Odluka o donošenju I. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Mačkovec
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 934
Članak 19.
Članak 19.
(1) Prilikom zahvata uređenja prometa obuhvaćenih u članku 5. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama potrebna je prethodna izrada prometnog elaborata kao i traženje suglasnosti na uređenje prometa od Policijske uprave međimurske.
Članak 20.
(1) Postojeći i novi ulični koridori prikazani su položajno na kartografskom prikazu 2.1. Prometni sustav.
Članak 21.
(1) Ulični koridori postojećih ulica unutar obuhvata predviđeni za rekonstrukciju dijele se na glavnu prometnicu državne ceste, zatim glavne te ostale prometnice.
(2) Postojeći pojas državne ceste je 17-20 m, sa kolnikom širine 7-8 m, obostrano s pješačko-biciklističkom stazm širine 3 m i obostrano osiguranim zaštitnim zelenilom.
(3) Postojeći pojas glavne prometnice je minimalno 10 m s kolnikom širine 6 m i obostano postavljenom stazom širine 2 m.
(4) Postojeći pojas za ostale ulice minimalne širine 9-9,5 m i obostranom stazom širine do 2 m. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 935
Članak 22.
Članak 22.
(1) Ulični koridori planiranih ulica unutar obuhvata dijele se na glavne prometnice, sabirne, servisne te ostale prometnice.
(2) Planirani pojas glavne prometnice je minimalno 10 m od toga je 6 m kolnik i staze širine 2 m sa svake strane.
(3) Planirani pojas sabirne prometnice minimalno 9.5 m, sa stazom širine 2 m sa svake strane.
(4) Planirani pojas servisne prometnice je minimalno 18.5 m sa okomito postavljenim parkiralištem sa jedne strane ili 13.5 m bez parkirališta, i sa stazom širine 2 m sa svake strane.
(5) Planirani pojas za ostale prometnice je minimalno 9.5 m, sa stazom širine 2 m sa svake strane.
(6) Planirane ostale prometnice naziva kolni prilaz moraju imati kolnik minimalne širine 5.5 m.
Članak 23.
Članak 23.
(1) Izgradnji koridora prometnica može se pristupiti djelomičnim - faznim uređenjem (prva faza samo kolnik; kasnije jedna ili obje staze).
Članak 24.
(1) Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.
(2) Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.
Članak 25.
Članak 25.
(1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.
(2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini.
(3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.
Članak 26.
Članak 26.
(1) Za područje naselja autobusna stajališta se mogu predvidjeti sa suvremeno oblikovanim nadstrešnicama, izvan kolnika, sa uzdignutim peronima. Lokacija se određuje prema potrebama lokalne samouprave i prijevoznim poduzećima.
Članak 27.
(1) Sve prometne površine se trebaju obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče), odvajanjem kolnika od pješačkih i biciklističkih staza.
(2) Odvajanje staza se može izvršiti uzdignutim rubnikom ili sigurnosnim zelenim pojasom.
Članak 28.
(1) Treba osigurati sprečavanje arhitektonsko - urbanističkih barijera na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje invalidnih i drugih osoba sa kolicima. 2.1.1.1. Trgovi i druge pješačke površine
Članak 29.
Članak 29.
(1) Trgovi i druge pješačke površine predviđaju se u zoni centralnih i javnih sadržaja gdje se očekuje veća frekvencija posjetilaca. Ovo se prvenstveno odnosi na prošireni prostor sadašnjeg društvenog i vatrogasnog doma gdje se predviđa gradnja budućeg javno-kulturnog i upravnog centra sa svim bitnim funkcijama društvenog sadržaja.
(2) Javne pješačke površine mogu se također predvidjeti na čestici postojeće crkve tako da se ove dvije pješačke površine mogu povezati prilikom crkvenih blagdana i svetkovina.
(3) Pješačke površine trebaju se obogatiti javnom i umjetničkom plastikom te hortikulturnim uređenjem.
Članak 30.
Članak 30.
(1) Pješačko-biciklističke staze mogu se izvesti na predviđenim mjestima i to tamo gdje je to moguće s obzirom na postojeću izgradnju.
(2) One povezuju stambene dijelove s planiranim parkom i dječjim igralištem te se vežu i na poljske puteve.
Članak 31.
(1) Pješačko biciklističke staze koje učestalo koriste djeca trebaju se opremiti javnom rasvjetom.
Članak 32.
(1) Uz glavni prometni koridor ove zone (državna cesta D - Čakovec - M. Središće) predviđa se izgraditi odvojena pješačko-biciklistička staza širine 3,00 m.
(2) Zbog relativno male prometne opterećenosti ostalih novoplaniranih ulica, biciklistički promet odvijat će se kolnikom. 2.1.1.2. Promet u mirovanju
Članak 33.
Članak 33.
(1) Svaka građevina mora imati mogućnost parkiranja vozila unutar parcele na kojoj je smještena, kako za stambenu tako i za poslovnu ili mješovitu namjenu. Stranica 936 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.
(2) Parkiralište se može locirati i na zasebnoj čestici u neposrednoj blizini građevine (u radijusu od 200 m) za sve namjene osim za stambenu i mješovitu.
(3) U zoni obuhvata planirana su javna parkirališta na dvije lokacije: - u radnoj zoni, u okviru ukupnog profila servisne ulice - u neposrednoj blizini centra gdje osim parkirališta za osobna vozila treba predvidjeti i min 2 mjesta za autobuse.
Članak 34.
Članak 34.
(1) Broj parkirališnih mjesta određuje se, prema normativima određenim Planom, tako da broj parkirališnih ili garažnih mjesta ovisno o namjeni iznosi: - za industriju i skladišta - 0,45/1 zaposlenika - za uredske prostore - 20/1000 m² korisnog prostora - za trgovine, banku, poštu, usluge i ugostiteljstvo - 40/1000 m² - za višenamjenske dvorane i sakralne građevine - 0,15/1 posjetitelj - za sportske građevine - 0,2/1 gledatelj - za stambene građevine - 1,5/1 stan - za ambulante, poliklinike, domovi zdravlja, socijalne ustanove i sl. - ½ zaposlena u smjeni - školske i predškolske ustanove - 1/ jednu učionicu odnosno odgojnu skupinu + 5 parkirnih mjesta za iskrcaj djece.
(2) Neposredan kolni pristup pojedinačnim parkirališnim mjestima s javne prometne površine nije dopušten.
(3) Parkirališna mjesta moraju se organizirati na način da se pristup ostvaruje preko interne prometnice ili zajedničkog kolnog priključka čija širina ne smije biti veća od 6 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka: - na područjima gospodarskih zona unutar i izvan građevinskih područja naselja, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m² i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m², broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta određuje se 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m² broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta određuje se s 5, - za parkirališne površine koje se uređuju na drugoj zasebnoj čestici, ukoliko se ne radi o javnim parkirališnim ili garažnim prostorima, potrebno je osigurati zemljište namijenjeno parkiranju od prenamjene, upisom prava služnosti na površinu zemljišta određenu za parkiranje za potrebe građevine (vlasnika) kojoj parkirališta služe.
Članak 34.
2.1.2. Željeznički promet
Članak 35.
(1) Željeznički promet ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog Plana. 2.1.3. Pomorski promet
Članak 36.
(1) Pomorski promet ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog Plana. 2.1.4. Promet unutarnjim vodama
Članak 37.
(1) Promet unutarnjim vodama ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog Plana. 2.1.5. Zračni promet
Članak 38.
(1) Zračni promet ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog Plana. 2.2. Komunikacijski sustav 2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža
Članak 39.
Članak 39.
(1) Telekomunikacijska mreža je prikazana na kartografskom prikazu 2.2. Komunikacijski sustav.
(2) Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
(3) Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojenu na postojeću TK mrežu. Alternativno se mreža može izvoditi kao nadzemna (zračna).
(4) Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić. Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na zdence kabelske kanalizacije.
(5) Unutarnji kućni razvod projektira se u sklopu zasebnih glavnih projekata pojedinih objekata.
(6) Potrebno je omogućiti postavu eventualno potrebnih građevina (male zgrade, vanjski kabinetormarić za smještaj telekomunikacijske opreme) radi uvođenja novih tehnologija odnosno operatera ili rekonfiguraciju mreže.
(7) Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, određuje se ovisno o pokrivenosti područja radijskim signalom Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 937 svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora, planiranjem postave osnovnih postaja i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima, bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja), a vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na te antenske prihvate, uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatera gdje god je to moguće.
Članak 40.
Članak 40.
(1) Rekonstrukcija postojeće mreže i izgradnja novih dionica na novoplaniranim ulicama ovisi o tempu izgradnje građevina i potrebnim kapacitetima. Rekonstrukcija će se izvoditi prema uvjetima distributera, a nove dionice temeljem lokacijskih i građevnih dozvola.
(2) Načelno se infrastrukturna mreža mora predviđati u javno-prometnim koridorima i drugim javnim površinama, osim izuzetno, gdje nije drugačije moguće, na privatnom zemljištu uz suglasnost vlasnika i uz uvjet da je mreža dostupna za održavanje.
(3) Nadzemni uređaji i građevine infrastrukture moraju biti locirani na posebnim građevnim česticama izuzetno na dijelovima čestica druge namjene, s pristupom s javne površine. 2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara
Članak 41.
Članak 41.
(1) Ne planiraju se građevine i zahvati sustava veza, odašiljača i radara. 2.3. Energetski sustav 2.3.1. Nafta i plin
Članak 42.
(1) Plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi lokalnog distributera te pravila struke za izvođenje predmetnih instalacija.
(2) Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti PE 100. Cijevi moraju odgovarati normama EN 1555-2, ISO 4437 i DIN 8074, moraju biti predviđene za maksimalni radni tlak od 10 bara za srednjotlačni plinovod odnos dimenzija je SDR 11, a za niskotlačni SDR 17,6 i maksimalni tlak 6 bara.
Članak 43.
Članak 43.
(1) Minimalni razmak između plinovoda i ostalih instalacija mora biti: - za plinovode međusobno: 0,20 m na križanju i 0,60 m za paralelno vođenje - za plinovod u odnosu na vodovod i kanalizaciju: 0,20 m na križanju i 0,60 m za paralelno vođenje - za plinovod u odnosu na informacijske kablove: 0,30 m na križanju i 0,50 m za paralelno vođenje - za plinovod do elektroenergetskog voda: 0,50 m na križanju i 1 m za paralelno vođenje - za plinovod u odnosu na šahtove i kanale: 0,20 m na križanju i 0,30 m za paralelno vođenje - za plinovod u odnosu na toplovod: 1 m na križanju i 1 m za paralelno vođenje
(2) Izgradnja plinovoda treba se planirati na dovoljnoj udaljenosti od visokog zelenila, van dohvata korijenja.
(3) Za izgradnju novih redukcijskih plinskih stanica u pravilu treba planirati lokaciju stanice unutar javno-prometne površine u zelenom pojasu. Ukoliko to u prostoru nije moguće riješiti, može se planirati zasebna građevna čestica s neposrednim pristupom s javno-prometne površine dimenzija oko 5,00 x 6,00 m.
(4) Kod odabira lokacije treba poštivati minimalne udaljenosti: - 1 m od dvorišnih ograda - 3 m od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i nadzemnih niskonaponskih vodova - 4 m od stambenih objekata, trafostanica i visokih stabala - 6 m od bolnica, škola, dvorana i sl. gdje se okuplja veći broj ljudi, te od skladišta - 10 m od nadzemnih visokonaponskih kabela - 12 m od željezničkih pruga.
Članak 44.
Članak 44.
(1) Prijelaze ispod prometnica i križanja sa drugim instalacijama potrebno je dodatno zaštititi zbog opterećenja ili nenamjernog oštećenja kod radova, a cjelokupnu trasu potrebno je obilježiti trakama za detekciju.
(2) Prelazi trase plinovoda ispod prometnica moraju se izvesti na dubini od 1,5 m uz ugradnju zaštitnih cijevi s obostrano brtvljenim krajevima.
Članak 45.
(1) Građevine odnosno uređaji infrastrukture a koji se mogu smatrati građevinama visokogradnje (plinske i redukcijske stanice i sl.) moraju se u pravilu graditi na posebno formiranim česticama unutar građevnog područja tako da imaju osiguran pristup s javne površine.
(2) Iznimno se manje građevine ili uređaji mogu predvidjeti na čestici druge namjene ali tako da imaju osiguran pristup, ne nagrđuju prostor i ne ometaju osnovnu namjenu čestice Stranica 938 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.
Članak 46.
Članak 46.
(1) Rekonstrukcija postojeće mreže i izgradnja novih dionica na novoplaniranim ulicama ovisi o tempu izgradnje građevina i potrebnim kapacitetima. Rekonstrukcija će se izvoditi prema uvjetima distributera, a nove dionice temeljem lokacijskih i građevnih dozvola.
(2) Načelno se infrastrukturna mreža mora predviđati u javno-prometnim koridorima i drugim javnim površinama, osim izuzetno, gdje nije drugačije moguće, na privatnom zemljištu uz suglasnost vlasnika i uz uvjet da je mreža dostupna za održavanje. 2.3.2. Elektroenergetika
Članak 47.
Članak 47.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazano je na kartografskom prikazu 2.3. Energetski sustav.
(2) Ovim planom dati je koridor novog SN kabelskog voda, NN podzemna mreža i koridor javne rasvjete (JR).
(3) NN mreža sa javnom rasvjetom alternativno se može izvoditi kao nadzemna (zračna).
(4) Opskrbu električnom energijom i javnu rasvjetu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
(5) Niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji HEP, DP »Elektra« Čakovec.
Članak 48.
Članak 48.
(1) Građevine odnosno uređaji infrastrukture a koji se mogu smatrati građevinama visokogradnje (trafostanice i sl.) moraju se u pravilu graditi na posebno formiranim česticama unutar građevnog područja tako da imaju osiguran pristup s javne površine.
(2) Iznimno se manje građevine ili uređaji mogu predvidjeti na čestici druge namjene ali tako da imaju osiguran pristup, ne nagrđuju prostor i ne ometaju osnovnu namjenu čestice.
(3) Planirane trafostanice moraju se graditi na zasebnim građevnim česticama uz javne prometne koridore min širine 7, a dubine 6 m.
Članak 49.
Članak 49.
(1) Rekonstrukcija postojeće mreže i izgradnja novih dionica na novoplaniranim ulicama ovisi o tempu izgradnje građevina i potrebnim kapacitetima. Rekonstrukcija će se izvoditi prema uvjetima distributera, a nove dionice temeljem lokacijskih i građevnih dozvola.
(2) Načelno se infrastrukturna mreža mora predviđati u javno-prometnim koridorima i drugim javnim površinama, osim izuzetno, gdje nije drugačije moguće, na privatnom zemljištu uz suglasnost vlasnika i uz uvjet da je mreža dostupna za održavanje. 2.3.2.1. Površine za obnovljive izvore energije
Članak 50.
Članak 50.
(1) Osim postojećih i planiranih konvencionalnih energetskih sustava, ovim Planom se u pogledu racionalnog korištenja energije preporuča i omogućuje korištenje dopunskih izvora energije iz obnovljivih izvora, ukoliko su takve mogućnosti dostupne.
(2) Dopunskim izvorima energije smatraju se uređaji i postrojenja koja za proizvodnju električne energije i/ili tople vode koriste obnovljive izvore sunca, vode, vjetra, toplinu iz industrije, okoline, energiju iz otpada, biomase i sl., odnosno svaki oblik energije kojim se djelomično ili u potpunosti zamjenjuju fosilna goriva.
(3) Energetske građevine odnosno postrojenja i uređaji namijenjeni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe ili za tržište mogu se graditi sukladno posebnim propisima unutar građevinskih područja pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš te vrijednosti kulturne baštine i krajobraza.
Članak 51.
Članak 51.
(1) Postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora unutar građevinskih područja moguće je smjestiti: 1. u zonama gospodarske namjene, kao osnovne ili prateće građevine, odnosno u zonama infrastrukturnih sustava i komunalno servisnim zonama isključivo kao prateće građevine, ako se grade na za to odgovarajućim slobodnim površinama, tako da najmanje 20% površine građevne čestice ostane ozelenjeno te prema ostalim uvjetima za gradnju i uređenje građevnih čestica u predmetnim zonama; 2. u drugim funkcionalnim zonama: a. ako se ugrađuju u/na postojeće građevine ili su integralni dio građevina koje se planiraju graditi pod uvjetom da se time ne mijenja utvrđena osnovna namjena građevine i njezin utjecaj na okoliš, b. kao prateće građevine prema općim uvjetima za izgradnju pratećih građevina odnosno uređenje građevnih čestica u građevinskom području i u skladu s posebnim propisima; 3. sunčane prijemnike (sunčani kolektori, fotonaponske ćelije i sl.) moguće je smjestiti u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja tako da njihova površina ne bude veća od površine krovnih ploha građevine na koju se postavljaju te uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na arhitektonsko oblikovna svojstva građevine. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 939
(2) Unutar prostora s posebnim ambijentalnim, kulturnim ili povijesnim vrijednostima, postava sunčanih prijemnika na krovove građevine dozvoljena je samo u posebnim slučajevima kada se za to pribavi odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine.
Članak 51.
(3) Izgradnja postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u javnim parkovima i na javnim zelenim površinama nije dozvoljena.
(4) Unutar građevinskih područja, postrojenja i pogoni za proizvodnju energije iz bioplina i/ili biomase mogu se locirati samo u zonama navedenim u točki 1, 1. stavka ovog članka.
(5) Unutar građevinskog područja naselja nije dozvoljena izgradnja postrojenja koja za proizvodnju energije koriste snagu vjetra (vjetroturbine). 2.4. Vodnogospodarski sustav 2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda
Članak 52.
Članak 52.
(1) Vodoopskrbu područja novih ulica obuhvaćenih planom treba riješiti prstenastim sustavom spojenim na postojeću mrežu tj. magistralnim vodovodom uz županijsku cestu.
(2) Približan položaj instalacija prikazan je u kartografskim prikazima 2.4. Vodnogospodarski sustav.
(3) Radi osiguranja zaštite od požara kod projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokaciju nadzemnih hidranata prema posebnim propisima. Na mjestima gdje bi hidranti ugrožavali promet vozila ili pješaka, nužno je predvidjeti podzemne hidrante.
Članak 53.
Članak 53.
(1) Prilikom planiranja vodoopskrbnog sustava, potrebno je napraviti osnovni hidraulički proračun planiranog sustava te sukladno tome definirati mogućnost izvedbe vodovodne mreže i pripadne pogonske uvjete na predmetnom prostoru.
(2) Trasu planiranih sustava vodoopskrbe je, po mogućnosti, potrebno smjestiti van pojasa ceste.
(3) Planirane sustave vodoopskrbe potrebno je uskladiti s važećom projektnom dokumentacijom i postojećim stanjem.
Članak 54.
(1) Vodovodne kućne priključke u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne za svaku građevnu česticu. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode
Članak 55.
Članak 55.
(1) U prvoj fazi izgradnje i uporabe, odvodnja prometnica biti će riješena u plitkim cestovnim jarcima trapeznog presjeka uz prometnice s odvođenjem u postojeće cestovne jarke.
(2) Javno parkiralište veće od 10 parkirnih mjesta mora imati izveden separator ulja i masti nakon kojeg se pročišćene vode mogu upuštati u oborinski jarak.
(3) U konačnoj fazi izgradnje, po izgrađenoj oborinskoj kanalizaciji, odvodnja prometnica biti će riješena izgradnjom cestovnih slivnika sa taložnicom i kišnom rešetkom, koji će biti spojeni na uličnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda.
Članak 56.
Članak 56.
(1) Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fazno.
(2) Kućne priključke za odvodnju sanitarnih fekalnih voda predvidjeti u pravilu kao pojedinačne.
Članak 57.
(1) Tehnološke vode biti će moguće upuštati u kanalizaciju za odvodnju otpadnih voda nakon pročišćavanja (predtretmana) do stupnja pročišćavanja predviđenog posebnim propisima.
(2) Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju.
Članak 58.
(1) Za gradnju svake pojedine poslovne i industrijske građevine na ovom području, za odvodnju otpadnih voda, u skladu s odredbama posebnog propisa, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete od Hrvatskih voda VGO Varaždin te na istu ishoditi suglasnost.
(2) Odvodnja oborinskih voda će se vršiti plitkim cestovnim jarcima ili ispuštanjem u upojne bunare na građevnoj čestici.
Članak 59.
Članak 59.
(1) Odvodnja otpadnih fekalnih voda iz ugostiteljsko-turističkog kompleksa unutar izdvojenog građevinskog područja, mora se riješiti spojem na kanalizacijski sustav naselja, a ako to nije moguće, na ekološki najprihvatljiviji način (nakon predtretmana u biodisku upuštanjem nizvodno od retencije).
Članak 60.
(1) Trasu planiranog sustava odvodnje potrebno je, ukoliko je to moguće, smjestiti van pojasa ceste.
(2) Prilikom izgradnje razdjelnog sustava odvodnje oborinsku i sanitarnu kanalizaciju potrebno je planirati u istom koridoru radi smanjenja troškova izgradnje.
(3) Potrebno je osigurati prostor na javnoj površini za moguće objekte sustava odvodnje, primjerice precrpne stanice, lagune i sl.. Stranica 940 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. 2.4.3. Uređenje vodotoka i voda
Članak 61.
Članak 61.
(1) Ne planiraju se građevine i zahvati sustava uređenja vodotoka i voda 2.4.4. Melioracijska odvodnja
Članak 62.
(1) Ne planiraju se građevine i zahvati sustava melioracijske odvodnje 3. POSEBNE MJERE 3.1. Posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Članak 63.
(1) Područje šume bijelog bora Balogovec koje je jedino prirodno stanište ovog bora sjeverno od Save i predlaže se se proglasiti zaštićenim područjem u kategoriji-Park šuma.
(2) Kontaktna zelena površina s južne strane Park šume, a zapadno od državne ceste D-209, namijenjena je za odmor i rekreaciju.
(3) U obuhvat ovog zaštićenog područja treba uključiti vodene površine-jezera odnosno retencije, šumu do ruba izgrađenog građevinskog područja na istoku te livadu omeđenu šumom sa zapadne i južne strane do ceste Mačkovec - Knezovec.
(4) Za navedeno područje unutar građevinskog područja smjernice će bit propisane i definirane kroz pravila provedbe.
Članak 64.
Članak 64.
(1) Korištenje prostora park-šume u cijelosti ograničeno je samo na one radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje, a da se njima ne oštećuju i ne mijenjaju svojstva i vrijednosti zbog kojih je proglašena park-šumom. U skladu s time osnovna namjena ove šume je estetska i ekološka funkcija te rekreacija i odmor, a koja se nadovezuje na sadržaje u njezinoj kontaktnoj zoni (ribnjak, planirana rekreacijsko-sportska zona te ugostiteljsko-turistički sadržaji, a za koje su propisane posebne smjernice.
(2) Odgovarajućim aktima i pravilnicima, propisat će se mjere zaštite, korištenja i upravljanja u skladu sa zakonskom regulativom odnosno posebnim propisima
(3) Osnovne mjere zaštite Park šume Balogovec: - Postojeće šumske površine ne smiju se smanjivati. Dozvoljava se sječa stabala samo u slučaju sanacije oštećenja od elementarnih nepogoda, bolesti ili napada štetnika, sušenja i propadanja koje bi moglo trajno uništiti svojstva zbog kojih je šuma proglašena Park-šumom. - Zabranjuje se probijanje cesta i puteva osim u funkciji održavanja (protupožarnih puteva) odnosno po dozvoli nadležnog županijskog tijela - Zabranjuju se eksploatacija i gospodarska uporaba prirodnih dobara šume, tla i vode, odlaganje svih vrsta otpada i druge radnje koje mogu izazvati zagađenje i poremećaj ravnoteže ekosustava - Zabranjuje se sadnja stranih, hibridnih ili kloniranih vrsta bilja - Zabranjuje se gradnja stalnih i privremenih građevina osim izričito dopuštenih - Unutar Park šume mogu se urediti staze za šetnju, trim staze, ribičke staze, mogu se postaviti klupe za sjedenje, nadstrešnice-skloništa od nevremena, lovačke, izletničke i ribičke drvene kućice (skloništa) bez ikakvih instalacija, hranilišta za divljač, manja sakralna obilježja i sl. a sve u prirodnim materijalima.
Članak 64.
- Uz prirodne vodotoke naročito u kontaktu s građevinskim pojasom zabranjena je gradnja u vegetacijskom pojasu 30 m od osi vodotoka osim mostića za prijelaz pješaka isključivo drvene konstrukcije. - Oznake unutar Park šume mogu biti turističkoizletničke informacije, karte i putokazi izvedeni u prirodnom materijalu - Dozvoljavaju se sportsko - rekreativne aktivnosti kao: šetnja, trčanje, korištenje trim staza, biciklizam - Zabranjuju se rekreativne ili sportske aktivnosti koje mogu narušiti eko-sustav, naročito neovlašteni lov i ribolov - Mjere zaštite od požara šumskih površina provodi jedinica lokalne samouprave u suradnji s javnom vatrogasnom postrojbom - Zabranjeno je loženje otvorene vatre, spaljivanje korova i otpada na prostoru Park šume kao i u blizini građevina. 3.1.2. Kulturna baština
Ostali akti u ovom izdanju (19)
- Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Čakovca za prvo polugodište 2026. godine
- Odluka o usvajanju Izvješća o radu gradonačelnice za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026.
- Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026. - 2030.
- Odluka o komunalnoj naknadi
- Odluka o određivanju vrijednosti boda komunalne naknade (B)
- Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Grada Čakovca
- Odluka o donošenju I. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Mačkovec
- Odluka o prihvaćanju teksta Javnog poziva za sufinanciranje izgradnje sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima za vlastitu potrošnju na području Grada Čakovca za 2026. godinu
- Odluka o davanju tabularne isprave Općini Strahoninec u svrhu upisa prava vlasništva Općine Strahoninec na čestici u Savskoj Vesi
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o prodaji nekretnina na području gospodarske zone istok - sjeverni dio u Čakovcu
- Suglasnost Školskom odboru Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec za prijenos prava vlasništva bez naknade na nekretnini (zgradi škole) u Čakovcu, Ulici Ivana pl. Zajca 26 u korist III. osnovne škole Čakovec
- Suglasnost Školskom odboru III. osnovne škole Čakovec za prihvat prava vlasništva bez naknade na nekretnini (zgradi škole) u Čakovcu, Ulici Ivana pl. Zajca 26
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Suglasnost na Pravilnik o upisima i mjerilima upisa djece u Dječji vrtić Cipelica
- Suglasnost na Pravilnik o upisima i mjerilima upisa djece u Dječji vrtić Cvrčak
- Odluka o izmjeni Odluke o izboru Odbora za financije i proračun Gradskog vijeća Grada Čakovca
- Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Gradskog povjerenstva za procjenu šteta i dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
- Odluka o donošenju III. izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja područja oko Policijske uprave u Čakovcu
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja jugoistočnog dijela naselja Kuršanec