GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 16

SGMŽMeđimurska županija · 14. listopada 2022. · KLASA 351-05/22-05/147 · URBROJ 517-04-1-2-

Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4238

Članak 3.

U Procjeni rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/19) dane su i preventivne mjere zaštite od poplava, ekstremnih temperatura, suše, tuče i mraza. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4239 Tablica 5.9-2. Preventivne mjere i mjere odgovora u slučaju poplava, ekstremnih temperatura, suša, tuče i mraza, prema Procjeni rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije Događaj Preventivne mjere i mjere odgovora Izgradnja i održavanje nasipa, izgradnja sustava ranog upozoravanja i edukacija stanovništva. Edukacija i osposobljavanje snaga sustava civilne zaštite. Poplave Spašavanje iz vode, evakuacija i zbrinjavanje stanovništva, životinja i mobilne imovine, sanacija vodotoka i kanalske mreže, izgradnja nasipa. Osiguranje optimalnih uvjeta za rad i boravak ljudi u javnim objektima. Edukacija i informiranje građanstva o načinu ponašanja i primjeni preventivnih mjera Ekstremne zaštite od ekstremnih temperatura. temperature Provedba zdravstvene skrbi, prilagodba objekata ekstremnim toplinskim uvjetima, sklanjanje stanovništva u rizičnim razdobljima dana. Zaštita prirodnih prostornih cjelina, pošumljavanje i komasacija, navodnjavanje. Suša Interventna opskrba vodom za stanovništvo i životinje. Postavljanje zaštitnih mreža za trajne nasade i staklenike, odnosno izbjegavati izgradnju strukture osjetljive na tuču. Poticanje osiguravanja nasada i imovine. Osjetljivu Tuča kulturnu baštinu i imovinu preventivno zaštititi zaštitnim građevinama.

Članak 3.

Razvijena protugradna obrana. Sklanjanje ugroženih osoba i pokretne imovine. Izbjegavanje korištenja biljaka manje otpornih na mraz u zonama mrazišta. Osiguranje nasada kod osiguravateljskih Mraz kuća. Obrana od mraza (toplinski tretmani za zaštitu voćaka i vinove loze). 6. CILJEVI UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PRoMJENA I PRILAGoDBE KLIMATSKIM PRoMJENAMA I ZAŠTITE oZoNSKoG SLoJA Ciljevi Programa usklađeni su sa ciljevima iz nacionalnih strateških dokumenata i zakonodavnog okvira, pri čemu su u obzir uzete i razvojne odrednice Međimurske županije. Ciljevi zaštite ozonskog sloja određeni su u skladu s nadležnostima Međimurske županije glede tvari koje oštećuju ozonski sloj. 6.1. CILJEVI UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PRoMJENA Ublažavanje klimatskih promjena podrazumijeva trajno izbjegavanje i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Staklenički plinovi u atmosferi imaju dugi vijek zadržavanja zbog čega, iako će se učinci ublažavanja klimatskih moći opaziti u daljoj budućnosti, moramo djelovati već danas. Ciljevi Programa su sljedeći: 1) dekarbonizacija odnosno izbjegavanje emisije stakleničkih plinova u skladu s gospodarskim uvjetima, 2) smanjenje emisije stakleničkih plinova u svim sektorima, 3) povećanje ponora stakleničkih plinova. 6.2. CILJEVI PRILAGoDBE KLIMATSKIM PRoMJENAMA Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva provedbu aktivnosti kojima se društvo u cjelini prilagođava ne samo postojećim klimatskim promjena već se priprema i za promjene klime koje će se prema znanstvenim predviđanima dogoditi do kraja 21. stoljeća.

Članak 3.

Klimatske promjene donose značajan dugoročan rizik za okoliš te je za administrativno područje Međimurske županije u tom smislu najznačajnije kontinuirano djelovanje s ciljem, u prvom redu, prilagodbi klimatskim promjenama. Međimurska županija može kroz provedbu projekata „zelene infrastrukture“ istovremeno postići ciljeve prilagodbe klimatskim promjenama ali i ciljeve zaštite okoliša iz drugih okolišnih aspekata. Zelena infrastruktura je strateški planirana mreža prirodnih i poluprirodnih područja s drugim značajkama okoliša dizajniranim i upravljanim za pružanje širokog spektra usluga ekosustava kao što su pročišćavanje vode, kvaliteta zraka, prostor za rekreaciju te ublažavanje i prilagodba klimi. Ova mreža zelenih (zemlja) i plavih (voda) prostora može poboljšati uvjete okoliša, a time i zdravlje i kvalitetu života građana. Također podupire zeleno gospodarstvo, stvara prilike za zapošljavanje i poboljšava biološku raznolikost. Mreža Natura 2000 čini okosnicu zelene infrastrukture EU. Planiranje zelene infrastrukture uspješno je testiran alat za pružanje ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi kroz prirodna rješenja. U mnogim slučajevima može smanjiti ovisnost o ‘sivoj’ infrastrukturi koja može biti štetna za okoliš i biološku raznolikost, a često je skuplja za izgradnju i održavanje. Europska komisija izradila je Strategiju zelene infrastrukture. Ova strategija ima za cilj osigurati da zaštita, obnova, stvaranje i poboljšanje zelene infrastrukture postane sastavni dio prostornog planiranja i teritorijalnog razvoja kad god nudi bolju alternativu ili je komplementarna standardnim sivim izborima.

Članak 3.

Zelena infrastruktura je dakle alat za pružanje ekoloških, gospodarskih i društvenih pogodnosti putem rješenja koja se temelje na razumijevanju prednosti koje priroda pruža ljudskom društvu i pokretanja ulaganja koja održavaju i poboljšavaju te pogodnosti. Zelena infrastruktura može pružiti višestruke funkcije i pogodnosti u istom prostornom području. Te funkcije mogu biti okolišne (npr. očuvanje biološke raznolikosti ili prilagodba klimatskim promjenama), društvene (npr. osiguranje kvalitetne odvodnje ili zelenih površina) i gospodarske (npr. stvaranje radnih mjesta i rast cijena nekretnina). Razlika u odnosu na rješenja sive infrastrukture, koja obično imaju samo jednu funkciju kao što je odvodnja ili prijevoz, čini zelenu infrastrukturu privlačnom jer ima potencijal za istodobno rješavanje nekoliko problema. Tradicionalna siva infrastruktura i dalje je potrebna, ali često se može poboljšati rješenjima čije je ishodište priroda. Na primjer, zelena infrastruktura može se koristiti da bi se smanjila količina oborinskih voda koja ulazi u kanalizacijske sustave, a zatim u jezera, rijeke i potoke, pomoću prirodnog zadržavanja i svojstava upijanja vegetacije i tla. Pogodnosti zelene infrastrukture u tom slučaju mogu obuhvaćati povećanu sekvestraciju ugljika, bolju kakvoću zraka, ublažavanje urbanih toplinskih otoka, dodatna staništa za životinjski svijet i rekreacijski prostor. Zelena područja doprinose kulturološkom i povijesnom krajoliku, pri čemu mjestima daju identitet, kao i pejzaž urbanih i periurbanih područja na kojima ljudi žive i rade.

Članak 3.

Ciljevi Programa su sljedeći: - smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena Stranica 4240 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. - smanjiti ranjivost kroz jačanje otpornosti posebice ranjivih sektora gospodarstva - povećati sposobnosti oporavka svih sektora gospodarstva - jačanje otpornosti na klimatske promjene društva u cjelini - jačanje kapaciteta Županije i jedinica lokalne samouprave za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama i osiguranje financiranja istih - podrška istraživačkim djelatnostima u području prilagodbe klimatskim promjenama - podići razinu svijesti o važnosti klimatskih promjena i neizostavnosti pokretanja postupka prilagodbe u svim društvenim segmentima - isticanje pozitivnih učinaka procesa prilagodbe klimatskim promjenama. 6.3. CILJEVI ZAŠTITE oZoNSKoG SLoJA Zaštita ozonskog sloja postiže se sprječavanjem ispuštanja u atmosferu tvari koje oštećuju ozonski sloj. Fluorirani staklenički plinovi koriste se kao zamjena za tvari koje oštećuju ozonski sloj, a zbog njihova potencijala globalnog zatopljenja provode se mjere kako bi se smanjile emisije tih plinova i na taj način ublažile klimatske promjene. Postupno smanjivanje i ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj (kontrolirane i nove tvari) u Republici Hrvatskoj provodi se nadzorom potrošnje tih tvari, zabranom korištenja proizvoda i opreme koji te tvari sadrže ili o njima ovise, smanjivanjem propuštanja iz proizvoda, prikupljanjem i uništavanjem tih tvari te drugim mjerama koje na troškovno učinkovit način pridonose zaštiti ozonskog sloja, u skladu s propisima. Zaštita ozonskog sloja uključujući i izvršenja obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima kojih je Republika Hrvatska stranka te sudjelovanja u međunarodnoj suradnji u području zaštite ozonskog sloja u nadležnosti je tijela državne uprave.

Članak 3.

Cilj zaštite ozonskog sloja ovog Programa je: - osiguravanja dostupnosti javnosti informacija o emisijama stakleničkih plinova i potrošnji tvari koje oštećuju ozonski sloj i o fluoriranim stakleničkim plinovima 7. PRIoRITETNE MJERE I AKTIVNoSTI Prema članku 6. Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja („Narodne novine“, broj: 127/19) mjere ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja određuju se radi: 1. zaštite klimatskog sustava i ostvarenja ciljeva u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama (u daljnjem tekstu: Pariški sporazum) 2. jačanja otpornosti na klimatske promjene i smanjenja ranjivosti prirodnih sustava i društva na klimatske promjene, povećanje sposobnosti oporavka od štetnih utjecaja i iskorištavanja mogućih pozitivnih učinaka klimatskih promjena 3. izbjegavanja, sprječavanja ili smanjenja štetnih posljedica na ljudsko zdravlje, kvalitetu življenja i okoliš u cjelini 4. sprječavanja i smanjivanja onečišćenja koja utječu na ozonski sloj i klimatske promjene 5. korištenja učinkovitijih tehnologija s obzirom na potrošnju energije te poticanja uporabe obnovljivih izvora energije 6. osiguravanja dostupnosti javnosti informacija o emisijama stakleničkih plinova i potrošnji tvari koje oštećuju ozonski sloj i o fluoriranim stakleničkim plinovima 7. izvršenja obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima kojih je Republika Hrvatska stranka te sudjelovanja u međunarodnoj suradnji u području zaštite ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena.

Članak 3.

U ovom poglavlju, mjere ublažavanja klimatskih promjena izvedene su iz Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (“Narodne novine” br. 63/21) dok su mjere prilagodbe klimatskih promjena izvedene iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (“Narodne novine” br. 46/20). Upravne i stručne poslove ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja te provedbu mjera ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja provode i osiguravaju tijela državne uprave, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležna za obavljanje poslova zaštite okoliša te druge pravne osobe koje imaju javne ovlasti. Provedba nestrukturnih mjera je važna kako bi podizala razina svijesti svih dionika o potrebi provedbe mjera prilagodbe, analizirala situacija u kojoj je potrebno poduzimati te mjere, procijenila učinkovitost troškova te se utvrdili svi potrebni preduvjeti (uključujući i potrebne znanstveno-podatkovne podloge) za učinkovitu primjenu mjera. „Strukturne” mjere zahtijevaju iznimno velika financijska ulaganja, pri čemu će se njihovi učinci osjetiti tek u dalekoj budućnosti i to uz pretpostavku da se ostvare očekivane projekcije klimatskih promjena. Izuzetno je važno stvoriti institucionalne preduvjete na svim administrativnim razinama, prvenstveno jačanjem odgovarajućih stručnih kapaciteta.

Članak 3.

Konačno, provedba nestrukturnih mjera temeljni je preduvjet za provedbu ”strukturnih” mjera koje traže dobru utemeljenost u znanstvenim i mjerenim podacima, neusporedivo veća financijska sredstva i koje će se provoditi uglavnom kroz znatno duže razdoblje. Ključni dionici za provedbu većine mjera su nadležna ministarstva, nadležne institucije za pojedini sektor i određene znanstvene institucije. 7.2. MJERE UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PRoMJENA 7.2.1. ENERGETIKA Mjere ublažavanja klimatskih promjena u sektoru energetike izvedene iz Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu: 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4241 Broj oznaka Naziv mjere opis mjere mjere mjere* Sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda energije (SMiV) uspostavljen je na temelju Zakona o energetskoj učinkovitosti i Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije. Sustav je izuzetno važan jer se kroz njega prate uštede energije i rezultirajuće smanjenje emisija stakleničkih plinova te Korištenje integriranog se podaci iz sustava koriste za izvješćivanje. U sljedećem razdoblju nužno je informacijskog sustava M1 održavati i unaprjeđivati funkcionalnost sustava, povezati ga s drugim sustavima MCC-15 za praćenje energetske (ISGE) te informirati i obučavati obveznike o pravilnom unosu podatka učinkovitosti potrebnih za izračun i verifikaciju ušteda energije. Sustav omogućuje nadležnim institucijama pratiti potrošnju energije u objektima javnih ustanova kojima je Međimurska županija vlasnik ili objekata ustanova i/ili poduzeća kojima je Županija osnivač.

Članak 3.

Nakon 31.12.2018. godine sve javne zgrade u Republici Hrvatskoj u kojima borave ili su u vlasništvu javnih tijela moraju biti izgrađene prema nZEB standardu, a Promovirati nZEB obveza za sve ostale novoizgrađene zgrade nastupa nakon 31.12.2020. godine. standard gradnje i Navedene zakonske odredbe osiguravaju da sve novoizgrađene zgrade od M2 obnove kroz provedbu MEN-1 2021. godine pa nadalje budu u nZEB standardu. Ipak, kako bi se osigurala informativnoispravna primjena ovih odredbi, ali i potaknula energetska obnova zgrada do edukacijskih aktivnosti nZEB standarda, u sljedećem se razdoblju planira provoditi niz informativnoedukacijskih aktivnosti za promociju izgradnje i obnove po nZEB standardu. Program potiče dubinsku obnovu zgrada te sveobuhvatnu obnovu. Sredstva je potrebno planirati tako da se osigura i aktiviranje privatnog kapitala i ESCO tržišta, poglavito za zgrade koje su prikladne za ovakve modele financiranja (zgrade s kontinuiranim radom, kao što su bolnice, kaznionice, domovi za Program energetske smještaj starijih i sl.) i koje pripadaju kategoriji zgrada središnje države, obnove zgrada javnog za koje postoji obvezujući cilj obnove definiran u Direktivi 2012/27/EU o MEN-4, M3 sektora i zgrada koje energetskoj učinkovitosti. Zaštićene zgrade u smislu ovog Programa su one MEN-5 imaju status javnog koje se mogu svrstati u dvije kategorije: Pojedinačno zaštićena kulturna dobra dobra (pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi) i Zgrade koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Program ne obuhvaća zgrade zaštićene kao preventivno zaštićeno dobro, niti zgrade evidentirane kao graditeljska baština u prostorno planskoj dokumentaciji.

Članak 3.

Energetska obnova javne rasvjete u Republici Hrvatskoj trenutno se provodi korištenjem ESI sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvij i to korištenjem financijskog instrumenta kredita s povoljnim kamatnim stopama kojega JLP(R) Program energetske S-ima nudi HBOR. S obzirom na značajan potencijal koji postoji u sustavima M4 MEN-6 obnove javne rasvjete javne rasvjete, planira se korištenje ESI fondova i u sljedećem programskom razdoblju 2021. – 2027. godine. Programiranjem veće alokacije sredstava za ovu svrhu, mogao bi se iskoristiti postojeći potencijal do kraja 2030. godine, koji je procijenjen na oko 225 – 280 GWh. Informiranje opće javnosti i ciljnih skupina provoditi organizacijom ciljanih info- Informiranje kampanja vezanih uz specifične programe poticanja energetske učinkovitosti, M5 o energetskoj poglavito energetske obnove zgrada. Posebnu je pozornost u sljedećem MEN-10 učinkovitosti razdoblju potrebno dati informiranju potrošača o dužnostima opskrbljivača u sklopu sustava obveza. Definiranje smjernica i kriterija za uređenje specifičnih prostorno-funkcionalnih elemenata za iskorištavanje OIE, unaprjeđenije i međusektorski usklađivanje Osiguravanje prostorno- prostorno-planskih uvjeta za utvrđivanje prostora pogodnih za izgradnju planskih preduvjeta postrojenja na OIE na županijskoj i lokalnoj razini. Usvojit će se smjernice za korištenje OIE i i kriteriji za određivanje prostorno-planskih uvjeta za korištenje prostora MEN-17 M6 poticanje korištenja namijenjenog izgradnji postrojenja za energetsko iskorištavanje OIE (specifičnih MEN-18 OIE za proizvodnju prostorno-funkcionalnih elementa u prostoru) te za eksploatacijska polja električne i toplinske geotermalne vode za energetske svrhe. Uvjeti za određivanje lokacija i izgradnju energije OIE postrojenja integrirati u prostorni plan županije. Osiguravanje financijskih poticaja za razvoj projekata korištenja OIE za proizvodnju električne i toplinske energije.

Članak 3.

Krovna mjera za povećanje energetske sigurnosti je integrirano planiranje sigurnosti opskrbe i osiguranja obveznih rezervi u kontekstu svih energenata i Integrirano planiranje svih energetskih sustava. Integrirano planiranje mora biti usuglašeno na lokalnoj, M7 sigurnosti opskrbe regionalnoj i nacionalnoj razini, te u skladu s energetskim planiranjem koje MEN-20 energijom i energentima provode energetski subjekti za energetsku infrastrukturu po teritoriju RH. Osim toga, integrirano planiranje je potrebno uskladiti s planiranjem za alternativna goriva i infrastrukturu za alternativna goriva. To će se planiranje provoditi u Stranica 4242 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Broj oznaka Naziv mjere opis mjere mjere mjere* okviru revizije Integriranog energetskog i klimatskog plana, koju je potrebno izraditi do 23. lipnja 2023. godine te u okviru izrade i revizije narednih planova. *Prema Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu 7.2.2. PRoMET Mjere ublažavanja klimatskih promjena u sektoru prometa izvedene iz Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu: Broj oznaka Naziv mjere opis mjere mjere mjere* Cilj ove mjere je olakšati prihvaćanje alternativnih goriva od strane korisnika/ potrošača jačanjem infrastrukture za distribuciju alternativnih goriva i provedbom zajedničkih tehničkih specifikacija za ovu infrastrukturu. Mjera prati Direktivu 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, Zakon o uspostavi Razvijati infrastrukture za alternativna goriva (“Narodne novine” br. 120/16) i Nacionalni M1 infrastrukturu za okvir politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u MTR-7 alternativna goriva prometu (“Narodne novine” br. 34/17; NOP) te potiče izgradnju punionica u skladu s navedenim dokumentima. Ovom infrastrukturnom mjerom se neće direktno utjecati na smanjenje potrošnje goriva u prometu, no svakako je razvoj infrastrukture nužan preduvjet razvoju tržišta vozila koja koriste električnu energiju, SPP i UPP te vodik u Međimurskoj županiji.

Članak 3.

Promovirati održivi razvoj gradskih prometnih sustava i to kroz optimiranje logistike prijevoza tereta te inteligentno upravljanje javnim parkirnim površinama (ICT tehnologije), uvođenje integriranog prijevoza putnika, uvođenje car-sharing sheme u gradovima, uvođenje nisko-emisijskih zona u gradovima, uvođenje sustava javnih Promicati integrirani gradskih bicikala i izgradnje pripadajuće biciklističke infrastrukture, inteligentno i inteligentni upravljanje u prometu (nadogradnja, prilagodba i zamjena zastarjelih signalnih promet i razvoj uređaja i opreme, ugradnja napredne prometne opreme i inteligentnih semafora M2 infrastrukture opremljenih autonomnim sustavom napajanja iz obnovljivih izvora, izgradnja i MTR-10 za alternativna opremanje središnjih operativnih centara za nadzor i upravljanje raskrižjima s goriva na lokalnoj i postavljenim semaforima). Na lokalnim razinama, nužna je kontinuirana izrada županijskoj razini i provedba Planova održive mobilnosti u gradovima, odnosno strateških planova koji se nadovezuju na postojeću praksu u planiranju, a kako bi se zadovoljile potrebe stanovnika gradova za mobilnošću, sada i u budućnosti, te osigurala bolja kvaliteta života u gradovima i njihovoj okolini. Aktivnosti će pratiti odgovarajuće informativno-edukativne kampanje. *Prema Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu 7.2.3. PoLJoPRIVREDA Mjere ublažavanja klimatskih promjena u sektoru poljoprivrede izvedene iz Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu:

Članak 3.

Broj oznaka Naziv mjere opis mjere mjere mjere* Odnosi se na rad na uspostavi i poticanju uzgojnog sustava krava-tele. Cilj mjere je neizravno smanjenje emisije metana. Potrebno je napomenuti da Modifikacije proizvodnih M1 pašnjački uzgoj goveda za posljedicu ima pojačanu emisija N O u odnosu na MAG-3 sustava u stočarstvu 2 ostale načine uzgoja, stoga bi svako povećavanje udjela goveda u pašnjačkom uzgoju moralo biti popraćeno pojačanim aktivnostima putem ostalih mjera. Uvođenje informacijskih tehnologija, daljinskih istraživanja s primjenom u poljoprivredi, te izrada karata plodnosti tla; radovi na uspostavi sustavi Poboljšati metodu primjene M2 realnog praćenja potrošnje mineralnih gnojiva na gospodarstvima i ostvarenih MAG-9 mineralnih gnojiva prinosa; poticanje primjene gnojiva sporog djelovanja („slow-release“). Cilj je smanjenje emisije didušikovog oksida iz poljoprivrednih tala. Aktivnosti se odnose na istraživačke programi poboljšanja osobine postojećih Hidromelioracijski zahvati i hidromelioracijskih sustava te izgradnju novih sustava za navodnjavanje. M3 MAG-12 sustavi zaštite od nepogoda Cilj mjere je povećanje udjela poljoprivrednih tala pod navodnjavanjem i posljedično smanjenje procjeđivanja nitrata iz poljoprivrednih tala. *Prema Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4243 Za procjenu potencijalnog umanjenja ukupnih emisija iskazanih kroz povećanje organskog ugljika u tlu primjenom dodatnog seta mjera, potrebno je provesti nacionalna istraživanja s ciljem definiranja stvarnih potencijala za povećavanje ugljika u poljoprivrednim tlima u Republici Hrvatskoj, posebice odnos sustava reducirane obrade tla s obzirom na gnojidbene preporuke, te nastaviti istraživanje potencijala za primjenu ovisno o tipu tla.

Članak 3.

Međimurska županija ima veliki potencijal za aktivno sudjelovanje i razvoj nestrukturnih – primarno istraživačkih mjera kroz djelovanje Fakulteta agrobiotehničkih znanosti te poljoprivrednog instituta. Može se očekivati da će iste biti uključene u svim aktivnostima istraživačkih programa kroz simulacijske modele i višegodišnje pokuse na poljoprivrednim gospodarstvima Županije. Broj Naziv mjere opis mjere mjere Nastavno, Međimurska županija može osigurati dodatnu popularizaciju implementacije mjera među poljoprivrednih gospodarstvima, uključujući potencijalno i vlastite potpore za mjere koje se pokažu primjenjivim na prostoru Županije. S obzirom da Županija od 2014. godine, redovito provodi Program potpora u poljoprivredi s ciljem poticanja razvoja poljoprivrede, unaprjeđenja ruralnog razvoja, poticanja konkurentnosti poljoprivrede, postizanja održivog razvoja te ulaganja u održivu poljoprivrednu proizvodnju, moguća je implementacija spomenutih mjera. 7.2.4. oTPAD Mjere ublažavanja klimatskih promjena u sektoru otpada izvedene iz Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu: oznaka mjere* Sprječavanje nastajanja i smanjivanje količine otpada uključuje komunalni otpad, proizvodni otpad i mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Sprječavanje nastajanja Sprječavanje nastajanja otpada postiže se postupkom ponovne uporabe i M1 i smanjivanje količine primjenom instrumenata nusproizvoda i ukidanja statusa otpada, koji će MWM-1 krutog otpada neposredno utjecati na smanjenje nastanka ukupne količine otpada. Provođenje mjera za sprječavanje nastanka otpada definirano je i Planom sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022.

Članak 3.

Ciljevi gospodarenja otpadom propisuju se radi poticanja prelaska na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno i u kojem se što dulje zadržava Nastaviti povećavati vrijednost proizvoda, materijala i resursa, a stvaranje otpada se svodi na količinu odvojeno najmanju moguću mjeru. M2 skupljenog i recikliranog MWM-2 U svrhu doprinosa kružnom gospodarstvu Europske unije, prema Direktivi krutog otpada (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu, Republika Hrvatska treba ostvariti definirane ciljeve. Cilj ove mjere je smanjiti količinu biorazgradive frakcije otpada koja se odlaže na odlagališta, čime se smanjuje emisija metana nastalog anaerobnim procesima razgradnje otpada. Smanjivati količinu Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom utvrđeni su kvantitativni ciljevi M3 odloženog biorazgradivog MWM-4 koji se odnose na smanjenje udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji se otpada odlaže na odlagališta. Kako bi se spriječilo odlaganje biootpada na odlagališta otpada i doprinijelo ostvarenju ostalih ciljeva gospodarenja otpadom potrebno je potaknuti građane na kompostiranje kroz edukacije i letke. *Prema Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu 7.2.5. Ko RIŠTENJE ZEMLJIŠTA, PRENAMJENA ZEMLJIŠTA I ŠUMARSTVo (LULUCF) TE PoVEZANE AKTIVN oSTI Mjere ublažavanja klimatskih promjena u sektoru korištenja i prenamjene zemljišta te šumarstva izvedene iz Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu:

Članak 3.

Broj Naziv mjere opis mjere mjere oznaka mjere* Pošumljavanje na površinama koje nisu šumske (u smislu IPCC metodologije) predstavlja aktivnost koja generira ponore. Republika Hrvatska zbog propisa iz područja zaštite prirode kojima se osigurava očuvanje prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju na cijelom svom teritoriju, nije u mogućnosti raspolagati svim površinama travnjaka Provoditi radove (prema nacionalnom propisu: neobraslog proizvodnog šumskog zemljišta) za potrebe pošumljavanja i pošumljavanja. S obzirom da na području Međimurske županije postoje poljoprivredne M1 radove sanacije površine na kojima se ne odvija proizvodnja i koje su dugi niz godina zapuštene, prilikom MLF-3 opožarenih unapređenja sustava upravljanja zemljištem problem ovih površina mora biti odgovarajuće površina adresiran. Također, potrebno je sudjelovati u ocjenjivanju opravdanosti prenamjene ovih površina u šumske površine provedbom pošumljavanja. Ovdje treba uzeti u obzir da prilikom obračunavanja ponora na prenamijenjenim površinama zbog pošumljavanja ne postoji ograničenje u primjeni količine ponora, te da se ovi ponori uzimaju u potpunosti u obzir kod obračunavanja. Stranica 4244 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Broj oznaka Naziv mjere opis mjere mjere mjere* Poticati korištenje drvnih proizvoda u tradicionalnim i novim proizvodima u cilju povećavanja ponora i smanjenja emisija stakleničkih plinova u pohraništu drvnih proizvoda. Također, Proizvodnja i potrebno je promovirati aktivnosti kojima se generiraju ponori te koje osiguravaju da se drvni M2 uporaba drva i proizvodi i drvo za energetske svrhe koriste na načine koji doprinose ispunjavanju oba cilja MLF-4 drvnih proizvoda EU do 2030. godine (smanjenju emisija i povećanju udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije) te su korisne za klimu i okoliš i tona način da se drvni proizvodi i drvo za energetske svrhe koriste u skladu s kaskadnim načelom za biomasu.

Članak 3.

Poticati provedbu aktivnosti u gospodarenju površinama za poljoprivrednu proizvodnju na način koji doprinosi smanjenju emisijskog faktora, koji je koristan za klimu i okoliš, što je Gospodarenje ujedno od interesa za obiteljska poljoprivredna gospodarstava. Prakse gospodarenja ovim M3 poljoprivrednim površinama koje mogu imati utjecaja na emisije i ponore u primjerice u pohraništu tla su: MLF-5 zemljištem načini obrade tla, životni vijek nasada/usjeva (rotacijsko razdoblje) i tip usjeva/nasada, primjena gnojiva, gospodarenje ostacima, kontrola erozije, primjena sustava navodnjavanja i dr.). Poticati provedbu aktivnosti u gospodarenju pašnjacima na način koji doprinosi smanjenju Gospodarenje M4 emisijskog faktora, koji je koristan za klimu i okoliš, budući da je isti od interesa za obiteljska MLF-6 pašnjacima poljoprivredna gospodarstva. *Prema Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu 7.2.6. MEĐUSEKToRSKE MJERE Međusektorske mjere ublažavanja klimatskih promjena izvedene iz Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu: Broj oznaka Naziv mjere opis mjere mjere mjere* Međimurska energetska agencija d.o.o. MENEA osnovana je 2008. godine u sklopu EU projekta „ Creation of energy agenciens in Lleida (ES), Medjimurje (HR) and Montpellier Jačati regionalnu (FR)“ financiranog iz programa Intelligent Energy – Europe (IEE). Projektna ideja M1 energetsku agenciju MCC-2 razvijena je na poticaj Međimurske županije i Regionalne razvojne agencije Međimurje MENEA – REDEA-e. Cilj ove mjere je jačanje regionalne energetske agencije, preoblikovanje postojeće energetske agencije i u klimatsku agenciju te proširenje područja.

Članak 3.

Potpisnici Sporazuma podržavaju zajedničku viziju za 2050. godinu: ubrzavanje Sporazum dekarbonizacije njihovih teritorija, osnaživanje kapaciteta za prilagodbu na neizbježan gradonačelnika za utjecaj klimatskih promjena te omogućavanje građanima pristup sigurnoj, održivoj i M2 MCC-6 klimu i energiju u povoljnoj energiji. Na području Međimurske županije Sporazumom u trenutku izrade Republici Hrvatskoj dokumenta obuhvaćeni su gradovi Čakovec, Mursko Središće, Nedelišće, Prelog i Sveti Juraj na Bregu. U procesu je izrada novih nacionalnih Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kojima se postižu ekološke, gospodarske i društvene koristi održivog razvoja. Potaknuti gradove i općine da projekte revitalizacije i razvoja novih urbanih sredina temelje na principima Unaprjeđenje održivosti M3 održivosti. Prvi korak u tome je izrada razvojnih planova urbanih sredina, u kojima će MCC-9 urbanih sredina se na temelju ocjene pokazatelja održivosti, definirati razvojni projekti kojima će se navedeni pokazatelji unaprijediti. Mjera će omogućiti unaprjeđenje održivog razvoja direktnijim povezivanjem strateških i prostorno-planskih dokumenata i uvođenjem mjerenja uspješnosti planiranih te provedenih projekata. Strateški cilj je u 2030. godini imati 75% provedenih postupaka javne nabave za prioritetne skupine proizvoda s promijenjenim mjerilima zelene javne nabave. Uključivati mjerila zelene javne nabave u postupke javne nabave Međimurske županije. MCC- M4 Zelena javna nabava Poticati JLS i javna društava na području Međimurske županije na uspostavu kriterija 16 zelene javne nabave u postupke javne nabave Oznaka mjere u Dugoročnoj strategiji obnove: ENU-9 Jačati kapacitete Županijski zavodi za prostorno uređenje kojima je osnovna zadaća izrada, odnosno županijskog zavoda za koordinacija izrade i praćenje provedbe prostornih planova i izrada izvješća o stanju prostorno uređenje kao u prostoru mogu, u djelokrugu njihovog rada biti područna (regionalna) središta za područnog (regionalnog) održivi razvoj i klimatske aktivnosti. Prostorni i urbanistički planovi su jedan od MCC- M5 središta za održivi najvažnijih instrumenata za provođenje klimatskih politika i imaju snagu i pravnu 23 razvoj i klimatske prirodu podzakonskog propisa. Načelo integralnog pristupa prostornom planiranju aktivnosti u djelokrugu jedino osigurava optimalan sinergijski efekt sektorskih politika i mjera niskougljičnog njihovog rada razvoja u cilju smanjenja emisija.

Stranica 4245

Članak 3.

14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4245 7.3. MJERE PRILAGo DBE KLIMATSKIM PRoMJENAMA 7.3.1. Vo DNI RESURSI Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru vodni resursi izvedene iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Mjere su prema važnosti grupirane u 3 kategorije: kategorija vrlo visoke važnosti, visoke važnosti i srednje važnosti). Broj Naziv mjere opis mjere mjere oznaka mjere* Mjere vrlo visoke važnosti Podrška planiranju, izgradnji, Subjekti prostornog uređenja u Županiji trebaju dati podršku rekonstrukciji i dogradnji sustava za planiranju, izgradnji, rekonstrukciji i dogradnji sustava za zaštitu od štetnog djelovanja voda i s zaštitu od štetnog djelovanja voda i s njima povezanih drugih M1 njima povezanih drugih hidrotehničkih hidrotehničkih sustava i kontrolirano plavljenih nizinskih HM-02 sustava (strukturne mjere) i prirodnih poplavnih područja kao i ostalih mjera za zaštitu voda kontrolirano plavljenih nizinskih uz prioritetnu primjenu pristupa davanja prostora rijekama i prirodnih poplavnih područja korištenja prirodnih retencija. Mjere visoke važnosti Jačati kapacitete nadležnih institucija Županijski zavodi za javno zdravstvo trebaju sudjelovati u (vodoopskrbnih poduzeća) za unaprijeđenju sustava monitoringa kakvoće kopnenih voda te M2 HM-04 djelovanje pri pojavama ekstremnih u razvijanju međunarodne suradnje u provedbi praćenja stanja hidroloških prilika. međudržavnih vodotoka.

Članak 3.

Jačati otpornost urbanih područja Educirati i specijalizirati te po potrebi pojačati kapacitete M3 na antropogene pritiske uvjetovane HM-06 stručnih timova zapošljavanjem stručnjaka klimatskim promjenama. Mjere srednje važnosti Unaprjeđenje Jačati stručne, istraživačke i sustava monitoringa ekološkog i kemijskog stanja površinskih kopnenih i količinskog i kemijskog stanja M4 upravljačke kapacitete zaštite posebno podzemnih voda te javne dostupnosti njihovih rezultata (mjerenja, HM-09 vrijednih akvatičkih ekosustava. informacija, noveliranje analize rizika od klimatskih promjena, izvješće o mogućnosti prilagodbe) Glavnu prepreku uspješnoj prilagodbi klimatskim promjenama predstavlja upravo nedostatak znanja za planiranje mjera prilagodbe u svim sektorima. Ključna potpora u pristupanju problematici smanjenja ranjivosti na klimatske promjene odnosi se na izgradnju baze znanja i kapaciteta za promatranje i obradu podataka, mehanizama razmjene informacija i razvoja lokalnih i Provoditi mapiranje izvora vode izvan M5 sektorski specifičnih akcijskih planova za prilagodbu klimatskim HM-10 sustava javne vodoopskrbe promjenama, planova za sprječavanje rizika i upravljanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Razvoj potrebnih ICT alata (geografskih informacijskih sustava – GIS, sustava otkrivanja i praćenja, sustava ranog upozoravanja, mapiranja rizika i procjena) predstavlja nužnu potrebu i ključno je omogućiti njihov razvoj. * Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu 7.3.2. BIoRAZN oLIKoST Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru bioraznolikost izvedene iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Mjere su prema važnosti grupirane u 3 kategorije: kategorija vrlo visoke važnosti, visoke važnosti i srednje važnosti).

Članak 3.

Broj Naziv mjere opis mjere mjere oznaka mjere* Mjere vrlo visoke važnosti Kako bi se jačala otpornost ranjivih ekosustava, staništa i vrsta potrebno je provoditi projekte revitalizacije staništa (primjerice LIFE DRAVA projekt). Razvoj i provedba mjera za Također, potrebno je obnovljena staništa uključiti u površinu zaštićenih B-03 M1 jačanje otpornosti ranjivih područja. Nadalje, kako bi se održala poluprirodna staništa izrazito je bitno ekosustava, staništa i vrsta koristiti i sačuvati tradicijska znanja kao što je primjerice tradicionalni uzgoj stoke na otvorenim površinama i košnja travnjaka kako bi se očuvala ugrožena staništa košanica i pašnjaka koja su ujedno i staništa pratećih ugroženih vrsta. Stranica 4246 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Broj Naziv mjere opis mjere mjere oznaka mjere* Nadalje, potrebno je provoditi aktivnosti povezivanja staništa kako bi se očuvali postojeći migracijski putevi ugrožene faune, i to kroz održavanje cvjetnih rubova oranica, živica, šumaraka ili šikara, malih rijeka i sl. Također, sve veći pritisak od stranih invazivnih vrsta potrebno je umanjiti kroz kontinuiran monitoring staništa te uklanjanje invazivnih stranih vrsta. U konačnici, ugrožene florističke i faunističke vrste ranjive na klimatske promjene potrebno je očuvati aktivnom zaštitom prirode, i to primjerice sljedećim aktivnostima: reintrodukcija / rekolonizacija vrsta, stvaranje dodatnih optimalnih koridora i odmorišta za migracijske vrste, konzervacija genske raznolikosti in situ i ex situ (uključujući i banke gena).

Članak 3.

Kako bi se očuvali postojeći prirodni ekosustavi ranjivi na klimatske promjene, poput primjerice akvatičnih staništa, potrebno je provoditi mjere Integrirano upravljanje zaštite od ekstremnih klimatskih događaja (npr. poplava, suše) uz uključivanje resursima (slatkovodnim rješenja temeljenih na prirodi (˝zelena vodogradnja˝). i kopnenim) u svrhu Nadalje, potrebno je odrediti i provoditi mjere za osiguravanje povoljnih M2 B-04 očuvanja i revitalizacije hidroloških uvjeta u svrhu očuvanja i obnove slatkovodnih močvarnih prirodnih ekosustava i ekosustava uz uključivanje rješenja temeljenih na prirodi. U konačnici, za bioraznolikosti staništa i vrste ranjive na klimatske promjene potrebno je izraditi prediktivne modele promjene rasprostranjenosti u svrhu održivog planiranja i korištenja prostora te adaptivnog upravljanja. Mjere visoke važnosti Uključivanje mjera prilagodbe klimatskim Rezultate izrađenih prediktivnih modela promjena rasprostranjenosti promjenama u ključne staništa i vrsta ranjivih na klimatske promjene potrebno je uključiti u M3 dokumente zaštite prirode prostorno-planske dokumente te planove upravljanja zaštićenim područjima B-05 i njenih sastavnica te kako bi se mogli rezultati koristiti za potrebe prilagodbe bioraznolikosti na upravljanja područjima, klimatske promjene. vrstama i staništima Mjere srednje važnosti Kako bi se mogle provoditi mjere prilagodbe bioraznolikosti na klimatske promjene potrebno je educirati i specijalizirati te ojačati kapacitete stručnih Jačanje stručnih i timova odgovornih za zaštitu prirode županije (nadležan Upravni odjel te M4 financijskih kapaciteta nadležnu Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode). B-08 sustava zaštite prirode Također, potrebno je osigurati financiranje mjera prilagodbe i jačanja otpornosti ekosustava, staništa i vrsta te sustava zaštite prirode kroz strukturne i ostale fondove EU-a te programe EU-a i drugo.

Članak 3.

Prijenos znanja o važnosti Izrazito je bitno provoditi zaštitu prirode s obzirom na prilagodbu na ekosustava, staništa, divljih klimatske promjene kroz međusektorsku suradnju, i to kroz provođenje vrsta, zaštićenih područja stručnih komunikacijskih M5 i područja ekološke mreže i informativno-edukativnih aktivnosti (stručni B-09 i znanstveni skupovi, radionice i sl.). Također, potrebno je uspostaviti te važnosti očuvanja usluga sustav informiranja i edukacije šire javnosti kroz razvoj komunikacijskih i ekosustava u prilagodbi na interpretacijskih programa. klimatske promjene *Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu 7.3.1. PoLJoPRIVREDA Međimurska županija od 2014. godine provodi Program potpora u poljoprivredi s ciljem poticanja razvoja poljoprivrede, unaprjeđenja ruralnog razvoja, poticanja konkurentnosti poljoprivrede, postizanja održivog razvoja te ulaganja u održivu poljoprivrednu proizvodnju. S obzirom na navedeno, moguća je implementacija spomenutih mjera. Međimurska županija može osigurati dodatnu popularizaciju implementacije mjera među poljoprivrednim gospodarstvima, uključujući potencijalno i vlastite potpore za mjere koje se pokažu primjenjivim na prostoru Županije. Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru poljoprivrede izvedene iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Mjere su prema važnosti grupirane u 3 kategorije: kategorija vrlo visoke važnosti, visoke važnosti i srednje važnosti).

Stranica 4247

Članak 3.

14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4247 Broj oznaka Naziv mjere opis mjere mjere mjere* Mjere vrlo visoke važnosti Primjena primjerene Mjera se odnosi na izradu i provedbu promidžbeno-obrazovnog programa obrade tla (npr. primjene konzervacijske obrade tla među poljoprivrednicima te provedbu M1 konzervacijska obrada tla konzervacijske obrade tla, s ciljem smanjenja zbitosti tla, povećanja P-03 i ostali načini reducirane prihvatnog kapaciteta za vodu i razine humusa – odnosno bolja prilagodba obrade tla) sektora poljoprivrede na manjak ili višak vlage u tlu. Integriranje rizika od Odnosi se na provedbu promidžbeno-obrazovnog programa popularizacije klimatskih promjena štedljivih metoda navodnjavanja i drugih načina osiguranja voda za potrebe M2 P-05 pri razvoju sustava poljoprivrede (npr. zelena infrastruktura) među poljoprivrednicima te analiza navodnjavanja mogućnosti izgradnje inovativnih sustava za navodnjavanje. Mjere visoke važnosti Obnova i izgradnja Mjera se odnosi na definiranje potrebe obnove postojećih i izgradnje novih M3 građevina za melioracijsku P-07 drenažnih sustava, te osiguranja dovoljno sredstava za primjenu mjere. odvodnju Mjere srednje važnosti Aktivnosti mjere uključuju: definiranje preventivnih aktivnosti i nastavak Osiguranje poljoprivredne provedbe aktivnosti obnove poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog proizvodnje od proizvodnih potencijala, kojim se dodjeljuju potpore za obnavljanje proizvodnog M4 gubitaka uzrokovanih P-08 potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima nepovoljnim klimatskim te za uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti; Nastavak dodjele prilikama potpore za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka.

Članak 3.

*Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu 7.3.2. ŠUMARSTVo Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru šumarstva izvedene iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Mjere su prema važnosti grupirane u 3 kategorije: kategorija vrlo visoke važnosti, visoke važnosti i srednje važnosti). Broj oznaka Naziv mjere opis mjere mjere mjere* Mjere vrlo visoke važnosti Uključivanje mjera Kako bi se mogle provoditi mjere prilagodbe šumarstva na klimatske promjene prilagodbe u ključne izrazito je važno ugraditi mjere prilagodbe klimatskim promjenama u strateške M1 ŠU-01 dokumente koji se tiču dokumente županije te nadležne javne ustanove za upravljanje zaštićenim šuma i šumarskog sektora dijelovima prirode. S obzirom na očekivani visok stupanj ranjivosti na šume i šumarstvo u smislu veće učestalosti šumskih požara i dulje sezone šumskih požara potrebno je raditi na konstantnom poboljšanju sustava rane dojave opasnosti od požara te također Jačanje kapaciteta za i sudjelovati u izraditi modela širenja i predikcije poljoprivrednih i šumskih M2 ŠU-04 protupožarnu zaštitu požara sa svim elementima predviđanja širenja požara i relevantnih rizika. Također, potrebno je provoditi aktivnosti podizanja razine svijesti javnosti o važnosti provođenja preventivnih mjera za sprječavanje poljoprivrednih i šumskih požara. Mjere visoke važnosti Zelena infrastruktura izrazito je bitan alat za jačanje otpornosti na klimatske promjene u urbanim i ruralnim sredinama, stoga je nužno analizirati postojeće mreže zelenih i vodenih površina u urbanim i ruralnim sredinama (šume, parkšume, parkovi i ostalo gradsko zelenilo, potoci, rijeke i jezera) i procijeniti Provedba koncepta mogućnosti unapređenja poveznica između pojedinih elemenata zelene i plave zelene infrastrukture u infrastrukture lokalnog i regionalnog značenja (primjerice linijske strukture, svrhu jačanja otpornosti vodotoci, rijeke i jezera). Također, ekološka obnova i revitalizacija vodotoka M3 ŠU-05 na klimatske promjene u urbanim i ruralnim sredinama na lokalnoj i regionalnoj razini također može u urbanim i ruralnim doprinijeti jačanju otpornosti na klimatske promjene. Međutim, posebice je sredinama važno jačanje kapaciteta nadležnih tijela regionalne i lokalne uprave na svim razinama za provedbu participativnog planiranja, kako bi prilikom planiranja novih zelenih površina dali prednost drvenastim vrstama pred travom koja zahtijeva veliku potrošnju vode za održavanje, a drveće bolje utječe na smanjenje učinka toplinskog otoka Mjere srednje važnosti Stranica 4248 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

Broj oznaka Naziv mjere opis mjere mjere mjere* Edukacija licenciranih i ostalih inženjera šumarstva i šumarskih tehničara u Osvješćivanje dionika kontekstu rizika klimatskih promjena kao djelatnika nadležnog županijskog u šumarskom sektoru o upravnog odjela za zaštitu okoliša i gospodarenje šumama te nadležne javne M4 ŠU-08 klimatskim promjenama i ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode izrazito je bitna kako mjerama prilagodbe bi se problematika ranjivosti šuma na klimatske promjene mogla učinkovito analizirati te aktivno provoditi mjere prilagodbe. Jačanje osviještenosti i senzibiliziranje privatnih Kako bi i privatni šumoposjednici bili upoznati s održivim gospodarenjem šumoposjednika za održivo šuma u vidu klimatskih promjena i mjera prilagodbe potrebno je izraditi M5 gospodarenje šumama programe edukacije i osvješćivanja privatnih šumoposjednika putem nadležnog ŠU-09 kao preduvjet provedbe županijskog upravnog odjela za zaštitu okoliša i gospodarenje šumama te prilagodbe klimatskim nadležne javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. promjenama *Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu 7.3.3. TURIZAM Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru turizma izvedene iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Mjere su prema važnosti grupirane u 2 kategorije: kategorija vrlo visoke važnosti i visoke važnosti).

Članak 3.

Broj oznaka Naziv mjere opis mjere mjere mjere* Mjere vrlo visoke važnosti Kontinuirano pratiti stanje turističke infrastrukture i evaluacija učinkovitosti i Integriranje klimatskih svrsishodnosti provedbe mjera prilagodbe te izraditi smjernice za provedbu mjera M1 promjena u strategiju T-01 prilagodbe s ciljem postizanja, između ostalog, i održivog razvoja turizma uz razvoja turizma praćenje utjecaja turizma na sastavnice okoliša i prirode . Osvješćivanje stručnjaka Organizirati radionice za relevantne stručnjake u turizmu s ciljem upoznavanja uključenih u turistički specifičnih klimatskih utjecaja, vjerojatnosti njihova pojavljivanja te mogućnosti M2 sektor o utjecaju, rizicima i prilagodbe. T-02 mogućnostima prilagodbe Izrada edukativnih materijala kojima će se širiti saznanje o utjecajima i rizicima klimatskim promjenama klimatskih promjena i mogućnostima prilagodbe za upravljačke strukture u turizmu Jačanje otpornosti turističke Izobrazba, edukativne radionice o klimatskim promjenama, utjecaju i rizicima te M3 infrastrukture na različite T-04 mjerama prilagodbe u turizmu vremenske ekstreme Mjere visoke važnosti Razvijati specifične destinacijske ponude prilagođene klimatskim i prostornim Jačanje otpornosti lokalnih M4 značajkama Međimurske županije. Graditi turističku infrastrukturu prilagođenu T-05 zajednica u sektoru turizma klimatskim promjenama *Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu Mjere predstavljaju temeljni preduvjet za provedbu strukturnih mjera koje traže dobru utemeljenost na strateškim dokumentima nacionalne razine. Ključni dionici za provedbu većine mjera su ministarstvo nadležno za turizam, ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, JLP(R)S, turističke zajednice na području županija, gradova i općina te DHMZ.

Članak 3.

7.3.4. ZDRAVLJE I STANoVNIŠTVo Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru zdravlje izvedene iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Mjere su prema važnosti grupirane u 3 kategorije: kategorija vrlo visoke važnosti, visoke važnosti i srednje važnosti). Broj oznaka Naziv mjere opis mjere mjere mjere* Mjere visoke važnosti Provedba procjena Provoditi protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućina utjecaja na zdravlje Štetni učinci vrućeg vremena na zdravlje uvelike se mogu spriječiti dobrim i zdravstvenih zdravstvenim praksama. Radna skupina Ministarstva zdravstva izradila je Protokol o M1 procjena rizika postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine koji uključuje korisne savjete i preporuke ZD-04 povezanih s kojima se navedeni štetni učinci vrućina na zdravlje mogu spriječiti ili barem ublažiti. klimatskim Protokol također definira postupke potrebne za pripravnost i djelovanje na nacionalnoj promjenama i lokalnoj razini u slučaju opasnosti od toplinskog vala. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4249 Broj Naziv mjere opis mjere mjere oznaka mjere* Mjere srednje važnosti Multidisciplinarno planiranje sadnje nealergenih vrsta na razini JLP(R)S-a. Smanjivanje alergenog potencijala u naseljenim područjima. Urbane zelene površine izuzetno su značajne za kvalitetu života u gradovima pružajući niz usluga ekosustava koji imaju izravne i neizravne učinke na javno zdravlje. Način upravljanja urbanim zelenim površinama, ali i vlastitim okućnicama, znatno utječe na razinu koncentracije alergene peludi u zraku.

Članak 3.

Iako se pelud širi na velike udaljenosti, njene koncentracije s udaljenošću od izvora opadaju. Potrebno je stoga zaštiti najranjivije skupine te u provedbi ove mjere posebnu Jačanje sustava pažnju valja posvetiti uklanjanju alergenih biljaka, posebice ambrozije, sa zelenih M4 praćenja alergenih ZD-07 površina neposrednoj blizini odgojno-obrazovnih i zdravstvenih ustanova te domova vrsta za starije osobe. U naseljenim područjima Županije potrebno je nastaviti i unaprijediti zaštitu stanovništva od komaraca, posebice novih vrsta čijem širenju pogoduju klimatske promjene. Građane je potrebno educirati da i sami mogu pridonijeti suzbijanju komaraca provedbom jednostavnih mjera. stranicama Hrvatskog zavoda Edukativni materijal dostupan je na mrežnim za javno zdravstvo, https://www.hzjz.hr/sluzbazdravstvena-ekologija/izlij-vodu-da-komarci-ne-bodu/. *Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu 7.3.5. PRoSToRNo PLANIRANJE I UREĐENJE Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru prostornog planiranja i uređenja izvedene iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Mjere su prema važnosti grupirane u 2 kategorije: kategorija vrlo visoke važnosti i visoke važnosti). Broj Naziv mjere opis mjere mjere oznaka mjere* Mjere vrlo visoke važnosti Klimatski elementi i faktori nekog područja su važan dio analitičke osnove prostornog planiranja. Analitička osnova planiranja je sveobuhvatna i uključuje brojne prirodne (reljef, pokrov zemljišta, klima, priroda, okoliš, itd.)

Članak 3.

Jačanje baza znanja i sustava i antropogene (demografske, socijalne, ekonomske, kulturne, tehničke, itd.) M1 praćenja i ocjenjivanja PP-01 uvjete. Klimatski i mikroklimatski uvjeti su od prvih početaka planiranja bili jedan od važnih kriterija u donošenju odluka o planiranoj namjeni prostora (zoniranje), tipologiji fizičke strukture naselja, udjelu i rasporedu zelenih površina ili kapacitetima infrastrukturnih sustava. Jačanje stručnih i institucionalnih kapaciteta Jačanje programa trajnog stručnog usavršavanja za prostorne planere vezanih M2 stručnih dionika u sustavu PP-02 za primjenu mjera prilagodbe klimatskim promjenama prostornog uređenja i planiranja Temelj prostornog planiranja, za razliku od drugih, tipičnih sektora (poljoprivreda, turizam, šumarstvo, itd.), multisektorski, interdisciplinarni pristup koji sagledava, usklađuje i regulira potrebe za prostorom svih drugih sektora. Stoga su bavljenje sektorskim zahtjevima i prijedlozima, analiziranje međusektorskih utjecaja i njihovo usklađivanje, uobičajeni zadaci prostornog planiranja i IUOP-a. Ovo vrijedi i za planiranje mjera prilagodbe na klimatske promjene. Prije svega, integracija Integracija mjera prilagodbe ovih mjera u prostorne planove je podijeljena odgovornost brojnih struka koja se od strane prostornih planera realizira na M3 u sustav prostornog uređenja dva načina. Direktno, kroz planska rješenja koja su primarna odgovornost PP-03 i planiranja prostornih planera, npr. planiranje razvoja naselja kroz definiranje namjene površina ili urbanističko planiranje samih naselja (ulična mreža, izgrađene strukture, siva i zelena infrastruktura itd.), i indirektno, na način sektori u postupku izrade prostornih planova dostavljaju svoje zahtjeve i ulazne podatke koje planeri, nakon usklađivanja i rješavanja mogućih konflikata, ugrađuju u prostorno planska rješenja. Prema tome od sektora se očekuje da na temelju svojih analiza i praćenja stanja, sektorskih strateških dokumenata, planova i drugih stručnih podloga argumentirano definiraju svoje interese, zahtjeve i potrebe te dalje sudjeluju u procesu izrade prostornog plana.

Ostali akti u ovom izdanju (88)