Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 4228
Članak 3.
Trend godišnjih količina oborine u razdoblju 1901.-2008. pokazuje smanjenje oborine u Zagrebu na razini -0,3% na 10 godina. Smanjenje oborine rezultat je smanjenja zimskih (-0,4% na 10 godina), proljetnih (-0,9% na 10 godina) i jesenskih (-1,3% na 10 godina) oborina. Oborine ljeti bilježe porast od +1,1% na 10 godina. Na promjene oborinskog režima utječu i promjene oborinskih ekstrema. U Petom nacionalnom izvješću oborinski ekstremi analizirani su kroz promjene broja dana s obzirom na zadana tri praga (suhi dani, vlažni dani i vrlo vlažni dani) godišnje količine oborine koja padne za vrlo kišnih dana, te godišnje maksimalne 5-dnevne i 1-dnevne količine oborine. U razdoblju 1901.-2008. u Zagrebu je zabilježen statistički signifikantan porast jedino broja suhih dana i iznosi +1,4 dan/10 godina. Iz navedenog se može zaključiti da na području Zagreba nisu zabilježene značajne promjene u ekstremima oborine pa stoga na smanjenje godišnjih količina oborine više utječe povećana učestalost suhih dana. 3.2. PRoJEKCIJE KLIMATSKIH PRoMJENA ZA RAZDoBLJE Do 2040. GoDINE Antropogeni utjecaj na klimu vezan je za demografski, socijalni, gospodarski i tehnološki razvoj na globalnoj i regionalnoj razini. U Petom izvješću Međunarodnog odbora za klimatske promjene41 antropogeni utjecaj kvantificiran je kroz četiri scenarija promjena koncentracija stakleničkih plinova u 41 IPCC, 2014: Climate Change 2014: Synthesis Report. Contribution of Working Groups I, II and III to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on 14. listopada 2022.
Članak 3.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4229 atmosferi od scenarija niskih emisija (RCP 2.6), preko dva scenarija umjerenih emisija (RCP 4.5 i RCP 6) do scenarija visokih emisija (RCP 8.5) stakleničkih plinova do kraja 21. stoljeća42. Predviđanje buduće klime odnosno klimatske projekcije dobivaju se analizom rezultata proračuna klimatskim modelima za različite scenarije koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Za potrebe izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, provedeno je klimatsko modeliranje za područje Hrvatske regionalnim klimatskim modelom43 za: “umjereni scenarij” buduće klime koji nosi oznaku RCP4.544 i “ekstremni scenarij” koji nosi oznaku RCP8.5. U Tablica 3.2-1. dan je sažetak projekcija klimatskih parametara za promatrano razdoblje 2011. – 2040. dobiven Climate Change [Core Writing Team, R.K. Pachauri and L.A. Meyer (eds.)]. IPCC, Geneva, Switzerland, 151 pp. 42 Izvorni naziv scenarija promjena koncentracija stakleničkih plinova glasi „Representative Concentration Pathway“ (skr. RCP) i označava scenarije promjene koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi u 21. stoljeću. Brojevi uz oznaku RCP označavaju radijacijsko forsiranje stakleničkih plinova u atmosferi (u W/m2) u 2100. godini. 43 Rezultati modeliranja regionalnim klimatskim modelom RegCM dani su u dokumentima: “Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.)“ i „Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (u sklopu Podaktivnosti 2.2.1.)“ 44 Scenarij RCP8.5 karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje.
Članak 3.
regionalnim klimatskim modelom45 za tzv. „umjereni scenarij“ buduće klime koji nosi oznaku RCP4.5.46 Klimatskim modelom dobivene su i projekcije klimatskih parametara za promatrano razdoblje i za tzv. „ekstremni scenarij“ koji nosi oznaku RCP8.5.47 Do kraja 21. stoljeća za scenarij RCP4.5 očekuje se porast globalne temperature zraka u prosjeku za 1,8 °C i porast razine mora u prosjeku za 0,47 metara dok se za scenarij RCP8.5 očekuje porast globalne temperature zraka u prosjeku za 3,7 °C i porast razine mora u prosjeku za 0,63 metra48. Tablica 3.2-1. Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000.49 45 Rezultati modeliranja regionalnim klimatskim modelom RegCM dani su u dokumentima: “Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.)“ i „Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (u sklopu Podaktivnosti 2.2.1.)“ 46 Scenarij RCP4.5 karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz relativno ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. 47 Scenarij RCP8.5 karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje. 48 IPCC AR5 WG1 (2013), Stocker, T.F.; et al., eds., Climate Change 2013: The Physical Science Basis. Working Group 1 (WG1) Contribution to the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) 5th Assessment Report (AR5)
Članak 3.
49 Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (“Narodne novine” br. 46/20) Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. godine Klimatski parametar 2011. – 2040. dobivene klimatskim modeliranjem 2041. – 2070. Srednja godišnja količina: daljnji trend Srednja godišnja količina: malo smanjenje (osim manji porast u SZ Hrvatskoj) smanjenja (do 5%) u gotovo cijeloj Hrvatske osim u SZ dijelovima Sezone: različit predznak; zima i proljeće u većem Sezone: smanjenje u svim sezonama (do dijelu Hrvatske manji porast + 5 – 10%, a ljeto i jesen OBORINE 10% gorje i sjeverna Dalmacija) osim zimi smanjenje (najviše – 5 – 10% u južnoj Lici i sjevernoj Dalmaciji) (povećanje 5 – 10% S Hrvatska) Smanjenje broja kišnih razdoblja (osim u središnjoj Hrvatskoj gdje bi se malo povećao). Broj sušnih Broj sušnih razdoblja bi se povećao razdoblja bi se povećao POVRŠINSKO Nema većih promjena u većini krajeva; no u gorskim Smanjenje otjecanja u cijeloj Hrvatskoj OTJECANJE predjelima i zaleđu Dalmacije smanjenje do 10% (osobito u proljeće) Srednja: porast 1,5 – 2,2 °C (sve sezone, Srednja: porast 1 – 1,4 °C (sve sezone, cijela Hrvatska) cijela Hrvatska – naročito kontinent) Maksimalna: porast do 2,2 °C u ljeto (do Maksimalna: porast u svim sezonama 1 – 1,5 °C TEMPERATURA ZRAKA 2,3 °C na otocima) Minimalna: najveći porast na kontinentu Minimalna: najveći porast zimi, 1,2 – 1,4 °C zimi 2,1 – 2,4 °C; a 1,8 – 2 °C primorski krajevi Stranica 4230 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.
Članak 3.
Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. godine Klimatski parametar 2011. – 2040. dobivene klimatskim modeliranjem 2041. – 2070. 6 do 8 dana više od referentnog Vrućina (broj dana s razdoblja (referentno razdoblje: Do 12 dana više od referentnog razdoblja Tmax > +30 °C) 15 – 25 dana godišnje) Smanjenje broja dana s Tmin < EKSTREMNI Hladnoća (broj dana Daljnje smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C i porast Tmin vrijednosti VREMENSKI UVJETI s Tmin < -10 °C) (1,2 – 1,4 °C) Tople noći (broj dana s Tmin ≥ +20 U porastu °C) -10 °C U porastu Zima i proljeće bez promjene, no Sr. brzina na 10 m Zima i proljeće uglavnom bez promjene, ljeti i osobito u jesen na Jadranu no trend jačanja ljeti i u jesen na Jadranu. porast do 20 – 25% VJETAR Na godišnjoj razini: bez Po sezonama: smanjenje u svim sezonama promjene (najveće vrijednosti na Max. brzina na osim ljeti. Najveće smanjenje zimi na otocima južne Dalmacije) 10 m južnom Jadranu Po sezonama: smanjenje zimi na južnom Jadranu i zaleđu Povećanje do 10% za veći dio Hrvatske, Povećanje u proljeće i ljeti 5 – 10% (vanjski otoci i Z EVAPOTRANSPIRACIJA Istra > 10%) VLAŽNOST ZRAKA pa do 15% na obali i zaleđu te do 20% na vanjskim otocima. Porast cijele godine (najviše ljeti na Porast cijele godine (najviše ljeti na Jadranu) VLAŽNOST TLA Smanjenje u sjevernoj Hrvatskoj SUNČEVO ZRAČENJE Jadranu) Smanjenje u cijeloj Hrvatskoj (najviše ljeto i u jesen). Ljeti i u jesen porast u cijeloj Hrvatskoj, u proljeće Povećanje u svim sezonama osim zimi (TOK ULAZNE porast u sjevernoj Hrvatskoj, a smanjenje u zapadnoj (najveći porast u gorskoj i središnjoj SUNČANE ENERGIJE)
Članak 3.
Hrvatskoj; zimi smanjenje u cijeloj Hrvatskoj. Hrvatskoj) 2046. – 2065. SREDNJA RAZINA MORA 19 – 33 cm (IPCC AR5) U nastavku je dan pregled klimatskih projekcija50 za „bliže“ razdoblje 2011.-2040. za oba scenarija RCP4.5 i RCP8.5 na temelju rezultata klimatskog modeliranja u prostornoj rezoluciji 12,5 km51. Klimatske projekcije iskazane su kao odstupanje klimatskih elemenata (npr. srednje temperature zraka, godišnje količine oborine) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. godine. Klimatske projekcije za razdoblje 2011.-2040. godine pokazuju mogućnost porasta temperature zraka na području Hrvatske do 1,2°C za scenarij RCP4.5 odnosno do 1,4°C za scenarij RC8.5 (Slika 3-2). Za oba scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) klimatske projekcije ukazuju na zatopljenje u svim sezonama. Za scenarij RCP4.5 najmanje zatopljenje, od 1°C u prosjeku može se očekivati zimi, a najveće zatopljenje od 1,5 do 1,7°C u ljeti dok za proljeće i jesen, projekcije daju mogućnost zatopljenja od 1°C do 1.3°C. Za RCP8.5 scenarij zatopljenje je izraženije, pa npr. za ljeto klimatske projekcije daju porast 50 Klimatske projekcije rezultat su proračuna skupa klimatskih modela („ansambl modela“) te se iskazani rezultati odnose na njihovu prosječnu vrijednost. 51 Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (Č Branković i dr, Zagreb, studeni 2017.) 2081. – 2100. 32 – 65 cm (procjena prosječnih srednjih vrijednosti za Jadran iz raznih izvora)
Članak 3.
prosječne temperature zraka na području Hrvatske između 2,2°C i 2,4°C. Slika 3-2. Promjena prizemne temperature zraka (°C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno) Na području Hrvatske promjene u godišnjoj količini oborine su u rasponu od -5 do 5% za oba klimatska scenarija. Na području kontinentalne Hrvatske klimatske projekcije daju smanjenje, a na području primorske Hrvatske povećanje godišnje količine oborine (Slika 3-3). Promjena godišnje 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4231 količine oborine neznatno je izraženija za RCP8.5 u odnosnu na RCP4.5 klimatski scenarij. Sl ika 3-3. Promjena godišnje količine oborine (%) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno) Klimatske projekcije sezonskih količina oborine pokazuju značajnu prostornu promjenjivost, ne samo po iznosu već i po predznaku. Za razdoblje 2011.-2040. godine, klimatske projekcije za scenarij RCP4.5 ukazuju na: • porast količine oborine u zimi tj. moguće povećanje ukupne količine oborine tijekom zime na čitavom području Hrvatske (do 5% u središnjim dijelovima, od 5 do 10% na istoku i zaleđu obale te čak do 20% u nekim dijelovima obalnog područja);
Članak 3.
• smanjenje količine oborine ljeti u čitavoj Hrvatskoj: u većem dijelu Hrvatske od -20% do -10%, od -10 do -5% na sjevernom dijelu obale i od -5 do 0% na južnom Jadranu; • najmanje izražene promjene u oborinama za proljeće i jesen s promjenama u rasponu od -5% do 5%. Klimatske projekcije daju izraženu promjenjivost u srednjem broju dana s maksimalnom brzinom vjetra većom ili jednakom 20 m/s na području Hrvatske. Za razdoblje 2011.- 2040. godine, promjene za zimsku sezonu ukazuju na mogućnost porasta prema scenariju RCP4.5 na čitavom Jadranu te promjenjiv predznak signala prema scenariju RCP8.5. Sve promjene su relativno male i uključuju promjene od -5 do +10 događaja po desetljeću. 4. PRoCJENA UTJECAJA KLIMATSKIH PRoMJENA NA DRUŠTVo I oKoLIŠ Antropogeni utjecaj na klimu je nedvojben, a učinci se bilježe u svim dijelovima svijeta. Najopsežnije je taj utjecaj opisan u izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. IPCC).52 Emisije stakleničkih plinova porasle su od predindustrijskog doba, kao posljedica gospodarskog i populacijskog rasta. To je dovelo do atmosferskih koncentracija ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida bez presedana u zadnjih 800 000 godina. Znanstvenici su utvrdili s vrlo visokom vjerojatnošću da su emisije stakleničkih plinova zajedno s drugim antropogenim utjecajima, dominantni uzrok uočenog globalnog zatopljenja od sredine 20. stoljeća. Globalno zatopljenje odnosno porast globalne temperature zraka, širokoj je javnosti sinonim za klimatske promjene. Od 52 https://www.ipcc.ch/ 1950-ih mnogi od opaženih promjena u klimatskom sustavu koje su bez presedana ne samo posljednjih desetljeća već i tisućljeća. Evidentno je da se atmosfera i ocean zagrijavaju te da razina mora raste. Količine snijega i leda također se smanjuju što također utječe na klimatskih sustav u cjelini.
Članak 3.
Učestalost pojave ekstremnih vremenskih (meteoroloških) i klimatskih događaja povećava se. Neke od tih promjena povezane su s ljudskim utjecajima, uključujući smanjenje ekstremnih niskih temperatura, povećanje ekstremnih toplih temperatura, povećanje ekstremnih visokih temperatura na moru razine i povećanje broja obilnih oborina u nizu regija. Nastavak emisije stakleničkih plinova uzrokovat će daljnje zagrijavanje i dugotrajne promjene klimatskog sustava, povećavajući vjerojatnost velikih promjena koje će u konačnici uzrokovati nepovratni utjecaji na ljude i ekosustave. Ograničavanje klimatskih promjena zahtjeva značajno i trajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. No samo zajedno s prilagodbom klimatskim promjenama, moguće je ograničiti rizike od klimatskih promjena na čovječanstvo u cjelini. Kumulativne emisije CO uvelike određuju globalno 2 srednje površinsko zagrijavanje do kraja 21. stoljeće i dalje. Projekcije emisija stakleničkih plinova variraju u širokom rasponu, ovisno i o društveno-ekonomskom razvoju i o klimatskoj politici. Predviđa se da će površinska temperatura rasti tijekom 21. stoljeća pod svim procijenjenim emisijama scenarija (vidi Sl). Vrlo je vjerojatno da će se toplinski valovi javljati češće i dulje trajati, i to ekstremne oborine postat će intenzivnije i češće u mnogim regijama. Oceani će se nastaviti zagrijavati i kiseliti, a globalna srednja razina mora rasti (vidi Slika 4-1.). Izvor: IPCC, 2014: Climate Change 2014: Synthesis Report. Contribution of Working Groups I, II and III to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Core Writing Team, R.K. Pachauri and L.A. Meyer (eds.)]. IPCC, Geneva, Switzerland, 151 pp.
Članak 3.
Slika 4-1. Projekcije klimatskih promjena u 21. stoljeću - porasta globalne prizemne temperature zraka (gore) i porasta srednje razine mora (dolje) Stranica 4232 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Klimatske promjene će povećati postojeće rizike i stvoriti nove rizike za prirodu i čovječanstvo u cjelini. Rizici su neravnomjerno raspoređeni i općenito su veći za osobe u nepovoljnom položaju i zajednice u zemljama na svim razinama razvoja. Mnogi aspekti klimatskih promjena i povezani utjecaji nastavit će se stoljećima, čak i ako prestanu antropogene emisije stakleničkih plinova. Rizici od nagle ili nepovratne promjene se povećavaju kako se povećava intenzitet zagrijavanja. Prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje klimatskih promjena komplementarne su strategije za smanjenje i upravljanje rizicima klimatskih promjena. Značajna smanjenja emisija tijekom sljedećih nekoliko desetljeća mogu smanjiti klimatske rizike u 21. stoljeću i dalje, povećati izglede za učinkovitu prilagodbu, smanjiti troškove i izazove ublažavanja dugoročno i doprinose otpornosti na klimu putevi održivog razvoja. Bez dodatnih napora za ublažavanje osim onih koji se danas primjenjuju, pa čak i uz prilagodbu, globalno zatopljenje do kraja 21. stoljeća dovest će do visokog ili čak vrlo visokog rizika od teških, rasprostranjenih i nepovratnih utjecaja na globalnoj razini. Ublažavanje uključuje određenu razinu zajedničkih koristi i rizika zbog štetnih nuspojava, ali ti rizici ujedno ne uključuju mogućnost ozbiljnih, rasprostranjenih i nepovratnih učinaka kao i rizici od klimatskih promjena, povećanje koristi od kratkoročnih napora za ublažavanje posljedica. Prilagodba može smanjiti rizike od utjecaja klimatskih promjena, ali postoje ograničenja u njezinoj učinkovitosti, osobito s obzirom na intenzitet klimatskih promjena. Utjecaj klimatskih promjena ovisit će o načinu na koji se one manifestiraju kao i o njihovom intenzitetu.
Članak 3.
5. PRoCJENA RANJIVoSTI I RIZIKA U Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (“Narodne novine” br. 46/20) prepoznati su sektori koji su očekivano najviše izloženi utjecaju klimatskih promjena: („hidrologija i vodni resursi; poljoprivreda; šumarstvo; biološka raznolikost i prirodni kopneni ekosistemi; biološka raznolikost i morski ekosistemi; upravljanje obalom i obalnim područjem; turizam i ljudsko zdravlje“). Svi navedeni sektori su detaljno obrađeni u okviru ove strategije, ali je njihov broj proširen i analizom dodatnih sektora za koje se smatralo da spadaju u ključne za provedbu učinkovite prilagodbe utjecajima klimatskih promjena. Strategija je prepoznala i dvije međusektorske teme koje su ključne za provedbu cjelovite i učinkovite prilagodbe klimatskim promjenama: prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima od katastrofa. S obzirom na administrativni obuhvat i gospodarstvo, kao ranjivi sektori za područje Međimurske županije prepoznati su: vodni resursi, bioraznolikost, poljoprivreda, šumarstvo, energetika, turizam, zdravlje i stanovništvo, prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima od katastrofa. U nastavku je za navedene sektore razmatrana ranjivost i rizik od klimatskih promjena. 5.1. VoDNI RESURSI Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Narodne novine, broj 46/20) definirala je glavne očekivane utjecaje klimatskih promjena koji mogu dovesti do visokog stupnja ranjivosti vodnih resursa. Za područje Međimurske županije od navedenih glavnih negativnih utjecaja klimatskih promjena mogu se izdvojiti (primjenjivi su s obzirom na geografski položaj Županije):
Članak 3.
- smanjenje količina voda u vodotocima i na izvorištima; - smanjenje vodnih zaliha u podzemlju i snižavanje razina podzemnih voda; - smanjenje razine vode u jezerima i drugim zajezerenim prirodnim ili izgrađenim sustavima; - porast temperatura vode praćen smanjenjem prihvatne sposobnosti akvatičkih prijemnika; - povećanje učestalosti i intenziteta poplava na ugroženim područjima; - povećanje učestalosti i intenziteta pojava bujica; - povećanje učestalosti i intenziteta poplava od oborinskih voda u urbanim područjima. Prema Procjeni rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/19) na području Međimurske županije identificirano je 7 rizika koji predstavljaju potencijalnu ugrozu za stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš, među kojima su suša i poplave. Utjecaj klimatskih promjena u smislu češćih i dužih sušnih razdoblja ublažava se kroz razvoj sustava navodnjavanja i razvoj vodoopskrbnog sustava (povezivanje manjih s većim sustavima i angažiranje novih izdašnijih i kvalitetnijih crpilišta s krajnjim ciljem povezivanja većine sustava vodoopskrbe Županije u jedinstveni sustav). Prethodna procjena rizika od poplava prvi je korak u postupku pripreme Plana upravljanja rizicima od poplava (koji je sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027.) i daje širi uvid u problematiku obrane od poplava na osnovu kojeg se određuju područja za koja će se u odgovarajućem planskom ciklusu izraditi plan upravljanja poplavnim rizicima. Postupak novelacije Plana upravljanja rizicima od poplava započinje pripremom i donošenjem Prethodne procjene rizika od poplava. Prethodnu procjenu rizika od poplava 2018. izradile su u srpnju 2019. godine Hrvatske vode i ista je objavljena na mrežnoj stranici https:// www.voda.hr/hr/prethodna-procjena-rizika-od-poplava-2018.
Članak 3.
Ovaj dokument sadrži popis povijesnih poplava iz Registra poplavnih događaja. Dva obavezna elementa Prethodne procjene rizika od poplava i njenih nadopuna su: - opis poplava koje su se dogodile u prošlosti i koje su imale velike štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost i za koje je vjerojatnost sličnih budućih događaja i dalje relevantna, uključujući opis prostora koji su obuhvaćale i puteva otjecanja poplavnih voda te procjenu štetnih učinaka koje su prouzročile; - opis većih poplava u prošlosti, kada je moguće predvidjeti da bi slični događaji u budućnosti mogli imati velike štetne posljedice. Kako bi se ispunili svi zahtjevi te pružila što relevantnija informacija o poplavnim događajima, Registar poplavnih događaja se trajno i kontinuirano unapređuje, nadopunjava novim informacijama, korigiraju se uočene greške te se prema potrebi generiraju izvješća. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4233 Slika 5.1-1. Položaj po,dručja potencijalno značajnih rizika od poplava na području Međimurske županije Karte opasnosti od poplava izrađene su za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava. Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja: - velike vjerojatnosti (VV) pojavljivanja, - srednje vjerojatnosti (SV) pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina), - male vjerojatnosti (MV) pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem nasipa na većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave).
Članak 3.
Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na područjima za koja su prethodno izrađene karte opasnosti od poplava za analizirane scenarije (poplave velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja) uzimajući u obzir: indikativni broj potencijalno ugroženog stanovništva, vrstu gospodarskih aktivnosti koje su potencijalno ugrožene na području, postrojenja i uređaje koji mogu prouzročiti akcidentna onečišćenja u slučaju poplave i potencijalno utjecati na zaštićena područja te druge informacije. Područje velike vjerojatnosti pojavljivanja poplava većinom se nalazi uz rijeku Muru i manjim dijelom Dravu. Područje male vjerojatnosti pojavljivanja poplava nalazi se sjeverno od akumulacija HE Čakovec i HE Dubrava te na području između dviju rijeka prema njihovu ušću. Veći dio Međimurske županije ne nalazi se na području pojavljivanja poplava (Slika 5.1-2). PoVEćANJE TIP EKoSUSTAVA TEMPERATURE ZRAKA Travnjaci Isušivanje Šume Isušivanje Grmlje Isušivanje Slabo obraslo zemljište Isušivanje Močvare Isušivanje Rijeke i jezera Zagrijavanje Podzemlje Zagrijavanje Slika 5.1-2. Obuhvat i dubine vode poplavnih scenarija male, srednje i velike vjerojatnosti prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. 5.2. BIoRAZNoLIKoST Najvažnije klimatske promjene koje direktno utječu na bioraznolikost Međimurske županije su: promjene prosječnih temperatura zraka, smanjenje količina i promjene rasporeda oborina te pojava klimatskih ekstrema (toplinski valovi, suše, poplave, snažni vjetar). Naime, Međimurska županija pripada Kontinentalnoj biogeografskoj regiji Europe u kojoj se očekuju sljedeće posljedice klimatskih promjena: povećanje toplinskih ekstrema, pad količina ljetnih oborina, povećanje rizika od poplava, povećanje rizika od požara, pad ekonomske vrijednosti šuma te povećanje korištenja energije za hlađenje.
Članak 3.
U skladu s postojećim scenarijima klimatskih promjena moguće je očekivati složen i trajan utjecaj klimatskih promjena na staništa Međimurske županije kroz brojne promjene: isušivanje vlažnih kopnenih staništa, povećanje aridnog područja, smanjenje i promjene udjela te eventualni nestanak nekih staništa, tj. u konačnici generalno pad bioraznolikosti. Svakako je važno naglasiti da će uslijed klimatskih promjena i direktnih promjena u staništima doći do pojave i širenja invazivnih vrsta. Promjene u staništima Međimurske županije s obzirom na klimatske promjene navedene su detaljnije niže tablično (Tablica 5.2-1.). Tablica 5.2-1. Očekivane osnovne posljedice utjecaja klimatskih promjena na prirodne ekosustave Međimurske županije SMANJENJE KoLIČINA I PoJAVA KLIMATSKIH PRoMJENE RASPoREDA EKSTREMA oBoRINA Isušivanje Ogoljivanje Isušivanje Lom i pojava štetnika Isušivanje Lom i pojava štetnika Isušivanje Isušivanje Isušivanje Smanjenje Isušivanje Isušivanje Isušivanje Izvor: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (“Narodne novine” br. 46/20). Stranica 4234 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Nadalje, moguće negativne posljedice klimatskih promjena na pojedine vrste su: smanjenje vigora jedinki, oštećenja jedinki i obolijevanje od bolesti i štetnika, pojava kompeticijske invazivne vrste, smanjenje populacija, smanjenje areala vrste, cjepkanje areala na disjunktne populacije, pojava ugroze pojedine vrste te u konačnici regionalno ili globalno izumiranje vrste. Stoga, uslijed povećanja prosječne temperature zraka očekuje se visoki stupanj ranjivosti na abortiranje cvatnje biljnih kriofilnih i stenotermnih vrsta uz skraćenje vegetacije i smanjenje vigora te širenje areala termofilnih vrsta (može biti i pozitivno i negativno). Nadalje, uslijed smanjenja količina i promjene rasporeda oborina očekuje se visoki stupanj ranjivosti na smanjenje turgora i vigora, reproduktivnih sposobnosti te sušenje i izumiranje higrofilnih vrsta, kao i širenje areala kserofilnih vrsta (i pozitivno i negativno). U konačnici, uslijed povećanja prosječne temperature zraka i smanjenje količina oborina očekuje se visoki stupanj ranjivosti na smanjenje populacija šumskih vrsta uslijed učestalih požara te posljedično smanjenje šumskih staništa te smanjenje površina ekosustava površinskih kopnenih voda.
Članak 3.
Na području Međimurske županije prisutno je 13 specifičnih staništa prema NKS53, za koja se predviđa smanjenje uslijed negativnog utjecaja klimatskih promjena, i to kako slijedi: A.1. Stajaćice, A.2. Tekućice, A.3. Hidrofitska staništa slatkih voda, C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci, C.5. Visoke zeleni, E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, E.3. Šume listopadnih hrastova izvan dohvata poplava, E.4. Brdske bukove šume, I.2. Mozaičke kultivirane površine, I.6. Proizvodni vrtovi i rasadnici, I.7. Međe i ograde kultiviranih površina, J.1. Sela. Nadalje, sve vrste koje pripadaju ovim staništima treba smatrati posebno ugroženima na posljedice klimatskih promjena. U svakom slučaju potrebna je daljnja detaljna razrada kako bi se rangirala specifična staništa prema razini ugroze. 5.3. PoLJoPRIVREDA Poljoprivreda je važna za gospodarstvo Republike Hrvatske, a time i Županije, zbog svoje sveukupne vrijednosti i utjecaja na sigurnu opskrbu hranom, ranjive skupine društva i radna mjesta koje stvara. Očekuje se da će sektor poljoprivrede pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. Predviđanja su da će se uslijed klimatskih promjena do 2050. godine prinos trenutnih poljoprivrednih kultura u Republici Hrvatskoj smanjiti za 3 - 8%. Padaline, temperatura, ekstremne vremenske pojave i evapotranspiracija (stope isparavanja) zajedno utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Glavni očekivani utjecaji klimatskih promjena koji uzrokuju visoku ranjivost u sektoru poljoprivrede i relevantni su za prostor Međimurske županije:
Članak 3.
• promjena vegetacijskog razdoblja ratarskih kultura s naglaskom na žitarice i uljarice (npr. kukuruz, šećerna repa, soja itd.) • niži prinosi svih kultura i veća potreba za vodom • duži vegetacijski period • učestalije poplave i stagnacija površinske vode će smanjiti ili posve uništiti prinose. 53 Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (III. dopunjena verzija) (Državni zavod za zaštitu prirode, 2009) Manjak vode u tlu (suša) i povišene temperature zraka u nadolazećem vremenskom periodu bit će dva ključna problema u borbi poljoprivrede s klimatskim promjenama. Sve dulja i češća sušna razdoblja, olujni vjetar, poplave, tuča i sve veća ugroženost poljoprivrednih kultura od toplinskog stresa tijekom posljednjih desetljeća jasan su signal, prije svega voćarima i vinogradarima da počnu s provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama. No, u sektoru poljoprivrede klimatske promjene omogućit će uzgoj nekih novih kultura i sorti na područjima u kojima to do sada nije bilo moguće, što donekle umanjuje ranjivost no značit će i potrebu za promjenom dosadašnjih operacija na poljoprivrednim tlima. Bez pojačanih ulaganja neće se moći postići zadovoljavajući postotak površina pod navodnjavanjem i proizvodnjom u zatvorenom, kao ni značajnije podići razinu organske tvari u tlu što će, u odnosu na postojeće stanje, rezultirati smanjenjem poljoprivredne proizvodnje. Tablica 5.3-1. Pritisci, utjecaji i ranjivosti uslijed klimatskih promjena u području poljoprivrede Pritisak Procijenjena klimatskih Potencijalni utjecaj ranjivost promjena Promjene vegetacijskog perioda Visoka omogućit će uzgoj novih vrsta i sorata Povećanje Skraćivanje temperature vegetacijskog razdoblja Srednja jabuka Skraćivanje trajanja vegetacijskog razdoblja Srednja kod vinove loze Niži prinosi kod svih Učestalije suše kultura i veća potreba Visoka za vodom Povećanje Skraćivanje temperature + vegetacijskog razdoblja Visoka učestale suše i niži prinosi kukuruza Učestalije poplave i Rjeđe, ali stagnacija površinske intenzivnije vode Visoka oborine (smanjenje ili uništenje prinosa)
Članak 3.
Smanjenje kvalitete Povećanje animalnih proizvoda temperature i poremećaji u Srednja + intenzivnije reprodukciji, pojava oborine novih bolesti 5.4. ŠUMARSTVo Negativne posljedice na šume, šumarstvo i šumska staništa uslijed klimatskih promjena prvenstveno se odnose na šumske požare, vjetrolom, ledolom, poplave te pojavnost šumskih štetnika. Naime, s očekivanim povećanjem rizika od šumskih požara za očekivati je i da će i štete od šumskih požara biti veće. Negativni vremenski utjecaji poput ledoloma i vjetroloma ostavljaju dugotrajne posljedice, pri čemu gubitak drvne mase i općekorisnih funkcija šuma te borba sa sekundarnim štetnicima koji napadaju fiziološki oštećena stabla predstavlja ogroman trošak. Stoga, izrazito je važno poznavati potencijalne opće utjecaje klimatskih promjena na šumarstvo. U skladu s 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4235 postojećim scenarijima klimatskih promjena te povećanjem temperature i smanjenjem količine oborina očekuje se visok stupanj ranjivosti na šume i šumarstvo u smislu veće učestalosti šumskih požara, dulje sezone šumskih požara te smanjenje produktivnosti nekih šumskih ekosustava (npr. hrasta lužnjaka), dok se očekuje srednji stupanj ranjivosti s obzirom na stres drveća uzrokovan sušom, eroziju tla kao posljedicu šumskih požara, pomicanje rasprostranjenosti šumskih vrsta, smanjenje šumske bioraznolikosti te otežana obnova šumskih sastojina, naročito u urbanim sredinama koje dominiraju područjem Međimurske županije. Nadalje, uslijed povećanja temperature očekuje se visoki stupanj ranjivosti u smislu migracije štetnika, uključujući i invazivne strane vrste te pomicanje fenoloških faza šumskih vrsta drveća. U konačnici, povišena učestalost negativnih posljedica ekstremnih vremenskih pojava poput vjetroloma, ledoloma i poplava doprinijet će visokom stupnju ranjivosti s obzirom na štete na šumskim ekosustavima i smanjena vrijednost općekorisnih funkcija šuma te srednji stupanj ranjivosti u smislu lošije kvalitete drvne sirovine.
Članak 3.
Međutim, trenutno postoji ograničeno znanje o preciznom utjecaju klimatskih promjena na šume u Međimurskoj, što predstavlja ključnu prepreku za kvalitetno upravljanje mogućim rizicima i utjecajima klimatskih promjena. Stoga je važno provoditi modeliranja utjecaja klimatskih promjena na šumske ekosustave koristeći procesne biogeokemijske modele koji osim atmosferskih utjecaja uzimaju u obzir i procese u biljci i u tlu. Za predmetne modele potrebna je velika količina terenskih podataka koji se dobivaju kontinuiranim i dugotrajnim motrenjima. Za sada ne postoje ciljana istraživanja šuma Međimurske županije, no međutim postoje različita motrenja šumskih ekosustava na području Republike Hrvatske, primjerice motrenje stanja oštećenosti šuma54, praćenje dinamike ugljika u šumama hrasta lužnjaka u Pokupskom i Spačvanskom bazenu55. Svakako je potrebno pojačati intenzitet istraživanja, s obzirom da su mnoga praćenja sporadična (uglavnom zbog financijskih razloga) te nisu integrirana u sustavno praćenje stanja šumskih ekosustava kakvo nam je potrebno da bi mogli istraživati utjecaj klimatskih promjena na šumske ekosustave. Sustavno praćenje stanja šumskih ekosustava i daljnje modeliranje predstavljaju ključne buduće korake na osnovu kojih bi mogli dati znanstveno utemeljenu ocjenu utjecaja klimatskih promjena na šume i šumarski sektor. 5.5. ENERGETIKA Rizici i ranjivost u sektoru energetike povezani su s povećanjem broja i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja. Usred klimatskih promjena toplinski valovi postaju učestaliji, intenzivniji te imaju dulje trajanje. Očekuje se povećanje potrebe za električnom energijom kako bi se pokrile veće potrebe za hlađenjem, posljedica čega je moguće povećanje opterećenja elektroenergetskog sustava. Ekstremni klimatski događaji mogu uzrokovati prekide napajanja i ugrožavaju infrastrukturu za proizvodnju, skladištenje i transport električne energije. Oluje ili poplave mogu uzrokovati fizička oštećenja, visoke temperature uzrokuju smanjenje transmisijske učinkovitosti vodiča, a ledolomi uzrokuju oštećenja i prekide u prijenosu i distribuciji.
Članak 3.
54 ICP Forests HR: http://icp.sumins.hr/ (Hrvatski šumarski institut, n.d.) 55 Modeliranje produktivnosti ekosustava biokemijskim modelom Biome-BGCMuSo u uvjetima promijenjene klime - Primjer šume hrasta lužnjaka (Marjanović & Ostrogović Sever, 2017) Tablica 5.4-1: Pritisci, utjecaji i ranjivosti uslijed klimatskih promjena Pritisak Potencijalni Procijenjena klimatskih utjecaj ranjivost promjena Oštećenja Povećanje infrastrukture temperature za proizvodnju, Srednja + intenzivnije skladištenje oborine i transport električne energije Smanjenje količine biomase koja se koristi Učestalije suše Visoka za proizvodnju goriva i toplinske i električne energije 5.6. TURIZAM Na svjetskoj razini klima je jedan od vrlo važnih čimbenika razvoja turizma te samim time djeluje na turistička kretanja. Prepoznavanje kompleksnosti međusobnog odnosa klime i turizma vrlo je važno za prepoznavanje ranjivosti sektora. Turistički i klimatski sistem međusobno su povezani, a politikama prilagodbe i ublažavanja može se djelovati na sadašnja ali i buduća turistička kretanja i stanja. Turizam je prepoznat kao vrlo važna gospodarska grana u Međimurske županiji, koja predstavlja veliki razvojni potencijal. Na području Županije turizam se razvijao i još uvijek se razvija zahvaljujući prirodnim, povijesnim i kulturnim bogatstvima, termalnim izvorima, brojnim prirodnim i umjetnim jezerima, ribnjacima, ornitološkim rezervatima i šumama koje odlikuje visok stupanj bioraznolikosti, poljoprivrednim i vinorodnim područjima te brojnim povijesnim dvorcima, građevinama, spomenicima i sakralnim objektima.
Članak 3.
Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, glavni očekivani utjecaji klimatskih promjena koji uzrokuju visoku ranjivost u sektoru turizma su: - smanjenje turističke potražnje u ljetnim mjesecima zbog visokih temperatura, pojačanog UV zračenja, veće učestalosti i snage ekstremnih vremenskih događaja; - smanjenje ili gubitak atraktivnosti ekosustava i bioraznolikosti kao elemenata privlačnosti u turizmu; - smanjenje raspoloživosti vode - nastanak šteta na različitim infrastrukturnim sustavima (odvodnja otpadnih voda, odlaganje krutog otpada, infrastruktura plaža, smještajna infrastruktura, hortikultura hotelskih kompleksa i dr.) i/ili njihova smanjena funkcionalnost. Sektor turizma predstavlja jedan od sektora gdje je najbolje vidljiva međusektorska povezanost i to posebice povezanost sa vodoopskrbnim, energetskim sektorom, bioraznolikosti, šumama itd., a sve u kontekstu ranjivosti na utjecaj klimatskih. Ranjivost navedenih sektora usko je povezana. Utjecaj klimatskih ekstrema poput suše i poplava predstavlja značajan utjecaj na turističku infrastrukturu i turističke aktivnosti. S tim u vezi, prilagodba turističkog sektora predstavlja ključan izazov jer zahtijeva izraziti multidisciplinarni pristup i učinkovitiju suradnju s konkretnim rezultatima, kako Stranica 4236 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. na nacionalnoj, tako i na lokalnim i regionalnim razinama karakterističnih klimatskih obilježja. Osiguranje vodnih resursa za potrebe djelatnosti turizma vrlo je važan čimbenik te se u očekivanim uvjetima klimatskih promjena, očekuju povećani pritisci na vodne resurse kako u pogledu oduzimanja voda iz prirodnih sustava za potrebe tog sektora, tako i povrata dijelom pročišćenih otpadnih voda u sustave koji će imati smanjenu moć samopročišćavanja. Lošije stanje šuma, koje utječu na bioraznolikost imaju posljedično utjecaj na ranjivost za sektor turizma, kroz gubitak vrijednih prirodnih ekosustava i bioraznolikosti te pad bioraznolikosti šuma, temelja turističke atraktivnosti RH ali i Županije. Očekivani porast temperature dovest će do povećanja broja turista tijekom cijele godine, što direktno dovodi do povećanja neposredne potrošnje energije, a time i do potrebe povećanja proizvodnje ili uvoza energije. U slučaju kada je zbog vremenskih prilika ljetna sezona povoljnija za sektor turizma, raste potreba za hlađenjem, odnosno povećava se potražnja za električnom energijom.
Članak 3.
Navedene ali i očekivane klimatske promjene mogu dovesti i do pozitivnih učinaka. Povoljniji klimatski uvjeti omogućit će razvoj turizma na planinskom i u kontinentalnom području, što posljedično može rezultirati bogatijom turističkom ponudom, proizvodima više kvalitete, smanjenje utjecaja sezonskog turizma, odnosno povoljnije uvjete u predsezoni i postsezoni te produžetak sezone, a samim time i pozitivan financijski učinak. Prilagodbom klimatskim promjenama, sektor turizma može ublažiti negativne učinke klimatskih promjena, obogatiti turističku ponudu te na taj način pridonijeti smanjenu ranjivosti sektora u budućnosti. Tablica 5.6-1. Mogući izravni i neizravni učinci klimatskih promjena za razdoblje do 2040. godine i s pogledom do 2070. godine na buduću potražnju u sektoru turizma Pritisak Potencijalni utjecaj Procijenjena klimatskih ranjivost promjena Više temperature mogu uzrokovati različite promjene u kopnenim ekosustavima. Značajno povećanje onečišćenja zraka može nepovoljno Smanjenje utjecati i na promjene u ili gubitak stanju okoliša parkova, Visoka atraktivnosti jezera te ostalih ekosustava zaštićenih područja i oko njih (povišene koncentracije CO u 2 zraku pa onda i u vodi povećavaju kiselost jezerske vode i što bi pospješilo otapanje sedre Kontinentalni turizam, osim nacionalnih parkova, uključuje i Smanjenje seoski/ruralni turizam, ili gubitak promatranje životinja, atraktivnosti ribolov, lov i posjet Visoka područja u ekološkim stazama. unutrašnjosti Navedeno ali i druge aktivnosti, izravno ili neizravno, ovise o klimi kao ključnom čimbeniku.
Članak 3.
Pritisak Potencijalni utjecaj Procijenjena klimatskih ranjivost promjena Promjene u raspoloživosti vode predstavljaju još jedan potencijalni neizravni učinak klimatskih promjena. Raspoloživost vode u ljetnim mjesecima u tijeku odvijanja turističke Smanjenje sezone već sada raspoloživosti predstavlja problem. Visoka vode Povećani pritisci na vodne resurse kako u pogledu oduzimanja voda iz prirodnih sustava za potrebe tog sektora, tako i povrata dijelom pročišćenih otpadnih voda u te sustave koji će imati smanjenu moć samopročišćavanja. Klimatske promjene opasno bi ugrozile eko-turističke destinacije. Propast krhke bioraznolikosti krških sustava doveo bi do smanjenja broja Gubitak posjeta turista. Promjene Visoka bioraznolikosti. koje se tiču povećanja brojnosti komaraca i drugih nametnika mogle bi neka područja koja se ističu bioraznolikošću i prirodne znamenitost učiniti manje atraktivnima. 5.7. ZDRAVLJE I STANoVNIŠTVo Ranjivost u sektoru zdravlja najčešće će se manifestirati povećanjem broja oboljelih od akutnih i kroničnih bolesti odnosno povećanje smrtnosti zbog: produženih razdoblja s visokim temperaturama zraka, povećano obolijevanje od vektorskih bolesti, povećanje oboljenja dišnog sustava zbog povećane alergene peludi u zraku i dr. Glavni očekivani utjecaji klimatskih promjena koji uzrokuju visoku ranjivost u području zdravlja su: - povećanje smrtnosti stanovništva, - promjene u epidemiologiji kroničnih nezaraznih bolesti, - promjene u epidemiologiji akutnih zaraznih bolesti, - snižena kvaliteta vanjskog i unutrašnjeg zraka uslijed ekstremno visokih i niskih temperatura i količina oborina, - češća i dugotrajnija razdoblja nedostupnosti zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju, - porast razine kontaminanata (onečišćujućih tvari) u okoliš, 14. listopada 2022.
Članak 3.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4237 - utjecaj na epidemiologiju bolesti povezanih s klimatološkim čimbenicima. 56 U nastavku su istaknuti oni rizici za koje se smatra da su od posebne važnosti za područje Međimurske županije. Povećanje smrtnosti stanovništva kao i promjene u epidemiologiji kroničnih nezaraznih bolesti uglavnom su povezani s većom učestalošću i duljim trajanjem toplinskih valova. Toplinski valovi su duža razdoblja s visokom temperaturom zraka, a klimatske promjene utječu na duljinu njihova trajanja, učestalost njihove pojave kao i na intenzitet toplinskih valova. Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar57 te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti.58. Za toplinskih valova povećava se smrtnost starijih osoba i kroničnih kardiovaskularnih bolesnika. Posljedica globalnog zatopljenja je i širenje komaraca iz tropskih i suptropskih područja prema umjerenom pojasu, te opasnosti širenja tropskih bolesti, koje ti komarci prenose. Porast prosječne temperature zraka utječe na ubrzanje razvoja komaraca, broj ugriza i inkubacijskog perioda tijekom životnog ciklusa razvoja virusa u komarcu, a povećanje količine oborina utječe na povećanje broja pogodnih lokacija za razmnožavanje prenositelja vektorskih bolesti poput komaraca. Istraživanja u okviru nacionalnog monitoringa59 potvrdila su prisutnost azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus) na području čitave Hrvatske.
Članak 3.
Pelud je najčešći je uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava i jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. Alergije na pelud postaju sve rašireniji zdravstveni problem koji se manifestira kao alergijski rinitis i alergijska astmu. Peludni kalendar kontinentalnog dijela Hrvatske prikazan je na sljedećoj slici. Peludni kalendar je grafički prikaz trajanja i intenziteta peludnih sezona najzastupljenijih alergenih biljaka na nekom području. 56 Sedmo nacionalno izvješće i treće dvogodišnje izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) (MINGOR, rujan 2018) 57 Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma zbog naglog prekomjernog povišenja tjelesne temperature, do kojeg dolazi do nemogućnosti organizma da se ohladi. 58 https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/toplinski-valpreporuke-za-zastitu-zdravlja-od-vrucina-4316/4316 59 Izvještaj o provedbi nacionalnog sustava praćenja invazivnih vrsta komaraca na području Republike Hrvatske (HTJT, travanj 2018.) Slika 5-3: Peludni kalendar kontinentalne Hrvatske Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar U peludnom kalendaru svojom visokom alergenošću ističu se lijeska koja cvijeta krajem zime. U proljeće alergena pelud potiče od drveća među kojim se posebice ističe breza dok je pelud alergenih trava prisutan kroz tri sezone, od proljeća do jeseni. Globalno zatopljenje utječe na vegetacijski ciklus tako da dolazi do ranijeg početka peludne sezone ali i njezina duljeg trajanja. Posljedično, očekuje se porast broja senzibiliziranih i oboljelih od alergijskih bolesti dišnog sustava (sezonski alergijski rinitis, alergijska astma) koje uzrokuju peludi stabala, trava i korova.
Članak 3.
5.8. PRoSToRNo PLANIRANJE I UREĐENJE Najvažniji dokument prostornog uređenja je Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske koja je usvojena u Saboru 2017. godine. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je značajna jer je na vrhu hijerarhije dokumenata u sustavu prostornog uređenja i jer se periodički novelira pa je za očekivati da će u budućnosti, pogotovo nakon donošenja Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku kao i planiranih budućih sustavnijih nacionalnih istraživanja, moći konkretnije i temeljitije obraditi problematiku klimatskih promjena. Prostorno planiranje je najvažniji instrument upravljanja prostornim razvojem unutar sustava prostornog uređenja kao segmenta javne uprave. Prostorno planiranje se temelji na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora pri čemu se prostornim planovima planira provedba svih zahvata u prostoru bez obzira na njihovu lokaciju, namjenu ili vrstu. Po definiciji prostorno planiranje je usklađeno sa širim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturnim politikama društva u odnosu na teritorij koji je predmet planiranja (prema pojmovniku prostornog planiranja izrađenom od strane Europske konferencije ministara odgovornih za prostorno i regionalno planiranje - CEMAT). Prostorni plan Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/01, 8/01, 23/10, 3/11 i 7/19) osnovni je dokument kojim se sukladno načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora, uvjeti za uređenje, unapređenje i zaštitu prostora Međimurske županije te se propisuju i uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru od važnosti za Županiju.
Članak 3.
Prve Izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 23/10) odnosile su se na prostorno planska rješenja koja je bilo potrebno uskladiti s novim propisima te odlukama i dokumentima koje su donijeli nositelji zahvata od važnosti za Državu i Županiju, a također su izvršene i korekcije statističkih podataka dobivenih iz popisa stanovništva iz 2011. godine. Od vremena stupanja na snagu Prostornog plana Međimurske županije i njegovih prvih Izmjena i dopuna Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije izradio je Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije 2006. - 2013. („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 17/14) u kojem je dana analiza izrade i provedbe dokumenata prostornog uređenja na razini županije i općina, te analizu zaštite i korištenja posebno vrijednih prostora i predložene mjere i smjernice za unapređenje stanja u prostoru te aktivnosti za unapređenje održivog razvoja. U Odluci o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije „Službeni glasnik Međimurske županije“ Stranica 4238 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. broj 2/16) u točki Sažeta ocjena stanja u obuhvatu prostornog plana sažeti su zaključci Izvješća o stanju u prostoru te prijedlozi jedinica lokalne samouprave koji su pored novina u zakonodavstvu (novih zakona, podzakonskih akata i odluka) činili osnovu za II. izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije. Prostornim planom na području Međimurske županije na prostorima radnih zona (planiranih i postojećih) i građevinskih područja naselja nije dozvoljena primjena zastarjelih tehnologija, tehnologija koje neracionalno troše prostor, prirodne resurse, koje bi emisijama opasnih tvari u zrak, vode i tlo narušile ekološku ravnotežu i prirodne vrijednosti prostora (npr. kožara, cementara, proizvodnja papira, prerada teških metala i sl.).
Članak 3.
5.9. UPRAVLJANJE RIZICIMA Upravljanje rizicima od katastrofa, kako prirodnih tako i tehničkih, propisano je Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, br. 82/15, 118/18, 31/20 i 20/21) i pratećim propisima. Sukladno spomenutom zakonu izrađuje se procjena rizika od katastrofa za područje Republike Hrvatske i procjene rizika od velikih nesreća za područja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pri čemu uzroci mogu biti prirodni fenomeni ili pak tehničko-tehnološki procesi. U Hrvatskoj posebna ranjivost sustava upravljanja rizicima predstavlja nedostatna potpora u provedbi međunarodno prepoznatih smjernica, prioriteta djelovanja u upravljanju rizicima i održivom razvoju s aktivnim uključenjem i partnerstvom svih dionika sukladno Sendai okviru za smanjenje rizika od katastrofa 2015. - 2030. Bez praćenja prepoznatih prioritetnih indikatora, bez razvoja kompatibilne i međunarodno usporedive baze podataka i razmjene iskustava i primjera dobre prakse otežano je upravljanje rizicima od katastrofa. Također bez multisektorskih procjena kritičnih područja i područja multihazardne izloženosti prijetnjama na temelju klimatskih modela trenutačno je nemoguće u Hrvatskoj kvantitativno procijeniti multisektorske utjecaje klimatskih promjena. U Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu kao utjecaji i izazovi prilagodbe klimatskim promjenama u području upravljanja rizicima od katastrofa navodi se sljedeće:
Članak 3.
- požari otvorenog tipa zbog produženih razdoblja visokog sunčanog zračenja i produženih razdoblja visoke temperature zraka, - epidemije i pandemije zbog utjecaja na način prijenosa bolesti ili odlike uzročnika bolesti zbog promjena količine oborina, vlažnosti i isparavanja i - povećanje opsega zdravstvenog i socioekonomskog opterećenja zajednice zbog kontaminacije hrane i onečišćenja okoliša nakon pojava poput poplava ili klizišta. U 2019. godini izrađena je Procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/19) u okviru koje je analiziran rizik od pojave prirodnih prijetnji poveznih s ekstremnim meteorološkim prilikama kao što su: poplave, ekstremne vremenske pojave, epidemije i pandemije, ekstremne temperature, suše te tuča i mraz. U sljedećoj tablici ukratko su opisani scenariji pojave i utjecaj na društvene vrijednosti u slučaju pojave prirodnih nepogoda: poplava, ekstremnih temperatura, suša. Klimatske promjene mogu promijeniti učestalost i utjecati na intenzitet pojave navedenih prirodnih događaja. Tablica 5.9-1. Identifikacija prijetnji za Međimursku županiju Utjecaj na Prijetnja Kratak opis scenarija društvene vrijednosti Uslijed podizanja voda Opasnosti za rijeke Mure i rijeke Drave te stanovništvo potoka Trnave s pritocima Opskrba te puknuća nasipa rijeka ili vodom i hidroakumulacija, moguća je odvodnja ugroza objekata i građevina Poplave Cestovni kritične infrastrukture, kao i promet druge potencijalne opasnosti Proizvodnja i posljedice po stanovništvo, i distribucija materijalna i kulturna električne dobra te okoliš na području energije Međimurske županije.
Članak 3.
Toplinski val kao prirodna pojava uzrokovana klimatskim promjenama nastaje naglo bez prethodnih najava neočekivano za Poremećaj Međimursku županiju koja u odvijanju Ekstremne ima umjerenu kontinentalnu aktivnosti temperature klimu. U periodu stanovništva i unazad 10 godina bilo je gospodarstva. proglašavanja elementarne nepogode ovim uzrokom i stanovnici primjećuju velike temperaturne oscilacije. Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može uzrokovati ozbiljne Suša bi štete u poljodjelstvu, utjecala na vodoprivredi te drugim vodostaje gospodarskim djelatnostima. rijeka, Za poljodjelstvo mogu biti vodocrpilišta opasne suše koje nastaju u i druge izvore Suša vegetacijskom razdoblju. vode za piće. Nedostatak oborina u duljem Poremećaji u vremenskom razdoblju proizvodnji može, s određenim faznim i opskrbi pomakom, uzrokovati hranom i hidrološku sušu koja te opskrbi se očituje smanjenjem vodom. površinskih i dubinskih zaliha vode. U umjerenim geografskim širinama pojava tuče i sugradice relativno je česta i javlja se u toplom dijelu Poremećaj u godine. Najgori slučaj proizvodnji Tuča je pojava tuče i nastanak i opskrbi materijalne štete na pokretnoj hranom. i nepokretnoj imovini te štete na svim poljoprivrednim kulturama. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz zraka zasićenog vodenom Poremećaj u parom desublimira na proizvodnji Mraz čvrstim površinama čija i opskrbi je temperatura manja od hranom. temperature rosišta te od 0 °C Najgori slučaj je pojava mraza u proljeće.
Ostali akti u ovom izdanju (88)
- Rješenje o isplati sredstava iz Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu UDRUZI ZA PROMICANJE KVALITETE ŽIVOTA „IZVOR“, IVANOVEC
- Rješenje o isplati sredstava iz Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu Damiru Novaku za organizaciju 7. Međunarodne izložbe karikatura Čakovec 2022. godine
- Rješenje o isplati sredstava iz Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu Udruzi ruskog govornog područja u Međimurju „Kalinka“, za organizaciju obilježavanja 15 godina postojanja i rada
- Rješenje o isplati sredstava iz Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu NOGOMETNOJ ŠKOLI SLOGA ČAKOVEC
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Srednje škole Prelog o sklapanju Ugovora o jednostavnoj nabavi usluge organiziranog prijevoza učenika s teškoćama u razvoju kombi vozilom za nastavnu godinu 2022./2023.
- Zaključak o dodjeli financijskih sredstava MIHAELU PONGRACU iz Goričana, za osvojeno 1. mjesto u pojedinačnom plasmanu na 68. Svjetskom prvenstvu u „lovu ribe udicom na plovak“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Lijekovi (Skupine P, R, S, V i ostali lijekovi)“ za grupe 9., 10., 11., 12., 18., 21., 25., 30., 34., 36., 50., 51., 52., 55., 58., 60., 61. i 62, s odabranim ponuditeljem MEDIKA d.d., Capraška 1, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Lijekovi (Skupine P, R, S, V i ostali lijekovi)“ za grupe 3., 4., 5., 6., 15., 16., 17., 19., 20., 22., 23., 24., 28., 31., 33., 39., 40., 41., 43., 45., 54., 56., 57., 63., 64., 69., 71., 73., 74. i 75., s odabranim ponuditeljem OKTAL PHARMA d.o.o., Utinjska 40, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Lijekovi (Skupine P, R, S, V i ostali lijekovi)“ za grupe 1., 7., 8., 13., 14., 32., 35., 59., 65., 66., 70. i 72., s odabranim ponuditeljem PHOENIX FARMACIJA d.o.o., Ozaljska 95, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Potrošni materijal za hemodijalizu“ za grupe 4 i 7., s odabranim ponuditeljem AGMAR d.o.o., Jakuševečka ulica 4B, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Potrošni materijal za hemodijalizu“ za grupu 1, s odabranim ponuditeljem MEDIC d.o.o., Trg Dražena Petrovića 3, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Potrošni materijal za hemodijalizu“ za grupu 3, s odabranim ponuditeljem MEDIKA d.d., Capraška 1, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Medicinski plinovi“, s odabranim ponuditeljem MESSER CROATIA PLIN d.o.o. Industrijska 1, Šibice, Zaprešić
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu
- II. izmjene i dopune Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu
- Odluka o ukidanju Smjernica za utvrđivanje plaća i drugih prava direktora trgovačkih društava u vlasništvu Međimurske županije i ravnatelja ustanova čiji je osnivač Međimurska županija
- Odluka o osnivanju Kulturnog vijeća Međimurske županije
- Odluka o utvrđivanju mreže programa centara izvrsnosti Međimurske županije
- Odluka o I. izmjeni Odluke o minimalnim standardima, kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva za 2022. godinu
- Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine
- Odluka o darovanju nekretnine Muzeju Međimurje Čakovec
- Rješenje o razrješenju i izboru člana Koordinacije za ljudska prava Međimurske županije
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednice i članova Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije
- Rješenje o razrješenju upravitelja Međimurske zaklade solidarnosti „Katruža“
- Rješenje o razrješenju upravitelja Međimurske zaklade za obrazovanje DR. VINKO ŽGANEC
- Zaključak o primanju na znanje Izvješća Mandatne komisije o imenu vijećnika koji aktivira mandat i imenu zamjenika vijećnika
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine
- Zaključak o prodaji zemljišta na području poduzetničke zone „POSLOVNI PARK MEĐIMURJE“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec (Prijenos vlasništva nekretnina Općini Donja Dubrava)
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Savjeta mladih Međimurske županije za 2021. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o davanju u zakup poslovnog prostora zdravstvenoj radnici Ines Tizaj, dr. med. spec. ginekologije i opstetricije
- Zaključak o davanju mišljenja na imenovanje načelnika Policijske uprave međimurske
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Dekanovec za razdoblje od 01.01.- 30.06.2022. godine
- Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu na području Općine Dekanovec
- Odluka o sklapanju Sporazuma o sufinanciranju projekta CENTAR DOSTI
- Odluka o usvajanju Izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenoj financijskoj reviziji poslovanja Općine Dekanovec za 2021. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke dimnjačarskih usluga
- Odluka o usklađenju Plana zaštite od požara Općine Dekanovec za 2022. godinu
- Odluka o popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Općinu Dekanovec
- Odluka o sufinanciranju troškova školske kuhinje za učenike Osnovne škole Domašinec
- Odluka (o usvajanju Izvješća o radu načelnika Općine Dekanovec za razdoblje od 01.01.-30.06.2022. godine)
- Plan davanja koncesija u 2023. godini
- Izmjene i dopune Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti Općine Dekanovec u 2022. godini
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Domašinec
- Odluka o pristupanju Općine Kotoriba Hrvatskoj zajednici općina
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa potpora poljoprivredi Općine Mala Subotica za razdoblje od 2022. do 2023. godine za 2022. godinu
- Obračun Proračuna Općine Nedelišće 01.01.- 30.06.2022.
- Odluka o nastavku obnašanja dužnosti člana Općinskog vijeća Općine Nedelišće na temelju prestanka mirovanja mandata
- Odluka o utvrđivanju dana prestanka mandata članici Općinskog vijeća i početku mandata članu Općinskog vijeća
- Odluka o razrješenju potpredsjednice Općinskog vijeća Općine Nedelišće
- Odluka o imenovanju potpredsjednika Općinskog vijeća Općine Nedelišće
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg Izvješća o ostvarenju plana i programa rada Dječjeg vrtića „Zvončić“ Nedelišće za pedagošku godinu 2021./22.
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg Izvješća o poslovanju društva NED-KOM d.o.o. za 2021. godinu
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg Izvješća o poslovanju društva Nekretnine Nedelišće d.o.o. za 2021. godinu
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o radu načelnika Općine Nedelišće za razdoblje od 01.01.2022. do 30.06.2022.
- Odluka o sufinanciranju Programa produženog boravka u školskoj godini 2022./2023.
- Odluka o sufinanciranju djelatnosti dadilje na području Općine Nedelišće
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za određivanje imena ulica i trgova na području Općine Nedelišće
- Odluka o osnivanju Savjeta za zaštitu potrošača javnih usluga
- Odluka o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Općine Nedelišće
- Odluka o sprečavanju odbacivanja otpada na području Općine Nedelišće
- Odluka o prodaji nekretnine u Macincu
- Odluka o dozvoljenom prekoračenju po poslovnom računu Općine Nedelišće
- Odluka o davanju suglasnosti za dugoročno zaduživanje trgovačkom društvu NED-KOM d.o.o.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjačarskih poslova
- Treće izmjene Pravilnika o stipendiranju studenata
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Podturen do 30.06.2022.
- Odluka o razrješenju i izboru člana Odbora za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata
- Odluka o razrješenju i izboru člana Komisije za izbor i imenovanje
- Odluka o izboru potpredsjednika Općinskog vijeća Općine Podturen
- Odluka o izboru najpovoljnije ponude za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Podturen
- Odluka o prodaji građevinskog zemljišta sa zgradama za uklanjanje
- Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjčaraskih poslova
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu općinskog načelnika za period 01.01.- 30.06.2022.
- Odluka o I. izmjeni i dopuni Statuta Općine Selnica
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Selnica za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti obrtu za dimnjačarske poslove, DIMOS na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjačarskih poslova
- Odluka o donošenju Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije Općine Selnica
- Odluka o prodaji nekretnine u Praporčanu (k.č. 3164/1 k.o. Selnica)
- Odluka o usvajanju Izvješća o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Selnica za 2021. godinu
- Odluka o donošenju Plana zaštite od požara
- Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća Općine Selnica
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća načelnika Općine Selnica za razdoblje od 01. srpnja do 31. prosinca 2021. godine
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća načelnika Općine Selnica za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2022. godine
- I. izmjene i dopune Plana prijma u službu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveta Marija
- Odluka o osnovici za obračun plaće
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Šenkovec od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine
- Odluka o koeficijentima za obračun plaća 26. Odluka o prodaji nekretnine u k.o. Šenkovec