Odluka o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca

117. Na temelju članka 109. stavka 4., članka 198. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 62. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 39/19), članka 27. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09, 2/13, 3/13, 1/14, 1/18, 1/20, 10/20 - proč. tekst) i Odluke o izradi IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/19), Gradsko vijeće Grada Čakovca na svojoj 27. sjednici održanoj 15. prosinca 2020. godine, donosi O D L U K U o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Odluka o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/03, 9/09, 6/12, 7/14 i 1/15 - pročišćeni tekst), u daljnjem tekstu: Odluka.
Članak 2. Elaborat IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca, u daljnjem tekstu IV. ID PPUG Čakovca, izradila je tvrtka Zona kvadrat d.o.o. iz Zagreba.
Članak 3. Elaborat IV. ID PPUG Čakovca sadrži opće priloge, tekstualni dio i grafički dio. Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču. Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca. Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, MJ 1:25000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MJ 1:25000 3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA MJ 1:25000 4.1. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA ČAKOVEC MJ 1:5000 4.2.a. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA IVANOVEC MJ 1:5000 Stranica 750 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 11/2020. 4.2.b. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA IVANOVEC - PRELOGE MJ 1:5000 4.3. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KURŠANEC I ŠANDOROVEC MJ 1:5000 4.4. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KRIŠTANOVEC MJ 1:5000 4.5. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA MAČKOVEC MJ 1:5000 4.6. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA MIHOVLJAN MJ 1:5000 4.7. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA TOTOVEC I NOVO SELO NA DRAVI MJ 1:5000 4.8. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA NOVO SELO ROK MJ 1:5000 4.9. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA SAVSKA VES MJ 1:5000 4.10. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA SLEMENICE I ŽIŠKOVEC MJ 1:5000 4.11. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA ŠTEFANEC MJ 1:5000

Članak 4.

Članak 4. Tekstualni i grafički dio IV. ID PPUG Čakovca izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 9/11). II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 5. U članku 6. točki 2.1.4. alineji 1. riječi »Međimurje-Peklenica«, brišu se. U članku 6. točki 2.1.4. alineji 3. riječ »-Preloge«, briše se. U članku 6., stavku 5., riječi: »idejnim rješenjem (projektom)«, mijenjaju se riječima: »odgovarajućim aktom o građenju«.

Članak 6.

Članak 6.
Članak 8., mijenja se i glasi: Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Uredbom o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog značaja, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Međimurske županije, pri čemu se na području Grada Čakovca nalaze ili planiraju: 2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku Postojeće građevine Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - državne ceste: • D3: GP Goričan (granica s Republikom Mađarskom) - Čakovec - Varaždin - Breznički Hum - Zagreb - Karlovac - Rijeka (D8), na području Grada Čakovca izvedena je kao južna gradska obilaznica, • D20: Čakovec (D3) - Prelog - Donja Dubrava - Đelekovec - Koprivnica (D2), • D209: GP Mursko Središće (granica s Republikom Slovenijom) - Šenkovec - Čakovec - Nedelišće (D3) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama: - željeznička pruga za međunarodni promet M501 državna granica (Središće o.D.) - Čakovec - Kotoriba - državna granica (Murakerestur), - željeznička pruga za regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec, pruga velike učinkovitosti i velikih brzina, - stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu: Čakovec Elektroenergetske građevine - HE »Čakovec« instalirane snage 80,4 MW i dio akumulacijskog jezera s pripadajućim građevinama, koji se nalaze na području Grada Građevine i rudarski objekti za transport plina i nafte:

Članak 6.

- trasa vodova ČVOR Međimurje - CPS Mihovljan, - CPS Mihovljan, - magistralni plinovod Varaždin II - Čakovec DN 200/50, - magistralni plinovod Čakovec - Šenkovec DN 150/50, - magistralni plinovod Šenkovec - Mihovljan DN 150/50, - magistralni plinovod Mihovljan - Mursko Središće 150/50, - mjerno - redukcijske stanice: MRS Čakovec, MRS Mihovljan, - magistralni plinovod Varaždin II - Šenkovec DN 200/50 Eksploatacijska polja i istražni prostori energetskih mineralnih sirovina i rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije: Broj 11/2020. Stranica 751 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« - eksploatacijsko polje ugljikovodika Mihovljan, - rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika povezane s odobrenim istražnim prostorima i eksploatacijskim poljima Eksploatacijska polja mineralnih sirovina: - eksploatacijska polja šljunka i pijeska: Ivanovec, Kuršanski lug - Poleve, Galovo - Totovec i Prodi Regulacijske i zaštitne vodne građevine: - građevine za obranu od poplava na Dravi, a prema Državnom planu obrane od poplava i to: nasipi akumulacija i brane HE »Čakovec« i nasipi dovodnog i odvodnog kanala, - kompleks građevina hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi koji se smatraju velikim regulacijskim zahvatom (akumulacije, brane i kanali) Planirane građevine Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima: - cesta: Čakovec - Mursko Središće - Slovenija Planirane - moguće građevine Željezničke građevine s pripadajućim uređajima:

Članak 6.

- željeznička pruga za međunarodni promet M501 državna granica (Središće o.D.) Čakovec - Kotoriba - državna granica (Murakerestur) - drugi kolosijek, - željeznička pruga za regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec, (pruga velike učinkovitosti i velikih brzina) - drugi kolosijek Eksploatacijska polja mineralnih sirovina: - eksploatacijska polja gline na prostorima visoke istraženosti nalazišta Mihovljan - Krištanovec 2.1.2. Građevine od važnosti za Međimursku županiju Postojeće građevine Željezničke građevine s pripadajućim građevinama: - željeznička pruga za lokalni promet L101 Čakovec - Mursko Središće - Državna granica - (Lendava) Vodne građevine: - vodospremnik Čakovec, - građevine za korištenje voda - magistralni cjevovodi vodoopskrbne mreže i hidrostanice, - građevine za zaštitu voda: sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (izvedeni u potpunosti ili većim dijelom): 1. aglomeracija Čakovec 2. aglomeracija Novo Selo na Dravi, - retencije: Globetka i Pribislavec, - mikroakumulacija Balogovec, - sustav navodnjavanja Kuršanec Građevine za transport plina: - distribucijski glavni gradski prsten grada Čakovca, - distribucijski prigradski plinski prsten, - distribucijski prsten Ivanovec - Pribislavec - Belica - Gardinovec - Strelec - Palovec - Štefanec, - lokalni distribucijski plinovod Orehovica - Ivanovec, - lokalni distribucijski plinovod Prelog - Gornji Kuršanec Građevine za gospodarenje otpadom: - građevine za gospodarenje otpadom - Totovec i Čakovec, - kazete za azbest Elektroenergetske građevine:

Članak 6.

- DV 110 kv TS Nedeljanec/TS Čakovec - TS Lenti (R. Mađarska) Planirane građevine Centar za gospodarenje otpadom Vodne građevine - građevine za korištenje voda: • magistralni cjevovodi vodoopskrbne mreže i hidrostanice, • vodosprema Čakovec II - kanalska mreža za odvodnju - sustav navodnjavanja Belica Planirane - moguće građevine Elektronička komunikacijska infrastruktura - samostojeći antenski stupovi za lociranje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme Elektroenergetske građevine: - planirani priključni dalekovod DV 2x110 kv TS Čakovec na postojeći DV 110 TS Nedeljanec - TS Lenti (R. Mađarska) Stranica 752 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 11/2020. Energetske građevine iz obnovljivih izvora energije Vodne građevine: - građevine za zaštitu od erozivnog djelovanja bujičnih vodotoka, - građevine za melioracijsko navodnjavanje.«

Članak 7.

Članak 7. U članku 8.a., stavku 1., tekst: »minimalno 100 do optimalno 150 m«, mijenja se tekstom: »75 m«. U članku 8.a., mijenjaju se stavci: 5.,6.,7.,8.,9. i 10., i glase: »Za postojeće naftno - rudarske objekte i postrojenja, unutar eksploatacijskog polja ugljikovodika (EPU) Mihovljan planiraju se naftno - rudarski radovi na i održavanju. Nove eksploatacijske i/ili razradne bušotine moguće je locirati unutar eksploatacijskog polja ugljikovodika (EPU) Mihovljan, pri čemu se mikrolokacije određuju u skladu s posebnim propisima, a čestica, odnosno zemljišna površina koju zauzimaju, uključujući i pripadajući manipulativni prostor, smatra se izdvojenim građevinskim područjem. Postojeće bušotine s nalazom slatke vode se ne predviđaju eksploatirati, već se planiraju samo rudarski radovi na njihovom održavanju, dok se planira mogućnost korištenja geotermalne vode na bušotini »Međimurje 4« (Mđ-4). Udaljenost osi svih vrsta bušotina od zemljišnog pojasa vodotoka i reguliranih kanala, vodene površine retencija, zaštitnog pojasa dalekovoda opće namjene i svih drugih zgrada koje nisu u funkciji istraživanja i/ ili eksploatacije plina, treba iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina bušećeg tornja uvećana za 10% visine, a najmanje 90 m. Zaštitni pojas cjevovoda magistralnih plinovoda, kao i drugih vodova koji se planiraju izvesti ili prenamijeniti u druge namjene, u zahvatu izvedbe dijela proizvodnog sustava »Projekt Međimurje« i rekonstrukcije CPS Mihovljan (vodovi os CPS Mihovljan do čvora Međimurje), iznosi 30 m, odnosno minimalno 15 m lijevo i desno od krajnjih cjevovoda u koridoru ako se primijene posebne mjere zaštite.

Članak 7.

Zaštitni pojas oko koridora instalacija od bušotine Mih-2 do CPS Mihovljan, kao i slanovoda od bušotine Mač-1 do CPS Mihovljan, uz primjenu posebih mjera zaštite iznosi 10 m.«
Članak 8. U članku 9., mijenjaju stavci 5.,i 6., te glase: »Uvjeti gradnje koji se odnose na građevinska područja, određeni u poglavljima od 2.2.1 do 2.2.6 odnose se na sve funkcionalne zone unutar građevinskog područja naselja. Uvjeti gradnje iz prethodnog stavka, izuzetno se ne odnose na: - zone gospodarskih, poslovnih i ugostiteljsko - turističkih djelatnosti, - pojedine zone centralnih i društvenih sadržaja kojima se planiraju kompleksi javnih sadržaja osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, stacionarnih zdravstvenih ustanova i ustanova socijalne skrbi (bolnice, domovi za starije i nemoćne osobe i slično), društveni domovi i centri za kulturu, - pojedine zone športa sa športskim kompleksima i dvoranama, te - sve druge javne sadržaje koji za razvoj zahtjevaju veće površine zemljišta i imaju veće gabarite, od uobičajene građevne strukture u naselju.« »Uvjeti gradnje za sadržaje unutar zona iz prethodnog stavka, utvrđuju se prema poglavlju 3. »Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti«, odnosno prema poglavlju 4. »Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti.« U članku 9., stavak 7.se briše, a stavci 8. i 9. postaju stavci 7. i 8.

Članak 9.

Članak 9. U članku 11., u stavku 2., alineji 1., podalineji 2., riječ: »manikerske«, mijenja se u: »kozmetičke«. U članku 11., u stavku 2., alineji 1., podalineji 6. riječ: »stambene«, mijenja se u: »stanovanja«.
Članak 10. Iza članka 11., dodaje se Članak 11.a., i glasi: »Članak 11.a. Prema izgrađenosti, dijelovi naselja se razgraničuju na izgrađene i neizgrađene dijelove naselja. Neizgrađeni dijelovi naselja, prema uređenosti prostora, razgraničuju se na: - uređene i - neuređene, komunalno neopremljene dijelove naselja. Površine neizgrađenih uređenih dijelova naselja u kartografskim prikazima 4.1. - 4.11. »Građevinsko područje naselja« označene su svijetlo žutom bojom, i izgradnja unutar tih površina planira se neposrednom provedbom Odredbi ovog Plana. Površine neizgrađenih neuređenih i komunalno neopremljenih dijelova naselja u kartografskim prikazima 4.1. - 4.11. »Građevinsko područje naselja« koje su označene svijetlo plavom punom linijom planiraju se graditi neposrednom provedbom Odredbi ovog Plana, uz sljedeće uvjete: - koridori planiranih prometnica ucrtani su načelno, te će se njihova točna lokacija u prostoru definirati projektnom dokumentacijom za ishođenje akta o građenju, Broj 11/2020. Stranica 753 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« - prilikom izrade projektne dokumentacije iz prethodne alineje planirati minimalnu širinu koridora širine 8.5 m, što podrazumijeva minimalno dvosmjeran promet širine kolnika min. 5.5 m, s obostrano izvedenim nogostupima min širine 1.5 m, - sukladno prethodnoj alineji formira se građevna čestica namjene javne prometne površine, kojom se osigurava neposredan pristup na građevne čestice stambene namjene, - prilikom formiranja građevnih čestica potrebno je poštivati načelo racionalnog korištenja prostora te čestice formirati neposrednim nastavljanjem jedne do druge, odnosno granice susjednih građevnih čestica formirati tako da čine među tih dviju građevnih čestica, - iznimno od prethodne alineje, ukoliko se kao posljedica parcelacije čestica formira međuprostor između dvije susjedne građevne parcele, njegova širina mora biti minimalno jednaka minimalno dozvoljenoj širini građevne čestice definiranoj prema tabeli iz čl.25., - ukoliko nije moguće postići minimalnu širinu iz prethodne alineje, tako formirani međuprostori privode se konačnoj namjeni - zelene površine u vlasništvu vlasnika čestice, te se kao takve moraju uređivati i održavati, - nije dozvoljeno formiranje čestica koje neće imati pristup na javnu prometnu površinu, već se u tom slučaju formira dodatna prometna mreža sukladno uvjetima iz alineje 2. ovog stavka.

Članak 10.

Nakon formiranja čestica sukladno uvjetima iz prethodnog stavka stambene građevine izgrađuju se sukladno uvjetima danim u ovim Odredbama, člancima 21. - 53. Površine neizgrađenih neuređenih i komunalno neopremljenih dijelova naselja u kartografskim prikazima 4.1. - 4.11. »Građevinsko područje naselja« koje su označene tamno plavom crta - točka linijom grade se posrednom provedbom odredbi ovog Plana, propisanom obvezom izrade Urbanističkog plana uređenja. Prilikom izrade planova užih područja iz prethodnog stavka, obuhvata 5 ha i više, mješovite, pretežito stambene namjene potrebno je planirati i sadržaje središnjih funkcija naselja, č ija vrsta i karakter ovise o tipu naselja, o sadržajima središnjih funkcija koji nedostaju naselju, a mogu biti prilagođeni potrebama dijela naselja ili šireg okruženja planiranog prostora za razvoj.«

Članak 11.

Članak 11. U članku 12., stavak 2., dio teksta u zagradi: »ili DPU« se briše.
Članak 12. U članku 13., iza stavka 7., dodaje se stavak 8., i glasi: »Unutar neizgrađenih dijelova stambenih zona najmanje 5% ukupne površine neizgrađenih dijelova naselja potrebno je urediti kao javne zelene površine, ne uključujući zeleni koridor prometnih površina, na način da je minimalno 30% javne zelene površine uređeno kao visoko zelenilo.«
Članak 13. U članku 23., dodaje se stavak 1., i glasi: »Gdje god je to moguće potrebno je izbjegavati formiranje građevnih čestica minimalnih dimenzija, osobito u pogledu minimalne dubine građevne čestice, a planiranje i određivanje dimenzija i oblika novih građevnih čestica prilagoditi i približiti postojećoj parcelaciji.« U članku 23., stavak 1. postaje stavak 2. U članku 23., iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4., 5., 6. i 7., i glase: »U ostalim naseljima, unutar zona povijesne ruralne matrice, omogućava se gradnja na interpoliranim građevnim česticama. Interpoliranom građevnom česticom smatra se katastarski već formirana građevna čestica u izgrađenom dijelu građevinskog područja, pri čemu su regulacijski i građevni pravci određeni okolnim postojećim građevinama. Nije dozvoljeno formiranje novih čestica manjih dimenzija. Interpolirana građevna čestica ne podrazumijeva nužno česticu manjih dimenzija između dvije susjedne građevne čestice s postojećom izgradnjom. Uvjeti gradnje na interpoliranim građevnim česticama su: - minimalna širina iznosi 10 m, - maksimalna katnost je prizemlje, s mogućim nadozidom i korištenjem potkrovlja, - ukoliko takva tipologija nije uobičajena, nije dozvoljena gradnja ugrađenih građevina (građevine u nizu), - ostali parametri izgradnje (površina čestice, udaljenost od susjednih međa, koeficijent izgrađenosti i ostalo) jednaki su kao za gradnju na ostalim građevnim česticama koje se ne smatraju interpoliranim.«

Članak 14.

Članak 14. U članku 25., u tablici se najmanja površina građevne čestice za izgradnju katnih građevina na poluotvoreni način mijenja sa 420 m2 na 490 m2. U članku 25., iza tablice, dodaje stavak 2, i glasi: »Iznimno od prethodne tablice, u slučajevima interpolacije novih građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, moguće je građevnu česticu dimenzija određenih prema uvjetima iz ovog članka, u odnosu na pristupnu prometnicu orijentirati na način da je uz liniju regulacije položena dužom stranom.« Stranica 754 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 11/2020.

Članak 15.

Članak 15. U članku 27., iza stavka 2., dodaje se stavak 3. i glasi: »Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način na česticama čija građevinska međa graniči s česticama čija širina iznosi od 8 - 12 m, moraju od te međe biti udaljeni minimalno 4 m.« U članku 27., stavci 3., i 4., postaju stavci: 4., i 5.
Članak 16. U članku 28., stavci 2., 4. i 5., brišu se. U članku 28., dodaju se stavci 3. i 4., i glase: »Prilikom izdavanja akta o građenju građevine koja se zbog minimalne širine čestice mora planirati za izgradnju na poluotvoreni način, a nalazi se između dvije čestice dostatne za izgradnju na slobodnostojeći način, dozvoljeno je njeno prislanjanje na granicu jedne od susjednih čestica. Zid koji se planira prisloniti na granicu susjedne čestice mora se izvesti kao protupožarni i na njemu nije dozvoljeno planiranje ikakvih otvora.«

Članak 17.

Članak 17. U članku 33., u stavku 2., riječ: »DPU-a«, mijenja se u: »prostornog plana užeg područja«.
Članak 18. U članku 38., u stavku 2., broj: »60«, mijenja se brojem: »75«. U članku 38., mijenja se stavak 3. te glasi: »Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s potkrovnom etažom (npr. E=P+1+Pk), potkrovlje iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže može se oblikovati kao: - potkrovlje bez ili s visinom nadozida do 1,2 m pri čemu se prostor ispod krova (unutar krovišta) može urediti za korištenje, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje«. U članku 38., dodaje se stavak 4. te glasi: »Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža oblikovana ravnim krovom, čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine., uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu.«

Članak 19.

Članak 19. U čl. 40.: - st.3. mijenja se te glasi »Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima Grada koja su namijenjena stanovanju, može imati najviše ukupno četiri (4) etaže, odnosno jednu
(1) podrumsku etažu i tri (3) nadzemne etaže (E=Po+P+1+Pk).« - st.4. mijenja se te glasi: »Etažnost iz prethodnog stavka ne primjenjuje se na područje Grada Čakovca unutar prostornog obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca, sukladno kojem može biti i veća od iskazane u prethodnom stavku s tim da je u povijesnoj jezgri visina izgradnje uvjetovana postojećom izgradnjom i posebnim uvjetima nadležnog tijela za očuvanje i zaštitu kulturnih dobara« - st. 5., briše se, - stavak 6. i 7. postaju stavak 5. i 6.«

Članak 20.

Članak 20. U članku 43., stavak 2., mijenja se i glasi: »Susjedne građevine smatraju se oblikovno usklađenim ako im je razlika u visini vijenca maksimalno visina jedne etaže.«
Članak 21. U članku 46., stavak 1., riječi: »i na međi prema susjednim česticama«, brišu se. U članku 46., iza stavka 1., dodaje se stavak 2., i glasi: »Ograda prema susjednim česticama može se, iza građevinskog pravca, podizati do najveće visine 2.0 m, a ispred građevinskog pravca mora biti u visini ulične ograde.« U članku 46., stavak 3., riječ: »providno« se briše, a riječi: »drugih materijala sličnih karakteristika«, mijenjaju se riječju: »slično«. Na kraju stavka dodaje se rečenica: »Radi osiguranja sigurnosti sudionika u prometu ulične ograde na česticama uglovnica moraju biti providne iznad punog podnožja.«

Članak 22.

Članak 22. U članku 54., stavak 3. oznake »P1 i P2« mijenjaju se u »P2 i P3« U članku 54., stavak 3., alineja 5., broj: »2.3.5.«, mijenja se brojem: »2.3.6.« U članku 54., iza stavka 4., dodaju se novi stavci: 5., 6. i 7, i glase: »Izuzetno od stavka 2. ovog članka, u šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, lovnogospodarski i lovnotehnički objekti, građevine za potrebe obrane i nadzora državne granice, spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava rata i mjesta stradavanja, sve u skladu s odredbama ovog Plana. Izgradnja građevina u šumi i na šumskom zemljištu moguća je samo ako to iz tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume i šumskog zemljišta. Prilikom ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole za gradnju navedenu stavcima 5. i 6. ovog Broj 11/2020. Stranica 755 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« članka, te izgradnju u pojasu do 50 m od ruba šume potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog šumoposjednika.«

Članak 23.

Članak 23. U članku 55., stavak 2., oznaka: »P1 i« se briše, oznaka: »i P3«, se dodaje. U članku 55., stavak 3., oznaka: »ha« se briše, a u zagradi iza riječi: »na«, dodaju se riječi: »jednoj ili«.
Članak 24. U članku 56., stavak 4., riječ: »izdvojenom«, mijenja se riječju: »obiteljskom«.
Članak 25. U članku 58., stavak 1., alineja 1., oznaka: »P1 i« se briše, oznaka: »i P3«, se dodaje. Gnojna jama određena kapacitetom 100 m do 100 UG 90 m do 25000 peradi 50 m 20 m 200 m 10 - 250 UG 90 m > 25000 peradi 50 m 20 m 500 m više od 250 UG 100 m 50 m Više tovilišta, čiji se kapaciteti zbrajaju mogu koristiti jednu gnojnu jamu. Gnojne jame potrebno je izvesti na građevnoj čestici na udaljenosti od susjedne međe za visinu bočne stranice jame i zadovoljiti sve tehničke uvjete propisane posebnim propisima. Propisane udaljenosti gnojnih jama od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zona sporta i rekreacije, te na postojeća i planirana izdvojena građevinska područja.

Članak 28.

Članak 28. U članku 60., oznaka: »P1 i« se briše, oznaka: »i P3«, se dodaje.
Članak 29. U članku 62., stavak 1., oznaka: »P1 i« se briše, oznaka: »i P3«, se dodaje. U članku 62., stavak 2. se briše. U članku 62., dodaju se stavci 2., 3. i 4., i glase: U članku 58., stavak 1., alineja 2., oznaka: »P1 i« se briše, oznaka: »i P3«, se dodaje.
Članak 26. U članku 59., stavak 1., iza riječi: «sukladno«, dodaje se riječ: »važećem«, a oznaka: »(»Narodne novine«, broj 136/05)« se briše.
Članak 27. Iza članka 59., dodaje se članak 59.a., i glasi: »Članak 59.a. Za potrebe privremenog skladištenja gnoja za šestomjesečno razdoblje, koji nastaje pri uzgoju stoke, moguća je gradnja gnojnih jama uz građevine za tov kao sastavni dio procesa uzgoja stoke (ukoliko je to dozvoljeno posebnim propisima) izvan građevinskog područja naselja na sljedećim udaljenostima: Najmanja udaljenost u metrima od građevinskog područja od AC od DC od kategoriziranih gradskih cesta od građevinskog područja od AC od DC od kategoriziranih gradskih cesta od građevinskog područja od AC i DC od kategoriziranih gradskih cesta »Stacionarni pčelinjaci mogu se izvoditi izvan građevinskog područja naselja, kao prizemne građevine, bez podruma, s visinom vijenca 3.0 m od nivoa terena.« »Na čestici koja mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu, uz pčelinjak veličine najmanje 30 pčelinjih zajednica, može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka , montažne drvene konstrukcije, tlocrtne površine do 25 m2.« »Postavljanje i pozicija stacionarnih pčelinjaka i držanje pčela vrši se prema uvjetima propisanim posebnim propisima.«

Članak 30.

Članak 30. U članku 66., stavak 2. se briše. U članku 66., dodaju se stavci 2., 3., 4 i 5., i glase: »Izvan građevinskog područja naselja mogu se uređivati zone sporta i rekreacije koje ne zahtijevaju izgradnju većih pratećih građevina, sportskih borilišta i korištenje infrastrukturnih sustava većih kapaciteta. To su zone čiji sadržaji mogu biti staze za hodanje, trčanje, trim staze, staze za (rekreativno) bicikliranje, sportovi i igre na otvorenom, kao što su odbojka na Stranica 756 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 11/2020. pijesku, streličarski sportovi, tematski parkovi koji koriste prirodne datosti prostora i sl.« »Uz sportske sadržaje iz prethodnog stavka moguća je izgradnja prateće građevine ugostiteljske namjene sa sanitarnom jedinicom, spremištem rekvizita i opreme i manjom nadstrešnicom. Za manifestacije koje se mogu povremeno organizirati na tim prostorima, u svrhu potrebe za povećanjem kapaciteta usluga, mogu se postaviti montažne građevine i pokretne sanitarne jedinice.« »Prilikom izgradnje građevina iz prethodnog stavka potrebno je poštivati sljedeće uvjete: - koristiti prirodne materijale, koristiti postojeće staze i putove - pri sadnji bilja ne smiju se uvoditi strane vrste, te maksimalno očuvati postojeće visoko zelenilo, - osigurati osnovnu infrastrukturu u minimalnom opsegu, a zbrinjavanje otpadnih voda izvesti u nepropusnim trostrukim taložnicama ili putem vlastitog uređaja za pročišćavanje.« »Prilikom zahvata iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka ne mogu se mijenjati prirodna obilježja prostora:

Članak 30.

zadiranje u šumske površine uklanjanjem stabala, zadirati u vodotoke, vršiti velike iskope i nasipavanje zemljišta.« U. čl. 66. stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 6., 7. i 8.
Članak 30 a. U članku 67a. st. 3. riječi »Ivanovec - Preloge« zamjenjuju se s riječi »Ivanovec«. U drugoj rečenici istog stavka riječi »Ivanovec - Preloge«, zamjenjuju se s riječi »Ivanovec«. U članku 67b. st.1. riječi »Međimurje-Peklenica« brišu se.
Članak 31. U članku 68., stavak 3., alineja 1., broj 1., broj: »300«, mijenja se brojem: »200«.

Članak 32.

Članak 32. U članku 75., stavak 3., briše se.
Članak 33.
Članak 76., mijenja se i glasi: »Građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 2. 1968. tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati, održavati i rekonstruirati unutar zakonskih gabarita te nije dopuštena njihova prenamjena.«
Članak 34. U članku 77., stavku 2., alineji 5. i glasi: - »ugostiteljsko - turističke (oznaka T4): - planirana zona uz šljunčaru u Totovcu (oznaka T4).«

Članak 35.

Članak 35. U članku 78.a., dodaje se stavak 3., i glasi: »Eksploatacijsko polje u Totovcu u jednom svom dijelu planira se proširiti kako bi se omogućila sanacija dijela vodene površine i pripadajuće obale, čime bi se omogućilo privođenje tog dijela konačnoj namjeni - izletnički turizam s kupalištem i pratećim uslužnim, ugostiteljskim i sportsko - rekreacijskim sadržajima. Uvjeti sanacije tog dijela eksploatacijskog polja dani su u članku 79., stavku 3. ovih Odredbi.« U članku 78a. stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 36.

Članak 36. U članku 78.d., dodaje se stavak 2., i glasi: »Unutar zone ugostiteljsko - turističke namjene planirane za izletnički turizam mogu se obavljati djelatnosti kojima se pružaju ugostiteljske i turističke usluge, bez smještajnih kapaciteta.« Stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 37. U članku 79., stavak 1., iza riječi: »postojeće zone«, dodaje se tekst: »za nove zone koje su ujedno i jedna katastarska čestica, bez potrebe izgradnje javne prometne infrastrukture« U članku 79., stavak 2., dodaje se alineja 1., i glasi: - » minimalna širina građevne čestice iznosi 28 m« U članku 79., stavak 2., alineja 2., iza riječi: »visine«, dodaje se tekst: » ali ne manje od 4.0 m« U članku 79., stavak 2., alineja 3., iza riječi: »građevina«, dodaje se tekst: »iznosi minimalno njihovu prosječnu visinu, ali«, a riječi: »visine niže građevine«, mijenjaju se brojem: »4.0 m«. U članku 79., stavak 2., alineja 7., mijenja se i glasi: - »na građevnim česticama proizvodne i poslovne namjene veličine do 1 ha najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4«. U članku 79., stavak 2., iza alineje 7., dodaje se alineja 8. i glasi: - »na građevnim česticama proizvodne i poslovne namjene veličine veće od 1 ha najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6«. U članku 79., stavak 2., u novoj alineji 9., ispred riječi: »najmanje« dodaje se tekst: » u proizvodnim i poslovnim zonama« U članku 79., stavak 2., dodaju se alineje 10. i 11. i glase: - »koeficijent izgrađenosti građevne čestice u zoni ugostiteljsko - turističke namjene, osim Broj 11/2020.

Članak 37.

Stranica 757 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« one na kojoj se nalazi kupalište s pratećim sadržajima, iznosi najviše 30%, najmanje 40% čestice mora biti ozelenjeno, - kapacitet zone ugostiteljsko - turističke namjene oznake T1 iznosi najviše 30 kreveta/ha.« U članku 79., dodaju se stavci 3. i 4., i glase: »Ugostiteljsko turistička zona u Totovcu, oznake T4 namijenjena je izletničkom turizmu i uređenju kupališta i pratećih ugostiteljskih i sportsko-rekreacijskih sadržaja. Prilikom planiranja izgradnje pratećih građevina unutar zone izletničkog turizma potrebno je pridržavati se sljedećih uvjeta: - koeficijent izgrađenosti iznosi najviše 30%, a najmanje 60% čestice mora sadržavati zatečene prirodne cjeline, - namjena pratećih građevina može biti ugostiteljska i pomoćna (spremišta, sanitarije i sl.), - građevine za smještaj turista ne mogu se planirati, - maksimalna visina vijenca pratećih građevina iznosi 3,8 m, - najveći broj etaža je prizemlje, - oblikovanje i materijali moraju biti usklađeni s prirodnim ambijentom u kojem se nalaze.«

Članak 38.

Članak 38. U članku 84.a., stavak 3. se briše.
Članak 39. U članku 85., stavak 2., dodaje se tekst: »Gdje god je to moguće, trase komunalne i energetske infrastrukture smjestiti izvan pojasa voznih traka prometnica.«
Članak 40. U članku 86., stavak 1., alineja 1., tekst: »preporučeno 150,0, a minimalno 100,0 m«, mijenja se brojem: »75 m«. U članku 86., dodaje se stavak 4., i glasi: »Prilikom izrade projektne dokumentacije za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih priključaka na državne ceste potrebno je pridržavati se važećih zakona i pravilnika, uz suglasnost nadležnih javnopravnih tijela.«

Članak 41.

Članak 41. U članku 88., iza stavka 5., dodaju se stavci 6. i 7., i glase: »Postojeća raskrižja koja zahtjevaju rekonstrukciju, osobito iz razloga poboljšanja vidljivosti i sigurnosti u prometu obavezno izvesti u skladu s važećim pozitivnim propisima i pravilima prometne struke. Prilikom formiranja građevnih čestica na takvim raskrižjima, u slučajevima gdje je to nužno i opravdano, smanjiti površinu građevne čestice u korist proširenja kontaktnog prometnog koridora, a građevinu na toj čestici udaljiti od javne ceste na propisanu udaljenost. Ukoliko se rekonstrukcija raskrižja iz prethodnog stavka planira izvesti uz izgrađenu građevnu česticu, postojeća građevina može se, prilikom rekonstrukcije ili dogradnje, zadržati na postojećoj poziciji iako je nova udaljenost postojeće građevine od regulacijskog pravca manja od Planom propisane, ali se ona rekonstrukcijom ili dogradnjom ne smije smanjivati.«

Članak 42.

Članak 42. U članku 91., u tablicu se dodaje tekst: » 8. - BOLNICE 1/ tri kreveta ili 2 zaposlena u smjeni - AMBULANTE, POLIKLINI- KE, DOMOVI ZDRAVLJA, SOCIJALNE USTANOVE I SL. 1/ 2 zaposlena u smjeni 1/ jednu učionicu od- 9. ŠKOLE I PREDŠKOLSKE nosno odgojnu skupinu USTANOVE + 5 parkirnih mjesta za iskrcaj djece
Članak 43. U članku 94., stavak 1., riječ: »značajne« briše se. U članku 94., iza stavka 1., dodaje se stavak 2. i glasi »Radi osiguranja prostornih uvjeta za modernizaciju i izgradnju drugog kolosijeka na željezničkim prugama M501 i R201 potreban je zaštitni koridor širine 100 m mjereno simetrično na osi trasa pruga (50m + 50 m), a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na širinu 60 m mjereno simetrično od osi pruge (30 m + 30m). « Stavak 2. i 3. postaju stavci 3. i 4. U članku 94., stavku 4., riječi: »od značaja« se brišu, a riječi: »državna granica (Lendava)«, mijenjaju se riječima: »Državna granica - (Lendava)«.

Članak 44.

Članak 44. U članku 95., stavak 2. se briše. U članku 95., dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. i glase: »Za novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova, potrebno je planirati koridore na sljedeći način: - za gradove i naselja gradskog obilježja: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina, - za ostala naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina, - za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica ili željezničkih pruga. Iznimno, kada Stranica 758 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 11/2020. je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i zvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva. Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati dogradnju, rekonstrukciju, te proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija, odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora. Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirati postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima u gradovima, naseljima i izvan njih, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće.