Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026. - 2030.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 731 Turistička RB Naziv JLS zajednica Turistička zajednica 112 Grad Mursko Središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 113 Grad Mursko Središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 114 Grad Mursko Središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 115 Grad Mursko Središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 116 Općina Vratišinec područja Mura i gorice Turistička zajednica 117 Općina Vratišinec područja Mura i gorice Turistička zajednica 118 Općina Vratišinec područja Mura i gorice Turistička zajednica 119 Općina Vratišinec područja Mura i gorice Turistička zajednica 120 Općina Vratišinec područja Mura i gorice Turistička zajednica 121 Općina Podturen područja Mura i gorice Turistička zajednica 122 Općina Podturen područja Mura i gorice Turistička zajednica 123 Općina Podturen područja Mura i gorice Turistička zajednica 124 Općina Selnica područja Mura i gorice Turistička zajednica 125 Općina Selnica područja Mura i gorice Turistička zajednica 126 Općina Selnica područja Mura i gorice Turistička zajednica 127 Općina Selnica područja Mura i gorice Turistička zajednica 128 Općina Selnica područja Mura i gorice Grad Mursko Središće, Turistička zajednica Općina Podturen, Op- 129 područja Mura i gorice ćina Vratišinec, Općina Selnica Grad Mursko Središće, Turistička zajednica Općina Podturen, Op- 130 područja Mura i gorice ćina Vratišinec, Općina Selnica Turistička zajednica Grad Mursko Središće, 131 područja Mura i gorice Općina Selnica Turistička zajednica 132 Grad Mursko Središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 133 Grad Mursko Središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 134 Općina Selnica područja Mura i gorice Kategorija Naziv atrakcije atrakcije SRC Zalešće Prirodna atrakcija September v Središću Manifestacija Murski polumaraton Sportska atrakcija Martinje u Gradu rudara Manifestacija Etno zbirka Mamičina škrija, Kulturna atrakcija Gornji Kraljevec Dom dr. Vinka Žganca, Kulturna atrakcija Vratišinec Žgančevi zapisi Manifestacija Mamičina škrija Manifestacija Crkva uzvišenja sv. Križa Kulturna atrakcija Vratišinec Crkva svetog Martina Podturen Kulturna atrakcija Kuća starina obitelji Strahija, Kulturna atrakcija Nedeljko, Murk Turenski fašnik Manifestacija Crkva sv. Marka Selnica Kulturna atrakcija Muzej starodobnih vozila Kulturna atrakcija »Šardi« Namatanje pikača Manifestacija Vina z brajdi - Martinje Manifestacija Božićni sajam Manifestacija Adventura na sjeveru Manifestacija Biciklijada Od Mure do Goric Sportska atrakcija Vincekovo Manifestacija Što smo kaj smo kak kuhamo Manifestacija Filmski festival Ivo Šubić Manifestacija Ficko - festival međimurske Manifestacija žganice Stranica 732 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.

Turistička RB Naziv JLS zajednica Turistička zajednica 135 Grad Mursko Središće područja Mura i gorice 136 TZP Srce Međimurja Nedelišće 137 TZP Srce Međimurja Nedelišće 138 TZP Srce Međimurja Nedelišće 139 TZP Srce Međimurja Nedelišće 140 TZP Srce Međimurja Sveti Juraj na Bregu 141 TZP Srce Međimurja Šenkovec 142 TZP Srce Međimurja Sveti Juraj na Bregu 143 TZP Srce Međimurja Sveti Juraj na Bregu 144 TZP Srce Međimurja Nedelišće 145 TZP Srce Međimurja Nedelišće 146 TZP Srce Međimurja Nedelišće 147 TZP Srce Međimurja Nedelišće 148 TZP Srce Međimurja Nedelišće 149 TZP Srce Međimurja Nedelišće 150 TZP Srce Međimurja Sveti Juraj na Bregu 151 TZP Srce Međimurja Nedelišće Turistička zajednica 152 Grad Čakovec grada Čakovca Turistička zajednica 153 Grad Čakovec grada Čakovca Turistička zajednica 154 Grad Čakovec grada Čakovca Turistička zajednica 155 Grad Čakovec grada Čakovca Turistička zajednica 156 Grad Čakovec grada Čakovca Kategorija Naziv atrakcije atrakcije Centar za kulturu »Rudar« Kulturna atrakcija Smotra Međimurske popevke Manifestacija u Nedelišću Umijeće pletenja uporabnih Etno atrakcija i manifepredmeta od komušine (cekari) stacija i festival cekara Crkva Pohoda Blažene Djevice Religijska baština Marije, Macinec Crkva Presvetog Trojstva, Religijska baština Nedelišće Crkva sv. Jurja i župni dvor, Religijska baština Lopatinec, Pleškovec Kapela Svete Jelene i Mauzolej Religijska baština obitelji Zrinski u Šenkovcu Bedekovićeve grabe, Mali Prirodna atrakcija Mihaljevec Matulov grunt, Frkanovec Etno atrakcija Platana, Nedelišće Prirodna atrakcija Horvatova stara kovačnica Etno atrakcija u Gornjem Hrašćanu Povijesna zbirka štrekari Etno atrakcija u Dunjkovcu Kulturno-povijesna Tiskarska preša, Nedelišće atrakcija Tradicijske kuće u Črečanu Etno atrakcija Božićni koncert u Nedelišću Manifestacija Accredo centar, Zasadbreg Rekreativna atrakcija Međimurec - međunarodni Manifestacija nogometni turnir U14 Međimurski fašnik u Čakovcu Manifestacija Porcijunkulovo Manifestacija Muzej Međimurja Čakovec, Muzej / Povijesna Riznica Međimurja / Stari grad znamenitost Zrinskih Perivoj Zrinski Prirodna atrakcija Edukativna atrakcija, Kamen spoticanja /Židovsko tematska ruta, religijska groblje baština Izvor: LTZ na području Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o.

2.7. TURISTIČKE USLUGE Cilj ove analize je utvrditi postojeću ponudu turističkih usluga i pratećih sadržaja koji su od značaja za posjetitelje, kao i identificirati ključne mogućnosti za njihovo unapređenje i daljnji razvoj. Promatrajući cjelokupnu destinaciju, vidljivo je kako Međimurje raspolaže raznolikom i sadržajno bogatom ponudom koja obuhvaća širok spektar usluga - od organizacije putovanja i specijaliziranih turističkih doživljaja, preko smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, pa sve do maloprodajnih, kulturnih i edukativnih sadržaja. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 733 U segmentu turističkih usluga, na području destinacije djeluje više licenciranih turističkih vodiča, ponajviše koncentriranih u Čakovcu i Svetom Martinu na Muri. Turističke agencije prisutne su u glavnim turističkim središtima poput Čakovca, Svetog Martina na Muri i Preloga, no riječ je uglavnom o manjim subjektima koji nude izletničke i incoming programe. Iako postoji solidna osnova za razvoj organiziranih turističkih proizvoda, primjetan je nedostatak koordiniranog sustava paket-aranžmana na razini cijele destinacije, što predstavlja prostor za unapređenje. Posebno je razvijen segment turizma posebnih interesa. Vinski i eno-gastronomski turizam snažno je zastupljen kroz organizirane posjete vinarijama i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, osobito u Štrigovi, Svetom Martinu na Muri i Nedelišću. Zdravstveni i wellness turizam predvode Terme Sveti Martin, koje nude cjelovite programe rehabilitacije, opuštanja i aktivnog odmora. Istovremeno, sportski i rekreativni turizam obuhvaća organizirane biciklističke izlete, mogućnost najma bicikala te vođene šetnje i ornitološke ture, čime se dodatno valoriziraju prirodni resursi destinacije.

Turističko vođenje i interpretacija baštine razvijeni su kroz niz lokaliteta i institucija, poput Centra za posjetitelje »Med dvemi vodami«, Matulovog grunta,Spomen dom rudarstva »Cimper« etno-kuća i muzeja, gdje se posjetiteljima nude edukativni i interpretativni sadržaji. Unatoč tome, nedostaje jedinstvena mreža certificiranih vodiča s jasno profiliranim tematskim turama, što bi dodatno unaprijedilo kvalitetu doživljaja. Smještajna i ugostiteljska ponuda također su raznolike, ali teritorijalno neujednačene. Najrazvijeniji smještajni kapaciteti nalaze se u Svetom Martinu na Muri, gdje dominiraju Terme i apartmanski smještaj, dok su ruralne kuće za odmor i manji objekti prisutni u Štrigovi, Nedelišću i Selnici. Grad Čakovec raspolaže ograničenim hotelskim kapacitetima, ali nudi kvalitetan privatni smještaj. Kamping i glamping segment još uvijek nije dovoljno razvijen, iako postoji izražen potencijal. Ugostiteljska ponuda temelji se na kombinaciji tradicionalnih i suvremenih objekata. Restorani i konobe s regionalnim identitetom, poput Međimurskih dvora, Terbotza i drugih, čine važan dio ponude, dok brojni OPG- ovi nude autentična gastronomska iskustva kroz kušaonice i izravnu prodaju lokalnih proizvoda. Upravo ta autentičnost predstavlja jednu od ključnih konkurentskih prednosti destinacije. U segmentu maloprodaje i pratećih sadržaja, posjetiteljima su dostupne suvenirnice i prodavaonice lokalnih proizvoda, osobito u Čakovcu i Svetom Martinu na Muri, dok turističko-informativni centri nude dodatne promotivne materijale i autohtone proizvode. Otvorene tržnice u Čakovcu i Prelogu pružaju autentičan doživljaj lokalnog života, a brojni OPG-ovi omogućuju izravnu kupnju vina, meda, sira i rukotvorina. Infrastrukturni sadržaji poput bankomata, mjenjačnica i benzinskih postaja dobro su razvijeni u većim središtima, dok je u manjim naseljima njihova dostupnost ograničena, što upućuje na potrebu boljeg informiranja i signalizacije.

Zabavni, kulturni i edukativni sadržaji dodatno obogaćuju ponudu destinacije. Brojne manifestacije, poput Porcijunkulova, Urbanova, Trash and burna, Martinja, Festivala rimske kulture, Ljeta uz Muru I Svetomartinskog krampuslaufa doprinose atraktivnosti tijekom cijele godine. Edukativni centri i radionice, osobito u okviru OPG-ova, omogućuju posjetiteljima aktivno sudjelovanje i dublje upoznavanje lokalne tradicije i načina života. Zaključno, Međimurje raspolaže kvalitetnom i raznolikom turističkom ponudom koja se temelji na autentičnosti, očuvanoj prirodi i bogatoj kulturnoj baštini. Ključne snage destinacije očituju se u raznovrsnosti proizvoda - od vina i gastronomije do wellnessa i aktivnog turizma - kao i u visokoj razini kvalitete pojedinih objekata i usluga. Međutim, uočene slabosti odnose se prvenstveno na nedovoljnu povezanost dionika, izostanak sustavno oblikovanih paket-aranžmana te nedostatak centraliziranog mjesta za pregled i rezervaciju usluga. U tom kontekstu, daljnji razvoj destinacije trebao bi biti usmjeren na uspostavu jedinstvene baze svih pružatelja turističkih usluga, jače povezivanje dionika kroz tematske turističke proizvode i itinerare, standardizaciju i promociju turističkih vodiča te razvoj digitalnih rješenja, poput mobilne aplikacije ili centralne online platforme, koja bi omogućila jednostavan pregled i rezervaciju cjelokupne ponude destinacije. 2.8. ANALIZA RESURSNE OSNOVE Resursna osnova predstavlja ključni temelj za dugoročni razvoj održivog, konkurentnog i diferenciranog turističkog proizvoda. U slučaju Međimurja, riječ je o prostoru iznimne koncentracije prirodnih i kulturnih vrijednosti koje zajedno stvaraju snažan identitetski okvir destinacije. Analiza resursne osnove pokazuje kako Međimurje raspolaže bogatstvom materijalnih i nematerijalnih resursa, od kojih dio već sudjeluje u turističkoj ponudi, dok značajan dio još uvijek nije u potpunosti valoriziran, ali posjeduje visok razvojni potencijal.

U području kulture i baštine, Međimurje se ističe raznovrsnim i vrijednim kulturnim dobrima koja svjedoče o bogatoj povijesti i kontinuitetu života na ovom prostoru. Među najvažnijim objektima posebno se izdvajaju Stari grad Čakovec s Muzejom Međimurja kao središnja kulturno-povijesna institucija regije, zatim barokna Stranica 734 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. crkva sv. Jeronima u Štrigovi, kapela sv. Jelene i mauzolej Zrinskih u Šenkovcu, kao i Spomen dom rudarstva Cimper u Murskom Središću koji predstavlja vrijedan primjer industrijske baštine. Ovi lokaliteti već imaju određenu razinu turističke valorizacije, ali i dodatni potencijal za interpretaciju kroz suvremene muzeološke i doživljajne koncepte. Jednako važan segment čini nematerijalna kulturna baština, koja u Međimurju ima iznimno snažnu i autentičnu prisutnost. Međimurska popevka, upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine, predstavlja jedinstveni glazbeni izraz i snažan simbol identiteta regije. Tradicijski običaji vezani uz vinogradarstvo, poput Vincekova, Martinja i Urbanova, duboko su ukorijenjeni u svakodnevni život lokalne zajednice, dok aktivnosti poput komušanja kukuruza, izrade rukotvorina od luščinja, cekera i tradicijskih okupljanja (prela) nude velik potencijal za razvoj participativnih i edukativnih turističkih doživljaja. Posebnu vrijednost dodatno potvrđuje i umijeće skelarenja, kao nematerijalno kulturno dobro koje svjedoči o tradicionalnim načinima života uz rijeku Muru i Dravu, dok pokladni običaji, utjelovljeni kroz maske poput Cimera, Pikača i Lafri, predstavljaju živuću tradiciju koja spaja zajednicu i doprinosi očuvanju lokalnog identiteta.

Uz nematerijalnu baštinu, značajnu ulogu imaju i manji, ali izuzetno vrijedni prirodni i krajobrazni lokaliteti. Bedekovićeve grabe, kao botanički rezervat, te Lovrecove platane kao spomenici prirode, predstavljaju vrijedne resurse koji se mogu kvalitetno integrirati u tematske, interpretacijske i edukativne turističke rute. Dodatnu vrijednost turističkoj ponudi daje i šetnica Mursko Središće - Sveti Martin na Muri, koja kao tematska staza povezuje prirodnu i kulturnu baštinu prostora te omogućuje razvoj održivih oblika rekreacije i interpretacije destinacije. Dodatni sloj kulturne ponude čine arheološki lokaliteti, posebice u okolici Šenkovca i Preseke, koji još uvijek nisu sustavno uključeni u turističke tokove. Njihova valorizacija kroz tematske rute i suradnju s akademskom zajednicom mogla bi značajno obogatiti ponudu kulturnog turizma. Slično tome, tradicijski obrti i zanati, poput kovačije, bačvarstva ili izrade drvenih i pletenih predmeta, i dalje postoje, ali izvan formalne turističke ponude. Njihova revitalizacija i uključivanje u turističke programe može doprinijeti očuvanju baštine, ali i stvaranju autentičnih suvenira i radionica za posjetitelje. Posebnu vrijednost imaju i vjerska događanja, poput procesija i proštenja vezanih uz blagdane sv. Jurja i Marije, koja imaju snažnu društvenu i identitetsku ulogu, ali i potencijal za razvoj duhovnog turizma. U gastronomskom smislu, Međimurje raspolaže nizom autohtonih proizvoda s izraženim identitetom - poput pušipela kao vinske perjanice regije te tradicionalnih jela poput međimurske gibanice, turoša, zlevke i mesa z tiblice. Upravo ova kombinacija vina i gastronomije predstavlja snažan temelj za daljnji razvoj eno-gastro turizma.

Lokalna arhitektura dodatno obogaćuje resursnu osnovu, pri čemu se ističu tradicijske drvene i zidane kuće koje su sačuvane diljem regije. Primjeri poput Matulovog grunta ili Mamičine škrinje pokazuju kako se ovi objekti mogu uspješno integrirati u turističku ponudu kroz interpretaciju baštine, tematska sela ili smještajne kapacitete s naglašenom pričom i identitetom. Prirodna osnova Međimurja jednako je impresivna i predstavlja jedan od ključnih elemenata njegove atraktivnosti. Valoviti brežuljci prekriveni vinogradima, voćnjacima i šumama stvaraju prepoznatljiv krajobraz, a lokaliteti poput Mađerkinog brega i Mohokosa nude iznimne panoramske vizure te potencijal za razvoj vidikovaca, rekreativnih sadržaja i fotografskog turizma. Ovaj sklad prirode i krajolika jedan je od najvažnijih elemenata doživljaja destinacije. Zaštićena prirodna područja dodatno naglašavaju vrijednost prostora. Regionalni park Mura-Drava predstavlja ekološki iznimno vrijednu zonu međunarodnog značaja, pogodnu za razvoj eko-turizma, edukacijskih programa i promatranja ptica. Bedekovićeve grabe, kao botanički rezervat, te Lovrecove platane kao spomenici prirode, predstavljaju manje, ali izuzetno vrijedne lokalitete koji se mogu integrirati u tematske i edukativne rute. Rijeka Mura, zajedno sa svojim starim rukavcima, mlinovima na vodi i tradicionalnim skelama, predstavlja jednu od najautentičnijih prirodnih atrakcija regije. Njezini potencijali za razvoj plovidbe, veslanja, vođenih tura i interpretacijskih sadržaja još uvijek nisu u potpunosti iskorišteni. Uz to, niz manje poznatih lokaliteta poput Kuršanečkog luga, retencije Jegersek, Tulipanovca ili Frkanovečkih brega pruža mogućnosti za razvoj tzv. »tihog turizma«, odnosno ponude usmjerene na mir, prirodu i digitalni odmak od svakodnevice.

Zaključno, Međimurje se može definirati kao regija izuzetno visoke koncentracije raznolikih mikro-lokacija, u kojoj se na malom prostoru isprepliću vinogradarski krajolici, bogata kulturna baština i autentična tradicija. Njegovu posebnost čine sklad prirode i kulture, očuvana i živuća baština, snažan identitet temeljen na autohtonim proizvodima i glazbi, te prirodna raznolikost povezana s rijekama, brežuljcima i ruralnim prostorom. Kako bi se ovi resursi u potpunosti valorizirali, nužno je usmjeriti razvoj prema stvaranju interpretacijskih sadržaja i tematskih ruta, revitalizaciji tradicijskih obrta, jačanju digitalne vidljivosti lokaliteta te aktivnoj suradnji s lokalnom zajednicom u cilju održivog upravljanja. Poseban naglasak treba staviti na razvoj integriranih doživljaja kroz tematske itinerare poput »Puta vode i vina«, »Zvuka i okusa Međimurja« ili »Tihih bregova i zaboravljenih priča«, koji bi objedinjavali ključne resurse i pretvarali ih u prepoznatljive turističke proizvode. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 735 2.9. ANALIZA JAVNE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE Na području destinacije evidentirana je raznolika i prostorno raspoređena javna turistička infrastruktura koja obuhvaća ukupno 152 jedinice turističke infrastrukture (JTI). Struktura infrastrukture jasno pokazuje naglašenu ulogu ostalih oblika infrastrukture (109), dok je primarna infrastruktura zastupljena s 22 jedinice, a sekundarna s 21 jedinicom. Ovakav odnos upućuje na činjenicu da destinacija raspolaže širokom bazom sadržaja koji nadopunjuju turističku ponudu, ali istovremeno ukazuje na prostor za jačanje ključnih (primarnih) nositelja turističke atraktivnosti u skladu s načelima iz Pravilnik o javnoj turističkoj infrastrukturi, koji naglašava važnost funkcionalno i sadržajno zaokružene infrastrukture.

Analiza prema vrstama infrastrukture pokazuje izrazitu dominaciju info punktova, turističke signalizacije i interpretacijskih sadržaja te parkirališne infrastrukture. Ovi podaci ukazuju na dobru razvijenost osnovne logističke i informacijske potpore turistima, što je ključan preduvjet za kvalitetno upravljanje posjetiteljskim tokovima. Također, značajan udio imaju biciklističke rute i pješačke staze, što potvrđuje stratešku orijentaciju destinacije prema aktivnom i održivom turizmu, osobito cikloturizmu i rekreaciji u prirodi. S druge strane, pojedine kategorije su slabo zastupljene ili gotovo marginalne, poput kupališta, kongresnih centara, interpretacijskih centara te objekata posvećenih znamenitim osobama. Ovakva struktura ukazuje na nedovoljno razvijene specijalizirane sadržaje koji bi mogli generirati veću dodanu vrijednost, produžiti boravak turista i diversificirati ponudu, osobito u segmentima kulturnog, zdravstvenog i poslovnog turizma. Prostorna distribucija infrastrukture dodatno naglašava koncentraciju sadržaja u nekoliko ključnih jedinica lokalne samouprave. Grad Čakovec prednjači s čak 83 evidentirane jedinice, što ga jasno pozicionira kao administrativno, kulturno i turističko središte destinacije. Slijede Štrigova (16), Sveti Martin na Muri (15) i Nedelišće (21), koje zajedno čine jezgru turističke aktivnosti, osobito u segmentima eno-gastronomije, wellness turizma i aktivnog odmora. Nasuprot tome, pojedine JLS imaju vrlo ograničen broj infrastrukture (1-2 jedinice), što ukazuje na neravnomjernu razvijenost i potrebu za ciljanim ulaganjima u manje razvijena područja.

Zaključno, destinacija raspolaže solidnom osnovom javne turističke infrastrukture, posebno u segmentima dostupnosti, signalizacije i rekreacijskih sadržaja. Međutim, u skladu s važećim normativnim okvirom i principima održivog razvoja turizma, ključni izazov predstavlja jačanje primarne infrastrukture i razvoj tematski profiliranih sadržaja (interpretacijski centri, kulturne atrakcije, kongresni kapaciteti), kao i ravnomjernija teritorijalna distribucija infrastrukture. Takav pristup omogućio bi povećanje konkurentnosti destinacije, bolju disperziju turističkih tokova te dugoročno održivo upravljanje turističkim razvojem. U nastavku se nalaze tablični prikazi javne turističke infrastrukture po kategorijama, vrstama te disperziji po jedinicama lokalne samouprave, a potpuni popis javne turističke infrastrukture nalazi se u prilogu ovog Plana. Tablica 12. Javna turistička infrastruktura cjelokupne destinacije (popis) Kategorija JTI Broj od vrsta Ostalo 109 Primarna JTI 22 Sekundarna JTI 21 Ukupni zbroj 152 Vrsta JTI Broj JTI Arheološka nalazišta 1 Biciklistička ruta 13 Centar za posjetitelje 7 Dvorci,kurije,utvrde 2 Info ploče, tur.signalizacija 35 Interpretacijski centar 3 Javni sanitarni čvorovi 2 Kongresni centar 2 Kupalište 1 Odmorište-vidikovac 4 Parkirališta 42 Stranica 736 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Vrsta JTI Broj JTI Pješačke staze 11 Plutajući objekti 2 Povijesni spomenici 8 Rodna kuća poznate osobe 1 Sportski objekti 14 Šetnice 2 Vozila-plovila za prijevoz... 2 Ukupni zbroj 152 JLS Broj JTI Čakovec 83 Donji Vidovec-Prelog 1 Mursko Središće 6 Mursko Središće-Donji Vidovec 1 Nedelišće 21 Prelog 2 Sveti Juraj na bregu 2 Sveti Juraj na Bregu - Čakovec 2 Sveti Martin na Muri 15 Šenkovec 1 Štigova 1 Štrigova 16 Vratišinec 1 Ukupni zbroj 152 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o.

2.10. ANALIZA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Analiza komunalne i tehničke infrastrukture pokazuje da Međimurje raspolaže stabilnim i funkcionalnim sustavima koji u velikoj mjeri podržavaju razvoj turizma, ali i ukazuje na određene izazove i razvojne prilike, osobito u ruralnim i brežuljkastim dijelovima destinacije. Infrastrukturna opremljenost predstavlja važan temelj za kvalitetno iskustvo posjetitelja, ali i za održivo upravljanje turističkim rastom, zbog čega je nužno promatrati njezin razvoj u korelaciji s turističkim potrebama i suvremenim trendovima. U segmentu energetske infrastrukture, regija je pouzdano priključena na nacionalnu elektroenergetsku mrežu, s dostatnim kapacitetima za potrebe stanovništva i turističkog sektora. Modernizirane transformatorske stanice i redovito održavanje mreže dodatno osiguravaju stabilnost sustava. Međutim, poseban razvojni potencijal leži u korištenju obnovljivih izvora energije. Velik broj sunčanih dana, zajedno s rasprostranjenim krovnim površinama na kućama za odmor, OPG-ovima i vinskim kućama, čini Međimurje iznimno pogodnim za razvoj solarnih elektrana. Već postoje pozitivni primjeri implementacije takvih rješenja, primjerice u vinarijama i Termama Sveti Martin, što ukazuje na mogućnost šire primjene. Dugoročno gledano, razvoj mikroenergetskih mreža i lokalnih strategija temeljenih na obnovljivim izvorima energije - uključujući fotonaponske sustave, biomasu i geotermalnu energiju - može značajno doprinijeti energetskoj održivosti destinacije.

Telekomunikacijska infrastruktura u Međimurju relativno je dobro razvijena, s gotovo potpunom pokrivenošću mobilnom 4G mrežom te dostupnošću brzog interneta (optika i DSL) u većim naseljima i turističkim središtima poput Čakovca. Ipak, u izdvojenim ruralnim područjima, osobito na vinskim brežuljcima i u manjim naseljima, i dalje postoji slabija dostupnost internetske mreže. To predstavlja izazov u kontekstu razvoja pametne destinacije, budući da suvremeni turistički proizvodi sve više ovise o digitalnoj povezanosti. Stoga je nužno ulagati u jačanje ruralne digitalne infrastrukture, uključujući postavljanje javnih Wi-Fi točaka na izletištima, biciklističkim i pješačkim stazama te ključnim turističkim punktovima. Implementacija digitalnih rješenja poput QR vodiča, pametne signalizacije i e-bike sustava dodatno naglašava potrebu za kvalitetnom mrežnom pokrivenošću. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 737 U području vodoopskrbe, sustav je stabilan i pouzdan te pokriva sva naselja, uključujući i turistički relevantne lokacije. Međutim, izazovi su izraženiji u segmentu odvodnje i kanalizacije, osobito u brežuljkastim područjima i vikend zonama, gdje dio objekata još uvijek koristi septičke jame. Takva rješenja predstavljaju potencijalni ekološki rizik, posebno u kontekstu povećanog turističkog prometa. Stoga je prioritet ubrzati razvoj centraliziranih kanalizacijskih sustava u tim područjima, uz paralelnu edukaciju lokalnih dionika o održivim i ekološki prihvatljivim sustavima obrade otpadnih voda.

Sustav gospodarenja otpadom u većini je općina organiziran kroz odvojeno prikupljanje, uz operativnu podršku komunalnih poduzeća poput Komunalca Čakovec. Na terenu su uspostavljeni tzv. »zeleni otoci«, no uočava se potreba za boljom preglednošću, standardizacijom i kontinuiranom edukacijom korisnika. Poseban izazov predstavlja povećani pritisak na sustav tijekom velikih manifestacija, poput Urbanova ili Martinja, kada dolazi do naglog povećanja količine otpada. U tom kontekstu nužno je unaprijediti logistiku odvoza otpada, ali i povećati broj i dostupnost spremnika za reciklažu, osobito u vinorodnim i rekreativnim zonama. Sigurnosni aspekt infrastrukture također je važan segment u razvoju destinacije. Iako na području Međimurja nema minski sumnjivih zona, određeni izazovi prisutni su u kontekstu neklasificiranih biciklističkih i makadamskih puteva, osobito u brežuljkastim dijelovima. Takve rute mogu predstavljati poteškoću za posjetitelje bez adekvatne pripreme ili informacija. Dodatno označavanje planinarskih, biciklističkih i šumskih staza, osobito u vrijeme većih događanja poput Vincekovog pohoda, ključno je za povećanje sigurnosti i kvalitete boravka. Zaključno, komunalna i tehnička infrastruktura Međimurja može se ocijeniti kao solidno razvijena i funkcionalna, no daljnji razvoj turizma zahtijeva ciljane intervencije i modernizaciju. Prioriteti uključuju jačanje digitalne infrastrukture u ruralnim područjima, ubrzanje ulaganja u sustave odvodnje i vodnog gospodarstva, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije te bolju integraciju turističke i komunalne infrastrukture. Upravo kroz takav integrirani pristup moguće je osigurati održiv razvoj destinacije, podići kvalitetu usluge i unaprijediti cjelokupno iskustvo posjetitelja.

2.11. ANALIZA PROMETNE INFRASTRUKTURE Prometna infrastruktura i dostupnost predstavljaju jedan od ključnih elemenata turističke konkurentnosti destinacije, jer izravno utječu na lakoću dolaska, kretanje unutar prostora te ukupno iskustvo posjetitelja. U tom kontekstu, Međimurje se može ocijeniti kao dobro povezano i lako dostupno područje, osobito za individualne goste i izletnike, pri čemu cestovni promet ima dominantnu ulogu. Regija je kvalitetno povezana s ostatkom Hrvatske te susjednim državama Slovenijom i Mađarskom, ponajprije zahvaljujući autocesti A4 koja omogućuje brz i jednostavan dolazak iz smjera Zagreba preko Varaždina prema Čakovcu i dalje prema sjeveru. Uz to, mreža državnih cesta, poput D209, D3 i D20, osigurava dobru povezanost unutar same regije, ali i s okolnim područjima. Ovakva prometna struktura čini Međimurje lako dostupnim za jednodnevne i vikend posjete, što je posebno važno za kontinentalni turizam. Unutar same destinacije, tzv. mikro-dostupnost na zadovoljavajućoj je razini. Većina naselja povezana je asfaltiranim prometnicama koje prate specifičan valoviti reljef, što dodatno doprinosi atraktivnosti prostora, osobito za razvoj biciklističkog i izletničkog turizma. Turističke točke poput vidikovaca, vinskih kuća i mlinova uglavnom su dostupne vozilom, no u pojedinim slučajevima uočava se potreba za boljom signalizacijom, kao i za proširenjem ili unapređenjem prometnica, osobito u vinogradarskim područjima gdje su ceste često uske. Željeznička infrastruktura ima ograničenu ulogu u turističkom prometu. Čakovec predstavlja glavno željezničko čvorište s linijama prema Zagrebu (preko Varaždina) i Mađarskoj (preko Kotoribe), dok manja mjesta poput Murskog Središća, Nedelišća i Donjeg Kraljevca imaju vlastite stanice. Međutim, lokalni putnički promet nije dovoljno razvijen, a željeznica se u većoj mjeri koristi za teretni prijevoz. Iako trenutno nema značajnu turističku funkciju, modernizacija i bolje povezivanje željezničkog sustava moglo bi otvoriti nove mogućnosti za održiviji oblik dolaska u destinaciju.

Zračna dostupnost također je ograničena, ali funkcionalna u regionalnom kontekstu. Najbliža zračna luka nalazi se u Varaždinu, no s ograničenim kapacitetima, dok glavnu ulaznu točku za inozemne goste predstavlja Zračna luka Zagreb, udaljena približno 100 kilometara. Dodatnu specifičnost čini letjelište u Pribislavcu, koje se koristi za sportsko-rekreativne i promotivne aktivnosti, ali zasad nema značajniju ulogu u redovnom turističkom prometu. Riječni promet na rijeci Muri nije razvijen u komercijalnom smislu, no upravo u tome leži njegov potencijal kao autentične turističke atrakcije. Tradicionalne skele u Murskom Središću i Križovcu već danas predstavljaju zanimljiv doživljaj za posjetitelje (Skele kod Skelarske i Mlinarske kuće u Svetom Martinu na Muri), dok postoji prostor za razvoj dodatnih sadržaja poput manjih pristaništa, rekreacijskog veslanja i organiziranih vožnji čamcima, što bi dodatno obogatilo ponudu aktivnog i doživljajnog turizma. Stranica 738 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Kada je riječ o prometu u pokretu, prednosti se očituju u dobro razvijenoj mreži regionalnih i lokalnih cesta, kao i u postupnom razvoju biciklističke infrastrukture, osobito kroz međimursku vinsku cestu i povezane rute. Turistička signalizacija prisutna je u glavnim zonama, no izazovi su i dalje vidljivi u slabijoj označenosti manjih turističkih punktova, poput OPG-ova i vidikovaca. Također, pojedini prilazi vinogradima i atraktivnim lokacijama nisu asfaltirani ili su nedovoljno široki za veći broj posjetitelja, što može ograničiti pristupačnost. Promet u mirovanju, odnosno parkirališna infrastruktura, razvijena je u većim središtima poput Čakovca, Svetog Martina na Muri i Murskog Središća, gdje postoje uređena javna parkirališta u blizini glavnih atrakcija. Brojne vinarije i OPG-ovi dodatno osiguravaju vlastite parkirne kapacitete za osobna vozila. Međutim, uočava se nedostatak organiziranih parkirališta za autobuse, osobito u ruralnim i vinogradarskim područjima te kod popularnih vidikovaca poput Mađerkinog brega i Mohokosa. U tom smislu postoji značajan potencijal za razvoj privremenih ili sezonskih parkirališta tijekom velikih manifestacija poput Urbanova ili Martinja.

Zaključno, Međimurje raspolaže kvalitetnom osnovnom prometnom infrastrukturom koja omogućuje dobru dostupnost i relativno jednostavno kretanje unutar destinacije, posebno za individualne goste. Ipak, za daljnji razvoj turizma potrebno je usmjeriti aktivnosti prema unaprjeđenju javnog prijevoza, osobito vikendom, modernizaciji željezničke infrastrukture u turističke svrhe, proširenju i uređenju prometnica u vinogradarskim područjima te razvoju dodatnih parkirališnih kapaciteta. Poseban naglasak treba staviti na razvoj intermodalne mobilnosti, odnosno bolje povezivanje različitih oblika prijevoza - automobila, bicikla i javnog prijevoza - čime bi se dodatno unaprijedila pristupačnost i održivost destinacije. 2.12. ANALIZA STANJA DIGITALIZACIJE Digitalna transformacija destinacije Međimurje nalazi se u fazi koja otvara niz prilika za daljnji razvoj u smjeru pametnog, održivog i učinkovitog upravljanja turizmom. Na području svih šest turističkih zajednica - od Čakovca do Svetog Martina na Muri i Štrigove - već postoje solidne osnove za daljnje digitalno jačanje, a mnogi lokalni primjeri pokazuju spremnost za usvajanje novih tehnologija i pristupa. Destinacija je većim dijelom pokrivena kvalitetnim internetskim signalom i mobilnim mrežama, osobito u urbanim i turistički aktivnijim središtima. Javna Wi-Fi mreža dostupna je u nizu objekata i institucija, a sve više poduzetnika u turizmu digitalizira svoje poslovanje kroz vlastite web stranice, prisutnost na platformama i korištenje alata za promociju i prodaju usluga. Posebno se ističu objekti poput Termi Sveti Martin, Centra Med dvemi vodami ili manjih OPG-ova i vinarija koji su implementirali napredna digitalna rješenja. Ovi primjeri potvrđuju da na terenu postoji znanje, entuzijazam i motivacija za daljnje digitalno osnaživanje destinacije.

Veliki potencijal leži u povezivanju postojećih digitalnih kapaciteta u jedinstvenu regionalnu platformu koja bi objedinjavala informacije, rezervacije, itinerare i lokalnu ponudu na jednome mjestu. Time bi se svim dionicima - turistima, lokalnim poduzetnicima, zajednicama i upravljačima - omogućila bolja međusobna povezanost i učinkovitije upravljanje turističkim tokovima. Uvođenje takvih sustava, u kombinaciji s planiranim rješenjima Ministarstva turizma i sporta za digitalno upravljanje destinacijama i turističkim tokovima, predstavlja realnu i dostižnu priliku za pozicioniranje Međimurja kao predvodnika u pametnom i održivom turizmu. Osim infrastrukturnog razvoja, Međimurje ima potencijal postati primjer dobre prakse i u razvoju digitalnih kompetencija lokalne zajednice. Povećanjem ulaganja u edukaciju i podršku za male poduzetnike, vodiče i OPG- ove, može se dodatno potaknuti korištenje digitalnih alata, unaprijediti promocija i prodaja te osnažiti cjelokupni doživljaj destinacije. Edukativne radionice, mentorstva i digitalna umreženost dionika ključni su alati koji će pridonijeti konkurentnosti i održivosti. Dodatno, unaprjeđenjem transparentne komunikacije prema posjetiteljima, razvojem personaliziranih digitalnih sadržaja, pametnih info-točaka i signalizacije, Međimurje može poboljšati korisničko iskustvo i diferencirati se na turističkom tržištu kao regija u kojoj su suvremenost i lokalna autentičnost u punom skladu. Zaključno, digitalizacija turizma u Međimurju nije samo tehnički proces već strateška prilika za sveobuhvatan iskorak prema pametnoj destinaciji. Postojeće inicijative, spremnost lokalnih dionika i smjerovi nacionalnih politika stvaraju povoljno okruženje u kojem se digitalna rješenja mogu brzo i učinkovito integrirati. Na taj način Međimurje može postati destinacija koja ne samo da prati trendove, već ih i stvara - pametno, održivo i s jasnim fokusom na kvalitetu života i zadovoljstvo posjetitelja.

2.13. ANALIZA STANJA PRISTUPAČNOSTI DESTINACIJE OSOBAMA S POSEBNIM POTREBAMA Pristupačni turizam predstavlja jedan od ključnih elemenata suvremenog i održivog razvoja destinacije, jer podrazumijeva omogućavanje jednakog pristupa turističkim proizvodima, uslugama i okruženju svim posjetiteljima, neovisno o njihovim fizičkim, senzornim ili kognitivnim sposobnostima. U tom smislu, pristupačnost nije Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 739 samo pitanje infrastrukture, već i kvalitete usluge, dostupnosti informacija te ukupne inkluzivnosti destinacije. Analiza stanja u Međimurju pokazuje kako su određeni pomaci već ostvareni, no razvoj pristupačnog turizma još uvijek je u početnoj fazi, osobito izvan većih urbanih središta. Kada je riječ o fizičkoj pristupačnosti, vidljivo je da su pojedini veći turistički objekti prepoznali važnost prilagodbe. Tako, primjerice, veći smještajni kapaciteti poput Termi Sveti Martin nude djelomično prilagođene smještajne jedinice koje uključuju elemente poput rampi, dizala i funkcionalnijih kupaonica. Također, određene kulturne institucije u urbanim sredinama, poput Muzeja Međimurja u Čakovcu ili Centra za kulturu Rudar u Murskom Središću, u određenoj su mjeri prilagođene osobama s invaliditetom. Međutim, najveći izazovi prisutni su u ruralnim područjima, gdje turistička infrastruktura - uključujući vinske ceste, OPG-ove i vidikovce - u pravilu nije dostupna osobama smanjene pokretljivosti. Pristupi su često strmi, neuređeni i bez osnovnih elemenata prilagodbe poput rampi ili rukohvata. Dodatni problem predstavlja i nedovoljno prilagođen javni prijevoz, koji nije standardiziran za potrebe osoba s invaliditetom.

Pristupačnost javnih prostora djelomično je osigurana u uređenim urbanim zonama, poput trgova i šetnica u Čakovcu ili uz rijeku Muru, no i dalje nedostaju ključni elementi poput taktilnih staza, kontrastne signalizacije, prilagođenih sanitarnih čvorova te sustava za orijentaciju slijepih i slabovidnih osoba. Slično vrijedi i za prirodne lokalitete i poučne staze, koje iako atraktivne, nisu prilagođene osobama u invalidskim kolicima ili onima sa smanjenom pokretljivošću. Komunikacijska pristupačnost predstavlja dodatno područje koje zahtijeva značajna unaprjeđenja. Trenutno web stranice turističkih zajednica nisu optimizirane za korištenje putem čitača zaslona, ne nude verzije prilagođene slabovidnim osobama niti sadržaje pisane jednostavnim, pristupačnim jezikom. Također, nedostaju zvučni vodiči, materijali na Brailleovom pismu i multimedijalni sadržaji prilagođeni osobama s oštećenjem vida i sluha. Turistička signalizacija uglavnom je standardna i ne uključuje vizualne ili taktilne elemente koji bi olakšali snalaženje osobama s različitim poteškoćama, što dodatno ograničava dostupnost informacija. U segmentu usluga, situacija je slična. Pristupačne smještajne jedinice postoje uglavnom u većim hotelskim objektima, dok privatni smještaj, osobito u ruralnim i brežuljkastim područjima, u pravilu nije prilagođen osobama s invaliditetom. Ugostiteljski objekti često imaju arhitektonske barijere poput stepenica i uskih ulaza, a prilagođeni sanitarni čvorovi su rijetkost. Dodatno, jelovnici su rijetko dostupni u digitalnom ili pristupačnom formatu. Kulturni i zabavni sadržaji pokazuju određeni stupanj prilagodbe u institucionalnim okvirima, no manifestacije i događanja uglavnom se organiziraju bez sustavnog uključivanja elemenata pristupačnosti, poput rezerviranih mjesta, asistencije ili prilagođene komunikacije.

Važan aspekt pristupačnosti odnosi se i na društvenu i kognitivnu dimenziju. U destinaciji trenutno ne postoji sustavna edukacija turističkih djelatnika o radu s osobama s invaliditetom, što rezultira nedostatkom znanja i senzibiliteta za specifične potrebe ove skupine. Osobe s invaliditetom rijetko se prepoznaju kao relevantna ciljna skupina, niti su aktivno uključene u razvoj turističke ponude. Nedostatak specijaliziranih programa, vodiča i ambasadora pristupačnog turizma dodatno ograničava razvoj ovog segmenta. Zaključno, iako Međimurje posjeduje određene elemente pristupačnosti, oni su fragmentirani i ovise o pojedinačnim inicijativama, a ne o sustavno planiranom pristupu na razini destinacije. Za značajniji iskorak potrebno je uspostaviti strateški okvir razvoja pristupačnog turizma koji će uključivati mapiranje postojećih pristupačnih objekata i njihovu digitalnu dostupnost, unaprjeđenje fizičke infrastrukture kroz prilagodbu ključnih atrakcija i objekata, te razvoj edukacijskih programa za turističke djelatnike. Posebnu važnost ima digitalna prilagodba sadržaja - uključujući web stranice, promotivne materijale i vodiče - kao i aktivno uključivanje osoba s invaliditetom u proces planiranja i evaluacije turističkih proizvoda. Samo kroz takav inkluzivan i sustavan pristup moguće je razviti destinaciju koja je uistinu dostupna svima. 2.14. ANALIZA ORGANIZIRANOSTI I DOSTUPNOSTI USLUGA U DESTINACIJI (JAVNE USLUGE I SERVISI) Na području destinacije Međimurje, koju čini šest turističkih zajednica - TZ Grada Čakovca, TZ Grada Preloga / Dravsko blago, TZ Općine Štrigova, TZ Općine Sveti Martin na Muri, TZP Mura i gorice te TZP Srce Međimurja - općenita organiziranost i dostupnost javnih usluga i servisa vrlo je dobra te predstavlja važan temelj za kvalitetu života lokalnog stanovništva i zadovoljstvo posjetitelja. Iako je većina javnih usluga prvenstveno usmjerena na potrebe lokalne zajednice, mnoge su se već prilagodile i turistima, pružajući informacije, pristup i usluge koje doprinose ukupnom doživljaju boravka u regiji.

Zdravstvene ustanove u Čakovcu, Prelogu I Murskom Središću, kao središnjim mjestima, nude širok spektar osnovnih i specijalističkih zdravstvenih usluga. Turisti mogu koristiti usluge hitne medicinske pomoći, ljekarne i domove zdravlja, a u Svetom Martinu na Muri dostupni su dodatni sadržaji u sklopu zdravstveno- turističkog Stranica 740 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. kompleksa Termi Sveti Martin. Ljekarne su dobro raspoređene, a zdravstveni objekti su sve više povezani s nacionalnim sustavima e-zdravstva, čime se omogućava brža i učinkovitija skrb, uključujući i za strane turiste. Financijske i poštanske usluge dostupne su u gotovo svim većim naseljima, s većim brojem bankomata, mjenjačnica i poslovnica banaka u Čakovcu, Prelogu, Svetom Martinu na Muri i Murskom Središću. Poštanski uredi su prisutni u gotovo svim jedinicama lokalne samouprave, a većina pruža osnovne digitalne usluge poput slanja, praćenja pošiljaka i plaćanja računa. Turistima je osigurana dobra dostupnost financijskih servisa, a kartično plaćanje široko je prihvaćeno u ugostiteljstvu, maloprodaji i uslugama. Obrazovne i kulturne ustanove važan su dio društvene infrastrukture. Osnovne i srednje škole, knjižnice i kulturni centri aktivno djeluju u svim općinama i gradovima, a kulturna scena je vrlo dinamična, osobito u Čakovcu. Muzeji, izložbeni prostori i centri za posjetitelje sve češće nude sadržaje koji su prilagođeni turistima, uključujući dvojezične interpretacije i tematske programe. Događanja poput Festivala Trash and burn, Dana turizma u Svetom Martinu na Muri, Martinja ili Svetomartinskog krampuslaufa aktivno povezuju lokalne institucije s turističkom ponudom.

Vjerske zajednice redovito provode svoje aktivnosti u brojnim crkvama i kapelicama diljem Međimurja, a mnoge su istovremeno i značajna kulturna dobra i turističke atrakcije. Vjerski objekti, osobito u Svetom Martinu na Muri i Štrigovi, uključeni su u kulturne rute i vjerski turizam. Javni prostori, parkovi, trgovi i šetnice u destinaciji generalno su dobro uređeni, održavani i funkcionalni. U Čakovcu i Prelogu postoji razvijena urbana infrastruktura, dok se u manjim sredinama kontinuirano ulaže u unapređenje javnog prostora kroz EU projekte i lokalne inicijative. Informativne table, klupe, igrališta i biciklističke staze sve su češći elementi koji doprinose kvaliteti boravka kako domaćih ljudi, tako i gostiju. Javne službe, osobito žurne - policija, vatrogasci i hitna pomoć - dobro su organizirane i operativno prisutne na razini cijele destinacije. Policijske postaje i ispostave djeluju u Čakovcu, Prelogu i Murskom Središću, a vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva aktivna su u gotovo svakoj zajednici. Sustav civilne zaštite djeluje u koordinaciji sa županijom te redovito sudjeluje u preventivnim i edukativnim aktivnostima. Posebno vrijedi istaknuti spremnost lokalne zajednice na brzu reakciju u kriznim situacijama i dobru suradnju među službama. U cjelini, Međimurje se može smatrati dobro organiziranom i funkcionalnom destinacijom u kojoj se javne usluge pružaju na način koji istodobno podržava svakodnevni život stanovništva i odgovara potrebama suvremenih turista. Daljnje usklađivanje dostupnih usluga s digitalnim alatima, kao i snažnija promocija njihovih turistički relevantnih aspekata, predstavlja priliku za dodatno poboljšanje ukupne dostupnosti i korisničkog iskustva. Destinacija na taj način gradi svoj identitet kao prostor ugodan za život i boravak, u kojem je lokalna kvaliteta života u izravnoj vezi s kvalitetom turističke ponude.

2.15. ANALIZA STANJA I POTREBA LJUDSKIH POTENCIJALA Analiza stanja i potreba ljudskih potencijala na području destinacije Međimurje, koja obuhvaća šest turističkih zajednica (Čakovec, Prelog / Dravsko blago, Štrigova, Sveti Martin na Muri, TZP Mura i gorice te TZP Srce Međimurja), ukazuje na nekoliko ključnih smjerova razvoja u sektoru turizma i ugostiteljstva. Iako na terenu već postoji niz pozitivnih primjera lokalne inicijative i suradnje, sustavan i strateški pristup upravljanju ljudskim potencijalima ostaje prostor s velikim razvojnim potencijalom. Prema dostupnim dokumentima i informacijama iz djelovanja turističkih zajednica, trenutno je vidljiv manjak radne snage u ključnim uslužnim sektorima - osobito u ugostiteljstvu, hotelskom smještaju i animaciji. Taj manjak najizraženiji je tijekom glavne turističke sezone, iako Međimurje nije izrazito sezonalna destinacija. Potrebe poslodavaca uključuju radnike srednje i više stručne spreme, pri čemu se često ističu nedostatak praktičnih vještina, poznavanja stranih jezika i spremnosti na fleksibilno radno vrijeme. Iako strukturirane ankete i istraživanja tržišta rada nisu provedene na razini svih uključenih TZ-ova, iz razgovora s pružateljima usluga i sudionika manifestacija može se zaključiti da postoji interes za većim povezivanjem s obrazovnim institucijama i jačanjem suradnje u području strukovnog obrazovanja. U tom kontekstu, snažno se ističe potreba za razvojem dualnog obrazovanja, u kojem bi poslodavci i škole zajednički kreirali sadržaj obrazovnih programa i uključivali učenike u realno radno okruženje.

Nacionalne mjere Ministarstva turizma i sporta, poput stipendija za učenike i studente turističkih zanimanja te uspostava regionalnih centara kompetentnosti, predstavljaju važan okvir koji treba dodatno prilagoditi lokalnim potrebama. U Međimurju bi veliki doprinos mogao dati projekt strukturirane promocije turističkih zanimanja među osnovnoškolcima i srednjoškolcima, kako bi se ojačala percepcija turizma kao dinamičnog i perspektivnog sektora. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 741 Uloga turističkih zajednica u ovom procesu iznimno je važna. One mogu djelovati kao koordinator i veza između javnog i privatnog sektora - organizirati radionice i okrugle stolove s poslodavcima i školama, prikupljati povratne informacije o deficitarnim zanimanjima te promovirati nacionalne programe stipendiranja i stručnog usavršavanja. Posebno vrijednim pokazuje se uključivanje mladih u projekte valorizacije lokalne kulturne i prirodne baštine, čime se stvara emocionalna povezanost s destinacijom i gradi potencijalna baza budućih kadrova. Što se tiče samih turističkih zajednica, većina njih djeluje s malim timovima, često s jednim zaposlenikom, uz podršku vanjskih suradnika. Iako su ti timovi visoko motivirani i uključeni u rad s lokalnim dionicima, dodatno jačanje organizacijskih kapaciteta kroz edukaciju, zapošljavanje dodatnog kadra i sustavno planiranje ljudskih resursa bilo bi korisno. U tom smislu, važno je provoditi aktivnosti vezane uz razvoj baza potencijalnih kandidata, definiranje godišnjih potreba za zapošljavanjem i unapređenje selekcijskih postupaka, posebno za specijalizirane funkcije (npr. digitalni marketing, projektni menadžment, interpretacija baštine).

Suradnja s međunarodnim partnerima mogla bi dodatno obogatiti pristup - kroz razmjenu znanja, identifikaciju primjera dobre prakse i stvaranje prilika za međunarodnu mobilnost mladih kadrova u sektoru turizma. Takve aktivnosti mogle bi se realizirati u okviru Erasmus+ programa, Interreg suradnji i tematskih edukacijskih projekata. Zaključno, Međimurje ima dobru osnovu za razvoj sustava upravljanja ljudskim potencijalima u turizmu. Povećanjem koordinacije između obrazovnih institucija, poslodavaca i turističkih zajednica te provođenjem ciljanih mjera privlačenja i zadržavanja kadrova, moguće je osigurati održivost turističkog sektora i njegovu konkurentnost u nadolazećim godinama. U tom procesu ključna će biti upravo uloga lokalnih turističkih zajednica kao pokretača i poveznice svih dionika uključenih u razvoj ljudskih resursa. 2.16. ANALIZA KOMUNIKACIJSKIH AKTIVNOSTI U ovom projektu sudjeluje šest lokalnih turističkih zajednica koje zajednički djeluju na području Destinacije, svaka sa svojim specifičnim karakteristikama, ali i zajedničkim ciljem promocije destinacije: 1. Turistička zajednica Grada Čakovca 2. Turistička zajednica Grada Preloga / Dravsko blago 3. Turistička zajednica Općine Štrigova 4. Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri 5. Turistička zajednica Područja Mura i gorice 6. Turistička zajednica Područja Srce Međimurja Analiza obuhvaća pregled digitalnih i klasičnih komunikacijskih aktivnosti, partnerskih suradnji, načina prijenosa informacija turistima i usklađenosti marketinških poruka s nacionalnim i regionalnim strategijama.

Analiza komunikacijskih aktivnosti turističkih zajednica na području Međimurja obuhvaća digitalne i klasične kanale, suradnju s partnerima, načine prijenosa informacija prema posjetiteljima te usklađenost marketinških poruka s regionalnim i nacionalnim strateškim okvirima. Dobiveni uvidi ukazuju na postojanje osnovnih komunikacijskih aktivnosti u svim turističkim zajednicama, ali i na izraženu fragmentiranost sustava, nedostatak koordinacije te neiskorišten potencijal zajedničkog nastupa destinacije. U pogledu korištenja komunikacijskih kanala, sve turističke zajednice koriste temeljne alate poput web stranica i društvenih mreža, no s različitom razinom razvijenosti i profesionalizacije. Pojedine destinacije, poput Čakovca, Svetog Martina, Štrigove i područja Srce Međimurja, imaju aktivne i sadržajno bogatije web stranice, dok su druge, poput Preloga i područja Mura i gorice, manje ažurirane i funkcionalno ograničene. Neujednačenost je vidljiva i u vizualnom identitetu te strukturi sadržaja, a nedostaje međusobno povezivanje i logična navigacija između pojedinih destinacija. Društvene mreže, osobito Facebook i Instagram, koriste se u svim turističkim zajednicama, pri čemu se najveći angažman bilježi kod destinacija koje ulažu u vizualni storytelling i promociju događanja. Ipak, izostaje koordinirani pristup, zajednički identitet i planske kampanje, dok alati poput newslettera i sustavne e-mail komunikacije gotovo uopće nisu razvijeni. Tiskani materijali, poput brošura i karata, i dalje imaju važnu ulogu te se redovito distribuiraju kroz turističko-informativne centre, smještajne objekte i manifestacije.

Digitalna prisutnost destinacije pokazuje određene nedostatke koji ograničavaju njezinu konkurentnost. Web stranice često nisu prilagođene suvremenim standardima, uključujući pristupačnost za osobe s invaliditetom, integraciju interaktivnih karata, planera putovanja ili naprednih funkcionalnosti poput filtriranja sadržaja. Razina SEO optimizacije i dostupnost sadržaja na stranim jezicima varira, što utječe na vidljivost na međunarodnim tržištima. Iako se društvene mreže koriste za promociju prirode, manifestacija i gastronomije, izostaje sustavno praćenje rezultata, kao i korištenje plaćenih kampanja putem alata poput Google Ads ili Meta Ads. Digitalni marketing u cjelini nije strateški razvijen, već se provodi sporadično. Stranica 742 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. Offline komunikacija i dalje predstavlja važan segment promocije. Turističke zajednice aktivno koriste tiskane materijale i organizaciju događanja kao ključne promotivne alate. Manifestacije poput Porcijunkulova, Urbanova, Festivala sira i vina Ljeta uz Muru ili događanja uz rijeku Dravu imaju značajnu ulogu u privlačenju posjetitelja i jačanju prepoznatljivosti destinacije. Međutim, nastupi na sajmovima i promocijama uglavnom su povremeni i nisu koordinirani na razini cijele regije, što umanjuje njihov ukupni učinak. Suradnja s trećim stranama postoji, ali je uglavnom neformalna i nedovoljno strukturirana. Medijska suradnja odvija se kroz lokalne portale i radio postaje, no bez dugoročnih PR strategija. Influenceri se povremeno angažiraju, najčešće u segmentima vina, gastronomije i prirode, ali ne postoji sustavna mreža suradnika niti praćenje učinka takvih aktivnosti. Turističke agencije sudjeluju prvenstveno u kontekstu događanja, dok su B2B odnosi i razvoj paket-aranžmana i dalje nedovoljno razvijeni.

U segmentu prikupljanja i distribucije informacija, dominira tradicionalni pristup kroz fizičke kanale poput TIC-eva i tiskanih materijala, uz osnovnu digitalnu prisutnost putem web stranica. Nedostaje jedinstveni digitalni sustav koji bi objedinio informacije, omogućio planiranje putovanja ili olakšao pristup sadržajima. Također, povratne informacije posjetitelja rijetko se sustavno prikupljaju, što otežava praćenje zadovoljstva i unaprjeđenje ponude. Komunikacijske poruke često su neujednačene i ovise o individualnim kapacitetima pojedinih turističkih zajednica. Kada je riječ o marketinškom pozicioniranju, vidljivo je da Međimurje kao destinacija još uvijek nema jasno definiranu i prepoznatljivu zajedničku tržišnu poziciju. Iako su pojedine turističke zajednice uspjele profilirati svoje identitete - primjerice kroz vino, prirodu ili aktivni odmor - cjeloviti brend Međimurja nije dovoljno razvijen niti sustavno promoviran. Zaključno, komunikacijske aktivnosti u Međimurju postoje i kontinuirano se provode, ali bez potrebne razine koordinacije, strateškog planiranja i integracije. S obzirom na komplementarnost turističkih proizvoda - od urbanih sadržaja, preko rijeka i prirode, do vina i kulture - postoji značajan potencijal za razvoj jedinstvenog i snažnog komunikacijskog modela. Kako bi se taj potencijal realizirao, potrebno je uspostaviti zajedničku komunikacijsku strategiju na razini cijele destinacije, razviti jedinstveni digitalni identitet kroz integriranu web platformu i povezane društvene mreže te standardizirati vizualni i verbalni stil komunikacije. Poseban naglasak treba staviti na razvoj digitalnih kampanja s jasno definiranim ciljevima i mjerljivim rezultatima, kao i na uspostavu baze podataka i newsletter sustava za kontinuiranu komunikaciju s posjetiteljima. Nadalje, važno je profesionalizirati suradnju s medijima i influencerima, aktivirati ambasadore destinacije te snažnije povezati lokalne priče i manifestacije s nacionalnim promotivnim okvirima. Konačno, razvoj jedinstvenog brenda, primjerice kroz pozicioniranje »Međimurje - regija između Mure i Drave«, predstavlja ključni korak prema jačanju prepoznatljivosti i tržišne konkurentnosti destinacije.

2.17. ANALIZA KONKURENCIJE Kako je navedeno u samom uvodu ovog dokumenta u ovom projektu sudjeluje šest lokalnih turističkih zajednica koje zajednički djeluju na području Destinacije te je obzirom na navedenu specifičnost odlučeno kako će se za potrebe ovog poglavlja preuzeti podaci koji su određeni u Planu upravljanja Turističke zajednice Međimurske županije. U navedenom dokumentu analiza elemenata konkurentnosti turizma temeljena je na podacima istraživanja TOMAS Hrvatska 2022./2023., strateških dokumenata i izvještaja konkurentskih turističkih zajednica. Obzirom da je ovakav odabrani pristup izrade ovog dokumenta jedini na nacionalnom nivou, jedino uputno je uspoređivati se s regionalnim destinacijama te je zbog toga odabran gore navedeni pristup. Analiza konkurencije sagledava poziciju Međimurja u odnosu na druge hrvatske kontinentalne županije te usporedive europske regije. Struktura obuhvaća ključne elemente: dostupnost i infrastrukturu, resursno- atrakcijsku osnovu, smještajne kapacitete, promociju i sustav informiranja, ljudske potencijale, poslovno okruženje, cijene te primjere usporedivih europskih regija s lekcijama za Međimurje. Uz tekstualni prikaz uključene su i pregledne tablice. Dostupnost i infrastruktura Destinacija Ključne značajke Autocesta A4, dobra autobusna i željeznička povezanost, razvi- Međimurje jena infrastruktura Zagrebačka županija Prednost: blizina Zagreba i međunarodne zračne luke Varaždinska županija Autocesta A4, povezanost prema Mađarskoj i Zagrebu Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 743 Destinacija Ključne značajke Krapinsko-zagorska županija Autocesta A2, dobra povezanost sa zapadnom Europom Koprivničko-križevačka županija Nema autoceste, ograničene željezničke veze Resursno-atrakcijska osnova Destinacija Glavne atrakcije Regionalni park Mura-Drava, UNESCO međimurska popevka, Međimurje eno-gastro i ruralna baština Krapinsko-zagorska Dvorci, sakralna baština, toplice i wellness sadržaji Varaždinska Barokna jezgra, dvorac Trakošćan, Špancirfest Koprivničko-križevačka Manifestacije, eno-gastronomija, skromnija ponuda Zagrebačka Ruralne i periurbane atrakcije, blizina Zagreba Smještajni kapaciteti Destinacija Stanje smještajnih kapaciteta Međimurje Raznolika ponuda, nedostatak hotela 4* i 5* Krapinsko-zagorska Najrazvijenija hotelska i wellness ponuda Varaždinska Umjereni kapaciteti, ograničen viši standard Koprivničko-križevačka Vrlo ograničena smještajna ponuda Zagrebačka Solidni kapaciteti, naglasak na jednodnevne izlete Promocija i sustav informiranja Destinacija Promocija i brendiranje Inovativna digitalna promocija, međunarodne Međimurje nagrade (Green Destinations, EDEN)