Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026. - 2030.

• Ova vrijednost može se koristiti i za procjenu kapaciteta smještajnih objekata i optimalno planiranje radne snage, pogotovo u razdobljima visoke sezone. Zaključak: Prosječna duljina boravka od 2,29 dana ukazuje na to da destinacija primarno privlači goste koji dolaze na kratki boravak. U svrhu povećanja turističke potrošnje i rasterećenja visoke sezone, preporučuje se razmatranje razvoja dodatnih sadržaja i iskustava koji bi potaknuli duži boravak i povratak posjetitelja. Taj pokazatelj Stranica 760 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. također je koristan za segmentaciju tržišta i oblikovanje promotivnih kampanja usmjerenih na ciljane skupine koje su sklone duljem zadržavanju. 4.1.3.2. Poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu 4.1.3.2.1. Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Opći opis pokazatelja: PGS-1 prikazuje udio zaposlenih u sektoru turizma, točnije u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u odnosu na ukupno zaposlene osobe u destinaciji, na mjesečnoj razini. Pokazatelj je važan za praćenje turističke aktivnosti i sezonalnosti zapošljavanja u turizmu. Tablica 26. PGS-1 - Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane PGS-1 Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Prosjek broja zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i Mj. usluživanja hrane u odnosu na ukupan broj zaposlenih (%) I. 3,80 II. 3,63 III. 3,73 IV. 3,81 V. 3,83 VI. 3,84 VII. 3,92 VIII. 3,99 IX. 3,99 X. 3,94 XI. 3,93 XII. 3,85 Ključni rezultati:

• Najviši udio zaposlenih u turističkom sektoru zabilježen je u kolovozu i rujnu (VIII. i IX. mjesec): 3,99%. • Najniži udio bio je u veljači (II. mjesec): 3,63%. • Najveći broj zaposlenih u turizmu bio je u rujnu i listopadu (IX. i X. mjesec): 1.181 zaposlenik. • Ukupan broj zaposlenih prema mjestu rada kretao se od 29.366 (I.) do 29.944 (X.). • Godišnji prosjek udjela zaposlenih u sektoru smještaja i ugostiteljstva iznosi približno 3,84%. Tumačenje pokazatelja: • Sezonalnost je jasno izražena - udio zaposlenih u turističkom sektoru raste tijekom ljetnih mjeseci, što odražava povećanu potražnju za turističkim uslugama u visokoj sezoni. • Najveći udio zaposlenih u ovom sektoru u VIII. i IX. mjesecu ukazuje na vrhunac turističke aktivnosti, dok su udjeli tijekom zime niži, što je tipično za destinacije s pretežito ljetnom turističkom potražnjom. • Broj zaposlenih u turizmu iznosi oko 1.100 - 1.180 osoba mjesečno, što čini relevantan segment radne snage, ali i potvrđuje da je sektor turizma visoko sezonalno orijentiran. Zaključak: Sektor pružanja smještaja i usluživanja hrane u destinaciji zapošljava u prosjeku gotovo 4% svih zaposlenih, s jasnim sezonskim oscilacijama. Ovi podaci ukazuju na potrebu za fleksibilnim upravljanjem ljudskim resursima, kao i važnost produženja sezone i uvođenja cjelogodišnjih turističkih sadržaja radi ravnomjernijeg zapošljavanja i stabilnijeg tržišta rada u turizmu. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 761 4.1.3.2.2. Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Opći opis pokazatelja:

Pokazatelj PGS-2 mjeri ukupni godišnji poslovni prihod gospodarskih subjekata koji djeluju u sektorima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a obveznici su poreza na dobit. Ovaj pokazatelj služi kao važan indikator ekonomske aktivnosti, konkurentnosti i ukupne vitalnosti turističkog gospodarstva destinacije. Njegovo praćenje omogućuje razumijevanje doprinosa turizma lokalnom gospodarstvu, procjenu investicijskog potencijala i planiranje daljnjeg razvoja sektora. Tablica 27. Poslovni prihod gospodarskih subjekata pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane PGS-2 Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Poslovni prihod gospodarskih subjekata ostvaren tijekom godine (EUR) 49.531.468,17 Tablica 28. Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane po JLS Turistička zajednica Turistička zajednica Grada Čakovca Turistička zajednica Grada Preloga / Dravsko blago Turistička zajednica Općine Štrigova Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri Turistička zajednica Područja Mura i gorice Grad Mursko Središće Općina Selnica Općina Vratišinec Općina Podturen Turistička zajednica Područja Srce Međimurja Općina Nedelišće Općine Sveti Juraj na Bregu Općina Gornji Mihaljevec Općina Šenkovec Općina Strahoninec UKUPNO Prikazani rezultati: • Poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2024. godina 19.894.359,17 € 6.024.202,10 € 499.738,06 € 13.193.498,96 € 3.749.637,45 € 1.325.175,39 € 645.923,28 € 534.080,88 € 1.244.457,90 € 6.170.032,43 € 3.865.968,27 € 1.155.482,16 € 84.273,97 € 864.762,85 € 199.545,18 € 49.531.468,17 € Poslovni prihod gospodarskih subjekata ostvaren tijekom godine: 49.531.468,17 EUR Tumačenje pokazatelja:

• Ostvareni godišnji prihod gospodarskih subjekata u iznosu od 49,53 milijuna eura pokazuje značajnu gospodarsku aktivnost u turizmu, posebice u sektorima smještaja i ugostiteljstva. • Ovaj rezultat potvrđuje da turizam ima snažnu ekonomsku ulogu u lokalnom gospodarstvu te predstavlja jedan od ključnih pokretača razvoja i zapošljavanja u destinaciji. Stranica 762 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. • Visina prihoda ukazuje i na stabilnu potražnju za turističkim uslugama, kao i na atraktivnost destinacije za posjetitelje tijekom cijele godine. • Uz to, prihod od gotovo 50 milijuna eura stvara prostor za daljnja ulaganja u kvalitetu usluga, inovacije, razvoj novih turističkih proizvoda i povećanje konkurentnosti. Zaključak: Sektor smještaja i ugostiteljstva ostvaruje značajnu razinu gospodarske aktivnosti i predstavlja temelj razvoja turističkog gospodarstva destinacije. Ostvareni prihod jasno potvrđuje važnost turizma za lokalnu ekonomiju te naglašava potrebu daljnjeg jačanja poslovnog okruženja, poticanja investicija i osnaživanja malih i srednjih poduzetnika. Preporučuje se nastavak praćenja ovog pokazatelja u kontinuitetu radi identifikacije trendova i pravovremenog planiranja mjera za poticanje održivog gospodarskog rasta u turističkom sektoru. 4.1.4. Obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na prostorne aspekte održivosti destinacije i organizaciju turizma 4.1.4.1. Turistička infrastruktura 4.1.4.1.1. Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija TI-1 je osnovni pokazatelj za razumijevanje i strateško upravljanje turističkim potencijalima neke destinacije.

Njegovo praćenje doprinosi očuvanju baštine, odgovornom korištenju prirodnih i kulturnih dobara te pozicioniranju destinacije kao održive i autentične turističke regije. Tablica 29. TI-1Turistička infrastruktura Zaštićena kulturna dobra Naziv kulturnog dobra Naselje Arheološka zona Sveti Martin na Muri - Vrsta Pravni status Zaštićeno kulturno Sveti Martin na Muri Arheologija antički Halicanum Arheološko nalazište »Stara Ves« dobro Zaštićeno kulturno Nedelišće;Strahoninec Arheologija Arheološko nalazište Gradišće Nedelišće Cjelina arhivskih fondova i zbirki u Štrigova posjedu Državnog arhiva u Međimurju Crkva Marije Kraljice i sv. Ladislava dobro Zaštićeno kulturno Arheologija dobro Zaštićeno kulturno Pokretna zbirka dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno Mursko Središće Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije Macinec Crkva Presvetog Trojstva i župni dvor Nedelišće Crkva sv. Jakova Čukovec Crkva sv. Jakova i pil sv. Obitelji Prelog Crkva sv. Jeronima i nekadašnja Štrigova pavlinska rezidencija Crkva sv. Jurja i župni dvor pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno Lopatinec;Pleškovec Crkva sv. Katarine pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno Gornji Mihaljevec Crkva sv. Lovre Cirkovljan pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Broj 7/2026.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 763 Zaštićena kulturna dobra Naziv kulturnog dobra Naselje Crkva sv. Margarete Kapelščak Crkva sv. Marije Magdalene i kurija Štrigova župnog dvora Crkva sv. Marka evanđelista, župni Selnica dvor i pomoćne građevine Crkva sv. Martina Podturen Crkva sv. Martina Vrsta Pravni status Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno Sveti Martin na Muri Crkva sv. Nikole s franjevačkim Čakovec samostanom Crkva sv. Roka Draškovec Crkva sv. Roka pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno Novo Selo Rok Crkva Uzvišenja Svetog Križa Vratišinec Kameni pil Sv. Trojstva Čakovec Kapela sv. Jelene Šenkovec Kompleks Starog grada Čakovec Kulturno - povijesna cjelina grada Čakovec Čakovca Majur Feštetić Štrukovec Memorijalno mjesto stradanja Roma Draškovec u II svjetskom ratu Pil s likom Trpećega (Žalosnoga) Krista pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Kulturnopovijesna Zaštićeno kulturno cjelina dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno Gornji Mihaljevec Pil sv. Florijana Štrigova Pil sv. Mihovila Arkanđela Čakovec Pil sv. Roka Štrigova Poklonac sv. Florijana Draškovec Štrigovska skupina govora Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske Umijeće izrade tradicijske pokladne Selnica maske pikač Visoka učiteljska škola Čakovec Zgrada stare škole Vratišinec Židovsko groblje Mihovljan Arheološko nalazište Črečan Črečan pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Zaštićeno kulturno Nematerijalna dobro Zaštićeno kulturno Nematerijalna dobro Zaštićeno kulturno Nematerijalna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Nepokretna Zaštićeno kulturno pojedinačna dobro Privremeno zaštićeno Arheologija kulturno dobro Stranica 764 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.

Zaštićena kulturna dobra Naziv kulturnog dobra Naselje Crkva Svete Marije Pomoćnice Strahoninec Kurija Zichy-Terbócz Železna Gora Tradicijska kuća i okućnica s pomoćnim Cirkovljan zgradama Vrsta Pravni status Nepokretna Privremeno zaštićeno pojedinačna kulturno dobro Nepokretna Privremeno zaštićeno pojedinačna kulturno dobro Nepokretna Privremeno zaštićeno pojedinačna kulturno dobro Izvor: https://registar.kulturnadobra.hr, obrada YouAre d.o.o. Tablica 30. TI-1Turistička infrastruktura Zaštićena prirodna područja Popis Mura - Drava Hrast U Donjem Vidovcu Bedekovićeve Grabe Vučetinec - Tulipanovac Sveti Urban - Dvije Platane Nedelišće - Platana Čakovec - Dvije Glicinije Pribislavec Magnolija Čakovec - Perivoj Zrinski Donja Dubrava Ginko Mura Kategorija Regionalni park Spomenik prirode Spomenik prirode Spomenik parkovne arhitekture Spomenik parkovne arhitekture Spomenik parkovne arhitekture Spomenik parkovne arhitekture Spomenik parkovne arhitekture Spomenik parkovne arhitekture Spomenik parkovne arhitekture Značajni krajobraz Izvor: https://bioportal.hr/gis/, obrada YouAre d.o.o. 4.1.4.2. Održivo upravljanje destinacijom 4.1.4.2.1. Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom Pokazatelj OUD-1 - Status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom Povezanost pokazatelja s međunarodnim, zakonodavnim i strateškim dokumentima • Međunarodni okvir: GSTC - Global Sustainable Tourism Council preporučuje da destinacija ima ažuriran i javno dostupan višegodišnji plan ili strategiju, što je temelj za učinkovito i transparentno upravljanje razvojem.

• Zakon o turizmu (čl. 14, st. 2): Naglašava obvezu održivog upravljanja destinacijom, pri čemu Plan upravljanja ima ključnu ulogu kao alat za praćenje, usmjeravanje i evaluaciju turističkog razvoja. • Ciljevi održivog razvoja (SDG): o Cilj 11: Poticanje održivog urbanog razvoja, uključujući turističke destinacije o Cilj 8: Promicanje održivog gospodarskog rasta i kvalitetnog zapošljavanja kroz odgovorno planiranje o Cilj 12: Uključivanje održive potrošnje i proizvodnje u turističke politike o Cilj 17: Jačanje partnerstava u svrhu provedbe razvojnih strategija • Strategija i Nacionalni plan: o Strateški cilj: Otporan turizam o Posebni cilj: Uspostava učinkovitog okvira za upravljanje razvojem održivog turizma Definicija i svrha pokazatelja • Definicija: Pokazatelj prati stupanj implementacije aktivnosti definiranih u Planu upravljanja destinacijom. Referentna točka je terminski plan provedbe. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 765 • Opis i svrha: S obzirom na to da je izrada i provedba Plana upravljanja obveza za sve destinacije u Hrvatskoj, ovaj pokazatelj osigurava praćenje učinkovitosti upravljačkog procesa. Cilj je osigurati: o transparentnost u implementaciji o praćenje postignuća u odnosu na zadane ciljeve o identifikaciju izazova i uskih grla u provedbi o evaluaciju rezultata na razini destinacije Podpokazatelji (opcionalno): • Postojanje i dostupnost strateškog dokumenta (strategije/akcijskog plana) • Vidljivost dokumenta na mrežnim stranicama • Postotak provedenih aktivnosti s jasno definiranim učincima Podaci i izvori • Naziv podataka:

1. Postoji li javno dostupan Plan upravljanja destinacijom - DA/NE 2. Ukupan broj definiranih aktivnosti u Planu 3. Broj provedenih (implementiranih) aktivnosti • Mjerna jedinica: 1. Dokument (strategija i/ili plan) 2. Broj aktivnosti 3. Postotak provedenih aktivnosti = (broj implementiranih aktivnosti / ukupan broj aktivnosti) × 100 • Izvor podataka / potencijalni izvor: Turističke zajednice destinacije i jedinice lokalne samouprave (JLS) Dostupnost i učestalost podataka • Dostupnost: Podaci su dostupni, temeljem lokalne i turističke dokumentacije • Periodičnost prikupljanja: Jednom godišnje • Učestalost mjerenja: Godišnje Metodologija izračuna pokazatelja • Pokazatelj se izračunava kao omjer implementiranih aktivnosti u odnosu na ukupno planirane aktivnosti, prema formuli: (Broj implementiranih aktivnosti / Ukupan broj aktivnosti) × 100 • Aktivnost se smatra implementiranom isključivo ako je u potpunosti provedena i za nju postoje mjerljivi učinci (npr. izvješća, javne objave, realizirani projekti). Zaključak Pokazatelj OUD-1 predstavlja ključni alat za procjenu učinkovitosti destinacijskog upravljanja. Redovitim praćenjem implementacije strateških aktivnosti omogućuje se održivi razvoj, racionalno upravljanje resursima te jačanje odgovornosti i partnerstva na lokalnoj razini. Nije primjenjivo za 2024. godinu. Stranica 766 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. 4.1.4.3. Održivo upravljanje prostorom 4.1.3.4.1. Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izrađenog građevinskog područja JLS OUP-1 - Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS Opći opis pokazatelja:

Pokazatelj OUP-1 mjeri intenzitet turističkog korištenja prostora kroz odnos između ukupnog broja ostvarenih noćenja i površine izgrađenog građevinskog zemljišta u jedinicama lokalne samouprave (JLS). Cilj je procijeniti učinkovitost korištenja prostora u turističke svrhe te pratiti razinu pritiska turizma na urbanizirani prostor. Ovaj pokazatelj pomaže u planiranju prostornog razvoja, upravljanju infrastrukturom i osiguravanju održivog razvoja destinacije. Tablica 31. OUP-1 - Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izgrađenog građevinskog područja JLS OUP-1 Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektru izgrađenog građevinskog područja JLS Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektru izgrađenog građevinskog područja (noćenje/ha) 29,6672056 Prikazani rezultati: • Broj ostvarenih noćenja po hektaru izgrađenog građevinskog područja: 29,67 noćenja/ha • Ukupan broj turističkih noćenja: 220190 • Površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama stanovanja: 5.201,00 ha • Površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama mješovite namjene: 2.202,00 ha • Površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama predviđenim za ugostiteljsko-turističke aktivnosti: 19,00 ha Tumačenje pokazatelja: • S vrijednošću od 29,67 noćenja po hektaru, destinacija ostvaruje relativno umjeren intenzitet korištenja izgrađenog građevinskog prostora za turističke svrhe. • Ovakav rezultat ukazuje na uravnotežen odnos između prostorne dostupnosti i turističke aktivnosti, što je povoljno s aspekta održivog prostornog razvoja.

• Relativno mala površina zemljišta izravno namijenjenog ugostiteljsko-turističkim sadržajima (19 ha) u usporedbi s ukupnim urbaniziranim područjem ukazuje na to da se turističke aktivnosti velikim dijelom odvijaju unutar mješovitih ili stambenih zona. • Takav prostorni raspored može pridonijeti integraciji turizma u lokalnu zajednicu, ali i zahtijevati dodatnu pažnju u planiranju infrastrukture, prometa i komunalnih usluga kako bi se izbjegli konflikti korištenja prostora. Zaključak: Pokazatelj OUP-1 potvrđuje da je turistička aktivnost u destinaciji dobro integrirana u postojeću prostornu strukturu te da ne stvara pretjerani pritisak na izgrađeno građevinsko područje. Ipak, ograničena površina zemljišta namijenjenog specifično turističkim aktivnostima sugerira potrebu za strateškim planiranjem budućih zona razvoja kako bi se podržao daljnji rast turizma bez narušavanja kvalitete života stanovnika. Preporučuje se i daljnje praćenje ovog pokazatelja radi pravodobnog uočavanja promjena u intenzitetu prostorne uporabe i njihovih učinaka na održivost destinacije. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 767 5. IZRAČUN OBVEZNIH POKAZATELJA PRIHVATNOG KAPACITETA DESTINACIJE SV. MARTIN NA MURI Tablica 32. Skupni izračun obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta destinacije Sv. Martin na Muri OBVEZNI POKAZATELJI - pregled rezultata 2020.-2024. Pokazatelj 2020 2021 1.1 Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika 2.1 Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i 49,11 47,72 stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika 2.2 Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu 5,91 5,65 na 100 stanovnika 2.3 Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i 0,22 0,21 stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje 2.4 Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima 0,03 0,03 za odmor na 100 m² građevinskog područja naselja HOT 37%; HOT 37%;

2.5 Struktura smještajnih ka- KMP 9%; KMP 9%; paciteta izražena u postotnim DOM 16%; DOM 16%; udjelima PKS 39% PKS 38% 3.1 Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog turizma kao omjer prosječnog 0,11 0,13 broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone 3.2 Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama 4.1 Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područ- 0,03 0,03 jima destinacije / definiranim zonama 4.2 Koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim područjima 1,23 1,37 destinacije / definiranim zonama 4.3 Kakvoća voda za kupanje na mjernim stanicama na području n/p n/p destinacije tijekom razdoblja lipanj-rujan 4.4 Raspoloživa površina plaže po kupaču u danima vršne turi- n/p n/p stičke sezone 4.5 Kakvoća zraka na mjernim stanicama na području destinacije I. kat. I. kat. tijekom razdoblja lipanj-rujan 4.6 Utjecaj turizma na izgled destinacije 2022 2023 2024 Nalaz (kratko) Vrlo visok udio pozitivnih 95,59% stavova; turizam se percipira kao doprinos kvaliteti života. Postupan rast smještajnih 47,58 52,78 56,47 kapaciteta u odnosu na broj stanovnika. Raste udio nekomercijalnog 8,88 12,49 12,53 smještaja, ali bez izraženog pritiska na destinaciju. Odnos turističkih i stambenih 0,22 0,22 0,22 objekata ostaje stabilan. Vrlo niska prostorna gustoća 0,03 0,03 0,04 smještajnih kapaciteta. HOT 40%; HOT 36%; HOT 36%; Struktura se pomiče prema KMP 5%; KMP 5%; KMP 5%; jačanju privatnog smještaja DOM 16%; DOM 16%; DOM 16%; uz stabilan hotelski segment.

PKS 27% PKS 25% PKS 25% Turistički intenzitet raste, 0,15 0,18 0,21 ali ostaje nizak u odnosu na broj stanovnika. Gužve se ne doživljavaju kao 16,00% značajan problem za većinu stanovnika. Broj atrakcija postupno ra- 0,04 0,04 0,05 ste, ali koncentracija ostaje umjerena. Raste iskorištenost ugostitelj- 1,50 1,62 1,73 skih kapaciteta i potražnja za uslugama. Pokazatelj nije primjenjiv / n/p n/p n/p nema relevantnih podataka. Pokazatelj nije primjenjiv za n/p n/p n/p destinaciju. Kvaliteta zraka ostaje u I. I. kat. I. kat. I. kat. kategoriji; ljeti povoljnija nego zimi. Vrlo pozitivan učinak tu- 88,24% rizma na izgled i uređenost destinacije. Stranica 768 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. OBVEZNI POKAZATELJI - pregled rezultata 2020.-2024. Pokazatelj 2020 2021 4.7 Utjecaj turizma na korištenje javnog prostora 4.8 PH2 Zadovoljstvo ljepotom mjesta 4.8 PH3 Zadovoljstvo uređenošću mjesta 4.8 PH4 Zadovoljstvo uređenošću glavnih atrakcija 5.1 Razina buke u danima vršne Lday +3 Lday +4 turističke sezone u odnosu na dB; Lnight dB; Lnight ostatak godine - 2 dB - 2 dB 5.2 Iritacija razinom buke u vršnim danima turističke sezone 5.3 Utjecaj buke na kvalitetu boravka 6.1 Udio stambenih jedinica turističke namjene u ukupnom broju 2,64 3,78 stambenih jedinica 6.2 Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja 1488,18 1348,04 naselja mješovite namjene (srednja procjena) 6.3 Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim 40853,20 40853,20 površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja 6.4 Utjecaj pretvaranja stanova u turističke apartmane na kvalitetu života 7.1 Vršno opterećenje u odnosu 1211,10 1978,07 na kapacitete - voda 7.2 Vršno opterećenje u odnosu -49,32 -36,92 na kapacitete - električna energija 7.3 Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m² 16873333,33 16873333,33 javnih površina 7.4 Kapaciteti (ljudski i tehno- 4,03 4,58 loški) za odvoz otpada 7.5 Iritacija neprimjereno odloženim otpadom tijekom turističke sezone 8.1 Prosječan promet na odabranim prometnicama tijekom vršne 25,00% 30,00% turističke sezone (iskorištenost kapaciteta)

8.2 Prosječna kapaciteta i iskorištenost parkirališta u razdoblju 61,22% 70,59% vršne turističke sezone 8.3 Iritacija gužvom u prometu tijekom turističke sezone 2022 2023 2024 Nalaz (kratko) Većina stanovnika ne vidi 66,18% negativan utjecaj turizma na javni prostor. Visoka razina zadovoljstva 76,00% estetskom kvalitetom mjesta. Stanovnici mjesto doživlja- 72,00% vaju kao uredno i održavano. Glavne atrakcije percipiraju 76,00% se kao dobro uređene. Lday +5 Lday +6 Lday +7 Dnevna buka prelazi refedB; Lnight dB; Lnight dB; Lnight rentne vrijednosti, no noćna - 1 dB - 1 dB 0 dB ostaje u granicama. Buka se rijetko percipira kao 2,94% ozbiljan problem. Utjecaj buke postoji, ali ne 12,00% narušava značajno kvalitetu boravka. Postupan rast turističkih 4,17 4,33 4,37 stambenih jedinica, ali bez izražene turistifikacije. Potencijal izgradnje je velik, 1311,27 1344,40 1310,32 iako se postupno smanjuje zbog rasta izgrađenosti. Vrlo velik prostorni potencijal za novu stambenu izgradnju 40853,20 40853,20 40853,20 unutar postojećeg građevinskog područja. Apartmanizacija se zasad 16,18% ne doživljava kao izražen problem. Turistički promet snažno utje- 1976,19 7249,96 7896,69 če na sezonsko opterećenje vodoopskrbe. Turizam ne povećava ukupno -31,22 -34,24 -34,02 opterećenje elektroenergetskog sustava. Jedan djelatnik pokriva vrlo 16873333,33 16873333,33 16873333,33 veliku površinu javnog prostora. Kapacitet sustava odvoza 5,19 5,61 5,78 otpada postupno raste. Otpad se prepoznaje kao 20,59% umjeren izazov, ali ne kao dominantan problem.

Prometno opterećenje raste, 35,00% 42,00% 45,00% ali prometnice i dalje imaju rezervu kapaciteta. Parkirališta su gotovo potpu- 76,78% 90,48% 96,95% no iskorištena u vršnoj sezoni. Prometne gužve nisu domi- 10,29% nantan izvor nezadovoljstva stanovnika. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 769 OBVEZNI POKAZATELJI - pregled rezultata 2020.-2024. Pokazatelj 2020 2021 8.4 Zadovoljstvo prometom u mjestu 9.1 Kretanje broja stanovnika u posljednjem desetogodišnjem 2011: 2625 2021: 2371 razdoblju 9.2 Iritacija gužvom i specifično gužvama na ulicama / javnim površinama 9.3 Indeks priuštivosti stana (na 7,70 7,70 razini destinacije) 10.1 Raspoloživost dodatne radne snage (stopa nezaposlenosti; 60-80 55-75 broj izdanih radnih dozvola po mjesecima) 5.1. INSTITUCIONALNI I STRATEŠKI OKVIR 5.1.1. 2022 2023 2024 Nalaz (kratko) Umjerena razina zadovoljstva 44,00% prometnim sustavom. Bilježi se pad broja stanovnika u posljednjem desetljeću. Gužve na javnim površinama 5,88% ne predstavljaju veći problem. Priuštivost stanovanja se 7,90 8,10 8,20 postupno smanjuje. Smanjuje se raspoloživost 46-65 40-60 35-55 lokalne dodatne radne snage. Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika Pokazatelj procjenjuje percepciju lokalnog stanovništva o tome doprinosi li turizam kvaliteti života i općem blagostanju zajednice. Podaci se prikupljaju anketnim istraživanjem među stanovnicima destinacije te predstavljaju jedan od ključnih pokazatelja društvene održivosti turizma.

Ponuđeni odgovori u anketi: • 1 - Smanjuje kvalitetu života • 2 - Pomaže u održanju kvalitete života • 3 - Pomaže u unapređenju kvalitete života • 4 - Nema nikakav učinak Tablica 33. Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika destinacije Sv. Martin na Muri 1.1 Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika Odgovor 1) Smanjuje kvalitetu života 2) Pomaže u održanju kvalitete života 3) Pomaže u unaprijeđenu kvalitete života 4) Nema nikakav učinak Konačan izračun (%) Udio (%) 0,00 23,53 72,06 0,00 95,59% Rezultat pokazuje da čak 95,59% ispitanika smatra da turizam doprinosi očuvanju ili poboljšanju kvalitete života u destinaciji. Ovakav rezultat ukazuje na vrlo visoku razinu društvene prihvaćenosti turizma. Pozitivan stav lokalnog stanovništva predstavlja važan preduvjet održivog razvoja turizma jer podrška zajednice smanjuje potencijalne konflikte između turističkih aktivnosti i svakodnevnog života stanovnika. U kontekstu upravljanja destinacijom, ovakav rezultat potvrđuje da turizam trenutno generira pozitivne socioekonomske učinke te da se razvoj turizma doživljava kao doprinos lokalnom razvoju. Stranica 770 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. 5.2. SMJEŠTAJNI KAPACITETI 5.2.1. Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika Pokazatelj omjera broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika koristi se za procjenu intenziteta turističkog smještajnog kapaciteta u odnosu na broj stalnih stanovnika destinacije. Ovim pokazateljem analizira se razina turističke razvijenosti destinacije te potencijalni pritisak turističkih kapaciteta na lokalnu zajednicu.

U izračun pokazatelja uključuju se komercijalni smještajni kapaciteti (hoteli, kampovi, apartmani i drugi registrirani turistički objekti), kao i kuće i stanovi za odmor koji se ne koriste za kratkoročni turistički najam, ali predstavljaju dio ukupnog turističkog smještajnog fonda destinacije. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: Omjer turističkih kreveta na 100 stanovnika broj kreveta u komercijalnom smještaju + broj kreveta u kućama i stanovima za odmor = broj stalnih stanovnika gdje je: • × 100 broj kreveta u komercijalnom smještaju - ukupan broj turističkih kreveta u registriranim smještajnim objektima • broj kreveta u kućama i stanovima za odmor - procijenjeni broj kreveta u objektima za odmor koji nisu u kratkoročnom najmu • broj stalnih stanovnika - broj stanovnika destinacije • Dobivena vrijednost pokazuje koliko turističkih kreveta dolazi na 100 stanovnika destinacije. Tablica 34. Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika destinacije Sv. Martin na Muri 2.1. Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika PODATAK Broj turističkih kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima u destinaciji u mjesecu s najvećim ostvarenim brojem noćenja, Procijenjeni broj kreveta u kućama i stanovima za odmor koji se ne koriste za kratkoročni najam u destinaciji, Broj stalnih stanovnika u destinaciji REZULTAT 2020 2021 2022 2023 2024 755 771 741 825 879 350 370 400 430 460 2250 2391 2398 2378 2371 49,11 47,72 47,58 52,78 56,47 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupan rast smještajnih kapaciteta u odnosu na broj stanovnika tijekom promatranog razdoblja. Vrijednost pokazatelja povećala se s 49,11 kreveta na 100 stanovnika u 2020. godini na 56,47 kreveta na 100 stanovnika u 2024. godini.

Trend povećanja prvenstveno je posljedica rasta broja turističkih kreveta u komercijalnom smještaju, koji se u promatranom razdoblju povećao s 755 na 879 kreveta, kao i postupnog povećanja procijenjenog broja kreveta u kućama i stanovima za odmor. Istodobno se broj stalnih stanovnika destinacije tijekom promatranog razdoblja zadržava na relativno stabilnoj razini. Povećanje vrijednosti pokazatelja upućuje na zaključak da turistički smještajni kapaciteti rastu brže od broja stanovnika, što je čest trend u destinacijama koje postupno razvijaju turističku ponudu. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 771 Unatoč vidljivom rastu, ukupna vrijednost pokazatelja i dalje ukazuje na umjerenu razinu turističke intenzivnosti. Vrijednost od približno 56 turističkih kreveta na 100 stanovnika znači da broj smještajnih kapaciteta još uvijek nije izrazito velik u odnosu na veličinu lokalne zajednice. U mnogim izrazito turističkim destinacijama ovaj pokazatelj može doseći znatno više vrijednosti, što može dovesti do snažnijeg pritiska na infrastrukturu, prostor i svakodnevni život stanovnika. U promatranoj destinaciji takav pritisak trenutno nije izražen. Sveukupno gledano, dobiveni rezultati ukazuju na zaključak da turistički smještajni kapaciteti u destinaciji postupno rastu, ali trenutačno ne prelaze razinu koja bi ukazivala na prekomjernu turističku izgrađenost ili neravnotežu između turističkih kapaciteta i lokalnog stanovništva. Sustavno praćenje ovog pokazatelja važno je kako bi se osigurao uravnotežen razvoj turizma i očuvala kvaliteta života lokalne zajednice.

5.2.2. Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika Pokazatelj omjera broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika koristi se za procjenu intenziteta korištenja nekretnina za povremeni boravak u destinaciji. Nekomercijalni smještaj obuhvaća objekte u kojima se boravi povremeno (npr. kuće za odmor, vikendice ili stanovi koji se ne iznajmljuju na tržištu), ali mogu generirati određeni turistički promet ili dodatno opterećenje infrastrukture i javnih usluga. Ovaj pokazatelj važan je jer pokazuje koliko sekundarno stanovanje i nekomercijalni boravci utječu na prostorne i infrastrukturne kapacitete destinacije, iako takav smještaj ne sudjeluje izravno u turističkom tržištu. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: Omjer kreveta u nekomercijalnom smještaju na 100 stanovnika Broj kreveta u nekomercijalnom smještaju = × 100 Broj stalnih stanovnika gdje je: • Broj kreveta u nekomercijalnom smještaju - ukupan broj kreveta u objektima koji se ne koriste za komercijalno iznajmljivanje • Broj stalnih stanovnika - ukupan broj stanovnika destinacije prema službenim demografskim podacima • Vrijednost pokazatelja omogućuje procjenu potencijalnog pritiska sekundarnog stanovanja na lokalne resurse i infrastrukturu. Tablica 35. Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika destinacije Sv. Martin na Muri 2.2. Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Broj kreveta u nekomercijalnom smještaju 133 135 213 297 297 Broj stalnih stanovnika u destinaciji 2250 2391 2398 2378 2371 REZULTAT 5,91 5,65 8,88 12,49 12,53 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupan rast udjela nekomercijalnog smještaja u destinaciji tijekom promatranog razdoblja. Vrijednost pokazatelja povećala se s 5,91 kreveta na 100 stanovnika u 2020. godini na 12,53 kreveta na 100 stanovnika u 2024. godini.

Najveći porast zabilježen je između 2021. i 2023. godine, kada je broj kreveta u nekomercijalnom smještaju porastao s 135 na 297 kreveta, što se odrazilo i na značajan rast vrijednosti pokazatelja. U 2024. godini vrijednost pokazatelja ostaje stabilna na razini prethodne godine, što upućuje na stabilizaciju broja takvih kapaciteta. Unatoč uočenom rastu, ukupna razina pokazatelja i dalje se može smatrati relativno umjerenom, osobito u usporedbi s turistički izrazito razvijenim destinacijama u kojima sekundarno stanovanje može značajno nadmašiti Stranica 772 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. broj stalnih stanovnika. U ovom slučaju broj kreveta u nekomercijalnom smještaju i dalje predstavlja manji udio u odnosu na ukupni broj stanovnika destinacije. Ovakav rezultat upućuje na zaključak da nekomercijalni smještaj trenutno ne predstavlja značajan pritisak na infrastrukturu i javne usluge destinacije, ali trend rasta sugerira potrebu za kontinuiranim praćenjem ovog pokazatelja u budućnosti. Sustavno praćenje omogućuje pravovremeno reagiranje u slučaju da sekundarno stanovanje počne značajnije utjecati na korištenje prostora, komunalne sustave ili dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo. 5.2.3. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje Pokazatelj omjera broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kuća i stanova za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje koristi se za procjenu intenziteta turističke funkcije u stambenom fondu destinacije.

Ovim pokazateljem analizira se odnos između objekata koji služe za turistički smještaj ili povremeni boravak i objekata koji se koriste za stalno stanovanje. U turističke objekte u ovom pokazatelju uključuju se: • komercijalni smještajni objekti u domaćinstvu (apartmani, sobe za iznajmljivanje, kuće za odmor, studio apartmani i sl.) registrirani u sustavu eVisitor • kuće i stanovi za odmor koji se ne koriste za kratkoročni najam, ali predstavljaju oblik sekundarnog stanovanja Pokazatelj omogućuje procjenu potencijalne turistifikacije stambenog prostora, odnosno stupnja u kojem turističke aktivnosti počinju zauzimati prostor koji je primarno namijenjen stanovanju. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: Omjer turističkih objekata i stanova broj komercijalnih smještajnih objekata + broj kuća i stanova za odmor = broj kuća i stanova za stalno stanovanje Dobivena vrijednost pokazuje koliki dio ukupnog stambenog fonda ima turističku ili sekundarnu funkciju. Tablica 36. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje destinacije Sv. Martin na Muri 2.3. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje PODATAK Broj komercijalnih smještajnih objekata registriranih u eVisitoru kao podvrste Objekti u domaćinstvu, Apartman, Kuća za odmor, Sobe za iznajmljivanje i Studio apartman. Broj kuća i stanova za odmor koji se ne koriste za kratkoročni najam Broj kuća i stanova za stalno stanovanje REZULTAT 2020 2021 2022 2023 2024 36 40 56 67 63 150 145 140 130 135 860 868 875 881 887 0,22 0,21 0,22 0,22 0,22 Takav rezultat upućuje na zaključak da turizam u promatranoj destinaciji još uvijek ne uzrokuje izražene procese turistifikacije stambenog prostora, niti stvara značajan pritisak na dostupnost stanovanja za lokalno stanovništvo. Istodobno, trend povećanja broja komercijalnih smještajnih objekata ukazuje na postupni razvoj turističke ponude, zbog čega je važno i dalje pratiti ovaj pokazatelj kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u strukturi stambenog fonda.

Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 773 5.2.4. 2 Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m građevinskog područja naselja Pokazatelj broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m² građevinskog područja naselja koristi se za procjenu prostorne gustoće turističkog smještaja unutar izgrađenog građevinskog područja. Ovim pokazateljem analizira se intenzitet korištenja prostora za turističke svrhe u odnosu na ukupnu površinu izgrađenog dijela naselja. Za razliku od pokazatelja koji promatraju odnos turizma i broja stanovnika, ovaj pokazatelj daje uvid u prostorni pritisak turizma, odnosno u kojoj mjeri turistički smještaj zauzima izgrađeni prostor destinacije. Time se može procijeniti postoji li rizik od prekomjerne izgradnje ili prevelike koncentracije smještajnih kapaciteta u određenim dijelovima destinacije. Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: Broj kreveta na 100 m² građevinskog područja broj turističkih kreveta (komercijalni + kuće i stanovi za odmor) = površina građevinskog područja naselja gdje je: • x 100 broj turističkih kreveta - zbroj kreveta u komercijalnom smještaju i procijenjenog broja kreveta u kućama i stanovima za odmor • površina građevinskog područja naselja - ukupna površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama stanovanja i mješovite namjene Vrijednost pokazatelja omogućuje procjenu intenziteta turističkog korištenja prostora te je važan alat za praćenje ravnoteže između turističkog razvoja i prostornog planiranja.

Tablica 37. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje destinacije Sv. Martin na Muri 2 2.4. Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m građevinskog područja naselja PODATAK Površina izgrađenog građevinskog zemljišta u zonama stanovanja i mješovite namjene Broj turističkih kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima (mjesec s najvećim brojem noćenja) Procijenjeni broj kreveta u kućama i stanovima za odmor koji se ne koriste za kratkoročni najam Broj kreveta u objektima (Kuća/Stan za odmor) registriranima u eVisitor REZULTAT 2020 2021 2022 2023 2024 3513000 3584000 3656000 3728000 3800000 755 771 741 825 879 350 370 400 430 460 0 0 0 0 0 0,03 0,03 0,03 0,03 0,04 Rezultati pokazatelja ukazuju na vrlo nisku prostornu gustoću turističkog smještaja unutar građevinskog područja naselja. Tijekom cijelog promatranog razdoblja vrijednost pokazatelja ostaje gotovo nepromijenjena i kreće se oko 0,03 kreveta na 100 m² građevinskog područja, dok se u 2024. godini povećava na 0,04 kreveta na 100 m². Unatoč postupnom povećanju broja turističkih kreveta - koji je porastao s 755 kreveta u 2020. godini na 879 kreveta u 2024. godini, uz dodatni procijenjeni broj kreveta u kućama i stanovima za odmor - ukupni utjecaj na prostornu strukturu naselja ostaje vrlo ograničen. Razlog tome je činjenica da se paralelno povećava i površina izgrađenog građevinskog zemljišta, koja se u promatranom razdoblju povećala s 3.513.000 m² na 3.800.000 m².

Stranica 774 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Takav odnos između rasta smještajnih kapaciteta i rasta građevinskog područja rezultira vrlo niskom prostornom koncentracijom turističkog smještaja, što upućuje na relativno disperziran raspored turističkih objekata unutar naselja. Drugim riječima, turistički smještaj nije koncentriran na malom prostoru niti stvara značajan pritisak na prostorne kapacitete destinacije. Dobiveni rezultati sugeriraju da turistički razvoj u destinaciji trenutno ne uzrokuje prekomjernu izgradnju niti značajnu transformaciju prostora u turističku zonu. Prostorni kapaciteti i dalje omogućuju daljnji razvoj turističkih sadržaja bez ugrožavanja ravnoteže između stanovanja, turističkih aktivnosti i drugih funkcija prostora. Ipak, zbog kontinuiranog rasta turističkih kapaciteta preporučuje se redovito praćenje ovog pokazatelja kako bi se osigurala dugoročna održivost prostornog razvoja destinacije. 5.2.5. Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima Pokazatelj strukture smještajnih kapaciteta izražen u postotnim udjelima koristi se za analizu raspodjele smještajnih kapaciteta prema vrsti smještaja u destinaciji. Cilj pokazatelja je utvrditi kakva je struktura turističke ponude te u kojoj mjeri pojedine vrste smještaja sudjeluju u ukupnom broju raspoloživih kreveta. U okviru ovog pokazatelja smještajni kapaciteti razvrstavaju se u nekoliko osnovnih kategorija: • HOT - broj kreveta u hotelima • KMP - broj kreveta u kampovima • DOM - broj kreveta u objektima u domaćinstvu (apartmani, sobe, kuće za odmor i sl.)

• PKS - broj kreveta u preostalom komercijalnom smještaju (npr. hosteli, pansioni, prenoćišta i slični objekti) Pokazatelj se izražava kao postotni udio pojedine vrste smještaja u ukupnom broju raspoloživih kreveta. Izračunava se prema sljedećoj formuli: Udio pojedine vrste smještaja broj kreveta u određenoj vrsti smještaja = x 100 ukupan broj turističkih kreveta Analiza strukture smještajnih kapaciteta važna je za razumijevanje turističkog profila destinacije, jer različite vrste smještaja privlače različite segmente tržišta te imaju različit utjecaj na prostorno planiranje, zapošljavanje i gospodarske učinke turizma. Tablica 38. Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima destinacije Sv. Martin na Muri 2.5. Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima PODATAK HOT - broj kreveta u hotelima KMP - broj kreveta u kampovima DOM - broj kreveta u objektima u domaćinstvu PKS - broj kreveta u preostalom komercijalnom smještaju REZULTAT 2020 2021 2022 2023 2024 37% 37% 40% 36% 36% 9% 9% 5% 5% 5% 16% 16% 27% 34% 34% 39% 38% 27% 25% 25% 100% 100% 100% 100% 100% Rezultati pokazuju relativno uravnoteženu strukturu smještajnih kapaciteta u destinaciji, uz određene promjene u raspodjeli pojedinih vrsta smještaja tijekom promatranog razdoblja. U 2024. godini struktura smještajnih kapaciteta sastoji se od: • 36% hotelskog smještaja • 5% kampova • 34% objekata u domaćinstvu • 25% preostalog komercijalnog smještaja Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 775 U usporedbi s početkom promatranog razdoblja može se uočiti porast udjela smještaja u domaćinstvu, koji se povećao s 16% u 2020. godini na 34% u 2024. godini. Istodobno je zabilježen pad udjela preostalog komercijalnog smještaja, koji se smanjio s 39% na 25%, dok je udio hotelskog smještaja ostao relativno stabilan i kreće se između 36% i 40%.

Ovakva struktura upućuje na postupno jačanje privatnog smještaja, što je karakteristično za brojne kontinentalne destinacije u kojima se turistička ponuda razvija kroz manje smještajne objekte i obiteljsko poduzetništvo. Istodobno, relativno stabilan udio hotelskog smještaja ukazuje na postojanje važnog segmenta profesionalnog turističkog smještaja koji pridonosi stabilnosti turističke ponude. Ukupna struktura smještajnih kapaciteta može se ocijeniti relativno raznolikom, što omogućuje prilagodbu različitim turističkim segmentima i tipovima potražnje. Raznolikost smještajne ponude pridonosi otpornosti turističkog sektora i omogućuje razvoj različitih oblika turizma, uključujući obiteljski, ruralni i aktivni turizam. 5.3. TURISTIČKA POTRAŽNJA 5.3.1. Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone Pokazatelj intenziteta stacionarnog turizma mjeri odnos između prosječnog broja turista koji borave u destinaciji tijekom vršnih dana turističke sezone i ukupnog broja stalnih stanovnika. Ovaj pokazatelj koristi se za procjenu razine turističkog opterećenja destinacije, odnosno za utvrđivanje u kojoj mjeri turistički promet nadmašuje ili približava broj stanovnika. U izračun pokazatelja uključuju se svi turisti koji borave u destinaciji, neovisno o tome borave li u komercijalnom ili nekomercijalnom smještaju. Time se dobiva realnija slika stvarnog broja osoba koje u određenom trenutku koriste infrastrukturu, javne prostore i usluge destinacije.

Pokazatelj se izračunava prema sljedećoj formuli: Intenzitet turizma prosječan dnevni broj turista u vršnom razdoblju = broj stalnih stanovnika gdje je: • prosječan dnevni broj turista - prosječan broj turista koji istodobno borave u destinaciji tijekom vršnih dana turističke sezone • broj stalnih stanovnika - ukupan broj stanovnika destinacije Vrijednost pokazatelja pokazuje koliki je odnos turista i stanovnika u vršnom razdoblju turističke aktivnosti. Vrijednosti veće od 1 ukazuju na situacije u kojima broj turista nadmašuje broj stanovnika, dok niže vrijednosti upućuju na relativno umjeren turistički intenzitet. Tablica 39. Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone destinacije Sv. Martin na Muri 3.1. Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone PODATAK 2020 2021 2022 2023 2024 Prosječni dnevni broj turista 250 300 360 430 500 Broj stalnih stanovnika u destinaciji 2250 2391 2398 2378 2371 REZULTAT 0,11 0,13 0,15 0,18 0,21 Rezultati pokazatelja ukazuju na postupni rast intenziteta turističkog prometa u destinaciji tijekom promatranog razdoblja, ali i dalje na relativno nisku razinu turističkog opterećenja. Stranica 776 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Vrijednost pokazatelja povećala se s 0,11 turista po stanovniku u 2020. godini na 0,21 turista po stanovniku u 2024. godini. Rast vrijednosti pokazatelja prvenstveno je posljedica povećanja prosječnog dnevnog broja turista, koji je u promatranom razdoblju porastao s 250 na 500 turista, dok se broj stanovnika zadržava na približno istoj razini.

Unatoč tom rastu, vrijednost pokazatelja i dalje je znatno manja od 1, što znači da broj turista tijekom vršnih dana turističke sezone ne prelazi broj stanovnika destinacije. Drugim riječima, turistički promet i dalje ostaje na razini koja ne uzrokuje prekomjerno opterećenje prostora, infrastrukture i javnih usluga. Ovakav odnos između broja turista i stanovnika karakterističan je za kontinentalne destinacije s umjerenim turističkim prometom, u kojima turizam predstavlja važan gospodarski sektor, ali ne dominira u svakodnevnom životu lokalne zajednice. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da destinacija trenutno raspolaže dovoljnim društvenim i infrastrukturnim kapacitetima za prihvat postojećeg turističkog prometa, a istodobno postoji i određeni prostor za daljnji razvoj turizma bez značajnog narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva. Međutim, kontinuirani rast turističkog prometa sugerira potrebu za redovitim praćenjem ovog pokazatelja kako bi se pravodobno uočile eventualne promjene u razini turističkog opterećenja destinacije. 5.3.2. Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama Pokazatelj nezadovoljstva zbog gužve na ulicama, trgovima i turističkim atrakcijama mjeri percepciju lokalnog stanovništva o razini turističkog opterećenja javnih prostora u destinaciji. Riječ je o društvenom pokazatelju prihvatnog kapaciteta koji omogućuje procjenu utječe li turistički promet na svakodnevno korištenje javnih površina i kvalitetu života lokalne zajednice.

Podaci za ovaj pokazatelj prikupljaju se putem anketnog istraživanja među stanovnicima destinacije. Ispitanici procjenjuju razinu nezadovoljstva gužvama koristeći Likertovu ljestvicu od 1 do 7, gdje pojedine vrijednosti označavaju sljedeće: • 1 - uopće ne predstavlja problem • 2 - vrlo mali problem • 3 - mali problem • 4 - umjeren problem • 5 - veći problem • 6 - značajan problem • 7 - vrlo velik problem Konačni rezultat pokazatelja izračunava se kao udio ispitanika koji su gužve ocijenili kao značajan ili vrlo velik problem, odnosno kao postotak negativnih odgovora u ukupnom broju ispitanika. Ovaj pokazatelj posebno je važan jer ukazuje na društvenu prihvatljivost turističkog prometa i može biti rani signal pojave problema prenapučenosti ili konflikata između turista i lokalnog stanovništva. Tablica 40 Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama destinacije Sv. Martin na Muri 3.2. PH1 Nezadovoljstvo zbog gužve na ulicama/trgovima/atrakcijama Odgovor Udio (%) 1 44 2 16 3 4 4 16 s 4 6 12 7 4 Konačan izračun (%) 16% Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 777 Rezultati ankete pokazuju da 16% ispitanika smatra gužve na ulicama, trgovima i turističkim atrakcijama značajnim problemom. To znači da većina stanovnika ne doživljava turistički promet kao ozbiljan izvor opterećenja javnih prostora. Distribucija odgovora pokazuje da najveći dio ispitanika gužve percipira kao manji ili umjeren problem, dok samo manji dio stanovništva smatra da gužve značajno narušavaju kvalitetu svakodnevnog života. Takav rezultat ukazuje na relativno dobru ravnotežu između turističkih aktivnosti i korištenja javnog prostora od strane lokalne zajednice.

S obzirom na to da je udio negativnih percepcija relativno nizak, može se zaključiti da trenutna razina turističkog prometa ne uzrokuje značajnu prenapučenost javnih prostora. Turisti i lokalno stanovništvo očito uspijevaju dijeliti javne prostore bez izraženijih konflikata ili osjećaja preopterećenosti. Istodobno, činjenica da dio stanovnika ipak prepoznaje gužve kao problem ukazuje na potrebu za kontinuiranim praćenjem ovog pokazatelja, osobito u razdobljima povećanog turističkog prometa ili tijekom većih događanja. Pravodobno praćenje percepcije stanovnika omogućuje upravljačima destinacije da poduzmu odgovarajuće mjere upravljanja posjetiteljima, poput boljeg prostornog rasporeda turističkih aktivnosti, unapređenja infrastrukture ili usmjeravanja posjetitelja prema manje opterećenim lokacijama. Ukupno gledano, dobiveni rezultat upućuje na zaključak da destinacija trenutno ne pokazuje znakove prenapučenosti javnih prostora, a percepcija lokalnog stanovništva ostaje relativno pozitivna u odnosu na turistički promet. 5.4. RESURSNO ATRAKCIJSKA OSNOVA 5.4.1. Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama Pokazatelj koncentracije materijalnih atrakcija koristi se za procjenu prostorne raspodjele turističkih atrakcija unutar destinacije. Cilj ovog pokazatelja je utvrditi u kojoj mjeri su atrakcije koncentrirane na određenom području ili su prostorno ravnomjernije raspoređene. Materijalne turističke atrakcije obuhvaćaju fizičke elemente turističke ponude kao što su kulturna baština, prirodne znamenitosti, muzeji, interpretacijski centri, povijesni lokaliteti, kulturne ustanove ili druge posjetiteljske točke koje predstavljaju motiv dolaska turista.