Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Preloga

3. Draškovec, Kurija grofa Draškovića – u SZ dijelu naselja Draškovec spominje se srušena kurija grofa Draškovića, a bliža lokacija nije sa sigurnošću potvrđena.
(3) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.
(4) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(5) u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(6) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(7) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.

članak 136.
(1) unutar obuhvata plana nema kulturnih dobara zaštićenih na lokalnoj razini.
(2) Evidencija građevnih i drugih struktura i objekata s kulturnim potencijalom provedena je tijekom postupka izrade ovog plana, te predstavlja osnovu za pokretanje daljnjih postupaka ispitivanja vrijednosti i zaštite građevnih i drugih struktura i objekata unutar obuhvata plana, s ciljem njihova upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno radi zaštite kulturnih dobara na lokalnoj razini, i to za: - sakralni sklop/građevina: 1. čehovec, Kapela sv. Roka, 1822. god., 1845. god. temeljito obnovljena i proširena 2. čukovec, Kapela sv. Križa, oktogonalna, kraj 18. st. 3. Hemuševec, Kapela Male Gospe, 1901. god. 4. Oporovec, Kapela Majke Božje lurdske (Marije Snježne), 1893. god. 5. Otok, Kapela presvetog Srca Isusova, 1924.-1926. god. 6. prelog, Kapela sv. Stjepana na groblju, neogotička sakralna građevina, poligonalnog zaključka sa zvonikom koji se diže iz krovišta pročelja, sred. 19.st. 7. prelog, Kapela presvetog Trojstva, ulica kralja Zvonimira (na raskrižju prema Donjem Kraljevcu), 1841. god. (prilikom obnove inventara skulpturalna grupa presvetog Trojstva, izrađena iz vapnenca, zamijenjena je novim drvenim oltarom, dok je presveto Trojstvo postavljeno u ogradu kuće Glavina na Trgu sv. Florijana 8) 8. prelog, Kapela sv. Huberta, na raskršću prema Otoku, 1998. god. - sakralno ili memorijalno obilježje: 1. cirkovljan, poklonac pieta pokraj crkve sv. lovre, 1786. god. 2. cirkovljan, Raspelo na mjesnom groblju, 1875. god.

3. cirkovljan, Raspelo na raskrižju Donje ulice i Dravske ulice 4. cirkovljan, Raspelo na križanju cvjetne ul. i Brestek ul., 1999. god. 5. cirkovljan, Raspelo, ulica Zdenci, 2009. god. 6. cirkovljan, Raspelo, ulica Zdenci (na mjestu srušenog iz 1910. godine), 2023. god. 7. cirkovljan, Raspelo s prikazom sv. Jurja na postamentu, Gornja ulica 61, 1916. god. 8. cirkovljan, Drveno raspelo uz cestu D 20 između cirkovljana i Draškovca 9. čehovec, poklonac sv. Obitelji, početak 19. st. (kasni barok/bidermajer), na raskrižju prema Gornjem kraju, k.č.br. 1177/3 k.o. čehovec 10. čehovec, poklonac žalosni Krist, kraj 18. st., na raskrižju Glavne i Sportske ulice 11. čehovec, poklonac Ivan nepomuk, pokraj mosta, k.č.br. 1224 k.o. čehovec, kraj 18. st. 12. Draškovec, pil Srca Isusova iz 1906. god., južno od naselja, uključujući vizuru na naselje iz polja 13. Draškovec, Raspelo i grupa skulptura na groblju – Kalvarija, 1898. god. 14. Draškovec, Raspelo na raskrižju Draškovićeve ulice i ulice kralja Zvonimira, 1902. god. 15. Draškovec, Raspelo ispred kuće u prvomajskoj ul. 37 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 153 16. Draškovec, Raspelo, na podnožju prikaz piete, uz cestu u polju između Draškovca i Oporovca, k.č.br. 693/2 k.o. Draškovec, 2004. 17. Draškovec, nadgrobni spomenik nikole Ivanovića, 1875. god. 18. Hemuševec, Raspelo iz 1890. god., recentno obnovljeno pri čemu je corpus christi zamijenjen novim, Trg Male Gospe 19. Oporovec, poklonac sv. Ivana nepomuka 20. Oporovec, pil Majke Božje, nasuprot kapele, 1918.

god., kip Majke Božje zamijenjen novim 2010. god. 21. Oporovec, Kip sv. nikole, Trg sv. nikole, 2014. god. 22. Otok, Kameno raspelo, vjerojatno poč. 20. st., na ulazu u Otok od strane podbresta 23. prelog, pil sv. lovre na raskrižju Glavne, čakovečke i ludbreške ulice, II. pol. 18. st. 24. prelog, pil sv. Florijana na Trgu sv. Florijana, 1777. god. 25. prelog, pil žalosne Bogorodice (pieta), u parku uz Sajmišnu ulicu, 1897. god. 26. prelog, pil Tužnog Krista na raskrižju čakovečke ulice i puta „za gorice“, 1768. god. 27. prelog, pil Blažene Djevice Marije uz cestu između preloga i Svetog Križa, prijelaz 19. u 20. st. 28. prelog, pil sv. Antuna padovanskog, ulica Matije Gupca, 2017. god. 29. prelog, poklonac presvetog Trojstva, Trg sv. Florijana 8 (skulpturalna grupa presvetog Trojstva izvorno potječe iz kapele presvetog Trojstva) 30. prelog, poklonac sv. Magdalene, ul. Stjepana Radića 31. prelog, Raspelo, ulica Kalmana Mesarića kod k.br. 24, 1897. god. 32. prelog, Raspelo uz cestu Otok - prelog, uz kanal, k.č.br. 8030/1 k.o. prelog, 1997. god. 33. prelog, Raspelo uz cestu prelog – čehovec, k.č.br. 4061/2 k.o. prelog, obnovljeno 2001. god. 34. prelog, Raspelo na križanju Frankopanske i ludbreške ulice, 1993. god. 35. prelog, centralno raspelo na groblju u prelogu, 1875. god., corpus christi recentno zamijenjen 36. prelog, Raspelo uz cestu prelog – cirkovljan, obnovljeno 1996. god. 37. prelog, Raspelo uz cestu prelog – Donji Kraljevec, postavljeno između dva svjetska rata 38. prelog, Spomenik palim borcima Drugog svjetskog rata, rad luje Bezeredija, II. pol. 20. st., Trg slobode (park).

- profani sklop/građevina/obilježje: 1. cirkovljan, Donja ulica 23, građanska prizemnica 2. prelog, Dom kulture, slobodnostojeća katnica „T“ tlocrtnog oblika, izgrađena 1946. godine, Trg slobode 1 3. prelog, Historicistička slobodnostojeća katnica s bočno postavljneim prizemnicama, kraj 19./poč. 20. st., danas srednja škola, čakovečka 1 4. prelog, 3. Zgrada u Glavnoj ul. 12, historicistička visoka prizemnica, poč. 20. st. 5. prelog, Zgrada u Glavnoj ul. 26, barokno-klasicistička katnica, kraj 18./početak 19. st. 6. prelog, Zgrada u Glavnoj ul. 31 (A), baroknoklasicistička katnica s prijelaza 18. u 19. st. 7. prelog, 6. Zgrada u Glavnoj ul. 31 (B), historicistička katnica u nizu s prijelaza 19. u 20. st. 8. prelog, Zgrada u Glavnoj ul. 33, historicistička katnica u nizu s prijelaza 19. u 20. st. 9. prelog, Zgrada u Glavnoj ul. 35, historicistička katnica u nizu s prijelaza 19. u 20. st. 10. prelog, 9. Zgrada u Glavnoj ul. 43, nekadašnji Kasino, secesijska visoka prizemnica, poč. 20. st. 11. prelog, Zgrada u Glavnoj ul. 44, katnica s pseudo historicističkom dekoracijom iz prve četvrtine 20. st. 12. prelog, Zgrada u Glavnoj 45, nekadašnji Gostinjac, klasicistička slobodnostojeća katnica, 1841. god. 13. prelog, Zgrada u Glavnoj 51, modernistička katnica s početka 20. st., glavni naglasak pročelja je lođa sa stiliziranim tordiranim stupovima 14. prelog, Zgrada u Glavnoj ul. 53, secesijska visoka prizemnica iz I. pol. 20. st. 15. prelog, Zgrada u Glavnoj ul. 60, historicistička visoka prizemnica, kraj 19./poč. 20. st.

16. prelog, Zgrada u Glavnoj ul. 65, historicistička katnica s prijelaza 19. u 20. st. 17. prelog, Zgrada u Glavnoj ul. 66 (Kuća Singer), historicistička visoka prizemnica, kraj 19. st. 18. prelog, Zgrada u Glavnoj ul. 68 (Kuća Banelli), visoka prizemnica, središnji dio kuće izgrađen je sred. 19. st., a krila poč- 20. st. 19. prelog, Zgrada uulici kralja Zvonimira 9, historicistička katnica, poč. 20. st. - privredni sklop/građevina: 1. prelog, upravna zgrada stare Solane – spomenik privredne arhitekture, izgrađen između 1775. i 1777. godine, Kalmana Mesarića 26 (danas kompleks tvrtke Komet d.o.o.) 2. prelog, Munjara – spomenik privredne arhitekture, 1925. godina, Glavna ulica, pored župne crkve - tradicijski sklop/građevina: 1. cirkovljan, ulica Zdenci 22, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 2. cirkovljan, ulica Zdenci 27, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana a na ulicu 3. cirkovljan, ulica Zdenci 30, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 4. cirkovljan, Trg sv. lovre 12, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 5. cirkovljan, Gornja ulica 17, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 6. cirkovljan, Gornja ulica 19, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 7. Draškovec, dio Draškovićeve ulice od kbr. 40 do kbr. 50 8. Oporovec, povijesna jezgra - niz tradicijskih prizemnica zabatno orijentiranih na ulicu: a. Oporovec 11, tradicijska prizemnica b. Oporovec 12, tradicijska prizemnica c. Oporovec 13 (ističe se očuvana dekoracija uličnog pročelja i zaklopci na prozorima)

Stranica 154 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. d. Oporovec 14, tradicijska prizemnica e. Oporovec 15, tradicijska prizemnica 9. Oporovec, Oporovec 146, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 10. Oporovec, Oporovec 148, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 11. Oporovec, Oporovec 149, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 12. prelog, čakovečka ulica 3, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 13. prelog, čakovečka ulica 8, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 14. prelog, čakovečka ulica 15, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 15. prelog, čakovečka ulica 27, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 16. prelog, čakovečka ulica 33, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 17. prelog, čakovečka ulica 39, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 18. prelog, čakovečka ulica 40, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 19. prelog, čakovečka ulica 41, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 20. prelog, čakovečka ulica 51, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 21. prelog, Dravska 20, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 22. prelog, Dravska 45, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 23. prelog, Dravska 49, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 24. prelog, Dravska 54, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 25. prelog, Dravska 78, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 26. prelog, Frankopanska 22, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 27. prelog, Kalmana Mesarića 12, rodna kuća Kalmana Mesarića, prizemnica, zabatno orijentirana na ulicu 28. prelog, Kalmana Mesarića 31, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu s nizom gospodarskih zgrada u dvorišnom dijelu 29. prelog, Kalmana Mesarića 43, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 30. prelog, Kalmana Mesarića 47, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 31. prelog, ludbreška 45, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 32. prelog, ludbreška 48, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 33. prelog, Matije Gupca 23, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 34. prelog, Matije Gupca 24, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 35. prelog, Matije Gupca 25, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 36. prelog, Matije Gupca 42, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 37. prelog, Sajmišna 5, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 38. prelog, Sajmišna 9, prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 39. prelog, Sajmišna 17, tradicijska prizemnica, uglovnica, dužim pročeljem orijentirana na ulicu 40. prelog, Trg sv. Florijana 11, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 41. prelog, ulica kralja Zvonimira 11, prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 42. prelog, ulica kralja Zvonimira 13, prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 43. prelog, ulica kralja Zvonimira 25, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 44. prelog, Vladimira nazora 32, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu 45. prelog, Vladimira nazora 45, tradicijska prizemnica dužim pročeljem orijentirana na ulicu 46. prelog, Vladimira nazora 60, tradicijska prizemnica zabatno orijentirana na ulicu - uža zona zaštite preloga (zona A) - određeno elaboratom “Konzervatorska studija za područje upu preloga, Institut za povijest umjetnosti, 2008.

(3) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja.
(4) Zabranjuje se smještaj manjih infrastrukturnih građevina neposredno uz male sakralne građevine i obilježja (kapelice i raspela), a prometnu signalizaciju i informacijske ploče je potrebno postavljati s mjerom opreza i ciljem da se ne naruši dignitet sakralne građevine, odnosno obilježja.
(5) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, kao i unutar njihovih građevnih čestica, primjenjuju se pravila provedbe unutar kojeg se građevina, odnosno građevna čestica nalazi, a dodatno je potrebno tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
(6) Mišljenje iz prethodnog stavka je za sakralna kulturna dobra, arheološke lokalitete i memorijalna obilježja obvezujućeg značaja, a za profana usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja, pri čemu: - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (E, Ep, En, Epom, Eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite evidentirane građevine, a veće 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 155 vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom planu.

3.1.3. krajobraz članak 137.
(1) Obavezno je očuvanje vizura: - s ceste D 20 iz smjera Donjeg Mihaljevca na oktogonalni poklonac na prilaznoj cesti za čukovec - s ceste ž 2039 iz smjera Oporovca prema Draškovcu – vizura na tornjeve crkve sv. Roka i poklonac sv. Ivana Krstitelja - s ceste l 20038, južni prilaz u prelog na toranj crkve sv. Jakova - s ceste lc 20039 na kapelu sv. Huberta južno od Otoka.
(2) Radi očuvanja vizure na poklonac sv. Ivana Krstitelja i tornjeve crkve sv. Roka u Draškovcu utvrđuje se područje zabrane gradnje u pozadini poklonca do naselja. članak 138.
(1) Radi ambijentalnog značaja i radi očuvanja tradicijskog zelenila, a posebno povijesnih malih parkova u prelogu, čehovcu, čukovcu i Draškovcu: - zabranjeno je njihovo ukidanje i prenamjena - u glavnim projektima novih ili rekonstrukcijama postojećih prometnica, koje prolaze ili tangiraju navedene parkove potrebno je prikazati rješenje odnosa prometne signalizacije prema navedenim urbanim akcentima, a treba ga izvesti na način da se prometnim znakovima ne zaklanjaju vizure na njih - infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica zelenila, a na tim površinama se ne mogu smještati manje infrastrukturne građevine.
(2) područje novog parka na jugu preloga potrebno je urediti u suvremenom izričaju. 3.1.4. ekološka mreža (natura 2000) članak 139.
(1) unutar obuhvata plana nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže: - prema Direktivi o pticama - HR 1000013 Dravske akumulacije - prema Direktivi o staništima - HR 2000013 Dravske akumulacije.

(2) Aktivna zaštita područja europske ekološke mreže nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar područja europske ekološke mreže, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na ekološku mrežu. 3.2. posebna ograničenja 3.2.1. tlo članak 140.
(1) prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje obuhvata plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,075 g, što odgovara potresu između VI. i VII. stupnja McS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje obuhvata plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,155 g, što odgovara potresu između VII. i VIII. stupnja McS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi. 3.2.2. vode i more članak 141.
(1) Značajna površina obuhvata plana je unutar zone vodonosnika, unutar koje je obavezno postupanje prema posebnim propisima i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(2) unutar područja obuhvata plana nalaze se zone zaštite izvorišta vodocrpilišta prelog (I., II. i III.), unutar kojih je obavezna primjena posebnih propisa za zaštitu izvorišta i postupanje prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.

članak 142.
(1) Inundacijsko područje Drave nebranjeno je od poplava.
(2) Zahvati na uređenju voda I. reda i gradnji odgovarajućih građevina na tim vodama radi obrane od poplava provode se neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. članak 143.
(1) prema ppMž dio područja obuhvata plana u opasnosti je od poplave koja bi se mogla dogoditi u slučaju pucanja nasipa akumulacija i kanala HE čakovec i HE Dubrava.
(2) nasipi sustava kanala i akumulacija hidroelektrana su građevine od državnog značaja, zahvati na njima (uključujući zahvate održavanja) provode se neposrednom primjenom prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) Mjere zaštite od posljedica poplave nastale uslijed pucanja nasipa HE obrađene su u sektorskom dokumentu regionalne i lokalne razine iz područja civilne zaštite, a načelno se sastoje od mjera prevencije, prvenstveno kvalitetnog sustava obavještavanja i uzbunjivanja stanovništva i kvalitetno organizirane službe civilne zaštite. 3.2.3. područja posebnih ograničenja Stranica 156 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. članak 144.
(1) površine s posebnim režimom zaštite okvirno su prikazane u grafičkom dijelu plana.
(2) Radi zaštite građevina, površina i zahvata za koje je režim zaštite utvrđen, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a u cijelosti ili dijelom se planiraju se unutar površina s režimom zaštite, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti odgovarajućih javnopravnih tijela i sukladno istima izdaje suglasnost za zahvat.

(3) Zaštitni pojas izgrađene i kategorizirane javne ceste utvrđen sektorskim propisom mjeri se od ruba cestovnog pojasa i ovisno o kategoriji javne ceste iznosi: - za Dc - 25,0 m - za žc - 15,0 m - za lc - 10,0 m.
(4) Zaštitni pružni pojas kategoriziranih (razvrstanih) željezničkih pruga iznosi 200,0 m (100,0 m obostrano od osi krajnjeg kolosijeka).
(5) Zaštita aerodroma Varaždin, površine s obavezom ishođenja posebnih uvjeta provedbe zahvata od javnopravnog tijela nadležnog za civilno zrakoplovstvo: - zona 3. na preostalom području obuhvata plana (u radijusu 20 km od aerodroma), za zahvate čija je planirana visina 60 m iznad nadmorske visine nižeg praga aerodroma.
(6) Za magistralne i međunarodne cjevovode za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika: - zona opasnosti iznosi 60,0 m (30,0 m obostrano od osi cjevovoda), unutar koje je zabranjena gradnja sadržaja za boravak ljudi - zaštitna zona iznosi 200,0 m (100,0 m obostrano od osi cjevovoda) - zona zabrane sadnje biljaka čije korijenje raste dublje od 1,0 m ispod površine tla ili za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m ispod površine tla, iznosi 10,0 m (5,0 m obostrano od osi cjevovoda).
(7) Zaštita dubokih bušotina: - oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine - kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine.

(8) Zaštitni pojas za zračne elektroenergetske prijenosne vodove (dalekovodi): - za postojeći dvostruki 400 kV DV - 80,0 m (40,0 m obostrano od osi voda) - za postojeći 110 kV DV - 40,0 m (20,0 m obostrano od osi voda) - za planirani 110 kV DV - 50,0 m (25,0 m obostrano od osi voda) - za planirani 110 kV KV - 7,0 m (3,5 m obostrano od osi kabelskog voda) - za postojeći 35 kV DV - 30,0 m (15,0 m obostrano od osi voda).
(9) Zaštitni pojasevi građevina s posebnim režimom zaštite, u slučajevima kada zbog naknadne izvedbe ili rekonstrukcije nisu obrađeni obim planom, provodi se prema posebnim sektorskim propisima (sektorski zakoni, pravilnici, mrežna pravila i drugo). 3.2.4. Zrak članak 145.
(1) područje povećane ugroze onečišćenja zraka odnosi se na površine eksploatacije pijeska i šljunka.
(2) Mjere praćenja i poboljšanja kakvoće zraka provode se neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa. 3.3. posebni načini korištenja 3.3.1. područja posebnog načina korištenja članak 146.
(1) u obuhvatu plana nalazi se površina istražnog prostora ugljikovodika Ipu SZH-01.
(2) područje Ipu prema sektorskom propisu ujedno je područje istraživanja i eksploatacije geotermalne vode za energetske svrhe.
(3) u obuhvatu plana nalazi se EpGV Draškovec AATG.
(4) na području obuhvata plana dodatno je utvrđeno u ppž: - istražni potencijal geotermalne vode za površine Međimurje 2, Međimurje 3 i prelog - površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika - površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode (cijelo županijsko područje).

(5) u obuhvatu plana nalazi se Ep građevnog pijeska i šljunka poredje i cirkovljan.
(6) površine namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, ugljikovodika i geotermalnih voda precizno su prikazane u grafičkom dijelu plana, u provedbi služe samo kao informativni podatak, odnosno zahvati za ovu svrhu se provode prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. članak 147.
(1) površina za smještaj viška iskopa mineralne sirovine u postupku izvođenja građevinskih radova planirana je u okviru GpIn komunalno servisne zone “Gorica”, u okviru čestice komunalnih servisa ili na vlastitoj na građevnoj čestici najmanje površine 600,0 m2.
(2) Ostali uvjeti utvrđuju se prema pripadajućem pravilu provedbe. 3.3.2. područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite članak 148.
(1) u obuhvatu plana nema utvrđenih područja s primjenom posebnih mjera uređenja i zaštite. pOjmOvi članak 4.
(1) pojedini pojmovi u smislu ovoga pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 157 1. Osnovni pojmovi – koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine – zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana – interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica – regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena – građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije – obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10 % od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije – namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom – sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata – prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom – glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine – postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena – pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine – prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom – prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama – zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim pravilnikom nije drugačije propisano – javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.)

– zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine – smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti načinsu jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola – prema ovom pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom – odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu – hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) – turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima – adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba)

– zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park – krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika – vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza Stranica 158 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. – zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra – zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem – zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo) – površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija) – površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog)

– manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama – prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa – cesta državnog značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa državnog značaja – cesta područnog (regionalnog) značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa područnog (regionalnog) značaja – cesta lokalnog značaja je cesta koja čini dio sustava cestovnog prometa lokalnog značaja i određuju se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine – cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom – staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila – željeznička pruga je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (pružnim pojasom), trasom ili koridorom – željeznička pruga za posebni promet je posebna vrsta željezničke pruge u odnosu na njegovu specifičnu namjenu (željeznički industrijski kolosijek, turistički kolosijek, željeznički kolosijek u morskoj luci, luci unutarnjih voda ili u robnom terminalu i dr.)

– luka je površina određena prostornim planom u sustavu pomorskog ili riječnog prometa, odnosno prometa na unutarnjim vodama, koja obuhvaća izgrađeni i uređeni, odnosno planiran za gradnju, kopneni dio obale i pripadajući akvatorij i namijenjena je lučkim djelatnostima – privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva b) u svrhu akvakulture c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće – urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu. 2. Građevine prema namjeni – građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.) – građevina stambeno-poslovne namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju i obavljanju djelatnosti sukladno prostornom planu čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnoj i susjednim građevnim česticama i smatra se građevinom mješovite namjene – građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno prilogu II. ovoga pravilnika – građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika – građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje:

d) građevina za uzgoj životinja e) građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva f) pomoćna građevina u sklopu poljoprivrednih gospodarstava i g) ostale građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje – građevina poslovne namjene je građevina namijenjena obavljanju uredskih, servisnih, uslužnih (uključujući i ugostiteljskih), trgovačkih i ostalih poslovnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika – građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, reciklažna dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 159 građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja – građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina namijenjena obavljanju gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma (usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka) sukladno posebnim propisima, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II.

ovoga pravilnika – ugostiteljski sadržaji podrazumijevaju zgrade bez smještaja, odnosno poslovnu uslužnu namjenu (restorane, barove i sl.) – građevina mješovite namjene je građevina unutar koje se uz primarne planira i jedna ili više sekundarnih namjena u skladu s ovim pravilnikom – infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – građevina sportsko-rekreacijske namjene je građevina namijenjena sportskim i rekreacijskim aktivnostima, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika – prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, smještaju iza glavne građevine, a ne manje od 100 m od obalne crte i gdje ne postoji ugroza za zdravlje osoblja i zaposlenih za vrijeme boravka (buka, zagađenje zraka i sl. prema posebnim propisima). 3. Dijelovi i etaže zgrade – etaža je prostor podruma, suterena, prizemlja, kata, uvučenog kata ili potkrovlja – nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat, uvučeni kat i potkrovlje – podzemna etaža je podrum – podrum (Po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – prizemlje (P) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena – kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad prizemlja – uvučeni kat (Uk) je najviša etaža zgrade, odnosno građevine oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova zgrade, odnosno građevine, uvučen obvezno s ulične strane – potkrovlje (Pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima – galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.)

odvojen zasebnim podom unutar etaže, a njezina površina ne smije biti veća od 75% neto površine te etaže – tehnička etaža je prostor zgrade, odnosno građevine namijenjen isključivo smještaju i razvodu instalacija i/ ili koji nije namijenjen boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari – balkon je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren s najmanje dvije svoje strane, a koji može biti u ravnini dviju susjednih pročelja te dijelom ili u potpunosti istaknut izvan ravnina pročelja zgrade/ građevine – lođa je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren jednom svojom stranom – terasa je otvoreni vanjski dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi uz ili na toj zgradi/građevini – krovovi građevina su: kosi krovovi (jednostrešni, dvostrešni, višestrešni), ravni krovovi (nagiba do 6%), zaobljeni krovovi, krovovi nepravilnih geometrijskih oblika ili kombinacija navedenih – krovna kućica je dio krovne konstrukcije potkrovlja, odnosno krovni istak, s otvorom istaknut iznad ravnine krovne plohe – istak pročelja je zatvoreni unutarnji dio etaže kata istaknut u odnosu na ravninu pročelja zgrade/građevine. 4. Zgrade prema smještaju na građevnoj čestici – slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice ili koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice osim od regulacijske linije na kojoj je izgrađena – poluugrađena zgrada je zgrada kojoj se jedna bočna strana nalazi na granici građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu)

– ugrađena zgrada je zgrada kojoj se dvije bočne strane nalaze na granicama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu) – dvojna zgrada se sastoji od dvije zasebne poluugrađene zgrade koje se naslanjaju jedna na drugu – niz je sklop zgrada na tri ili više građevne čestice u nizu na kojima su krajnje poluugrađene zgrade, a između njih jedna ili više ugrađenih zgrada – uglovnica je zgrada izgrađena na građevnoj čestici s najmanje dvije regulacijske linije, odnosno koja se nalazi na raskrižju ulica ili ulice, trga ili parka, a graniči s ulicom, trgom ili parkom s najmanje dvije strane. 5. prostorni pokazatelji – koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice Stranica 160 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. – koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže – građevinska (bruto) površina (GBP) definirana je propisom koji uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade – visina pročelja (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, na istom pročelju građevine – ukupna visina (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i kote njezina najvišeg dijela – kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12° – konačno uređeni teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota, uz pročelje gdje se određuje visina zgrade, može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje, a sve u svrhu oblikovanja terena.

pod konačno uređenim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine pročelja 5,0 m za podzemnu ili suterensku garažu, te vanjske stube najveće širine 1,50 m prislonjene uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku ili suterensku etažu. pL r.B. naZiv investicije 2026. Izgradnja prometnice i kanalizacije dijela naselja 1. Jug–obuhvat ID Dpu “Jug” prelog - projektiranje - građenje - nadzor Izgradnja prometnice uK22–spoj ulice Zrinskih
(2) pojmovi uporabljeni u ovom pravilniku imaju značenje određeno propisima kojima se uređuju upravna područja prostornog uređenja i gradnje, te posebnim propisima koji su od utjecaja na prostorno uređenje i gradnju, ako ovim pravilnikom nije propisano drukčije.