Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Orehovica
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 61
Članak 116.
Članak 116. Prostore centralnih i društvenih sadržaja, te sportsko rekreacijske zone u naselju, potrebno je uređivati na osnovu prostornih planova uređenja užih područja (UPU ili DPU) . Područja ovim PPUO-om označena kao zone urbanog zelenila, uređuju se temeljem projekata, kojima obavezno treba riješiti parterno i pejsažno oblikovanje, postavu urbane opreme i komunalno uređenje instalacijama infrastrukture oblikovanih primjereno namjeni.
Članak 117. U zonama centralnih i društvenih sadržaja i zona sporta i rekreacije, djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanom značaju, istovjetnosti funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije. Posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje za građevine osnovne i prateće namjene, unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, su slijedeći: - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, može maksimalno iznositi 0,4, - visina vijenca građevina i etažnost građevina određuje se prema karakterističnom uzorku naselja, što je određeno u poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi, - maksimalna visina vijenca za školske sportske dvorane, građevine kulture i vjerske građevine može biti do 10,0 m, dok specifični dijelovi (zvonici, dijelovi sportskih građevina koji ne mogu biti niži) mogu biti i veće visine; - ako je unutar zone centralnih sadržaja određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, građevine, odnosno dijelove građevinskog kompleksa, treba locirati na tom pravcu;
Članak 117.
- građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - izuzetno, pozicijom dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece, - otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga), locirana unutar zona sporta i rekreacije, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, - a garaže se mogu oblikovati jedino u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene, a druge servisne sadržaje, potrebne za funkcioniranje pratećih funkcija, definiranih prema poglavlju 2.2.2. ovih odredbi (gospodarskih djelatnosti u obje zone i stanovanja u zonama centralnih i društvenih sadržaja), kao što su parkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije za skupljanje komunalnog otpada i drugi, potrebno je dimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja 5, 7 i 8. ovih Odredbi.
Članak 117.
Ostali opći uvjeti gradnje građevina na područjima za razvoj centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, identični su kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih Odredbi.
Članak 118. Na građevinskoj čestici društvenog sadržaja – odgoja i obrazovanja, zdravstva, kulture i zabave, te sporta i rekreacije, može se odobriti postava jedne montažne građevine S t r a n i c a 72 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno s centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). Kiosk se treba locirati minimalno 5,0 m od linije regulacije, a može biti najveće tlocrtne površine do 12 m2 bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. Grupa privremeno – montažnih građevina – kioska se na površinama društvenih sadržaja može postaviti samo na temelju prostornog plana užeg područja.
Članak 119.
Članak 119. U stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao osnovne ili kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao osnovna, njena površina određuje se u odnosu na izgrađenost čestice koja iznosi kig<=0,4, - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao prateća, ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) ne može biti veća od 400,0 m2 po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja nižih građevina - prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, - najveća visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građenih iza pojasa stambenih građevina, odnosno dublje od 25,0 m iza linije regulacije, može biti 4,80 m, - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja.
Članak 120.
Članak 120. Građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje društvenih djelatnosti ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, - se stambenom dijelu građevine osigura zaštita od buke, koja zadovoljava uvjete stambene zone, a - susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.
Članak 121. Građevine društvenih djelatnosti, osim građevina odgoja, obrazovanja, te stacionarnih građevina zdravstva i socijalne skrbi mogu se graditi na područjima mješovitih - stambenih zona naselja, kao osnovne ili kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao osnovna, njena površina određuje se u odnosu na izgrađenost čestice koja iznosi kig<=0,4, - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao prateća, ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) ne može biti veća od 800,0 m2 po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja nižih građevina - prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, - najveća visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građenih iza pojasa stambenih građevina, odnosno dublje od 25,0 m iza linije regulacije, može biti 4,80 m, - građevina društvene djelatnosti, od građevina bučnih gospodarskih djelatnosti treba biti udaljena najmanje 20,0 m.
Članak 121.
4.2 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja
Članak 122. Izvan granica građevinskih područja naselja, djelatnosti sporta i rekreacije mogu se locirati: - u pravilu na izdvojenim područjima namijenjenim sportu i rekreaciji, - unutar kultiviranih predjela, mogu se locirati djelatnosti rekreacije, a - prirodni i prirodi bliski predjeli mogu se koristiti u rekreativne svrhe, uz poštivanje mjera zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, određenih u poglavlju 6. ovih Odredbi. 4.2.1 Izdvojena područja za društvene djelatnosti
Članak 123.
Članak 123. Izdvojena područja za obavljanje društvenih djelatnosti određuju se prostorima za obavljanje osnovne i pratećih djelatnosti, i gradnju građevina navedenih u odredbama za uređenje svakog pojedinog izdvojenog područja. B r o j 4 S t r a n i c a 72 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje društvenih djelatnosti za područje Općine, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000, a odnose se na sportsko - rekreacijsku zonu s rekreacijskim ribnjakom sjeverno od Podbresta /oznaka R9/.
Članak 124.
Članak 124. Sportsko - rekreacijska zona s rekreacijskim ribnjakom sjeverno od Podbresta /oznaka R9/ dijelom je uređeno područje, koje se dijelom nalazi u naselju Sveti Križ, odnosno Općini Mala Subotica, a na području Općine Orehovica sadrži rekreacijski ribnjak nastao sanacijom napuštenog eksploatacijskog polja šljunka. Rekreativni sadržaji područja trebaju se zasnivati na korištenju vodenih površina i to uređenjem pokosa korita jezera na način da se osigura sigurno korištenje za ribiče i bez naglih promjena u dubini. Sportski sadržaji područja trebaju se zasnivati na uređenju otvorenih sportskih borilišta. Unutar područja je moguće: - izgraditi jednu prizemnu drvenu građevinu, maksimalne površine do 120,0 m2, visine vijenca do 3,80 m, pokrova od glinenog crijepa, šopa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala – drva, zemlje i sl. - graditi vezove za čamce, pješačke mostove, odmorišta i klupe, isključivo od drveta, - te urediti sportska igrališta, najmanje 20,0 m udaljeno od vodene površine jezera . Područje se uređuje temeljem projekta izdvojenog područja. 4.2.2 Društvene djelatnosti unutar kultiviranih predjela
Članak 125.
Članak 125. Unutar kultiviranih predjela mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te privremenih kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke i trim staze, uređivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i slično. Kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobičajeno koriste u obavljanju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. 4.2.3 Društvene djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela
Članak 126.
Članak 126. Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor. U svrhu korištenja navedenih prostora mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke – odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu. Izuzetno se za potrebe uređenja lovačke streljane tipa „trap” može formirati čestica unutar šume i neposredno uz šumu južno od Podbresta, sukladno oznaci na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina” i prema posebnim propisima. 5 UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE
Članak 127.
Članak 127. Koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br. 2. “Infrastrukturni sustav”. Ovim PPUO-om je predviđena je izgradnja, odnosno održavanje slijedećih sustava: - prometnog, koji obuhvaća postojeće sustave cestovnog, poštanskog i telekomunikacijskog prometa, - energetskog, koji obuhvaća dijelove postojećeg sustava proizvodnje električne energije i postojeće sustave prijenosa i distribucije električne energije i plina, - vodnogospodarskog, koji obuhvaća postojeće sustave za obranu od poplava i korištenje voda za piće, te planirane sustave za odvodnju otpadnih voda i za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i - komunalne prostore – groblja izvan naselja. Uvjeti infrastrukturnog opremanja „Gospodarske zone Međimurje” dani su u članku 95. ovih odredbi, kojim se definiraju i drugi uvjeti uređenja i opremanja gospodarske zone.
Članak 128.
Članak 128. Planirane linijske infrastrukturne površine (koridori ili trase) određene su aproksimativno u prostoru, a točna trasa određuje se u fazi idejnog projektiranja, pojedinačno za svaki zahvat u prostoru. Dodatno se u funkciji razvoja infrastrukturnih sustava na području općine, mogu izdvajati površine za izgradnju crpnih stanica sustava odvodnje ili navodnjavanja i druge površine slične namjene. Područja za smještaj uređaja komunalne infrastrukture mogu se uređivati i koristiti isključivo za izgradnju građevina i postavu infrastrukturnih uređaja u osnovnoj namjeni, a dodatno samo servisnih instalacija, sve u skladu s posebnim propisima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. 5.1 Prometni sustav 5.1.1 Cestovni promet 5.1.1.1 Izvan građevinskih područja
Članak 129.
Članak 129. Prilikom projektiranja novih prometnica izvan građevnog područja naselja, odnosno rekonstrukcije postojećih, potrebno S t r a n i c a 72 8 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 je osigurati minimalnu širinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture i to za: - županijske ceste 40,00 m - lokalne ceste 20,00 m - ostale ceste 16,00 m Izuzetno, koridori mogu biti i uži, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima.
Članak 130. U cilju osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima ovim PPUO-om se izvan građevinskih područja naselja planira izgradnja pješačko – biciklističkih staza uz slijedeće ceste: - ŽC 2022 Belica (Ž2018) – Mala Subotica – Orehovica, - ŽC 2055 Vularija – Orehovica (Ž2022) - LC 20033 Totovec – Vularija i - LC 20037 Orehovica – Podbrest – Otok. Uz županijske ceste, izvan naselja, pješačke i biciklističke staze u pravilu je potrebno predvidjeti zelenom površinom odvojeno od kolnika, a uz lokalne prema tehničkim mogućnostima. Radi prometne sigurnosti dugoročno je potrebno izvesti korekciju trase ŽC 2022, u dijelu koji tangira romsko naselje u Orehovici, a priključak naselja na županijsku cestu potrebno je predvidjeti na najviše dva mjesta i tehnički usklađen s posebnim propisima. Do izvedbe korekcije trase ŽC 2022, prema prethodnom stavku, promet je na kritičnom dijelu trase potrebno riješiti prometnom signalizacijom.
Članak 131.
Članak 131. Izvan granica građevinskih područja, uz županijske ceste se dozvoljava gradnja servisnih sadržaja. - benzinskih crpki uz koje se mogu organizirati odmorišta s priručnim ugostiteljskim i osnovnim trgovačkim sadržajima, ali ne i druge trgovačke djelatnosti, - stacionara, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi. Veličina čestice ograničava se na 40,0 m širine i 40,0 m dubine.
Članak 132. Uz prometnice izvan granica građevinskih područja, nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa površine od 6,0 m2 i veće. 5.1.1.2 U građevinskim područjima
Članak 133.
Članak 133. Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja, sve javne cestovne prometne površine, ����������������� ����������� � ���������������������� ���� � ���������������� ���� ������������������� � ���� �������������� ������������������������ � ���� ������������������ � ������������������ ���� � ������������������ ���� � uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. Ulice u naselju s funkcijom županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta). Područja predviđena za širenje naselja (neizgrađeni dijelovi građevnog područja) trebaju se uređivati na način da građevne čestice nemaju direktan izlaz na županijsku cestu.
Članak 134.
Članak 134. Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, te uz poklonce i kapele, od kojih trebaju biti udaljeni najmanje 30,0 m.
Članak 135. Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m. Izuzetno, minimalna širina koridora jednosmjerne ulice ili dvosmjerne slijepe ulice utvrđuje se sa 7,0 m, a maksimalna dužina takve ulice sa 250,0 m. Ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake). Jedna vozna traka, minimalne širine 3,5 m može se graditi iznimno za stambene ulice (slijepa ulica), pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m ulice.
Članak 136.
Članak 136. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, ne može biti manja od 1,2 m, a preporuča se 1,6 m. Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača. Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 137.
Članak 137. Glavnim projektom građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila i to prema slijedećim normativima: ����������������������������������������� ������������� ������������������������ ������������������������ �������������� ������������ ������ � B r o j 4 S t r a n i c a 72 9 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika. Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
Članak 138.
Članak 138. Unutar naselja obavezno je uređenje biciklističkih i pješačkih staza, koje uz županijske ceste treba odvojiti od kolnika zelenim površinama, prema prostornim mogućnostima. Širina i nagib staze određuje se prema posebnim propisima.
Članak 139. Unutar granica građevinskog područja gospodarskih zona (unutar ili izvan naselja), uz prometnice se mogu postavljati velikoplošni reklamni panoi, kao samostojeće konstrukcije sa reklamnom površinom iznad 6,0 m2 do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - od osi kolnika 7,0 m, - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m. Osim navedenog u prethodnom stavku, unutar granica građevinskog područja naselja, na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) mogu se postavljati na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, te sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.
Članak 139.
Unutar zona urbanog zelenila i parkova uređenim u drugim funkcionalnim zonama, ne mogu se postavljati reklamni panoi. 5.1.2 Poštanski promet
Članak 140. Mreža poštanskog prometa za područje Općine Orehovica uspostavljena je s jednom područnom poštanskom jedinicom – Orehovica, broj pošte 40322, za sva naselja. Poštanski promet je u tom smislu potrebno održavati. 5.1.3 Telekomunikacijski promet
Članak 141. Sve mjesne i međumjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba polagati unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije i modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora. Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. Telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama i na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, te - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.
Članak 142.
Članak 142. Antenski uređaji mobilnih telekomunikacija ne mogu se postavljati unutar naselja, ukoliko ih nije moguće locirati na višim građevinama, ali ne i na sakralnim građevinama, pri čemu antenski uređaji ne smiju oblikom narušavati strukturu naselja. Tornjeve s antenskim uređajima treba locirati izvan naselja, te prirodnih i prirodi bliskih predjela i najmanje 100,0 m udaljeno od sakralnih građevina i obilježja i drugih područja od kulturnog značaja unutar i izvan naselja. Tornjevi antenskih uređaja mogu se locirati unutar izdvojenih područja gospodarskih djelatnosti. Tornjevi antenskih uređaja ne smiju se postavljati na način da vizualno zaklanjaju ili se približavaju crkvenom tornju za manje od 5 vlastitih vizualno određenih visina i to posebno iz vizure prilaza naselju. 5.2 Energetski sustav 5.2.1 Proizvodnja električne energije
Članak 143.
Članak 143. Područje kompleksa HE Čakovec /oznaka IS1/ dijelom se nalazi unutar prostora Općine, a unutar njega je moguće graditi građevine u funkciji kompleksa, sukladno posebnim propisima. Sve zahvate na dijelovima građevina potrebno je izvoditi na način da se osigura sigurnost naselja Općine od plavljenja. 5.2.2 Prijenos i distribucija električne energije
Članak 144. Sustav prijenosa i distribucije električne energije na području Općine je uspostavljen, a na temelju stope razvoja S t r a n i c a 73 0 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja, posebno u odnosu na gospodarske djelatnosti. Postojeći visokonaponski vodovi unutar Općine su izvedeni kao zračni i to: - DV 110 kV TS Čakovec – HE Čakovec, - DV 110 kV HE Čakovec – TS Prelog, - DV 110 kV HE Čakovec – TS Ludbreg, - DV 35 kV Ivanovec – Prelog i - DV 35 kV Ivanovec – HE Čakovec. Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili izgradnje novog dalekovoda treba maksimalno iskoristiti postojeće koridore, prije trasiranja novog. Visokonaponske prijenosne uređaje u naseljima i u blizini naselja potrebno je graditi, a postojeće rekonstruirati na način da budu izvedeni podzemno – kabelski, kako ne bi uzrokovali smetnju širenju naselja. Alternativno od prethodnog – moguće je umjesto zamjene zračnog dalekovoda podzemnim izmjestiti postojeću trasu DV 110 kV HE Čakovec – TS Prelog na način da se odmakne južno od groblja u Podbrestu i da ne prelazi preko, niti uz stambeno područje Podbresta i izdvojeno područje uz ribnjak u Podbrestu.
Članak 145.
Članak 145. Daljnje širenje 10 (20) kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m. Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - da budu najmanje 30,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, te - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice. U slučaju potrebne rekonstrukcije ili dogradnje sustava elektroopskrbe naselja, dugoročno je potrebno na druge lokacije izmjestiti trafostanice izgrađene uz poklonce i raspela, kao i trafostanice izgrađene u neposrednom kontaktnom prostoru građevinskih cjelina od ambijentalnog značaja. 5.2.3 Prijenos i distribucija plina
Članak 146.
Članak 146. Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina na području Općine je uspostavljen, a predviđa se povećanje broja priključaka. Širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore ovim PPUO-om planiranim za širenje naselja i na izdvojena područja za gospodarske i društvene djelatnosti, a sukladno tome i potreba za postavom novih plinskih redukcijskih stanica. Mrežu opskrbe plinom, unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. Redukcijske plinske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja i ne smetaju prometu, najmanje 30,0 m udaljeno od sakralne i javne plastike. Plinske stanice moguće je postavljati na zelene površine unutar koridora ulica, na vlastite građevinske čestice ili na javne površine koje nisu uređene kao parkovi ili ambijentalne cjeline. 5.3 Vodnogospodarski sustav 5.3.1 Zaštitne građevine
Članak 147.
Članak 147. Sustav obrane od voda na području općine je uspostavljen izgradnjom nasipa uz akumulacijsko jezero i odvodni kanal HE Čakovec, a potrebno ga je održavati i unapređivati. 5.3.2 Vodoopskrbni sustav
Članak 148. Vodoopskrbni sustav na području općine je izgrađen, a čine ga mreža opskrbe vodom izgrađena u svim naseljima. Širenje mreže predviđa se osobito na ovim PPUO-om planiranim područjima za razvoj naselja, gospodarskoposlovnim zonama i izdvojenim područjima za gospodarske i društvene djelatnosti.
Članak 149.
Članak 149. Vrsta materijala za izvedbu, odnosno rekonstrukciju magistralne vodovodne mreže i naselja treba predvidjeti na način da može podnijeti radni tlak od NP 10 bara. Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje. Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. Na površinama urbanog zelenila i parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i sportsko – rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. 5.3.3 Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Članak 150.
Članak 150. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine još nije uspostavljen. B r o j 4 S t r a n i c a 73 1 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Javni sustav odvodnje načelno je određen Studijom odvodnje otpadnih voda Međimurja kao razdjelni, te razrađen idejnim projektom odvodnje otpadnih voda izrađenim na osnovu Studije. Izgradnja sustava odvodnje sanitarno-fekalnih voda planira se fazno, uz uvjet da se izgrađeni dijelovi kanalizacije ne mogu početi koristiti prije puštanja u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, na koji će se otpadne vode ispuštati. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. - Infrastrukturni sustavi. Trase sustava odvodnje i lokacije uređaja, te ispuste moguće je riješiti i drugačije, ali je idejna rješenja potrebno definirati za čitavu Općinu, odnosno više susjednih općina.
Članak 151.
Članak 151. Na područjima za koja će sustav odvodnje i pročišćavanja sanitarno-fekalnih otpadnih voda biti u funkciji obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje. Poljoprivredno – gospodarska zona za uzgoj životinja može se spojiti na sustav sanitarno – fekalne odvodnje, ukoliko se sustav dimenzionira za prihvat voda iz navedene zone. Gospodarske i servisne građevine, a posebno proizvodni pogoni i građevine za uzgoj životinja, ne mogu se priključiti na sustav sanitarno-fekalne odvodnje, ukoliko otpadne voda prije ispuštanja ne pročiste do razine propisane posebnim propisima.
Članak 152.
Članak 152. U prijelaznom razdoblju, do uspostave sustava zbrinjavanja sanitarno-fekalnih voda naselja: - otpadne sanitarno – fekalne vode potrebno je riješiti skupljanjem u tehnički kvalitetne, trodijelne septičke taložnice, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima, a - tehnološke vode potrebno je riješiti skupljanjem u odvojene vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima.
Članak 153. Oborinske vode potrebno je rješavati priključenjem na sustav javne odvodnje oborinskih voda, odnosno skupljanjem u sustav otvorenih ili zatvorenih kanala za odvodnju oborinskih voda. Kod rješavanja sustava oborinske odvodnje naselja, potrebno je ispitati mogućnost da se korita starih dravskih rukava i korita potoka, koji su danas dijelom ili potpuno presušili, iskoristi za prihvat i odvodnju oborinske vode naselja. Oborinske vode s prometnih površina parkirališta s brojem mjesta većim od 10, a posebno s površina servisa vozila i servisa poljoprivrednih strojeva, potrebno je prije ispuštanja u sustave oborinske odvodnje pročistiti separacijom pijeska, mulja, ulja, odnosno masti, prema posebnim propisima.
Članak 154.
Članak 154. Otpadne sanitarno-fekalne i tehnološke vode nije dozvoljeno: - ispuštati u površinske vodotoke ili jezera, - ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda - ispuštati u recipijent bez prethodnog pročišćavanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, do razine kvalitete recipijenta. Oborinske vode nije dozvoljeno: - ispuštati u sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda, - ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda ukoliko kvaliteta vode ne odgovara kvaliteti vode u recipijentu. Otpadne vode iz gnojišnih i osočnih jama nije dozvoljeno ispuštati u sustav odvodnje otpadnih voda već se iste moraju zbrinjavati prema posebnim propisima. U poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su posebne smjernice za uređenje prostora i gradnju na prostorima posebno osjetljivim u odnosu na zaštitu voda. 5.4 Groblja
Ostali akti u ovom izdanju (18)
- Odluka o donošenju Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Goričan
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja u Goričanu
- Statut Općine Orehovica
- Poslovnik o radu Općinskog vijeća Općine Orehovica
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Orehovica
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja u Orehovici
- Odluka o plaći i pravima iz radnog odnosa ca
- Odluka o plaći i pravima iz radnog odnosa dužnosnika Općine Orehovica
- Zaključak (zahtjev Poglavarstvu Međimurske županije za upućivanjem zahtjeva Vladi Republike Hrvatske da se pokrene postupak izmjene Odluke o visini nadoknade za prostore koje koriste objekti za proizvodnju električne energije)
- Izmjena i dopuna Izvješća o stanju u prostoru Općine Orehovica
- Izmjena i dopuna Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Orehovica
- Odluka o potpisivanju sporazuma o sufinanciranju neškodljivog uklanjanja pasa u romskim naseljima
- Odluka o primjedbama i prijedlozima na Detaljni prostorni plan romskog naselja u Orehovici po zaključenoj javnoj raspravi
- Odluka o prenošenju ovlasti za obavljanje poslova obračuna i naplate naknade za uređenje voda za stambeni prostor na području Općine Orehovica
- Odluka o potpisivanju ugovora o prenošenju ovlasti za obavljanje poslova obračuna i naplate naknade za uređenje voda za stambeni prostor na području Općine Orehovica
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu
- Izvješće o stanju u prostoru Općine Sveti Juraj na Bregu
- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Sveti Juraj na Bregu