m u dubinu čestice, a s ulične strane treba se zakloniti visokim zelenilom. Gospodarska građevina s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš može se izvesti i kao građevina osnovne namjene, S t r a n i c a 77 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 ali uz uvjet da je smještena u dubinu čestice, udaljena od stambenog pojasa pripadajuće čestice 20,0 m. Izgrađenost građevne čestice na kojoj se nalazi više građevina mješovite namjene ili samo gospodarske namjene može biti najviše 40%.

Članak 75.

Članak 75. Na građevnoj česticu na kojoj je smještena gospodarska građevina proizvodne i poslovne namjene neophodno je osigurati pristup na preglednom dijelu javnog puta, te osigurati preglednost ulaza i izlaza na česticu. Na čestici je potrebno osigurati dovoljan prostor za manipulativne površine, parkirališna mjesta za potrebe zaposlenih, mogućih korisnika te transportnih vozila.
Članak 76. Na čestici mješovite namjene, najmanje 20% površine mora biti ozelenjeno visokim zelenilom (u tu površinu ne ulaze površine parkirališta i manipulativnih površina). U određivanju položaja gospodarske građevine većih tlocrtnih dimenzija, duža os građevine mora biti paralelna sa slojnicama terena, a u postupku gradnje građevine ne smije se uklanjati vegetacija čime bi se izazvala opasnost od mogućih klizišta.

Članak 77.

Članak 77. Gospodarske građevine većih dimenzija (proizvodne hale) ne smiju presijecati važne vizure u naseljima, ne mogu se nalaziti u blizini manjoj 30 m s iste strane puta od poklonaca, kapelica, crkava, niti na istaknutim pozicijama na grebenima brežuljaka. Gospodarske građevine ne mogu se graditi kao građevine osnovne namjene u zoni središta Općine Sv. Juraj na Bregu.
Članak 78. Građevina gospodarske namjene - parkiralište teretnih vozila kapaciteta većeg od tri teretna vozila nosivosti veće od 7t, s pratećim servisnim uređajima, može biti smještena: - na rubnim dijelovima naselja na zasebnoj građevnoj čestici, ili na građevnoj čestici unutar građevinskog područja kao prateća namjena uz stanovanje ili poslovnu građevinu vlasnika parkirališta, uz uvjet da minimalna udaljenost parkirališta s pratećim uređajima iznosi 50 m od stambene građevine na susjednim građevnim česticama - kao prateći sadržaj u izdvojenom građevinskom području (unutar manje izgrađene cjeline ), na čestici koja omogućuje udaljenost 50 m od susjedne stambene građevine. Parkiralište iz prethodnog stavka s pratećim uređajem ne može se locirati unutar izgrađene cjeline naselja kao građevina osnovne namjene, unutar zone središta Općine Sv. Juraj na Bregu., a niti na udaljenosti manjoj od 70 m od građevina društvenih djelatnosti, centralnih, te sportskih i rekreativnih sadržaja.

Članak 79.

Članak 79. Uz površinu za parkiranje teretnih vozila, na građevnoj čestici može se smjestiti građevina – servis za potrebe održavanja vozila s uređajima za pranje vozila. Vanjske prostore – parkirališne i manipulativne površine, potrebno je izvesti u asfaltu, propisanog nagiba za skupljanje oborinskih voda, a oborinske i otpadne vode kod pranja vozila obavezno je skupiti i sprovesti na vlastiti uređaj za pročišćavanje - separator ulja i masti.
Članak 80. Na poljoprivrednim površinama unutar građevinskog područja, unutar prostora za razvoj, kao i na prostorima izvan građevinskog područja mogu se graditi montažne građevine za uzgoj bilja - staklenici i plastenici. Položaj ovih građevina u odnosu prema susjednim međama određuje se udaljenošću za polovicu visine građevine ( visina sljemena ili najveća visina konstrukcije ), osim ako je položaj duže osi građevine u smjeru istok – zapad, građevina je od južne međe odmaknuta za 0,6 m. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI I CENTRALNIH SADRŽAJA

Članak 81.

Članak 81. Društvene djelatnosti čine slijedeći centrali sadržaji: - upravni - prosvjetni, obrazovni - zdravstva i socijalne skrbi - sportsko rekreativni
Članak 82. Postojeći i planirani sadržaji društvenih djelatnosti trebaju se locirati u zoni središta Općine, unutar građevinskog područja. Jedino sadržaji sporta i rekreacije mogu biti smješteni unutar ili izvan građevinskog područja, prema uvjetima iz poglavlja 2.3. Izgrađene strukture van naselja.
Članak 83. Građevina društvenog doma može se dograditi i adaptirati u skladu s novim potrebama za proširenje i povećanje postojećih sadržaja upravnih i društvenih funkcija. Dogradnja se može izvesti u produžetku postojećih građevinskih pravaca uz ulice ili u dvorišnom dijelu građevine, na način da s postojećom građevinom čini skladnu oblikovnu i arhitektonsku cjelinu. U cilju podizanja estetske i ambijentalne vrijednosti građevine i prostora centra, dogradnjom i adaptacijom postojeće građevine, moguće je izvršiti redizajn pročelja i cjelokupne građevine. Dogradnja se ne može izvesti ispred uličnih pročelja, izvan postojećeg građevnog pravca a visina dograđenog dijela mora slijediti visinu vijenca postojeće građevine. Pojava novih ili izdvajanje pojedinih centralnih sadržaja iz postojeće građevine društvenog doma u zasebnu građevinu, može se realizirati na neizgrađenoj građevnoj čestici ili prenamjenom postojećih sadržaja unutar građevinskog područja u centralni sadržaji. Pri izgradnji nove građevine sa centralnim sadržajem primjenjuju se uvjeti iz članka 32. i 33. (postojeći građevinski pravac, visina građevine, uvjeti oblikovanja…)

PDF stranica 109

Članak 83.

B r o j 4 S t r a n i c a 77 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 84. Uz očekivani porast broja stanovnika, očekuje se potreba za proširenjem kapaciteta osnovne škole. Moguća je dogradnja građevine Osnovne škole, u funkcionalnu i arhitektonsku cjelinu. Pretprostor – ulazni vanjski prostor škole potrebno je očuvati od izgradnje, a novoplaniranu gradnju izvesti u produžetku, u dubinu čestice. Mogućom planiranom dogradnjom ostaviti jednu od mogućnosti prilaza ka budućoj građevini sportske dvorane sa glavne prometnice. Pretprostori i vanjski prostori škole oblikovati zelenilom u jedinstvenu cjelinu, prema uvjetima iz članka 112.

Članak 85.

Članak 85 Građevina stare škole u Brezju može se prenamijeniti u dječji vrtić i moguću planiranu područnu školu od 1-4 razreda. Uz obrazovnu namjenu, stara škola može se koristiti za društvene namjene za potrebe naselja Brezje. Dogradnjom i adaptacijom postojeće građevine treba formirati arhitektonsku cjelinu, razlučenih funkcija i omogućiti raznolikost korištenja.
Članak 86. Sportsko rekreativni sadržaji mogu se smjestiti unutar građevinskog područja u zoni mješovite namjene na površinama prikazanim na kartografskim prilozima građevinsko područja naselja Mali Mihaljevec, Zasadbreg, Lopatinec ili izvan građevinskog područja prema uvjetima iz poglavlja 2.3. ovih Odredbi - Izgrađene strukture van naselja. Izgradnja i uređenje manjih sportskih površina moguća je uz turističko-ugostiteljske sadržaje.

Članak 87.

Članak 87. Odnosom izgrađenog građevine i sportska borilišta i neizgrađenog dijela čestice mora biti 60:40, s time da 60% izgrađene površine čestice pored građevina borilišta na otvorenom i pratećih građevina, čine parkirališta i pristupni putevi. Izgrađeni prostor može simulirati tradicionalno seosko dvorište, a neizgrađeni dio čestice može biti ozelenjen – dijelom pošumljen, uz primjenu uvjeta iz članka 114.
Članak 88. Uz postojeća ili novoplanirana sportska borilišta mogu se izvesti prateće građevine za potrebe sportskih klubova i korisnika (sanitarni čvorovi, garderobe, klupski prostori, ugostiteljstvo). Navedeni sadržaji dimenzioniraju se prema procjeni broja korisnika na sportskim borilištima, a ugostiteljski sadržaji dimenzioniraju se prema očekivanom broju posjetitelja. Građevna čestica namijenjena sportsko-rekreativnim sadržajima ( sportska borilišta s pratećom građevinom ) mora imati neposredni prilaz na javni put, te mora biti opremljena s minimalnim opsegom komunalne infrastrukture a na čestici treba omogućiti smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta za posjetitelje. Visina vijenca prateće građevine može iznositi najviše 4,0 m, a građevina mora biti oblikovana na način da s okruženjem čini skladnu cjelinu. U primjeni materijala i u oblikovanju moraju se primijeniti uvjeti i preporuke iz članka 26. U pratećoj građevini ne može biti smještena stambena namjena stalnog ili povremenog stanovanja.

Članak 89.

Članak 89. Sportsku školsku dvoranu uz građevinu centralne škole u Pleškovcu moguće je locirati na građevnoj čestici iza građevine škole, na način da bude povezana s prostorima škole i sportskim borilištima na otvorenom. Bilo bi poželjno kada bi se mogao ostvariti poseban ulaz za javnost, s ciljem da dvorana može funkcionirati za više namjena.
Članak 90. Turistički sadržaji (realizirani u obliku pojedinačnih građevina ili kompleksa građevina) koji uključuju raznorodne sadržaje društvenih djelatnosti – kulturne, sportske, rekreativne, mogu se smjestiti u prostoru prema odredbama ovog Plana (navedenim u poglavljima 2.2, 2.2.3. i 4. ) i prema programu nositelja takvog planiranog zahvata u prostoru. Visina građevina koje sadrže smještajne kapacitete i sportske sadržaje, može iznositi najviše 9,0 m do visine vijenca, unutar koje se mogu organizirati 3 etaže – P + 2. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 91.

Članak 91. Polja za eksploataciju energetskih mineralnih sirovina mogu se osnivati na udaljenostima: - 300 m od građevinskog područja - 50 m od kategoriziranih cesta Polja za eksploataciju mineralnih sirovina ne mogu se osnivati na prostorima šumskog zemljišta. Moguću planiranu trasu za prijenos zemnog plina s eksploatacionog polja do spoja na stanicu za preradu zemnog plina treba planirati tako, da slijedi koridore postojećih infrastrukturnih sustava (nerazvrstanih i razvrstanih cesta, postojeće trase magistralnog plinovoda, vodovoda), a ne smije se planirati da presijeca šumske površine, površine vinograda i voćnjaka.

Članak 92.

Članak 92. Na području Općine Sv. Juraj na Bregu postojeći i planirani koridori prometnih i drugih infrastrukturnih sustava koji su od interesa za Županiju su županijske i lokalne ceste navedene u članku 4. ovih Odredbi. Rekonstrukcija županijske ceste 2001. izvršiti će se proširenjem koridora postojeće trase za potrebnu širinu pješačko biciklističke staze na prolazu kroz naselja. Rekonstrukcija postojećih infrastrukturnih uređaja i prometnica izvršiti će se unutar postojećeg koridora –vodovoda, plinovoda, elektro-prijenosa, županijske i lokalne ceste. S t r a n i c a 77 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 Izgradnja i rekonstrukcija niskonaponske mreže u naseljima izvesti će se proširenjem mreže unutar raspoloživog koridora postojeće ulice.

Članak 93.

Članak 93. Na području Općine Sv. Juraj na Bregu planirani je koridor i trasa prometnice županijskog značenja (kategorija lokalne ceste) Gornji Mihaljevec-Križopotje-Slakovec-Šenkovec. Rezervirani koridor unutar kojeg je moguće projektirati buduću prometnicu iznosi 20 m, a trasa prati postojeću trasu nerazvrstane ceste.
Članak 94. Mogući planirani koridori, trase i površine infrastrukturnih sustava županijskog značaja na teritoriju Općine Sv. Juraj na Bregu su: - moguće površine za smještaj antenskog uređaja GSM operatera Moguće površine za smještaj antenskih uređaja GSM operatera nalaze se izvan građevinskog područja, a lokaciju odrediti na način da se isključuju prostori uz spomenike kulturne baštine (evidentirani, zaštićeni, kapelice, crkve, pilovi) u radijusu 50 m, prostori uz vinsku cestu i prostori uz postojeće turističke sadržaje. Broj antenskih uređaja ograničiti na način da jedan stup koristi više operatera. Stup s antenskim uređajem GSM operatera potrebno je izmjestiti izvan neposrednog okruženja građevine osnovne škole u Zasadbregu. Rekonstrukcija uređaja ili dogradnja na postojećoj lokaciji nije moguća.

Ostali akti u ovom izdanju (18)