Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Preloga

članak 96.
(1) uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole. članak 97.
(1) uklanjanje postojećih građevina vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu.
(2) Za uklanjanje postojeće građevine ovim planom utvrđene kao zaštićeno ili evidentirano kulturno dobro potrebno je ishoditi konzervatorsko odobrenje, prema posebnom sektorskom propisu za zaštitu kulturnih dobara. članak 98.
(1) postupanje prema nezakonito izgrađenim zgradama utvrđeno je Zakonom o gradnji i Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji se primjenjuju neposredno. 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 143 članak 99.
(1) u obuhvatu plana nije dozvoljen robinzonski smještaj izvan građevinskih područja.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, robinzonski smještaj izvan građevinskih područja moguć je isključivo ukoliko se takva namjena predvidi prostornim planom više razine za neposrednu provedbu tog prostornog plana više razine, u kom slučaju se ovaj plan ne primjenjuje. 2. inFrastrukturni sustavi 2.1. prometni sustav 2.1.1. cestovni promet članak 100.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.

(2) Izvan građevinskih područja cestovno zemljište formira se kao cestovni koridor, a unutar građevinskog područja kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) unutar zemljišta za smještaj ceste treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - unutar građevinskih područja kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - izvan građevinskih područja kolne prometne površine mogu biti obrađene jednako kao u građevinskim područjima ili mogu biti izvedene u makadamu, odnosno završni sloj prometnice može biti od drugog ekološki prihvatljivog materijala za područje unutar kojeg se prometna površina smješta - unutar građevinskih područja pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje. članak 101.
(1) Trase cesta državnog i regionalnog značaja prikazane linijski određene su približno.
(2) ceste državnog značaja u obuhvatu plana: - Dc 20 / pribislavec (Dc3) - Sveti Križ - Donja Dubrava - Koprivnica (Dc2).

(3) ceste regionalnog značaja u obuhvatu plana: - žc 2026 / Goričan (Dc3) - Donji Kraljevec - prelog (Dc20) - žc 2033 / Sveti Juraj u Trnju (Dc3) - prelog (Dc20) - Hrženica (žc2071) - žc 2039 / Draškovec (Dc20) - Oporovec (lc20067) - žc 2255 / Donji Kraljevec (žc2026) - Draškovec (Dc20) - moguća planirana žc - zapadna obilaznica preloga u osnovnoj i alternativnoj varijanti, predviđena za međužupanijsko povezivanje (ludbreg - prelog) - lc 20037 / Orehovica (žc2022) - Otok (žc2033) - lc 20038 / prelog (Dc20 - lc20039) - lc 20039 / Orehovica (žc2022) - prelog - Donja Dubrava (Dc20) - lc 20040 / Donji Kraljevec (žc2255) - cirkovljan (Dc20) - lc 20041 / Donji Mihaljevec (željeznički kolodvor - lc20039) - lc 20042 / čukovec (lc20041) - Donji Mihaljevec (Dc20) - lc 20058 / čehovec (žc2033) - Donji Kraljevec (žc2026) - lc 20060 / prelog (žc2033 - lc20038) - lc 20067 / Oporovec (žc2039 - lc20039) - lc 20086 / Draškovec (žc2255) - čukovec (lc20041) - lc 20091 / cirkovljan (Dc20 - lc20039) - lc 20096 / Sveti Juraj u Trnju (žc2033) - Donji Kraljevec (lc20058) - lc (bivša Dc 20) / nova kategorizacija u pripremi.
(4) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji javnih cesta kao građevina državnog i regionalnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(5) Zaštita postojećih javnih cesta provodi se prema posebnom sektorskom propisu za javne ceste, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pojasa javne ceste (ovisno o vrsti), primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela.

(6) Zaštita planiranih javnih cesta provodi se zabranom provedbe bilo kakvih zahvata predviđenih ovim planom, unutar utvrđenog koridora za smještaj planirane javne ceste, a ukoliko koridor nije prikazan površinom, uzima se da je širine 50,0 m (25,0 m obostrano od grafički prikazane trase javne ceste).
(7) priključenje cestovnih prometnica lokalne razine (nerazvrstane ceste i putovi), kao i pojedinačnih građevnih čestica drugih namjena na cestovne prometnice državne i regionalne razine vrši se prema odgovarajućim sektorskim propisima i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste. članak 102.
(1) Trase cesta lokalnog značaja prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji nerazvrstanih cesta.
(2) Gradnja na planiranoj trasi ceste lokalnog značaja, unutar grafički određenog koridora ili u širini pojasa od 10,0 m (po 5,0 m obostrano od osi planirane trase), nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu.
(3) nove ceste lokalnog značaja, uključujući i druge elemente cestovne infrastrukture (biciklističke i pješačke staze i drugo) mogu se po potrebi trasirati unutar obuhvata plana i ukoliko nisu prikazane grafički kao planirane, svugdje Stranica 144 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. gdje je potrebno povezati različite dijelove građevinskih područja cestovnom infrastrukturom ili osigurati mogućnost kolnog priključenja građevnih čestica na javnu prometnu površinu.

(4) u postupku projektiranja nove ceste lokalnog značaja, najmanja širina cestovnog, odnosno uličnog koridora iznosi: - 12,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena: T, I i K) - 10,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina ostalih namjena - 7,0 m za cestu za jednosmjerni promet i za slijepu cestu za dvosmjerni promet dužine do 300,0 m - 6,0 m za poljski i/ili šumski put, odnosno za nerazvrstanu cestu 4. razine.
(5) Izuzetno, dio uličnog koridora nove ceste za dvosmjerni promet koji se trasira kroz izgrađeno građevinsko područje naselja, može biti i uži od određenog prethodnim stavkom, ali ne uži od 7,0 m.
(6) Okretišta i/ili površine za mimoilaženje, na odgovarajućim međusobnim udaljenostima određenim prema posebnim tehničkim propisima, obavezni su za slijepe ceste i sve ostale ceste čiji koridor je uži od 10,0 m.
(7) ukoliko se regulacijska linija postojeće ulice ili dijela ulice unutar građevinskog područja naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi: - najmanje 6,0 m unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena T, I i K) - najmanje 5,0 m unutar površina svih ostalih namjena.
(8) najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(9) unutar zemljišta ceste moguć je smještaj manjih infrastrukturnih građevina ili nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.

(10) projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina: - unutar koridora ceste širine 10,0 m i više, najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza - unutar koridora ceste širine do 10,0 m najmanje jedna pješačka staza - dimenzioniranje biciklističkih i pješačko - biciklističkih staza provodi se prema posebnom sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu - najmanja širina staze koja ima samo pješačku namjenu je 1,6 m.
(11) ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine. članak 103.
(1) Kolni prilazi i prolazi izvan uličnih koridora mogu se formirati kao javne površine komunalne infrastrukture rezervirane za kolni ili kolno - pješački promet (dijeljena prometna površina) i za različite vrste prometala i različite režime ovisno o potrebi (samo bicikl, bicikl i mala elektrovozila i slično).
(2) pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, a mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje, površine za održavanje javnih manifestacija i slično.
(3) najmanja širina prometne površine izvan uličnog koridora: - 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu - 2,0 m za pješačku stazu - za biciklistički promet i mala elektrovozila utvrđuje se prema sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu.

(4) Sporedne pješačke staze unutar parkova i drugih javnih zelenih površina mogu biti i uže od utvrđenih prethodnim stavkom, ukoliko to proizlazi iz rješenja krajobraznog uređenja. članak 104.
(1) Sva nova javna parkirališta, kao i sva ostala parkirališta (koja nisu javna) predviđena na zasebnim građevnim česticama parkirališta ili na građevnim česticama druge namjene, potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) nove površine za parkiranje s neposrednim izlazom vozila na kolnik (parkirališna mjesta unutar cestovnog koridora) mogu se predvidjeti samo unutar koridora nerazvrstanih cesta (nc) i javnih cesta u kategoriji lokalna cesta (lc), pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(3) Rekonstrukcija parkirališnih površina s neposrednim izlazom vozila na cestovni kolnik dozvoljena je prema uvjetima nadležne uprave za ceste ukoliko se radi o: - javnoj cesti (prema posebnom sektorskom propisu) unutar čijeg koridora su izvedena postojeća parkirališta kao sastavni dio postojeće građevine javne ceste - parkiralištu izvedenom na zasebnoj građevnoj čestici, ako se predmetno parkiralište prema Zakonu smatra postojećom građevinom.
(4) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(5) parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se građevinama za transportne i srodne djelatnosti, te se smještaju unutar površina gospodarskih namjena ili organiziraju u stražnjim dijelovima građevnih čestica drugih namjena, ukoliko je na tim građevnim česticama dozvoljeno obavljanje gospodarskih djelatnosti.

2.1.2. željeznički promet članak 105.
(1) Trase željezničkih pruga prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji željezničke infrastrukture. 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 145
(2) Sva željeznička infrastruktura unutar obuhvata plana je državnog značaja: - željeznička pruga M501 / (Središče) – Državna granica – čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur), kategorizirana u ostale željezničke pruge za međunarodni promet, sa stajalištem čehovec - za postojeću M501, uz jedan postojeći dodatno je planiran drugi kolosijek.
(3) planirana je modernizacija željezničkih pruga za veliku učinkovitost i velike brzine - prema ppž.
(4) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji željezničkih građevina državnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(5) Zaštita postojeće željezničke infrastrukture provodi se prema posebnom sektorskom propisu za željezničku infrastrukturu, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pružnog pojasa, određenom prema sektorskom propisu, primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela nadležnog za željezničku infrastrukturu. 2.1.3. pomorski promet članak 106.
(1) nije primjenjivo, obuhvat plana nalazi se unutar kontinentalnog dijela Republike Hrvatske, pomorski promet nije predmet ovog plana.

2.1.4. promet unutarnjim vodama članak 107.
(1) Dio površine akumulacije HE Dubrava uređen je kao komunalna luka za mala plovila.
(2) područje obalnog pojasa unutar akumulacije HE Dubrava uz kopneni dio predviđen za rekreaciju, predviđen je i za uređenje privezišta za čamce.
(3) Svi zahvati unutar površina iz prethodna dva stavka provode se prema posebnim propisima, uz suglasnost i prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode, nadležne lučke uprave i javnopravnog tijela nadležnog za pripadajuću akumulaciju HE. članak 108.
(1) unutar obuhvata plana nema drugih površinskih voda predviđenih za promet. 2.1.5. Zračni promet članak 109.
(1) Dio površine kopna u rekreacijskoj namjeni, koji se nalazi unutar akumulacije HE Dubrava uređen je kao letjelište za male letjelice (zmajevi, baloni na vrući zrak i slično).
(2) Svi zahvati na površini i građevinama u funkciji letjelišta provode se prema posebnim propisima, uz suglasnost i prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za civilno zrakoplovstvo i javnopravnog tijela nadležnog za pripadajuću akumulaciju HE. članak 110.
(1) Ostalo u odnosu na zračni promet nije primjenjivo unutar područja ostatka obuhvata plana - nije predmet ovog plana. 2.2. komunikacijski sustav 2.2.1. elektronička komunikacijska mreža članak 111.
(1) Trase EKI prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnih operatora.
(2) Ovisno o tipu i značaju, linijska EKI izvodi se kao pojedinačni kabelski vod ili kao kabelska kanalizacija predviđena za smještaj više vodova jednog ili više operatera.

(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje EKI vodova od međunarodnog, državnog i regionalnog značaja, utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje, pri čemu je za sve takve vodove kod drugih zahvata koji se provode prema ovom planu, potrebno poštivati zaštitni pojas EKI voda širine 6,0 m (3,0 + 3,0 obostrano od osi voda) ili u drugoj dimenziji ukoliko je utvrđena posebnim propisom ili posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(4) Distribucijske vodove EKI smješta se prvenstveno u odgovarajuću podzemnu elektroničku kabelsku kanalizaciju (EKK) smještenu unutar koridora cestovne infrastrukture, a izuzetno i na drugim površinama, ukoliko je to tehnički opravdano.
(5) Osim podzemno, distribucijske vodove EKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.
(6) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ ili na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju uz uvjet da je takva mogućnost predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom planu. članak 112.
(1) Smještaj samostojećih antenskih stupova i pripadajuće povezne opreme za potrebe bežične EKI izvan građevinskih područja smatra se zahvatom regionalnog značaja, moguć je isključivo unutar površina utvrđenih za tu svrhu, provodi se neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje, osim u smislu informacije o površinama za smještaj antenskih stupova za EKI.

(2) unutar građevinskih područja dozvoljeno je smještati samostojeće antenske stupove i pripadajuću poveznu opremu za potrebe EKI, isključivo unutar površina s proizvodnom namjenom (I1), komunalno-servisnom namjenom (KS1) i s namjenom farme (I3), bez obzira da li se nalaze unutar zona smještaja EKI prikazanih u grafičkom dijelu plana, uz uvjet da takva mogućnost nije zabranjena odgovarajućim pravilom provedbe prema ovom planu. Stranica 146 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.
(3) Antenske prihvate i pripadajuću poveznu opremu za potrebe bežične EKI, najveće visine antenskog prihvata do 5,0 m, moguće je unutar građevinskih područja smjestiti na ravne krovove zgrada nadzemne etažnosti En=2 ili više, uz uvjet da je takva mogućnost specifično predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom planu.
(4) Opremu za bežičnu EKI moguće je postavljati neposredno na pročelja zgrada, osim na zgrade vjerske namjene (zvonike i druge dijelove crkvi, kapelica, poklonaca i drugih memorijalnih spomenika), na pročelja viših građevina koje nisu zgrade (reklamni totemi, viši dimnjaci) i na stupove ulične rasvjete, odnosno na stupove niskonaponske elektroenergetske mreže.
(5) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti kod utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova i antenskih prihvata na krovovima zgrada, na cijelom području obuhvata plana.

2.2.2. sustav veza, odašiljača i radara članak 113.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana - sustav veza, odašiljača i radara nije predmet ovog plana. 2.3. energetski sustav 2.3.1. nafta i plin 2.3.1.1. cijevni transport ugljikovodika članak 114.
(1) u obuhvatu plana nalaze se: - jadranski naftovod (JAnAF) odvojak nT Virje-nT lendava s pratećom infrastrukturom u istom koridoru - otpremni plinovod Dn 300/75, čvor Međimurje - cpS Molve - planirana trasa za smještaj višenamjenskog međunarodnog produktovoda, u trasi JAnAF-a.
(2) cjevovodi i drugi elementi sustava za transport ugljikovodika, kao i pripadajuće prateće građevine i oprema utvrđeni su kao građevine, površine i zahvati od državnog značaja za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) uvjeti zaštite elemenata sustava obrađeni su u odjeljku “područja posebnih ograničenja”. 2.3.1.2. javna plinoopskrba članak 115.
(1) Javni sustav opskrbe plinom u obuhvatu plana je uspostavljen kao dio regionalnog sustava plinoopskrbe, i to izgradnjom srednjetlačne i niskotlačne opskrbne mreže, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima.
(2) unutar obuhvata plana nalaze se lokalni plinovodi, koji čine dio plinskog opskrbnog sustava regionalnog značaja: - lokalni distribucijski plinovod Donja Dubrava - prelog - lokalni distribucijski plinovod prelog - Gornji Kuršanec - distribucijski prsten preloga.

(3) Sve elemente sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(4) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne plinoopskrbe preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(5) Manju infrastrukturnu građevinu sustava javne plinoopskrbe (plinsku redukcijsku stanicu i drugo), ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju. 2.3.2. elektroenergetika 2.3.2.1. javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu članak 116.
(1) u obuhvatu plana nalaze se: - TS 110/35/10(20) prelog - DV 2x400 kV TS žerjavinec - TS Heviz (Mađarska) - DV 110 kV HE čakovec - TS prelog - DV 110 kV TS prelog - HE Dubrava - planirana trasa pl priključni DV 110 kV TS prelog na TS prelog - HE Dubrava (predviđena izmjena dijela trase DV 110 kV TS prelog - HE Dubrava). - DV 35 kV TS prelog - TS Dekanovec - DV 35 kV TS prelog - TS Donji Kraljevec - DV 35 kV TS prelog - TS Kotoriba - DV 35 kV TS prelog - TS Ivanovec.
(2) Svi elementi prijenosnog elektroenergetskog sustava utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od državnog ili regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.

(3) uvjeti zaštite elemenata sustava obrađeni su u odjeljku “područja posebnih ograničenja”. 2.3.2.2. javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu članak 117.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području obuhvata plana je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 35/10(20) kV i 20/0,4 kV.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava. 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 147
(3) Transformatorske stanice preporuča se smjestiti na vlastitim građevnim česticama.
(4) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) u građevinskim područjima se vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča polagati podzemno.
(6) Radi racionalnijeg korištenja prostora kod širenja javne distribucijske elektroenergetske mreže: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti isti koridor.
(7) ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar cestovnih koridora ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.

(8) KRO je moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 2.3.2.3. proizvodnja energije članak 118.
(1) unutar područja obuhvata plana nalaze se: - dijelovi sustava HE Dubrava - površine planirane za GE Draškovec
(2) na sve hidroelektrane i na ostale proizvodne elektroenergetske sustave instalirane snage 10,0 MW i više, neposredno se primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) Mogućnost gradnje, način priključenja i drugi uvjeti gradnje za druge vrste elektrana na obnovljive izvore energije obrađena je u odjeljku “Ostale odredbe” i u pravilima provedbe. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda 2.4.1.1. vodoopskrba članak 119.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata plana izgrađen je kao dio regionalnog sustava javne vodoopskrbe s napajanjem iz vodocrpilišta prelog.
(2) Trase izgrađenih i planiranih magistralnih vodova javne vodoopskrbe, kao i trase izvedenih opskrbnih vodova sustava javne vodoopskrbe prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga.
(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje dijelova sustava javne vodoopskrbe regionalnog značaja utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(4) Opskrbne cjevovode javne vodoopskrbe vezane na magistralni vod u pravilu se smješta unutar cestovnih koridora, a samo ukoliko je tehničku opravdana i unutar površina drugih namjena, uz osiguranje služnosti prilaza radi održavanja cjevovoda.

(5) ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante. članak 120.
(1) u slučajevima gdje se kroz posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav javne vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za korištenje podzemne vode - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 2.4.1.2. Drugo korištenje voda članak 121.
(1) u području obuhvata plana planiran je sustav navodnjavanja prelog - Donji Kraljevec, kao građevina regionalnog značaja.
(2) Sustav navodnjavanja predviđen je zatvorenim cjevovodom, odnosno alternativno kao otvoreni kanal.

(3) cjevovodi, kanali i drugi elementi sustava navodnjavanja utvrđeni su kao građevine, površine i zahvati od regionalnog značaja za čiju gradnju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode članak 122.
(1) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) na područjima na kojima je sustav javne odvodnje otpadnih voda izgrađen, obavezno je priključenje kućnih sustava odvodnje otpadnih voda na javni sustav odvodnje otpadnih voda, a istovremeno s priključenjem na javni Stranica 148 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. sustav, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame trebaju se ukloniti.
(3) priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(4) nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(5) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko predmetni dio sustava nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(6) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.

(7) nije dozvoljeno ispuštanje oborinskih voda u cjevovode fekalne odvodnje ako je sustav javne odvodnje izveden kao razdjelni.
(8) Otpadne vode s područja farmi i drugih prostora poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o sastavu tih otpadnih voda, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda. članak 123.
(1) u postupku je izgradnja sustava zbrinjavanja otpadnih voda, spojem mreža javne odvodnje na tri aglomeracije: - aglomeracija Donja Dubrava s upOV Donja Dubrava kapaciteta 13.000 ES uključuje mreže javne odvodnje naselja cirkovljan, čukovec, Draškovec i Hemuševec - aglomeracija Donji Kraljevec s upOV Donji Kraljevec kapaciteta 9.000 ES uključuje mrežu javne odvodnje naselja čehovec - aglomeracija podbrest s upOV podbrest kapaciteta 12.000 ES uključuje mreže javne odvodnje za naselja prelog i Otok.
(2) postojeća mreža javne odvodnje izvedena za dijelove naselja prelog nije sukladna propisima zbrinjavanja otpadnih voda, ali je ovisno o tehničkim karakteristikama dijelove sustava, prvenstveno cjevovode, moguće integrirati unutar planiranih sustava javne odvodnje otpadnih ili oborinskih voda.
(3) Svi elementi sustava javne odvodnje otpadnih voda utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(4) područje obuhvata plana je vodonosno područje, te se svi elementi koji čine dio sustava javne odvodnje trebaju predvidjeti na način da se sustavu osigura nepropusnost.

članak 124.
(1) na površinama u obuhvatu plana, na kojima se izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda ne predviđa ili još nije dovršena: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - otpadne tehnološke vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja prema posebnom propisu, od strane javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda. članak 125.
(1) Javni sustav oborinske odvodnje koncipira se kao dio kanalskog sustava i sustava otvorenih vodotoka čija gradnja i uređenje čini dio regionalnog vodnogospodarskog sustava.
(2) Oborinske vode s javnih prometnih površina u načelu je potrebno ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje i to: - cjevovodi javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar građevinskih područja se preferiraju izvesti kao zacjevljeni - sustav javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar i izvan građevinskih područja može se izvesti otvorenim kanalima ukoliko je to tehnički i/ili ekološki prihvatljivo.

(3) Oborinske vode je s građevnih čestica koje nisu javne prometne namjene, potrebno zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za sustav javne oborinske odvodnje i uz suglasnost istog.
(4) Oborinske vode s kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. članak 126.
(1) nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) na površinama gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje pojedinačne građevne čestice ili većeg broja čestica i/ili javnih površina, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 149 graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.

2.4.3. uređenje vodotoka i voda članak 127.
(1) nasip akumulacije HE Dubrava dio je građevine hidroelektrane, a jezero se kao vodena površina akumulacije klasificira u vode I. reda.
(2) Elementi sustava zaštite od voda I. reda utvrđuju se kao građevine, površine i zahvati od državnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) Obranu od poplava ostalih otvorenih vodotoka potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka, a preporuča se 30,0 m od osi. članak 128.
(1) uređenje vodotoka i voda provodi se neposrednom primjenom posebnih sektorskih propisa, prema pravilima struke i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(2) Izvan građevinskih područja potrebno je zahvate uređenja vodotoka uskladiti sa zahtjevima za zadržavanje voda u okolišu, odgovarajućom sporadičnom ili cjelovitom primjenom metoda projektiranja kojima se osiguravaju meandri, prostori za plavljenje, mrtvice i druge vrste projektnih rješenja kojima se postiže veća biološka raznolikost u prostoru.
(3) površinske vode, tekuće i stajaće mogu se koristiti za uzgoj riba za sportski, odnosno rekreacijski ribolov, uz obavezu ispitivanja utjecaja zahvata na okoliš i prirodu, prema posebnom propisu, te prema posebnim uvjetima i uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(4) Korištenje otvorenih vodotoka i drugih površinskih voda za individualnu proizvodnju energije nije dozvoljeno.

(5) Iskopi u svrhu osnivanja ribnjaka nisu dozvoljeni. 2.4.4. melioracijska odvodnja članak 129.
(1) unutar obuhvata plana nije uspostavljen značajniji sustav melioracije poljoprivrednih površina.
(2) Sustav melioracijske odvodnje izveden je za dio poljoprivrednih površina područja obuhvata plana, u sjevernom dijelu obuhvata plana kao kanalski sustav državnog i regionalnog značaja, a u južnom dijelu obuhvata plana se koriste stari rukavci Drave.
(3) Zahvati na sustavu se provode neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. 3. pOseBne mjere 3.1. posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode članak 130.
(1) Dio površine obuhvata plana ulazi u područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, podijeljeno u zone: - područje jezgre - utjecajna zona - prijelazno područje.
(2) Aktivna zaštita područja nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, te prema uvjetima posebnog propisa provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu. članak 131.
(1) Dio površina obuhvata plana ulazi u područja zaštićene prirode: - Regionalni park Mura - Drava, br.reg.466 - Značajni krajobraz Mura, br.reg.439.
(2) Aktivna zaštita zaštićenih područja nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.

(3) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti regionalnog parka temeljni dokument je plan upravljanja regionalnim parkom Mura – Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže (pu 007 Mura-Drava), koji se primjenjuje neposredno i/ili posredno kroz primjenu odgovarajućeg prostornog plana više razine.
(4) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu. članak 132.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a Stranica 150 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.
(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

članak 133.
(1) Tršćake je kao rijetko i ugroženo stanište zabranjeno uklanjati. 3.1.2. kulturna baština članak 134.
(1) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na području obuhvata plana status zaštite odnosi se na: - Sakralne građevine i graditeljski sklopovi: 1. cirkovljan, crkva sv. lovre – nepokretno kulturno dobro, pojedinačno zaštićeno, Z-1109 2. čukovec, crkva sv. Jakova - nepokretno kulturno dobro, pojedinačno zaštićeno, Z-1110 3. Draškovec, crkva sv. Roka - nepokretno kulturno dobro, pojedinačno zaštićeno, Z-1112 4. Draškovec, poklonac sv. Florijana, Draškovićeva ulica, ispred kbr. 29, 1793. god., Z-1114 5. prelog, crkva sv. Jakova i pil sv. Obitelji - nepokretno kulturno dobro, pojedinačno zaštićeno, Z-1119 - Spomen obilježja: 1. Draškovec, Memorijalno mjesto stradanja Roma u II svjetskom ratu - nepokretno kulturno dobro, pojedinačno zaštićeno, Z-7163
(2) postupci zaštite provode se prema posebnom sektorskom propisu, Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odgovarajućim podzakonskim aktima i pripadajućim aktima zaštite za pojedinačna kulturna dobra.
(3) Za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar granice kulturnog dobra, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, uz poštivanje sljedećeg: - preslika akta o zaštiti kulturnog dobra obavezni je prilog posebnih uvjeta zaštite za pojedinačni zahvat unutar granica kulturnog dobra - ukoliko se posebnim uvjetima utječe na formiranje građevne čestice ili površinu obuhvata zahvata u prostoru, posebni uvjeti trebaju biti sukladni uvjetima za oblik i veličinu građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru utvrđeni pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana, unutar kojeg se kulturno dobro nalazi - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (E, Ep, En, Epom, Eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom planu - unutar granica kulturnog dobra se posebnim uvjetima može povećati ili smanjiti vrijednost udjela prirodnog terena unutar građevne čestice utvrđena pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana, uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti.

(4) Zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 151 elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično).
(5) povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(6) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.
(7) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima planiranja građevinskih zahvata i na zemljišnim česticama u neposrednom kontaktnom prostoru.
(8) u slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. članak 135.
(1) unutar obuhvata plana evidentirani su arheološki lokaliteti:

1. cirkovljan, Arheološki lokalitet crkva sv. lovre, u središtu naselja – nekropola s kosturnim ukopima, koji se datiraju u 11. st., u neposrednom okolišu crkve 2. cirkovljan, lokalitet centar – u samom središtu današnjeg naselja u dvorištu kuće (kućni broj 106) preko puta vatrogasnog doma, prilikom kopanja temelja za kuću pronađena je posuda s poklopcem koja potječe iz rimskog perioda (1. st.) 3. cirkovljan, Šire područje naselja cirkovljan - prema usmenoj predaji bivšeg nastavnika iz preloga nalaze se ostaci nekog samostana. Možda se radi o posjedu kojeg Klaić spominje kako posjed koji su imali templari – črleni fratri. Bliža lokacija nije do danas pobliže determinirana. Zanimljivo je i da iz okolice cirkovljana potječe ćup sa zlatnim novcem, koji je odnesen u Budimpeštu. 4. cirkovljan, Repišće - lokalitet je pronađen prilikom radova na sjevernoj obilaznici preloga 2023. godine. pokretni arheološki materijal koji je pronađen pokazuje da se radi o srednjevjekovnim tvorevinama. na krajnjem zapadnom dijelu lokaliteta istražene su arheološke tvorevine u kojima je otkrivena prapovijesna keramika, koja bi se mogla smjestiti u razdoblje kasno brončanog doba ili u rano željeznog doba. na temelju preliminarne analize pronađenog arheološkog materijala na lokalitetima većina arheoloških tvorevina datira se u razdoblje srednjeg vijeka, dok se manji dio prepisuje prapovijesnom razdoblju (kasno brončano ili rano željezno doba). 5. cirkovljan, Dožica - u arheološkim istraživanjima otkrivene i istražene tri arheološke tvorevine unutar čijih zapuna su nađeni ulomci keramike, životinjske kosti, te tragovi gara i sitnih komada opeke. predmetne strukture se preliminarno datiraju u razdoblje prapovijesti.

6. čehovec, Arheološki lokaliteti Breg pri križanju, Križanje, Trnić, Kuti-Trnić, Dolić i Kuti - lokalitet smješten je zapadno i sjeverozapadno od naselja čehovec, a sastoji se od 6 većih zemljanih uzvisina, koje su većinom smještene na južnoj strani poljskog puta čehovec-Mala Subotica. Od istoka prema zapadu to su rudine ˝Doga, Dolić, Gomila˝, lokacije toponimskih naziva ˝Breg pri križanju˝, ˝Križanje˝, ˝Trnić˝, ˝Kuti-Trnić˝˝Kuti˝. Većina opisanih uzvisina ima elipsoidnu stratigrafsku osnovu i dosta pravilnu konfiguraciju u ovom dijelu ravničarskog terena, tako da pobuđuje asocijaciju na tumule. Ove lokacije treba detaljnije ispitati kako bi se točno arheološki determinirale. 7. čehovec, lokalitet Breg pri pilu – nalazi se 600 m sjeverozapadno od naselja, uz prugu u neposrednoj blizini pila. lokacija se još naziva i Doga. To je povišeni teren nepravilnog kružnog oblika pogodan za naselje, n. v. 150,4 m. površinski nalazi keramike starijeg željeznog doba, 7.-5. st. pr.Kr. 8. čukovec, lokalitet Modak – smješten oko 1300 m sjeverno od naselja, uz željezničku prugu, na ravnom terenu koji je ispresijecan isušenim koritom potoka. utvrđeno je postojanje tumula, koji nije pobliže datiran. 9. Hemuševec, Šire područje naselja Hemuševec – naselje se spominje 1266. godine, kada ga je posjedovao vlastelin Hemuš (brat bilježnika magistra Kazimira). Bliža lokacija lokaliteta, nije utvrđena. 10. Oporovec, Šire područje naselja Oporovec - na području današnjeg naselja spominje se 1245. godine vlastelin Opor, po kojem naselje dobiva ime. Bliža lokacija vlastelinskog posjeda, koji je najvjerojatnije bio izgrađen od drveta, nije utvrđena.

11. Otok, Šire područje naselja Otok - prvi put se spominje 1226. godine kao imanje plemića pavla, a 1239. godine je u rukama vlastelina zvanog Otok (sin nanadejev), po kojem naselje dobiva ime. Bliža lokacija vlastelinskog posjeda, koji je najvjerojatnije bio izgrađen od drveta, nije utvrđena. 12. prelog, Okoliš župne crkve - u dvorištu današnje župne crkve u prelogu nalazi se staro preloško groblje, koje je bilo u funkciji do 18. stoljeća. na njemu je arheološki istražen objekt kružnog tlocrta koji mještani nazivaju Kula, a u naravi su to ostaci srednjovjekovne grobljanske kapele (karnera). 13. prelog, Arheološko nalazište Ferenčica - nalazi se oko tri kilometara zapadno od središta grada preloga, južno od današnje prometnice čakovec - prelog. Ovo je ravničarski teren prosječne nadmorske visine 150 metra, koji je danas pod oranicama i djelomično pod šumom. uz toponim Ferenčica, ovdje se navode i toponimi ciglenica i Varoščine. u arheološkim istraživanjima provedenim 1979. godine ovdje je pronađena antička arhitektura. Tijekom 2005. godine na parcelama istočno od ovih struktura pronađen je identičan temelj zida, te nešto opeka i tegula sa nekoliko sitnih ulomaka rimske keramike. Vjerojatno se radi o ogradnom zidu većeg ruralnog kompleksa - vile rustike nastale tokom 3/4 stoljeća. 14. prelog, lokalitet Šljunčara - nalazi se južno uz cestu prelog-cirkovljan, kod poklonca. To je ravni teren pod oranicama na kojem je do sada pronađeno 20 grobova na dubini od 80-150 cm, orijentacije sjever-jug.

lokalitet je determiniran kao nekropola na redove avaroslavenske kulture, a datira se u 7. i 8. stoljeće. Stanje očuvanosti lokaliteta nije poznato. Stranica 152 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. 15. prelog, lokalitet železnice - ovdje su u arheološkim istraživanjima pronađene arheološke tvorevine u čijim zapunama je pronađen arheološki materijal u vidu ulomaka keramike, životinjskih kostiju i opeke. Jedna od struktura je najvjerojatnije otpadna jama u kojoj je deponiran različiti materijal. Radi se o plitkom ukopu izduženog tlocrta koji je orijentiran u smjeru istokzapad. u zapuni ove jame pronađen je veći broj polomljene opeke i neobrađenog kamenja. pored ovog materijala u jami su pronađene i životinjske kosti te fragmenti keramike koji su preliminarno datirani u razdoblje srednjeg vijeka.
(2) unutar obuhvata plana evidentirani su pojedinačni arheološki nalazi: 1. cirkovljan, lokalitet Diven (šljunčara) - na području današnjeg jezera, oko 200 m južno od naselja, pronađen je srednjovjekovni željezni „K“ mač, koji okvirno možemo datirati oko 800. god. 2. Draškovec, SZ dio naselja - iz literature doznajemo da su početkom 20. stoljeća kod Draškovca pronađeni temelji utvrde na jednoj maloj uzvisini koja je opkoljena vodenim jarkom (na jugozapadu tik uz cestu). pronađeni su kameni blokovi s rimskim natpisima koje je stanovništvo upotrijebio za izgradnju svojih kuća. u blizini se nalazilo i groblje u kojem je pored kostura pronađeno: oruđe, nakit i oružje. lokacija nije pobliže definirana.