Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Preloga

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici prateća namjena pružanje ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ili u domaćinstvu, potrebno je takav sadržaj organizirati kao zasebnu Suc, a broj smještajnih jedinica ograničen je odredbama posebnog sektorskog propisa. 2. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 4. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljaka “Ostale odredbe” i “cestovni promet”. članak 40.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica individualne gradnje (IG) ili manje višejedinične gradnje (MV); broj Suc po jednoj građevnoj čestici određuje se ovisno o tipu gradnje prema odjeljku “Ostale odredbe” b. najmanja IG građevna čestica utvrđuje se kao tip A1, A2, B1, B2, c1 ili c2, a najmanja MV građevna čestica kao tip D1, E1 ili F1, sve prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. isključivo u naselju prelog omogućena je dodatno i gradnja IG dvokatnica, a najmanja građevna čestica za takvu gradnju utvrđuje se kao tip A3, B3 ili c3, sve prema odjeljku “Ostale odredbe” d. najmanja površina zasebne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 e. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju f. najveća površina građevne čestice na kojoj je glavna građevina poslovne namjene, ambulanta ili dječji vrtić je 1,0 ha g. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje h. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je složena građevina - zgrada s više međusobno kompatibilnih namjena utvrđenih prema odjeljku “namjena prostora” b. izuzetno od prethodnog, glavna građevina može imati jednu namjenu ako se veličinom uklapa u tipologiju gradnje ovog pravila provedbe (primjerice trgovina dnevne opskrbe, uslužna djelatnost i slično) ili ako se radi o postojećoj građevini (primjerice stambena zgrada s 1 Suc) c. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevinski pravac, H, Huk, Ep, En, kig i kis), kao za glavnu građevinu primarne namjene d. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine kao njen dio ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 113 a. na pojedinačnoj građevnoj čestici obavezno je smjestiti jednu glavnu građevinu b. jedan ili više sadržaja pratećih namjena smještaju se unutar (složene) glavne građevine kao samostalne uporabne cjeline (Suc) c. jedan ili više pomoćnih sadržaja smještaju se unutar (složene) glavne građevine, a u slučaju potrebe mogu se oblikovati kao samostalne uporabne cjeline (Suc) d. izuzetno od prethodnog, pomoćne građevine moguće je smjestiti i izvan glavne građevine u stražnjem dijelu građevne čestice e. nova ili zamjenska glavna građevina se smješta kao SS ili pu f. obavezni građevinski pravac utvrđuje se na regulacijskoj liniji za glavnu građevinu koja se rekonstruira, gradi kao zamjenska ili interpolira unutar uličnog niza u kojem su susjedne glavne građevine izvedene s uličnim pročeljem na regulacijskoj liniji, pri čemu se u slučaju uglovnice obavezni građevinski pravac uvjetuje samo u odnosu na jednu od dvije regulacijske linije, a smještaj uličnog pročelja na drugu regulacijsku liniju je opcionalan g. u uličnom nizu, unutar kojega građevinski pravac uobičajeno odstupa od regulacijske linije, ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je glavna građevina uglovnica, drugi građevinski pravac utvrđuje se najmanje 3,0 m od druge regulacijske linije h. SS glavna građevina se smješta najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija)

i. izuzetno od prethodnog, postojeća SS glavna građevina ako se rekonstruira može biti smještena najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje za 1/2 H (polovina visine pročelja) udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m j. pu glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 1/2 H (polovina visine pročelja) ali ne manje od 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice k. ako se glavna građevina smješta kao u tip, građevna čestica obavezno treba imati drugi kolni pristup do stražnjeg dijela građevne čestice l. glavna građevina individualne gradnje se u pravilu smješta najmanje 10,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice, osim u posebnim slučajevima kada stražnju među nije moguće jasno odrediti (uglovnica, nepravilni oblik građevne čestice i slično). 4. izgrađenost građevne čestice a. kig se određuje ovisno o tipu gradnje (IG ili MV) prema odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,3 c. izuzetno, ukoliko se u podrumu ili suterenu višejedinične zgrade predviđa garažni prostor, za tu etažu utvrđuje se kig=0,7 d. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za IG prizemnicu (tipovi: A1, B1, c1) kis=1,0 b. na građevnoj čestici za IG katnicu (tipovi: A2, B2, c2) kis=1,2 c. samo u prelogu, ukoliko nije suprotno konzervatorskim uvjetima, na građevnoj čestici za IG dvokatnicu (tipovi: A3, B3, c3) kis=1,2 d. na građevnoj čestici za MV zgradu (tipovi: D1, E1, F1) i za zgradu javne i/ili društvene namjene bez garažnog prostora u podrumu/suterenu kis=1,2 e. na građevnoj čestici za MV zgradu (tipovi: D1, E1, F1) i za zgradu javne i/ili društvene namjene s garažnim prostorom u podrumu/suterenu kis=1,6 f. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa.

6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za IG prizemnicu (tipovi: A1, B1, c1) H=5,0 m; Huk=8,0 m; E=3, Ep=1/po; En=3/p+pk b. na građevnoj čestici za IG katnicu (tipovi: A2, B2, c2) H=7,0 m; Huk=10,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/p+1K+pk c. samo u prelogu, ukoliko nije suprotno konzervatorskim uvjetima, na građevnoj čestici za IG dvokatnicu (tipovi: A3, B3, c3) H=11,0 m; Huk=13,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/p+2K d. na građevnoj čestici za MV zgradu (D1, E1, F1) H=11,0 m; Huk=13,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/p+2K e. na građevnoj čestici za zgradu javne i/ili društvene namjene H=11,0 m; Huk=13,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/p+2K f. na građevnim česticama tip A1 i A2 najviša dozvoljena etaža može se umjesto kao potkrovlje (pk) oblikovati kao uvučeni kat (uk), ukoliko udaljenost do najbliže glavne građevine na susjednim građevnim česticama iznosi najmanje 5,0 m i ukoliko to nije suprotno konzervatorskim uvjetima g. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. Stranica 114 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. rekonstrukciju postojeće zgrade iz 18., 19. i s početka 20. stoljeća, koja je do danas zadržala stilska obilježja arhitekture iz vremena nastanka, preporuča se izvesti na način da se ta obilježja zadrže, pri čemu je dograđeni dio moguće izvesti u suvremenom arhitektonskom izričaju c. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. na zasebnoj građevnoj čestici dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća pomoćna građevina poljoprivredne namjene može se rekonstruirati prema uvjetima za pomoćne građevine, a nove građevine poljoprivredne namjene ne mogu se graditi b. ostale postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s namjenom ovog plana prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijskog pravca ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz uGl i u glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe b. prateća građevina druge namjene na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ1 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 115 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “cestovni promet”. članak 41.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica manje ili srednje višejedinične gradnje (MV ili SV); broj Suc po jednoj građevnoj čestici određuje se ovisno o tipu gradnje prema odjeljku “Ostale odredbe” b. najmanja građevna čestica za višejediničnu gradnju utvrđuje se kao tip D1, D2, E1, E2, F1 ili F2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. radi akceptiranja postojeće parcelacije, isključivo u prelogu, građevne čestice s regulacijskom linijom na Glavnoj i čakovečkoj ulici, širina građevne čestice za tipove D1, D2, E1 i E2, može biti uža od najmanje dozvoljene, ali ne uža od 16,0 m d. najmanja površina zasebne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 e. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju f. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje g. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je složena građevina - zgrada s više međusobno kompatibilnih namjena utvrđenih prema odjeljku “namjena prostora” b. izuzetno od prethodnog, glavna građevina može imati jednu namjenu ako se veličinom uklapa u tipologiju gradnje ovog pravila provedbe (primjerice trgovina dnevne opskrbe, uslužna djelatnost i slično) ili ako se radi o postojećoj građevini (primjerice stambena zgrada s 1 Suc) c. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevinski pravac, H, Huk, Ep, En, kig i kis), kao za glavnu građevinu primarne namjene. d. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine kao njen dio ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici obavezno je smjestiti jednu glavnu građevinu b. jedan ili više sadržaja pratećih namjena smještaju se unutar (složene) glavne građevine kao samostalne uporabne cjeline (Suc) c. jedan ili više pomoćnih sadržaja smještaju se unutar (složene) glavne građevine, a u slučaju potrebe mogu se oblikovati kao samostalne uporabne cjeline (Suc) d. izuzetno od prethodnog, pomoćne građevine moguće je smjestiti i izvan glavne građevine u stražnjem dijelu građevne čestice e. nova ili zamjenska glavna građevina se smješta kao SS ili pu f. obavezni građevinski pravac utvrđuje se na regulacijskoj liniji za glavnu građevinu koja se rekonstruira, gradi kao zamjenska ili interpolira unutar uličnog niza u kojem su susjedne glavne građevine izvedene s uličnim pročeljem na regulacijskoj liniji, pri čemu se u slučaju uglovnice obavezni građevinski pravac uvjetuje samo u odnosu na jednu od dvije regulacijske linije, a smještaj uličnog pročelja na drugu regulacijsku liniju je opcionalan g. u uličnom nizu, unutar kojega građevinski pravac uobičajeno odstupa od regulacijske linije, ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je glavna građevina uglovnica, drugi građevinski pravac utvrđuje se najmanje 3,0 m od druge regulacijske linije, te se preporuča da najveća udaljenost građevinskog pravca od regulacijske linije ne prelazi 20,0 m, ali može biti i veća ukoliko oblik građevne čestice ne omogućava prostorno kvalitetan smještaj glavne građevine u odnosu na regulacijsku liniju h. SS glavna građevina se smješta najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija)

i. izuzetno od prethodnog, postojeća SS glavna građevina ako se rekonstruira može biti smještena najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe Stranica 116 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. vlastite građevne čestice i najmanje za 1/2 H (polovina visine pročelja) udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m j. pu glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 1/2 H (polovina visine pročelja) ali ne manje od 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice k. ako se glavna građevina smješta kao u tip, građevna čestica obavezno treba imati drugi kolni pristup do stražnjeg dijela građevne čestice. 4. izgrađenost građevne čestice a. kig se određuje ovisno o tipu gradnje prema odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,3 c. izuzetno, ukoliko se u podrumu ili suterenu višejedinične zgrade predviđa garažni prostor, za tu etažu utvrđuje se kig=0,7 d. izuzetno, postojeće zgrade izvedene kao IG do 3 Suc mogu imati kig=0,4, a ukoliko im se rekonstrukcijom povećava broj Suc iznad 3, primjenjuju se odredbe iz ovog pravila provedbe za višejedinične zgrade e. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za višejediničnu zgradu i zgradu javne i društvene namjene bez garažnog prostora u podrumu/suterenu kis=1,2 b. na građevnoj čestici za višejediničnu zgradu i zgradu javne i društvene namjene bez garažnog prostora u podrumu/suterenu kis=1,6 c. izuzetno, postojeće zgrade izvedene kao IG do 3 Suc mogu imati kis=1,2, a ukoliko im se rekonstrukcijom povećava broj Suc iznad 3, primjenjuju se odredbe iz ovog pravila provedbe za višejedinične zgrade d. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa.

6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za MV i SV zgradu H=11,0 m; Huk=13,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/p+2K b. izuzetno od prethodnog, H, Huk i En trebaju biti niži ukoliko to proizlazi iz posebnih uvjeta javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara c. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. rekonstrukciju postojeće zgrade iz 18., 19. i s početka 20. stoljeća, koja je do danas zadržala stilska obilježja arhitekture iz vremena nastanka, preporuča se izvesti na način da se ta obilježja zadrže, pri čemu je dograđeni dio moguće izvesti u suvremenom arhitektonskom izričaju c. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine.

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. na zasebnoj građevnoj čestici dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva.

12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 117 a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. ukoliko se postojeća glavna građevina individualne gradnje (do 3 Suc) ne želi zamijeniti višejediničnom, postojeća glavna građevina individualne gradnje može se rekonstruirati ili se može graditi zamjenska glavna građevina, u okvirima postojeće građevne čestice čija površina nije manja pGč=1.000,0 m2, prema sljedećem - H=7,0 m; Huk=10,0 m; E=4; Ep=1/po (ili S) En=3/ p+1K+pk(ili uk) b. postojeća pomoćna građevina poljoprivredne namjene može se rekonstruirati prema uvjetima za pomoćne građevine, a nove građevine poljoprivredne namjene ne mogu se graditi c. ostale postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s namjenom ovog plana prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijskog pravca ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz uGl i u glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe b. prateća građevina druge namjene na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ2 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici.

2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “cestovni promet”. članak 42.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ3 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica manje, srednje ili veće višejedinične gradnje (MV, SV ili VV); broj Suc po jednoj građevnoj čestici određuje se ovisno o tipu gradnje prema odjeljku “Ostale odredbe” b. najmanja građevna čestica za višejediničnu gradnju se u gradivom dijelu utvrđuje kao tip D1, D2, D3, E1, E2, E3, F1, F2 ili F3 prema odjeljku “Ostale odredbe”, a zbog zatečene parcelacije i zatečenih kolnih priključaka na prometnu površinu, najmanja širina građevne čestice na regulacijskoj liniji može biti jednaka širini kolnog priključka, ali ne manja od 6,0 m c. najmanja površina zasebne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 d. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju e. najveća površina građevne čestice veće višejedinične zgrade (VV) je 5.000,0 m2 f. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje g. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je složena građevina - zgrada s više međusobno kompatibilnih namjena utvrđenih prema odjeljku “namjena prostora” b. izuzetno od prethodnog, glavna građevina može imati jednu namjenu ako se veličinom uklapa u tipologiju gradnje ovog pravila provedbe (primjerice trgovina dnevne opskrbe, uslužna Stranica 118 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. djelatnost i slično) ili ako se radi o postojećoj građevini (primjerice stambena zgrada s 1 Suc) c. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevinski pravac, H, Huk, Ep, En, kig i kis), kao za glavnu građevinu primarne namjene. d. slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine kao njen dio ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici obavezno je smjestiti jednu glavnu građevinu b. jedan ili više sadržaja pratećih namjena smještaju se unutar (složene) glavne građevine kao samostalne uporabne cjeline (Suc) c. jedan ili više pomoćnih sadržaja smještaju se unutar (složene) glavne građevine, a u slučaju potrebe mogu se oblikovati kao samostalne uporabne cjeline (Suc) d. izuzetno od prethodnog, pomoćne građevine moguće je smjestiti i izvan glavne građevine u stražnjem dijelu građevne čestice e. nova ili zamjenska glavna građevina se smješta kao SS ili pu f. obavezni građevinski pravac utvrđuje se na regulacijskoj liniji za glavnu građevinu koja se rekonstruira, gradi kao zamjenska ili interpolira unutar uličnog niza u kojem su susjedne glavne građevine izvedene s uličnim pročeljem na regulacijskoj liniji, pri čemu se u slučaju uglovnice obavezni građevinski pravac uvjetuje samo u odnosu na jednu od dvije regulacijske linije, a smještaj uličnog pročelja na drugu regulacijsku liniju je opcionalan g. u uličnom nizu, unutar kojega građevinski pravac uobičajeno odstupa od regulacijske linije, ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je glavna građevina uglovnica, drugi građevinski pravac utvrđuje se najmanje 3,0 m od druge regulacijske linije, te se preporuča da najveća udaljenost građevinskog pravca od regulacijske linije ne prelazi 20,0 m, ali može biti i veća ukoliko oblik građevne čestice ne omogućava prostorno kvalitetan smještaj glavne građevine u odnosu na regulacijsku liniju h. SS glavna građevina se smješta najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija)

i. izuzetno od prethodnog, postojeća SS glavna građevina ako se rekonstruira može biti smještena najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje za 1/2 H (polovina visine pročelja) udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m j. pu glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 1/2 H (polovina visine pročelja) ali ne manje od 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice k. ako se glavna građevina smješta kao u tip, građevna čestica obavezno treba imati drugi kolni pristup do stražnjeg dijela građevne čestice. 4. izgrađenost građevne čestice a. kig se određuje ovisno o tipu gradnje prema odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,3 c. izuzetno, ukoliko se u podrumu ili suterenu višejedinične zgrade predviđa garažni prostor, za tu etažu utvrđuje se kig=0,7 d. izuzetno, postojeće zgrade izvedene kao IG do 3 Suc mogu imati kig=0,4, a ukoliko im se rekonstrukcijom povećava broj Suc iznad 3, primjenjuju se odredbe iz ovog pravila provedbe za višejedinične zgrade e. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za višejediničnu zgradu i zgradu javne i društvene namjene bez garažnog prostora u podrumu/suterenu kis=1,5 b. na građevnoj čestici za višejediničnu zgradu i zgradu javne i društvene namjene s garažnim prostorom u podrumu/suterenu kis=1,8 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa.

6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 119 a. na građevnoj čestici za slobodnostojeću SV ili VV zgradu izvan područja zaštićene ili evidentirane kulturne baštine - H=17,0 m, Huk=18,0 m, E=5, Ep=1/po, En=4/p+3K b. na građevnoj čestici za ostale tipove višejedinične gradnje (MV, SS i VV) osim navedenih u prethodnoj podtočci - H=11,0 m, Huk=13,0 m, E=4, Ep=1/po, En=3/p+2K c. izuzetno od prethodnog, H, Huk i En trebaju biti niži ukoliko to proizlazi iz posebnih uvjeta javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara d. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. rekonstrukciju postojeće zgrade iz 18., 19. i s početka 20. stoljeća, koja je do danas zadržala stilska obilježja arhitekture iz vremena nastanka, preporuča se izvesti na način da se ta obilježja zadrže, pri čemu je dograđeni dio moguće izvesti u suvremenom arhitektonskom izričaju c. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor)

predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. na zasebnoj građevnoj čestici dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća glavna građevina individualne gradnje (do 3 Suc) može se rekonstruirati ili se može graditi zamjenska glavna građevina, u okvirima postojeće građevne čestice čija površina nije manja pGč=1.000,0 m2, prema sljedećem - H=7,0 m; Huk=10,0 m; E=4; Ep=1/po (ili S) En=3/ p+1K+pk(ili uk) b. postojeća pomoćna građevina poljoprivredne namjene može se rekonstruirati prema uvjetima za pomoćne građevine, a nove građevine poljoprivredne namjene ne mogu se graditi c. ostale postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s namjenom ovog plana prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijskog pravca ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice Stranica 120 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz uGl i u glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe b. prateća građevina druge namjene na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ3 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici.

2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “cestovni promet”. članak 43.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: MV/p+1+pk 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica manje višejedinične gradnje (MV); najveći broj Suc=6 b. najmanja građevna čestica utvrđuje se kao tip D1, E1 ili F1 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju d. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje e. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je složena građevina - zgrada s više međusobno kompatibilnih namjena utvrđenih prema odjeljku “namjena prostora” b. slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici c. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru d. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine kao njen dio ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici obavezno je smjestiti jednu glavnu građevinu b. jedan ili više sadržaja pratećih namjena smještaju se unutar (složene) glavne građevine kao samostalne uporabne cjeline (Suc) c. jedan ili više pomoćnih sadržaja smještaju se unutar (složene) glavne građevine, a u slučaju potrebe mogu se oblikovati kao samostalne uporabne cjeline (Suc) d. izuzetno od prethodnog, pomoćnu građevinu za skupljanje komunalnog otpada i biciklarnik moguće je smjestiti i izvan glavne građevine e. glavna građevina se smješta kao SS f. ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m uvučeno od regulacijske linije g. ostala pročelja glavne građevine potrebno je najmanje 4,0 m uvući od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija) h. izuzetno od prethodnog, postojeća SS glavna građevina ako se rekonstruira može biti smještena najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje za 1/2 H (polovina visine pročelja) udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m. i. glavna građevina treba od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici biti udaljena najmanje za vlastitu ukupnu visinu (Huk). 4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,3 b. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,0 b. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa.

6. građevinska (bruto) površina građevina 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 121 a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. H=7,0 m, Huk=10,0 m, E=4, Ep=1/po, En=3/ p+1K+pk b. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice d. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice e. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica f. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice g. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s namjenom ovog plana prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijskog pravca ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz uGl i u glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe b. prateća građevina druge namjene na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: MV/ p+1+pk 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. Stranica 122 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “cestovni promet”. članak 44.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: T-AK1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. pravilo provedbe odnosi se na površine ugostiteljsko - turističke namjene b. obuhvat zahvata u prostoru utvrđuje se ukupnom površinom pripadajućeg pravila provedbe, a preporuča se da se u istoj površini formira (jedinstvena) građevna čestica arhitektonskog kompleksa c. ukoliko se građevna čestica unutar pojedinačnog pravila provedbe formira kao manja od te površine, ne može biti manja od 2.500,0 m2 d. najmanja površina zasebne građevne čestice zelene površine i prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuje, a najveća iznosi 30% površine pripadajućeg pravila provedbe e. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena građevina utvrđuje se prema odjeljku “namjena prostora” b. namjenu pojedine građevine potrebno je uskladiti prema posebnim sektorskim propisima, u kojima je određena i turistička kategorizacija. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, a ovisno o pojedinačnom slučaju alternativno je moguće graditi jednu građevinu b. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se mogu predvidjeti kao SS i pu, pri čemu se preporuča da slobodnostojeće zgrade budu međusobno udaljene za najmanje 1/2H više zgrade, ali ne manje od 4,0 m d. za postojeće građevine uvučene od linije regulacije ulice preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s 5,0 m uvučeno od regulacijske linije ulice e. nove građevine unutar pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije pristupne prometnice trebaju biti uvučene za visinu vlastitog pročelja (H), ali ne manje od 10,0 m f. nove zgrade unutar pojedinog arhitektonskog kompleksa, od stražnje međe koja nije regulacijska linija i od jedne bočne međe mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m.

4. izgrađenost građevne čestice a. za građevne čestice za kamp, glamp, kamp odmorište i turističko naselje - kig=0,3 b. za građevne čestice s glavnom građevinom hotel, aparthotel, motel ili pansion - kig=0,4 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na otvorena sportska i rekreacijska igrališta, zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. za ugostiteljsko - turističke sadržaje s glavnom građevinom hotel, aparthotel, motel i pansion kis=1,6 b. za ugostiteljsko - turističke sadržaje turističkog naselja kis=0,6 c. za kamp, glamp i kamp odmorište kis=0,3. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. za glavnu građevinu u sklopu arhitektonskog kompleksa ako se radi o hotelu, aparthotelu, pansionu ili motelu H=17,0 m, Huk=20,0 m, E=6, Ep=1/po, En=5/bez obzira na vrstu etaže b. za sve ostale zgrade u ugostiteljsko - turističkoj namjeni u sklopu arhitektonskog kompleksa osim navedenih prethodnom podtočkom, H=5,0 m, Huk=8,0 m, E=3, Ep=1/po, En=2/p+pk c. najniža dozvoljena etaža građevina može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m b. specifične građevine koje turističku ponudu upotpunjuju radi svog inventivnog oblika ili funkcije, kao što su vidikovac, stari dimnjak i druge slične građevine, mogu se graditi/rekonstruirati bez ispitivanja visine i etažnosti H=X; Huk=X; E=X, uz uvjet da nemaju smještajnu namjenu i da su od regulacijske linije udaljene najmanje za pola vlastite ukupne visine (1/2 Huk)