GLASNIK

Arhiva › 2006. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Orehovica · 22. travnja 2006. · KLASA 012-03/06-04/30 · URBROJ 2109/22-06-04

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Orehovica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

PDF stranica 52

Članak 94.

Članak 94. Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuju se građevinskim područjima za građevine u B r o j 4 S t r a n i c a 71 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvojenog područja. Namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti za područje Općine, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina ” i na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1 : 25.000, a odnose se na: - južni dio građevinskog područja gospodarskih proizvodno-poslovnih djelatnosti – „Gospodarske zone Međimurje” /oznaka I1/, - gospodarsku, proizvodno-poslovnu zonu sjeverno od Podbresta /oznaka I1/, - gospodarske, poljoprivredne zone za uzgoj životinja /oznaka PG/ sjeverozapadno uz Podbrest i zapadno od Orehovice i - komunalno-servisnu zonu zapadno od Orehovice – odlagalište neopasnog građevinskog otpada /oznaka K3/, kao mjera sanacije devastiranog područja – iskopa šljunka. Precizno su granice navedenih izdvojenih područja određene na kartografskim prikazima br. 4.2. i 4.4. , u mjerilu 1:5 000.

Članak 95.

Članak 95. Izdvojeno područje – južni dio „Gospodarske zone Međimurje” određuje se kao multifunkcionalna gospodarska zona, namijenjena proizvodnim, poslovnim i komunalno servisnim djelatnostima, a predstavlja dio područja namijenjenog razvoju gospodarskih djelatnosti uz izlaz s autoceste Zagreb – Goričan na čvoru Čakovec. Zonu je potrebno uređivati temeljem plana uređenja užeg područja - DPU zone, koji se može izraditi za dio zone na području Općine Orehovica, ali i kao jedinstveni dokument prostornog uređenja za cijelu zonu, koja se proteže i na području Općine Mala Subotica. Planom uređenja užeg područja zone (DPU) potrebno je definirati - razgraničenje javnih od privatnih površina, - parcelaciju čestica, - rješenje komunalne infrastrukture, te - obvezu ishođenja prethodnih uvjeta djelatnosti unutar zone, kojima se osigurava provođenje mjera zaštite okoliša. Na pojedinoj građevnoj čestici , unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. Vrste građevina iz prethodnog stavka određuju se kao i za građevinska područja naselja, prema poglavlju 2.2.1. ovih Odredbi. Unutar gospodarske zone mogu se dodatno uređivati površine zaštitnog zelenila, te locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje zone.

Članak 95.

Komunalna infrastruktura u funkciji opskrbe gospodarske zone komunalnim servisima, definirana je u poglavlju 2.1. kao zahvat u prostoru od značaja za Međimursku županiju, stoga rješenje infrastrukturnih sustava nije ograničeno izradom DPU-a, odnosno uvjeti gradnje pojedinih infrastrukturnih sustava mogu se utvrditi lokacijskom dozvolom, sukladno kartografskom prikazu br. 2. „Infrastrukturni sustavi”, gdje se prikazuju postojeće i sugeriraju planirane trase linijske infrastrukture, s predviđenim pozicijama za izgradnju pojedinih pratećih infrastrukturnih građevina, uz poštivanje slijedećih uvjeta: - cestovno priključenje zone na postojeći prometni sustav predviđa se vezom na županijsku cestu ŽC 2022 Orehovica – Mala Subotica, - priključenje zone na sustav fiksne telefonije predviđa se spojem na postojeće svjetlovodne podzemne TF kable izvedene u okruženju zone, - za opskrbu zone električnom energijom predviđa se veza na visokonaponski vod DV 35 kV Ivanovec – Prelog, a unutar zone je potrebno izgraditi transformatorske stanice potrebne snage, ovisno o pretpostavljenim potrebama korisnika zone, - opskrba zone plinom predviđena je vezom na srednjetlačni plinovod Orehovica Mala Subotica, lociran unutar ili uz koridor županijske prometnice ŽC 2022, a plinska mjerno redukcijska stanica je predviđena u sjeverozapadnom dijelu zone, - vodoopskrba zone predviđena je vezom na planirani vodoopskrbni vod lociran pretežito izvan naselja, te unutar ili uz koridor županijske ceste ŽC 2022 Orehovica – Mala Subotica, koji se na području Općine Mala Subotica, zapadno od trase autoceste, može povezati s postojećim vodoopskrbnim vodom Sveti – Križ – Mala Subotica, čime bi se formirao vodoopskrbni prsten šireg područja, - vodoopskrba zone se u dijelu može riješiti i planiranjem vodozahvata unutar područja zone, te izvedbom vodospreme, i to naročito radi mogućnosti korištenja podzemnih voda u tehnološke svrhe, kao i za potrebe rješavanja zaštite od požara zone, - odvodnja sanitarno – fekalnih voda zone, uključujući i prethodno pročišćene tehnološke vode, predviđa se izvedbom zasebnog sustava odvodnje, tj. neovisnog od sustava sanitarno-fekalne odvodnje naselja općine, a koji bi se locirao izvan područja naselja, tj vodio bi od gospodarske zone preko poljoprivrednog područja između Orehovice i Podbresta u smjeru lokacije uređaja za pročišćavanje i ispusta u odvodni kanal HE Čakovec, - alternativno od navedenog prethodnim stavkom, ukoliko se pokaže kao ekonomski opravdano, moguće je sanitarno-fekalnu odvodnju gospodarske zone predvidjeti i integriranu u sustav sanitarno – fekalne odvodnje naselja općine i to vezom uz državnu cestu D 20, preko naselja Sveti Križ i Podbrest, u smjeru lokacije uređaja za pročišćavanje i ispusta u odvodni kanal HE Čakovec, - uređaj za pročišćavanje sanitarno-fekalnih voda gospodarske zone, uključujući i prethodno pročišćene tehnološke vode, predviđa se, ovisno o faznosti izvedbe, bilo kao proširenje uređaja za pročišćavanje S t r a n i c a 71 8 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 sustava sanitarno-fekalne odvodnje naselja, bilo kao zasebni uređaj lociran na prikladnoj udaljenosti, uz uređaj za pročišćavanje sanitarno-fekalnih voda naselja, - ispust iz uređaja za pročišćavanje sanitarno-fekalnih voda gospodarske zone, predviđa se u odvodni kanal HE Čakovec, ovisno o alternativnim varijantama izgradnje uređaja, - izuzetno od prethodne 4 alineje, sustav zbrinjavanja sanitarno – fekalnih voda zone, uključujući i prethodno pročišćene tehnološke vode, moguće je predvidjeti i unutar same zone, pri čemu se pročišćena otpadna voda može ispuštati i u planirani kanal oborinske odvodnje, s konačnim recipijentom odvodnim kanalom HE Čakovec, odnosno rijekom Dravom, - za uspostavu sustava oborinske odvodnje gospodarske zone predviđa se izgradnja kanala oborinske odvodnje, čija trasa se u zoni građenja gospodarske zone predviđa unutar ili neposredno uz zonu, a izvan zone građenja se planira locirati neposredno uz trasu autoceste (unutar zaštitnog pojasa autoceste) i s usmjerenjem prema recipijentu – odvodnom kanalu HE Čakovec, - širina koridora zabrane gradnje, do utvrđivanja stvarno potrebne širine kanala oborinske odvodnje, određuje se sa 50,0 m, a pri projektiranju treba voditi računa da se trasa locira što je više moguće unutar utvrđenog građevinskog područja gospodarske zone i drugih površina koje nisu obradivo tlo, te da se ne presijeku, odnosno da se ponovno uspostave poljski pristupi do obradivog tla u okruženju gospodarske zone, - odvodnja oborinskih voda sa sjevernog dijela zone može se predvidjeti i izvedbom kanala do Trnave, ukoliko se to pokaže povoljnim u odnosu na dio gospodarske zone koji se nalazi sjeverno od državne ceste D 20, tj. na dio zone na području Općine Mala Subotica, - ovisno o potrebama pojedinačnih korisnika, građevine infrastrukturnog opremanja i to – plinske redukcijske stanice, transformatorske stanice, vodozahvat i vodospreme za tehnološke potrebe i potrebe zaštite od požara, kao i pojedinačni uređaj za pročišćavanje tehnoloških i/ili sanitarno – fekalnih voda, mogu se predvidjeti unutar gospodarske čestice, kao prateća gradnja u sklopu gospodarskog kompleksa, pod uvjetom da ne narušavaju funkcioniranje infrastrukturnih sustava zone.

Članak 95.

Najmanja širina pojedine čestice gospodarske namjene unutar „Gospodarske zone Međimurje” treba biti 40,0 m, a najmanja površina 3.000,0 m2. Unutar gospodarske proizvodno – poslovne zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju slijedeći minimalni uvjeti: - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 10,0 m; - ako se prostornim planom uređenja užeg područja odredi građevni pravac, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 10,0 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva proizvodnotehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine i - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a potrebno je ispitati mogućnost povećanja zelenih površina na čestici i rješavanja dijela oborinske odvodnje na način da se ispušta na zelene površine unutar čestica, - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu se zelena površina za jedno stablo dimenzionira s najmanje 8,0 m2.

Članak 96.

Članak 96. Izdvojeno područje gospodarske zone sjeverno od Podbresta određuje se kao jedinstvena gospodarska zona, namijenjena proizvodnim ili uslužnim djelatnostima i trgovini. Zonu je potrebno uređivati temeljem plana uređenja užeg područja – DPU zone, osim u situaciji kada se namjenjuje jednom korisniku. Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko se područje današnjeg lovačkog vježbališta – streljane namijeni jednom korisniku, a ostatak zone drugom, također nije potrebno raditi plan užeg područja, ali je potrebno osigurati cestu i komunalnu infrastrukturu za obje čestice. Planom uređenja užeg područja zone (DPU) potrebno je definirati - razgraničenje javnih od privatnih površina, - parcelaciju čestica, - rješenje komunalne infrastrukture, te - obvezu ishođenja prethodnih uvjeta djelatnosti unutar zone, kojima se osigurava provođenje mjera zaštite okoliša. Građevne čestica, unutar gospodarske proizvodno – poslovne zone, mogu se formirati s izlazom na cestu koja će se vezati na županijsku cestu ŽC 2038 u smjeru Svetog Križa. Ukoliko se unutar zone predvidi više čestica najmanja širina pojedine čestice treba biti 30,0 m. Na pojedinoj građevnoj čestici , unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i B r o j 4 S t r a n i c a 71 9 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina.

Članak 96.

Vrste građevina iz prethodnog stavka određuju se kao i za građevinska područja naselja, prema poglavlju 2.2.1. ovih Odredbi. Unutar gospodarske zone mogu se dodatno uređivati površine zaštitnog zelenila, te locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje zone. Unutar gospodarske proizvodno – poslovne zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju slijedeći minimalni uvjeti: - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 6,0 m; - ako se prostornim planom uređenja užeg područja odredi građevni pravac, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 7,0 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva proizvodnotehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine i - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema kapacitet tovilišta od građegoveda ko- vinskog svinja komada peradi komada mada područja /za perad/ 30-350 30-750 8500-12500 70 350-1000 750-2000 12500-25000 100 preko 1000 preko 2000 preko 25000 200 Na području pojedine poljoprivredno-gospodarske zone, obavezno je locirati uređaje komunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš, ovisno o vrsti životinja, a posebno pojedinačne ili zajedničke (za više korisnika), uređaje za predtretman otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustav odvodnje.

Članak 96.

Otpadne vode iz zone nije dozvoljeno upuštati u recipijent prije njihova pročišćavanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda do razine kvalitete vode u recipijentu. Uvjeti uređenja čestica i gradnje građevina unutar područja poljoprivredno-gospodarske zone trebaju sadržavati slijedeće odredbe: - uz građevine za uzgoj životinja, na građevnim česticama unutar poljoprivredno-gospodarskih zona mogu se graditi druge građevine u funkciji posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu se zelena površina za jedno stablo dimenzionira sa najmanje 8,0 m2.

Članak 97.

Članak 97. Gospodarske, poljoprivredne zone za uzgoj životinja (poljoprivredno-gospodarska zona) unutar Općine Orehovica čine postojeća građevinska područja jednog ili više vlasnika namijenjena za gospodarske djelatnosti: - uzgoja životinja – peradi, sitne i krupne stoke, ali se mogu koristiti i kao prostori za uzgoj životinja ekstenzivnim načinom, - primarne prerade, odnosno skladištenja mlijeka, - gospodarske djelatnosti kompostiranja bio-otpada u svrhu proizvodnje prirodnog gnojiva, humusa i sličnih proizvoda i - komunalnih djelatnosti privremenog skupljanja životinjskih ostataka. Gospodarske, poljoprivredne zone za uzgoj životinja uređuju se temeljem projekta. Površine ovim Planom predviđenih zona mogu se širiti u smjerovima suprotnim od naselja, ali se unutar planom utvrđenog područja ne mogu povećavati kapaciteti životinja. Na površinama na koje se širi gospodarsko dvorište postojećeg poljoprivrednog gospodarstva mogu se locirati građevine druge namjene, a građevine za držanje životinja mogu se locirati ukoliko udaljenost građevine i ukupni kapacitet životinja na čestici gospodarstva (i postojeći i planirani) odgovaraju uvjetima iz slijedeće tabele: udaljenost u metrima od građeod od žu- od lokalnih vinskog državne panijske i nekategopodručja ceste ceste riz. cesta /ostali/ 100 100 50 20 200 100 50 20 300 200 100 20 poljoprivrede i pratećih djelatnosti, kao što su spremišta strojeva, veterinarski punktovi, punktovi za skupljanje poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredne trgovine i slično, - minimalna površina građevne čestice unutar zone je 2.000,0 m2;

Članak 97.

- građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - ako je unutar zone ili dijela zone određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog S t r a n i c a 72 0 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 5,00 m, a silosi mogu biti i viši, ali ne viši od 10,0; - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°; - pokrov građevina može biti od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit, lim ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji; - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu se zelena površina za jedno stablo dimenzionira sa najmanje 8,0 m2.

Članak 98.

Članak 98. Komunalno-servisna zona – odlagalište neopasnog građevinskog otpada locirana je zapadno od Orehovice uz cestu za Vulariju, a ustanovljenje zone je istovremeno mjera sanacije devastiranog područja – iskopa šljunka. Komunalno-servisna zona uređuje se temeljem projekta, sukladno posebnim propisima kojima se definira postupanje s takvom vrstom otpada. Unutar područja zone je predviđeno zatrpavanje iskopa neopasnim građevinskim otpadom do sanacije iskopa u visini okolnog terena. Unutar područja zone je moguće postaviti privremene – montažne strojeve za mljevenje građevinskog otpada u svrhu dobivanja građevinskog agregata i postaviti tipski kiosk, odnosno kontejner u funkciji obavljanja djelatnosti. Gradnja unutar zone do sanacije područja nije dozvoljena. Nakon sanacije se čitava čestica može prenamijeniti u poslovnu građevnu česticu, pod uvjetima koji odgovaraju gospodarskoj zoni iz članka 96. ovih odredbi. 3.2.2 Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela

Članak 99.

Članak 99. Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela Općine, podijeljene su prema stupnju očekivane gospodarske učinkovitosti, odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta, na: - prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti i - prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski učinkovita.
Članak 100. Prostori biljne poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti unutar kultiviranih predjela Općine područja su: - osobito vrijednih obradivih tla /oznaka P2/ i - ostalih obradivih tla /oznaka P3/, kojima je agrotehničkim mjerama povećana proizvodnost. Na prostorima obradivih tla visoke gospodarske učinkovitosti mogu se u svrhu razvoja biljne poljoprivredne proizvodnje: - uređivati trajni nasadi, u svrhu čega se mogu oko nasada postavljati prozračne, žičane ograde, bez obzira na površinu nasada, - postavljati staklenici i plastenici isključivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, kao konstrukcije bez temelja, ukupne visine vijenca do 2,20 i sljemena do 4,80 m i - osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstava za biljnu proizvodnju, prema uvjetima iz člana 106 i 107. ovih Odredbi. Na prostorima obradivih tla visoke gospodarske učinkovitosti mogu se u svrhu razvoja uzgoja životinja: - graditi samostojeće građevine za komercijalni uzgoj životinja manjeg kapaciteta, koje se funkcionalno nadovezuju na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u naselju, prema uvjetima iz članaka 103. ovih Odredbi, te - osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstava za gospodarski učinkovit uzgoj životinja, prema uvjetima iz članaka 104 – 105. ovih Odredbi.

Članak 100.

Na prostorima obradivih tla visoke gospodarske učinkovitosti mogu se u svrhu razvoja lovstva uređivati lovačke remize prema uvjetima iz članka 108. ovih Odredbi. Sva ograđivanja čestica ili postavu objekata iz prethodnog stavka na obradivom tlu potrebno je izvesti na način da se ograda, odnosno objekt od osi poljskog puta odmakne za minimalno 5,0 m, odnosno ukoliko je poljski put lociran uz prostornu barijeru (brijeg, pokos, kanal i slično) na način da slobodna manipulativna površina, za prolaz poljoprivrednih strojeva putom, iznosi najmanje 10,0 m.

Članak 101.

Članak 101. Prostori poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, unutar kultiviranih predjela općine, područja su kategorizirana kao ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište, koje se ne treba nužno obrađivati. Na prostorima poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, poželjno je: - obavljanje djelatnosti integriranog, ekološkog ili biološkog načina biljne poljoprivredne proizvodnje, - lociranje transportabilnih pčelinjaka, isključivo za ispašu pčela, - uređivanje površine ekstenzivnog stočarstva, bez gradnje građevina, ali s mogućnošću ograđivanja pašnjaka, - uređivanje lovačkih remiza za potrebe djelatnosti lova, odnosno lovnog turizma i - pošumljavanje. B r o j 4 S t r a n i c a 72 1 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 102.

Članak 102. Sukladno posebnom propisu, uvjetnim grlom smatra se životinja težine 500,0 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste životinja svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: EKVIVALENT VRSTE STOKE KOEFICIJENT 30 UVJETNIH GRLA krava, steona junica 1,00 30,00 bik 1,50 20,00 vol 1,20 25,00 junad 1-2 godine 0,70 42,86 junad 6-12 mjeseci 0,50 60,00 telad 0,25 120,00 teški konji 1,20 25,00 srednje teški konji 1,00 30,00 laki konji 0,80 37,50 ždrebad 0,75 40,00 divljač-papkari (srne,jeleni) 0,75 40,00 krmača+prasad 0,30 100,00 tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 120,00 prasad do 2 mjeseca 0,02 1.500,00 ovce i koze 0,15 200,00 janjad 0,10 300,00 perad prosj. težine do 5,0 0,005 6.000,00 kg/kom velika perad prosj. težine od 5 do 30 kg/kom (nojevi, 0,25 120,00 veliki purani i slično) male ptice do 0,5 kg/kom 0,005 6.000,00 zečevi i kunići 0,01 3.000,00 činčile i sl. male životinje 0,005 6.000,00 Za životinje koje nisu sadržane u tabeli iz stavka 2. ovog članka, koeficijent se određuje kao kvocijent prosječne težine odrasle jedinke izražene u kilogramima i broja 500. Veličina (kapacitet) građevine za uzgoj životinja određuje se na temelju dozvoljenog broja životinja izvedenog iz broja uvjetnih grla i posebnih propisa (pravilnika) koji normiraju potrebnu površinu za uzgoj pojedine jedinke, ovisno o vrsti životinje. U postupku utvrđivanja uvjeta za uzgoj životinja, potrebno je ishoditi posebne veterinarske uvjete, a kojima se određuju specifična ograničenja na broj životinja ovisno o vrsti, mogućnost držanja različitih vrsta životinja na istom prostoru ili potrebne udaljenosti građevina za držanje životinja od stambenih zona.

Članak 103.

Članak 103. Samostojeća građevina za komercijalni uzgoj životinja manjeg kapaciteta je građevina kapacitirana za najviše 30 kom goveda, 8.500 kom peradi, 100 kom svinja, 200 kom sitnih papkara, a za ostale vrste životinja do 30,0 uvjetnih grla, kod čega se kapacitet utvrđuje sukladno tabeli iz članka 102. ovih Odredbi. Građevina se može graditi na površini podvrtnice koja se neposredno nastavlja iza stambene građevne čestice locirane unutar građevinskog područja naselja i to samo ukoliko: - je površina na koju se locira, u kartografskom prikazu Korištenja i namjene prostora označena kao obradivo tlo /oznake P1 ili P3/, - podvrtnica pripada istom vlasniku, odnosno korisniku, kao i stambena građevna čestica u naselju, na koju se nastavlja i - na stambenoj čestici u naselju, na koju se podvrtnica nastavlja, nije izgrađena prateća građevina za komercijalni uzgoj životinja - definirana prema članku 90.ovih odredbi. Građevnu česticu za gradnju samostojeće građevine za komercijalni uzgoj životinja manjeg kapaciteta formira se - kao neposredni nastavak stambene građevne čestice u naselju, čija se stražnja međa poklapa sa granicom građevinskog područja naselja, - najmanje 20, m udaljeno od koridora županijske ili lokalne ceste, - na način da joj širina iznosi najmanje 10,0, dužina najmanje 20,0 m, a najviše 80,0 m , mjereno od granice građevinskog područja naselja u smjeru obradivog tla, - kolni i pješački pristup na građevnu česticu potrebno je ostvariti kao služni prolaz preko stambene čestice u naselju na koju se nastavlja i/ili preko vlastitog prilaza poljskim putem - komunalne priključke potrebno je osigurati vezom na stambenu česticu, na koju se građevna čestica građevine nastavlja.

Članak 103.

Građevinu za komercijalni uzgoj životinja manjeg kapaciteta potrebno je oblikovati: - kao samostojeću građevinu, površine dimenzionirane temeljem posebnog propisa, ovisno o dozvoljenom broju životinja i ovisno o vrsti, - visine vijenca do najviše 5,0 m, - dvostrešnog krovišta nagiba krovnih ploha do 45° i orijentiranih prema uzdužnim međama čestice, - najmanje za širinu strehe udaljeno od bliže bočne međe, a 3,0 m od dalje bočne međe, te - najmanje 5,0 m udaljeno od okolnih građevina. Kapacitet životinja predviđenih za uzgoj u građevini za komercijalni uzgoj manjeg kapaciteta ne zbraja se u postupku utvrđivanja udaljenosti od građevinskog područja naselja, koji se prema članku 102. ovih odredbi utvrđuje za izdvojena poljoprivredna gospodarstva za intenzivni ili ekstenzivni uzgoj životinja. S t r a n i c a 72 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4

Članak 104.

Članak 104. Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo za intenzivni uzgoj životinja može se unutar kultiviranih predjela Općine zasnivati ukoliko se planira uzgoj gospodarski opravdanog kapaciteta životinja. Gospodarski opravdani kapacitet se određuje s minimalno 30 kom goveda, 8.500 kom peradi, 100 kom svinja, 200 kom sitnih papkara, a za ostale vrste životinja do 30,0 uvjetnih grla, kod čega se kapacitet utvrđuje sukladno tabeli iz članka 102. ovih odredbi. Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo za intenzivni uzgoj životinja može se locirati unutar područja osobito vrijednog obradivog tla /oznaka P1/ i ostalog obradivog tla /oznaka P3/, na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina” označenog kao područje pogodno za intenzivni uzgoj životinja. Na području namijenjenom za intenzivni uzgoj životinja, koje se nalazi unutar III. zone zaštite vodocrpilišta Prelog preporuča se uzgoj životinja sa smanjenom proizvodnjom tekuće faze – nitrata (peradarstvo,kunićarstvo), a obavezna je primjena posebnih mjera zaštite okoliša od organskog onečišćenja tla i podzemnih voda. Uvjeti izgradnje su slijedeći: kapacitet tovilišta od građegoveda ko- svinja ko- peradi ko- vinskog mada mada mada područja /za perad/ 30-350 30-750 8500-12500 70 350-1000 750-2000 12500-25000 100 preko 1000 preko 2000 preko 25000 200 Na području izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja mogu se graditi gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti, uz koje je moguće graditi prateće građevine za:

Članak 104.

- spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - silažu stočne hrane, - građevine za preradu mlijeka do kapaciteta 10.000 lit/dan i - stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva, u slučaju da se izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo gradi kao obiteljsko (prema upisniku poljoprivrednih gospodarstava). Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja može maksimalno iznositi 30% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od 5.000,0 m2. površine. Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - veličina građevne čestice treba najmanje iznositi 2.000,0 m2, - treba postojati mogućnost prilaza na građevnu česticu s javne, prometne površine, - treba postojati mogućnost komunalnog opremanja čestice komunalnom infrastrukturom i to minimalno električnom energijom, - na području čestice, obavezno je locirati uređaje komunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš, a posebno uređaje za predtretman otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustav javne odvodnje, - otpadne vode nije dozvoljeno upuštati u recipijent ukoliko prije nisu pročišćene uređajem za pročišćavanje otpadnih voda do razine kvalitete vode u recipijentu, - udaljenost građevina za uzgoj životinja, koje se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva, treba biti od građevinskih područja naselja, od izdvojenih područja ugostiteljsko – turističke namjene, od izdvojenih područja sporta i/ili rekreacije, od groblja, te od zaštićenih, evidentiranih i neevidentiranih, a ovim planom navedenih spomenika graditeljske baštine, kao i od cestovnih prometnica, biti određena prema vrijednostima iz slijedeće tablice:

Članak 104.

udaljenost u metrima od građeod lokalnih i vinskog od državne od županijnekategoriz. područja ceste ske ceste cesta /ostali/ 100 100 50 20 200 100 50 20 300 200 100 20 - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u bijeloj, crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 15,0 m, izrađen od nehrđajučeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika, - građevina namijenjena stanovanju za obitelj nosioca gospodarstva, koja se gradi unutar čestice, treba se od građevine za uzgoj životinja udaljiti najmanje 30,0 m, a za njeno korištenje se može formirati zasebni kolni i pješački pristup s javne prometne površine, koji je neovisan od prilaza poljoprivredno-gospodarskom dijelu čestice ili se za obje funkcije može koristiti isti prilaz, - kao prateći sadržaj u sklopu stambene građevine može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m2.

Članak 105.

Članak 105. Ekstenzivni način uzgoja životinja (na otvorenom) pogoduje uzgoju konja, magaraca, visoke divljači, nojeva, domaće i divlje peradi za mesnu proizvodnju i lovni turizam i drugo. B r o j 4 S t r a n i c a 72 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 30 kom uvjetnih grla. Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem i u tom slučaju se primjenjuje članak 104. Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja, mogu se locirati na svim kultiviranim predjelima Općine. Ukoliko je površina čestice ekstenzivnog uzgoja, na kojoj se predviđa držanje životinja, najmanje veličine 2.000,0 m2, a čestica je locirana na kultiviranim predjelima - izvan područja označenog u kartografskom prikazu br. 3 „Uvjeti korištenja, i zaštite prostora”, kao područje pogodno za navodnjavanje radi biljne proizvodnje i izvan područja predloženog za zaštitu kao zaštićeni krajolik (značajni krajobraz) Drave, čestica se može formirati kao građevinska, a na njoj se mogu graditi nadstrešnice i zatvorene građevine za sklanjanje životinja, površine do 200,0 m2, izgrađene od drveta ili zidane – završne obrade žbukom ili fasadnom opekom, visine vijenca do 4,0 m, nagiba krovnih ploha do 45° i s pokrovom od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od županijske ceste biti udaljeni najmanje 20,0 m, a od groblja i drugih prostora od značaja za kulturnu baštinu općine, biti udaljeni najmanje 100,0 m.

Članak 106.

Članak 106. Izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje, mogu se locirati unutar svih područja osobito vrijednog obradivog tla /oznaka P1/ i ostalog obradivog tla /oznaka P3/, prema kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina”. Uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog stavka, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave, rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj povrtlarskih kultura, odnosno ljekovitog bilja i to u slijedećim minimalnim površinama određenim za: - ratarstvo 25,0 ha - vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha - uzgoj povrća 3,0 ha - uzgoj voća 1,7 ha ili - uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja (rasadnik) 1,0 ha. Pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i površine kultura povrća koje se intenzivno obrađuje kao ratarska površina (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i slično). Čestica poljoprivrednog gospodarstva, koja se formira kao građevna, treba biti minimalne veličine 1,0 ha i imati direktni izlaz na javnu prometnu površinu. Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, montažnih ili čvrstih temelja, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, te - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i slično, osim hladnjača.

Članak 106.

Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m2 i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog kompleksa. Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 20% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od 3.000,0 m2 površine. Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od nehrđajućeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika. Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla.

Članak 107.

Članak 107. Ako se izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje grade kao obiteljska (prema upisniku poljoprivrednih gospodarstava), mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti: - poljoprivrede, - stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva, - seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, prema posebnom propisu, te - djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu. Građevine, odnosno prostori za stanovanje, seoski turizam i trgovinu, mogu ukupno iznositi 600,0 m2, a površina otvorenih rekreacijskih i sportskih igrališta još dodatnih 400,0m2. Na tako formiranom izdvojenom, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (biljne proizvodnje), može se ekstenzivnim načinom uzgajati do 10 goveda, 20 svinja i 200 kom peradi. Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20,0 m. Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku. S t r a n i c a 72 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 Na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3,0 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti najmanje 20,0 m, od građevina za držanje životinja najmanje 10,0 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina.

Članak 108.

Članak 108. Na kultiviranim predjelima Općine, mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovno-gospodarskog područja. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine, od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači.

Članak 109.

Članak 109. Sve čestice koje su formirane kao građevinske za obavljanje gospodarskih djelatnosti ne mogu se naknadno u građevinskom smislu dijeliti na manje dijelove, koji sami po sebi, veličinom i sadržajem, ne zadovoljavaju uvjete za građevinske čestice unutar kultiviranih predjela. Sve građevine koje se grade na području kultiviranog krajolika Općine trebaju se gabaritom, materijalima i bojom uklapati u kultivirani krajolik. 3.2.3 Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela

Članak 110.

Članak 110. Gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i lovnog gospodarstva, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura, može obavljati na područjima šuma prvenstveno u funkciji održanja ekosustava i prema šumskim gospodarskim osnovama. Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja sustava zaštite od voda, te izgradnja i održavanje hidromelioracijskog sustava i sustava za navodnjavanje, su na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovani mjerama zaštite prirodnih vrijednosti, obrađenih u poglavlju 6. ovih Odredbi. Ukoliko je to predviđeno lovno gospodarskom osnovom područja, unutar šuma se mogu postavljati montažne, drvene lovačke čeke projekcije tlocrta do 3,0 m2. Unutar prostora šume južno od Podbresta, u blizini građevinskog područja naselja moguće je urediti česticu površine do najviše 1,0 ha za lovačku streljanu tipa trap, s pratećim sadržajem – spremištem izgrađenim kao drvena prizemnica visine vijenca do 3,0 m, nagiba krovnih ploha do 45° i s pokrovom od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

Članak 111.

Članak 111. Društvene djelatnosti se kao sadržaji javnog interesa zajednice, svrstavaju u skupine istovjetnih ili sličnih funkcija i to uprave, lokalne samouprave i pravosuđa, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, djelatnosti kulture i zabave, djelatnosti sporta i rekreacije, djelovanje vjerskih zajednica, javno djelovanje građanskih skupina i slične djelatnosti. Društvene djelatnosti se organiziraju u naselju, a rekreativne aktivnosti se mogu organizirati i izvan granica građevinskog područja naselja. Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih i legalno izgrađenih građevina društvenih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima zone unutar naselja u kojoj se čestica nalazi ili namjeni površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno djelatnost prilagoditi uvjetima namjene prostora. 4.1 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja

Članak 112.

Članak 112. Na području građevinskog područja naselja, potrebno je projektima osigurati prostore za slijedeće još nepostojeće, nedostatne ili neprimjereno locirane društvene sadržaje: - izgradnju započete nove osnovne škole sa školskom sportskom dvoranom u Orehovici, - proširenje obrazovnih ustanova za osiguranje jednosmjenskog rada u Podbrestu i Vulariji, - jednu predškolsku ustanovu s najmanje dvije vrtićke jedinice romskom naselju u Orehovici, - izgradnju doma kulture u Podbrestu, na lokaciji postojećeg ruševnog društvenog doma, - rekonstrukciju društvenih domova u Orehovici i Vulariji, - društvene prostorije za potrebe funkcioniranja dijela naselja Orehovice – romskog naselja. Na području svih naselja, potrebno je osigurati, poboljšati ili zadržati postojeće zadovoljavajuće uvjete za slijedeće društvene sadržaje: - prostore za javno djelovanje građana i - prostore za kulturno – umjetnička i sportska društva. Mreža društvenih djelatnosti načelno određuje potrebnu veličinu pojedine građevine, odnosno pripadajuću potrebnu veličinu građevne čestice, a lokacije, ukoliko nisu određene u stavku 1. ovog članka postojeće su ili se mogu locirati na područjima za razvoj zona centralnih i društvenih sadržaja.

Članak 113.

Članak 113. Na području općine, potrebno je kroz izradu planova uređenja užih područja (UPU ili DPU) osigurati površine za sportske sadržaje grupnih i individualnih sportova na B r o j 4 S t r a n i c a 72 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” području za razvoj zona sporta i rekreacije u Orehovici i Vulariji, Na području Općine, potrebno je izradom projekata omogućiti rekonstrukciju i dogradnju postojećih sportskih domova u svim naseljima.
Članak 114. Na području Općine, potrebno je kroz izradu planova uređenja užih područja (UPU ili DPU) osigurati površine za - uređenje parka uz školu u Orehovici i - uređenje parka u južnom dijelu Vularije. Na području općine, potrebno je izradom hortikulturnih projekata uređenja, odnosno održavanjem postojećih parkovnih površina, osigurati održavanje: - parkovnih površina u središtu Podbresta, - tradicijskih zelenih poteza uz ulice svim naseljima.

Članak 115.

Članak 115. Unutar granica građevnog područja naselja, društvene djelatnosti u pravilu je potrebno grupirati u zonama koje se razgraničuju ovisno o namjeni na: - zone centralnih i društvenih sadržaja, - zone sporta i rekreacije, radi specifičnosti u veličini i pretežitosti uređenja kao otvorenih površina, te - zone urbanog zelenila, za parkove unutar naselja radi njihove zaštite od gradnje. Površine zona prikazane su na kartografskim prikazima br. 4.1- 4.3 – “Građevinska područja naselja”. Sadržaji koji se mogu locirati unutar pojedine zone, te sadržaj i uvjeti prema kojima se mogu osnivati podcentri unutar stambenih područja, te pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, u zonama drugih pretežitih namjena, određene su smjernicama za razgraničenje zona, u poglavlju 2.2.2.

Ostali akti u ovom izdanju (18)