Odluka o donošenju II. izmjene i dopune PUP »Sajmište - II. etapa« Čakovec

67. Na temelju članka 100, 102. i 346. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Odluke o izradi Izmjena i dopuna PUP »Sajmište, Čakovec II. etapa« (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 15/07), te Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj 21. sjednici održanoj 12. srpnja 2012. godine, donijelo O D L U K U o donošenju II. izmjene i dopune PUP »Sajmište - II etapa« Čakovec OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se II. izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana »Sajmište - II etapa« (u daljnjem tekstu ( II. ID PUP-a) koji je izradila tvrtka »Princon« d.o.o. Čakovec (broj oznake plana 10/3/11). PUP »SAJMIŠTE - II ETAPA« Čakovec objavljen je u »Službenom glasniku«, broj 15/86, a I. izmjena i dopuna u »Službenom glasniku«, broj 1/98). Obuhvat II. izmjena i dopuna PUP-a odnosi se samo na dio prostora unutar obuhvata PUP-a, omeđen Ulicom Stjepana Radića, A. Schulteissa, Špinčićevom ulicom (produžetak prema prostoru bivše »vojarne« odnosno Veleučilištu) te neposredno do čestice odnosno prostor zgrada bivšeg GK Međimurje.

Članak 2.

Članak 2. Pravna osnova, razlozi i ostali elementi za izradu II. ID PUP-a utvrđeni su Odlukom o izradi (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 15/07). Granice obuhvata II. izmjena i dopuna PUP prikazane su na svim kartografskim prikazima u sastavu ovoga Plana. Površina obuhvata ovih izmjena iznosi: 46.200 m2 /4,62 ha/. DIJELOVI PLANA
Članak 3. Ovom II. izmjenom i dopunom PUP »Sajmište - II etapa« stavljaju se van snage svi važeći grafički dijelovi plana za prostor unutar obuhvata ovih Izmjena i dopuna na način da se za preostali dio važećeg plana oni i nadalje primjenjuju. Za područje obuhvata II. izmjena i dopuna dodaju se novi grafički listovi koji važe samo za obuhvat unutar granica II izmjena i dopuna i imaju slijedeće oznake: 17A, 17B, 18, 19, 20A, 20B, 20C i 21.

Članak 4.

Članak 4. II. Izmjenu i dopunu PUP-a izradila je tvrtka »Princon« d.o.o. iz Čakovca, a sastoji se od slijedećih dijelova: I. OPĆI PRILOZI - obrazac prostornog plana s podacima - izvod iz sudskog registra tvrtke - suglasnost Ministarstva za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja - imenovanje odgovornog voditelja izrade plana - potvrda o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata II. TEKSTUALNI DIO - Odluka o donošenju II. ID PUP-a i Odredbe za provođenje III. GRAFIČKI DIO -u mjerilu 1:1000 17A OBUHVAT II. IZMJENE »PUP Sajmište- II etapa« na podlozi lista 6a važećeg plana 1:1000 17B OBUHVAT II IZMJENE »PUP Sajmište- II etapa« na podlozi GUP-a Grada Čakovca 1:1000 18 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000 19 PLAN PROMETA 1:1000 Stranica 182 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 20A PLAN TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE i ELEKTROOPSKRBE 1:1000 20B PLAN CIJEVNOG TRANSPORTA PLINA 1:1000 20C PLAN VODOOPSKRBE I ODVODNJE 1:1000 21 UVJETI GRADNJE 1:1000 IV. OBAVEZNI PRILOZI - Evidencija postupka izrade i donošenja plana - Obrazloženje - polazišta - Izvod iz prostornog plana šireg područja - ID GUP Grada Čakovca - Popis korištenih i konzultiranih dokumenata i propisa - Izvješće o prethodnoj raspravi - Izvješće o javnoj raspravi - Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji - sažetak za javnost ODREDBE ZA PROVOĐENJE koje se odnose na važeći plan (izvan obuhvata II. izmjena i dopuna)

Članak 5.

Članak 5. U članku 9. oznaka »30%« mijenja se u »40%«
Članak 6. Iza članka 7. dodaje se članak 7a. koji glasi: »Za katastarske čestice 1876, 1875 i 1874, k.o. Čakovec omogućuje se da svaka od njih zasebno bude jedinstvena građevna čestica, bez obvezujuće parcelacije kako je naznačeno na listu 6a. Parcelacija ostaje kao mogućnost nakon formiranja planiranog uličnog koridora s južne strane ovih čestica sa svrhom osnivanja novih građevnih čestica sukladno grafičkom dijelu PUP-a.«
Članak 7. Iza članka 7a. dodaje se članak 7b. koji glasi: »Ukida se obaveza izgradnje pješačke staze cijepanjem od dijela k.č. 1776 jer staza više nema funkciju koja je bila planirana. Navedena katastarska čestica zadržava oblik i veličinu.«

Članak 8.

Članak 8. Iza članka 32. dodaje se novo poglavlje: ODREDBE ZA PROVOĐENJE za prostor u obuhvatu II. izmjena i dopuna sukladno grafičkim dijelovima plana te se dodaju nastavno novi podnaslovi skupina članaka i pripadajući novi članci redom koji glase: »1. UVJETI ODREĐIVANJA NAmJENE POVRŠINA
Članak 33. Namjena površina u obuhvatu II ID PUP-a prikazana je na kartografskom prikazu br. 18 - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA kojim je definirana namjena površina za: - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina stambene namjene /oznake S/ za višestambenu izgradnju - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju poslovnih građevina - gospodarskoposlovna namjena pretežito uslužna /oznake K1/ - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju poslovnih građevina - gospodarskoposlovna pretežito trgovačka namjena /oznake K2/ - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina infrastrukture - namjena površine infrastrukturnih sustava /oznake IS/ - trafostanica - zelene površine bez oznake - zaštitne zelene površine uz ulične koridore/ - ulične koridore i površine namjenjene pješačkim i biciklističkim stazama Površina čestica stambene namjene oznake S u odnosu na ukupno raspoloživu površinu za izgradnju koju čine sve čestice (bez javnih uličnih koridora) iznosi 40%.

Članak 34.

Članak 34. Namjena građevnih čestica utvrđuje se kao osnovna ili pretežna, kao što je prikazano u kartografskom prikazu br. 21. Na česticama stambene namjene oznake S poslovni ili drugi kompatibilni sadržaji tihe i čiste djelatnosti odnosno namjene mogu iznositi najviše 30% ukupne brutto građevinske površine. Na ovim česticama ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim primjereno oblikovanih spremišta za komunalni otpad u dubini čestice, zaklonjeno od pogleda s glavnih prilaznih pravaca.
Članak 35. Gospodarsko poslovna namjena - poslovna, pretežito trgovačka /K2/ omogućava gradnju poslovne građevine odnosno kompleksa s poslovnim prostorima pretežito trgovačkog sadržaja te drugim kompatibilnim sadržajima određenim važećim GUP-om grada Čakovca (određene ugost. usluge, stacionarni smještajni kapaciteti i sl.) Broj 4 Stranica 183 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐE- NJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA 1.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I URE- ĐENJA POVRŠINA PLANIRANIH GRA- ĐEVINA

Članak 36.

Članak 36. U obuhvatu II. izmjena i dopuna za pojedine čestice ovisno o njihovoj namjeni određuju se pojedini prostorni pokazatelji definirani u nastavku i prikazani tabelarno kako slijedi: kig - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice/ - zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim konzolnih balkona i streha krovišta, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže (podruma) kis - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /odnos ukupne brutto građevinske (razvijene) površine svih nadzemnih etaža građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice/ - brutto (razvijena) građevinska površina je zbroj brutto površina svih etaža svih građevina obračunat prema definiciji u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji - za čestice namjene S kod kojih je moguća kombinacija etažnosti i izvedba NPE, koeficijent iskorištenosti čestice izračunat je sa 40% manje etažnosti i 60% više etažnosti V - maksimalna dozvoljena visina građevine mjerena od kote zaravnjenog terena uz pročelje na najnižem dijelu pročelja do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m. U visinu građevine u slučaju gradnje ravnog krova ne obračunava se atika ali je njezina visina (izvedene kao puni parapet) ograničena na max 90 cm iznad završnog sloja stropne konstrukcije zadnje etaže uz ulično pročelje.

Članak 36.

U slučaju izvedbe nepotpune etaže (NPE) koja je uvučena od vanjskog uličnog pročelja, visina se mjeri na zadnjoj punoj etaži i u tu visinu se obračunava i atika. E maksimalno dozvoljen broj nadzemnih etaža građevine Sve građevine unutar II. izmjena i dopuna mogu imati jednu podzemnu etažu (podrum ili suteren). TABELARNI ISKAZ ZA SVAKU POJEDINU GRAĐEVNU ČESTICU (u obuhvatu II. ID) ukupna izgrađena OZNAKA NAmJENA površina površina GRAĐEVNE GRAĐEVNE građevne zemljišta ČESTICE ČESTICE čestice /m2/ /m2/ ukupna brutto pov. kig kis V E građevine /m2/ NOVOPLANIRANE ČESTICE np1 S 4271 1708 np2 IS 63 32 np3 K2 19226 7690 np4 K1 1411 564 np5 S 1894 757 np6 S 2382 952 np7 S 3238 1295 np8 S 2629 1051 np9 IS 73 37 UKUPNO 35187 18032 Ukupno površina čestica namjene S (14414 m2 7857 0,4 1,84 15,0 4(5) /P+3/P+4/ 32 0,5 0,5 4,0 1 /P/ 15380 0,4 0,8 8,5 2 /P+1/ 1128 0,4 0,8 5,5 2 /P+Pk/ 3482 0,4 1,84 13,5 4 /P+3+NPE/ 4379 0,4 1,84 13,5 4 /P+3+NPE/ 5957 0,4 1,84 13,5 4 /P+3+NPE/ 3783 0,4 1,84 10,5 3 /P+2+NPE/ 37 0,5 0,5 4 1/P/ 42047 2 / korisna površina zone 35187m =40%) 2 Ukupno min brutto površina stambene namjene u S (70%)=16625 m Stranica 184 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 2.2. VELIČINAI OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 37.

Članak 37. Građevne čestice formiraju se prema kartografskom prikazu br. 21. Uvjeti gradnje. U tom je kartografskom prikazu svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena numerička oznaka od np1 do np 9. U tabelarnom prikazu (članak 36.) za svaku pojedinu građevnu česticu određuju se koeficijenti: - izgrađenosti (kig), iskorištenosti (kis), etažnost i visina - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na parceli i ukupna brutto površina svih nadzemnih etaža građevina na čestici, iskazana je kao površina u kvadratnim metrima.

Članak 38.

Članak 38. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 5% planirane površine. Izuzetno je moguće objedinjavanje čestica np 5 i np 6 u jednu česticu kao i dodatno objedinjavanje istih čestica sa np 7 u jedinstvenu česticu za izgradnju većeg stambenog bloka na način da se međe između čestica ukidaju a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju. Dijelovi gradivih dijelova čestica np 5, 7 i 8 koji se mogu spajati u blok uz Ulicu S Radića, prikazani su u kartografskom dijelu. 2.3. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 39.

Članak 39. Veličina i površina novih građevina koje se mogu graditi, ovise o namjeni i veličini građevne čestice i date su u tabelarnom prikazu u članku 36, a definirane su granicom gradivog dijela čestice, koeficijentima izgrađenosti i iskoristivosti te dozvoljenom visinom građevine.
Članak 40. Ukupna brutto površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih nadzemnih etaža, svih planiranih građevina na građevnoj čestici u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Ukupna brutto površina određena je tabelarno za svaku pojedinačnu građevnu česticu u članku 36.

Članak 41.

Članak 41. Planirane građevine na česticima oznake np1, np5, np6 i np7 tretiraju se kao prostorni akcent šireg područja te je na max. 60 % njihove tlocrtne površine dozvoljena visina/etažnost P+4 (np1) odnosno P+3+NPE (np5, np6, np7) u skladu s odnosnom tabelom iz članka 36. ovih odredbi. Kod toga ove građevine moraju biti iznadprosječno oblikovane i zadovoljiti visoke estetske zahtjeve. Sve građevine unutar ovog Plana mogu imati jednu podzemnu etažu (podrum ili suteren).
Članak 42. U smislu ovog Plana punom etažom se smatra podrum ili suteren (Po), prizemlje (P), kat K i potkrovlje (Pk). Zadnja etaža može se izvesti kao potkrovlje ili nepotpuna etaža (NPE) čija brutto površina iznosi najviše 60% tlocrtne projekcije osnovne etaže a oblikovati se može kao: - uvučena etaža od uličnog pročelja za min 1,20 m s ravnim krovom ili kosim krovom blagog nagiba ili kosim krovom blagog nagiba s dodatnom stropnom konstrukcijom pod uvjetom da se prostor ispod takvog krova ne koristi i nije dostupan pa se i ne smatra etažom, - druga etaža potkrovlja izvedena kao galerijski prostor korisnički nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja ispod kosog krova strmog nagiba ukupne visine mjereno od vrha stropne konstrukcije najviše dozvoljene pune etaže do vrha krova dodatne etaže najviše 3,5 m. Podrumom (Po) se smatra najniža etaža koja je potpuno ukopana ili ukopana više od 50% svog volumena, a nalazi se ispod prizemlja ili suterena. Prizemljem (P) se smatra dio građevine čiji je pod neposredno na površini ili najviše 1,5 m iznad konačno uređenog terena na najnižoj točki uz pročelje građevine a iznad podruma ili suterena.

Članak 42.

Potkrovljem (Pk)se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije a iznad stropa posljednje etaže s time da visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,20 m. Izuzetno, ako ostali uvjeti gradnje to omogućuju, može se umjesto podruma predvidjeti suteren (Su) tj. poluukopana etaža kod koje jedno pročelje može biti izvan terena, a do 50% volumena je ukopano u teren. 2.4. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 43. Namjena građevina definirana je u kartografskom prikazu br.18 »Detaljna namjena površina« i po namjeni se razlikuju: stambena namjena /oznaka »S«/ za Broj 4 Stranica 185 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« višestambenu izgradnju, gospodarska namjena - poslovna-pretežito uslužna /oznaka »K1«/, gospodarska namjena - poslovna-pretežito trgovačka /oznaka »K2«/, infrastrukturna namjena /oznaka »IS«/. U zoni stambene namjene /S/ na jednoj građevnoj parceli moguće je u skladu s njenim prostornim mogućnostima graditi građevine osnovne namjene kao jednu ili više građevina kod čega se za gradnju na česticama np5, np7, np8 preporuča spajanje zgrada u blok.

Članak 44.

Članak 44. Građevina osnovne namjene oznake S može biti stambena ili stambeno-poslovna za tihe i čiste djelatnosti bez izvora zagađenja kod kojih je stambena namjena pretežita na min 70% BRP. Osnovna građevina može uz stambenu imati i javno-društvenu namjenu koja je kompatibilna stambenoj djelatnosti i nema negativnih utjecaja na stambeno susjedstvo. 2.5. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 45. Smještaj građevina na građevnoj čestici definiran je kartografskim prikazom br. 21. - Uvjeti gradnje tj. obaveznim građevinskim pravcem i granicama gradivog dijela čestice. Granica gradivog dijela čestice predstavlja max. površinu za razvoj tlocrta u skladu sa koeficijentom izgrađenosti uz napomenu da se površina pod građevinom računa kao što je definirano u članku 36. i da u koeficijent izgrađenosti ulazi površina svih građevina na parceli.

Članak 46.

Članak 46. Međusobna udaljenost između građevina na susjednim parcelama ne može biti manja od H1/2+H2/2+5 m odnosno ne manje od 12 m. Udaljenost ostalih istaknutih dijelova građevine koji se smatraju njezinim sastavnim dijelom a izlaze izvan osnovnog građevnog gabarita (balkoni, lođe, otvorena stubišta) do granice građevne čestice ne može biti manja od 4 m.
Članak 47. Građevine za koje je preporučeno spajanje u blok i koje se grade na međi u slučaju spajanja čestica moraju se dilatirati od susjedne građevine. Kod toga temelji se izvode na čestici vlasnika i ne dozvoljava se prelazak na susjednu česticu. Konstruktivni dio građevine odnosno nosivi zidovi moraju biti unutar granica građevnih čestica. Na dijelu građevine koja se gradi na samoj građevnoj međi ili uz konstruktivnu dilataciju ne smiju se izvoditi nikakvi otvori. Zid između građevina na međi se mora izvesti kao protupožarni, min. otpornosti 2 sata koji mora presijecati čitavo krovište i nadvisiti krovnu plohu za min 25 cm a u slučaju ravnog krova za visinu atike.

Članak 48.

Članak 48. Građevine moraju biti locirane tako da je ulično pročelje na obaveznom građevinskom pravcu ako je određen. Kod razvedenog tlocrta građevine na obaveznom građevnom pravcu treba predvidjeti min. 1/2 ukupne širine pročelja, ali duljine ne manje od 6,0 m. Kod razvedenog ili kosog položaja pročelja u odnosu na građevni pravac, najbliže pročelje mora dodirivati građevni pravac u jednom uglu. 2.6. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 49. Maksimalni horizontalni i vertikalni gabariti građevina dati su površinom za razvoj tlocrta odnosno gradivim dijelom čestice na kartografskom prikazu br. 21 te visinom građevine u tabelarnom prikazu. Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrijebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima te u skladu sa projektiranom namjenom. Ne dozvoljava se nekritično i neestetsko preslikavanje ili korištenje povijesnih ili potpuno stranih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja i krovišta.

Članak 50.

Članak 50. Građevinski kompleks /građevina oznake K2/ na čestici np 3 zbog svojeg utjecaja na oblikovanje šireg urbanog prostora i svoje veličine treba biti oblikovana arhitektonski atraktivno, suvremeno i kvalitetno uz primjenu kvalitetnih i trajnih materijala koji iziskuju minimalno održavanje. Idejno rješenje zgrade, prije izdavanja lokacijske dozvole, s obaveznom 3D vizualizacijom treba prezentirati stručnim službama Grada zaduženim za prostorno planiranje na očitovanje. Građevina u većinskom volumenu mora imati ravni krov, a preporučuje se dio krovne plohe planirati kao »zeleni krov«. Strojarsko-tehnološki dio i rashladna tehnika na krovu građevine mora se primjereno maskirati i osigurati adekvatna zaštita od buke.

Članak 51.

Članak 51. Krov građevina stambene namjene /S/ može se izvesti kao ravan ili kosi krov. Kad se izvodi kosi krov pretežni dio volumena krovne plohe može imati nagib Stranica 186 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 od najviše 450, ali ne manji od 300. Upotreba trapeznog lima, limenih krovnih panela, valovitih ploča, kanadske šindre i sličnih materijala se ne dozvoljava. Krov građevina gospodarske namjene-poslovne /K1 i K2/ može se izvesti kao ravan ili kosi krov ili kombinacija krovova.
Članak 52. Na ravni krov svih građevina mogu se, u skladu s odredbama posebnih propisa i na način da se ne mijenja osnovna namjena građevine, postavljati uređaji i elementi alternativnih (solarnih) sustava dobivanja energije koji ne izlaze iznad najviše točke krova odnosno nisu vidljivi iz nivoa vizure pješaka. U slučaju postave ovih elemenata na kose krovove isti moraju biti u razini krova ili paralelno s krovom. 2.7. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 53.

Članak 53. Graditi se može samo na uređenim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća pristup s javne prometne površine, odvodnju otpadnih voda i rješenje prometa u mirovanju na čestici. Opremanje građevne čestice osnovnom komunalnom infrastrukturom izvodi se prema ovom Planu uz mogućnost manjih odstupanja iz opravdanih tehničkih ili funkcionalnih razloga Sve čestice u obuhvatu plana moraju imati min 20% zelenih površina koje su hortikulturno uređenje biljem i niskim drvećem.
Članak 54. Uvjet za formiranje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Planu građevna čestica može priključiti a čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture (minimalno izveden makadamski kolnik i niskonaponska mreža). Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu infrastrukturu prikazan je na grafičkom prikazu br. 19 Plan prometa. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno i može se prilagoditi potrebi korisnika ali poštujući sigurnost prometa. Čestice np 5, np6 i np7 mogu imati zajednički kolni prilaz u osi međe između tih čestica.

Članak 55.

Članak 55. U obuhvatu ovog Plana čestice se ne ograđuju osim dijelova čestice np3 za ograđivanje gospodarskog dvorišta. Najveća visina ograde prema ulici može iznositi do 1,6 m a na međi prema susjednim česticama 2 m. Kameno ili betonsko podnožje uličnih ograda ne može biti više od 60 cm. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti providno izvedeno od drveta, metala ili drugih sličnih materijala. Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica) uz uvjet da ne smanjuje širinu pješačkih staza, a na uglu rezana koso ili niže da ne smanjuje vidljivost. Ulazna vrata moraju se otvarati prema građevnoj čestici tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Zabranjeno je postavljanje ograde oštrih završetaka, bodljikave žice i slično.

Članak 56.

Članak 56. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevina. 3. NAČIN OPREmANJA ZEmLJIŠTA PRO- mETNOm, ULIČNOm, TELEKOmUNI- KACIJSKOm I INfRASTRUKTURNOm mREŽOm 3.1. GRADNJA I OPREMANJE CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 57. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže prikazani su na grafičkom prikazu br. 19. 3.1.1. KOLNI PRISTUPI
Članak 58. Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osigurani pristup na javnu prometnu površinu. Minimalna širina kolnog ulaza je 5,00 m. Radi tehnoloških razloga (organizacije prometa i opskrbe) čestica može imati više od jednog kolnog pristupa. Kolni ulaz treba načelno izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu, a po obrazloženoj i opravdanoj potrebi, a osobito u slučaju izvedbe podzemnih garaža, može se izvesti i na drugom mjestu s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta i zone raskrižja. Čestice np 5, np6 i np7 mogu imati zajednički kolni prilaz u osi međe između tih čestica. 3.1.2 OBRADA POVRŠINA

Članak 59.

Članak 59. Sve prometne površine se trebaju obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče). Broj 4 Stranica 187 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Odvajanje kolnika se predviđa uzdignutim rubnikom sa sigurnosnim zelenim pojasom. Treba osigurati pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje invalidnih i drugih osoba sa kolicima. 3.1.3. PARKIRANJE
Članak 60. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati parkirališni prostor za vlastite potrebe koji ovisi o namjeni građevine prema slijedećim normativima: - višestambene građevine: 1 parkirališno mjesto /1 stan - trgovina, banka, usluge, ugostiteljstvo: 40 pm / 1000 m2 korisnog prostora odnosno 0,5/ zaposleniku/smjeni - uredski prostori: 20 pm / 1000 m2 korisnog prostora odnosno 0,5/zaposleniku/smjeni - dodatni uvjet za: trgovački sadržaji na čestici oznake K2: na netto korisnu površinu iznad 2000 m2 minimalno 20 pm/1000 m2, a na površinu iznad 5000 m2 minimalno 5 pm/1000 m2 odnosno 0,5/zaposleniku/smjeni Iznimno od stavka 1. ovog članka, parkirališta se, ovisno o odnosu površine čestice i građevine, grade kao podzemna (podzemna garaža). U svim ulicama osim S. Radića u zelenom pojasu cestovnog koridora moguće je izvesti uzdužno parkiranje osobnih vozila uz osiguranje sigurnosti prometa, i mjera za zaštitu podzemnih voda. 3.1.4. BICIKLISTIČKI I PJEŠAČKI PROMET

Članak 61.

Članak 61. Pješački i biciklistički promet odvijat će se pješačko-biciklističkim stazama unutar javnih koridora. 3.1.5. ULIČNI KORIDORI
Članak 62. Ulični koridori definirani su u listu br. 19 - Plan prometa i listu 21 Uvjeti gradnje. Ukupno ima 4 uličnih koridora i to:
(1) UK 1 u koridoru 14 do 25m ima smješteno (profil A i A1 ): - kolnik širine 6 m - staze dvostrano širine 1,6-2 m (profil A) i širine 2 m do 2,5 m (profil A1) - zeleni pojas obostrano (profil A) širine 1 do 8 m, odnosno jednostrano (profil A1) širine 3,8 m
(2) UK 2 u koridoru 12 m ima smješteno (profil B i B1): - kolnik širine 6 m - staze dvostrano širine 1,8 m i 2,4 m - zeleni pojas jednostrano širine 1,8-2 m do ruba pojasa (profil B)
(3) ULICA 3 - postojeći koridor Ulice braće Radića - ne mijenja se.
(4) ULICA 4 - postojeća Ulica A.Schulteisa - ne mijenja se.

Članak 63.

Članak 63. Odvodnja prometnica biti će riješena izgradnjom cestovnih slivnika sa taložnicom i kišnom rešetkom, koji će biti spojeni na uličnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda predviđenu ovim Planom. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 64. Telekomunikacijska mreža je prikazana na kartografskom prikazu br.20A. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti obostrano u uličnom koridoru prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 65.

Članak 65. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojenu na postojeću TK mrežu. Za svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić i cijevima spojiti na zdence kabelske kanalizacije. Unutarnji razvod projektira se u sklopu zasebnih glavnih projekata. Iznad postojećih i novih podzemnih Tk instalacija nije dozvoljeno postavljati bilo kakve zdence, zasunske ili razvodne komore i slične objekte. 3.3. UVJETI GRADNJE REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUK- TURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PRO- METNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA 3.3.1. ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA

Članak 66.

Članak 66. Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazano je na kartografskom prikazu 20A gdje je Stranica 188 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 ucrtana lokacija postojeće NN mreže, lokacija planiranih trafostanica te koridora vođenja podzemne elektromreže (SN, NN, JR) područja u obuhvatu ovog Plana. Predviđeno je vođenje podzemne mreže unutar zelenih površina. Za potrebe razvoda moguće je u uličnom koridoru, ispred građevnih čestica ili na površinama parkirališta na način da ne ometa promet, locirati razvodne i priključno mjerne ormare za potrebe više čestica ili javne rasvjete. Opskrbu električnom energijom i javnu rasvjetu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Planirane su dvije trafostanice na zasebnim građevnim česticama s pristupom s javne prometne površine. Za potrebe pojedinačnog korisnika ili njih nekoliko moguća je izgradnja dodatnih trafostanica te ih povezati podzemnim srednjenaponskim kabelom na najbližu trafostanicu odnosno srednjenaponsku mrežu.

Članak 67.

Članak 67. Niskonaponski kućni priključak za pojedinu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji HEP, DP »Elektra« Čakovec. U tu svrhu se na vanjskoj fasadi građevine, na način koji omogućuje laki pristup za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod, ugrađuje priključni ormarić, uz pridržavanje slijedećeg uvjeta: priključni ormarić treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitavanje, vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.3.2. VODOOPSKRBA Čanak 68. Idejno rješenje vodoopskrbne mreže prikazano je na kartografskom prikazu 20B. Vodoopskrbu područja obuhvaćenih planom treba riješiti spojem na postojeću mrežu prema izvedenom stanju, uvjetima i podacima distributera.

Članak 69.

Članak 69. Radi osiguranja zaštite od požara kod projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokaciju nadzemnih hidranata prema posebnim propisima. Na mjestima gdje bi hidranti ugrožavali promet vozila ili pješaka, predvidjeti podzemne hidrante. Vodovodne kućne priključke treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne za svaku građevnu česticu ali se dopušta i mogućnost izvedbe dvojnih priključaka u Ulici S. Radića na magistralnom cjevovodu. 3.3.3. ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA

Članak 70.

Članak 70. Idejno rješenje odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda prikazano je na kartografskom prikazu 20B. a položaj vodova dodatno i u poprečnom presjeku ulica. Priključke za odvodnju sanitarno fekalnih voda predvidjeti u pravilu kao pojedinačne. Priključenje na postojeći sustav moguće je na novoplanirani vod ali i na postojeći kolektor uz Veleučilište (produžetak Špinčićeve ulice).
Članak 71. Rješenje odvodnje predviđeno je mješovitim sistemom odvodnje. Odvodnja oborinskih voda mora se vršiti preko slivnika sa taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti odnosno u skladu s posebnim propisom o zaštiti podzemnih voda. Za gradnju svake pojedine građevine na ovom području, za odvodnju oborinskih i otpadnih voda, u skladu s odredbama posebnog propisa, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete. 3.3.4 PLINOOPSKRBA