Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

101. Temeljem članka 21. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst, 8/13, 6/14, 2/18, 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i 2/22-pročišćeni tekst), te članka 53. Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), uz prethodnu suglasnost Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (KLASA: 351-05/22-05/147, URBROJ: 517-04-1-2- 22-4 od 5. listopada 2022. godine), Skupština Međimurske županije na 9. sjednici održanoj dana 13. listopada 2022. godine, donosi oDLUKU o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Program zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine. Integrirani dio Programa zaštite okoliša čine i Izvješće o stanju okoliša na području Međimurske županije za razdoblje od 2017. do 2021. godine te Program zaštite zraka Međimurske županije za razdoblje 2022. – 2025. godine i Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Međimurske županije.
Članak 2. Akti iz točke 1. Ove odluke objavit će se na Internet stranicama Međimurske županije.

Članak 3.

Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 351-01/22-03/12 URBROJ: 2109-02-22-12 Čakovec, 13. listopada 2022. PREDSJEDNIK Dragutin Glavina, v.r. PRoGRAM zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. Naručitelj: MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Ruđera Boškovića 2, 40000 Čakovec Ovlaštenik: EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o. Koranska 5, 10000 Zagreb Radni nalog: I-03-0887 Naslov: PRoGRAM ZAŠTITE oKoLIŠA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ZA RAZDoBLJE oD 2022. Do 2025. Voditeljica Bojana Borić, dipl.ing.met., univ.spec. izrade: oecoing. Stručni Matko Bišćan, mag.oecol.et.prot.nat. suradnici: Dora Stanec Svedrović, mag.ing.hort., univ. spec.stud.eur Berislav Marković, mag.ing.prosp.arch. Bojana Borić, dipl.ing.met., univ.spec. oecoing. Elvira Horvatić Viduka, dipl.ing.fiz. Gabrijela Kovačić, dipl.kem.ing., univ. spec.oecoing. Maja Jerman Vranić, dipl.ing.kem., MBACon Dr.sc. Vladimir Jelavić, dipl.ing.stroj. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4065 Ostali stručni Hrvoje Malbaša, mag.ing.mech. suradnici: Lara Božičević, mag.educ.biol. et chem. Jelena Brlić, mag.ing.mech. Direktorica Direktor: Odjela za zaštitu okoliša i održivi razvoj: Maja Jerman Vranić, dipl.ing. Elvis Cukon, dipl.ing.stroj., MBA kem., MBACon Zagreb, listopad 2022. Sadržaj: 1. UVOD 1 1.1. GLAVNI PRIORITETI PROGRAMA I ZAKONODAVNI OKVIR ZA IZRADU PROGRAMA 1 1.2. METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA DOKUMENTA 2 1.3. PREGLED IZRAĐENIH DOKUMENATA 3 1.4. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE 4 2. OSNOVNA OBILJEŽJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 6 2.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I POLITIČKO - TERITORIJALNI USTROJ 6 3. ZAŠTITA, OČUVANJE I POBOLJŠANJE VRIJEDNOSTI PRIRODNIH DOBARA I OKOLIŠA7 3.1. ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODOM 7 3.1.1. Sažeti prikaz stanja 7 3.1.2. Ciljevi i mjere 9 3.2. ODRŽIVO UPRAVLJANJE I ZAŠTITA KRAJOBRAZA 12 3.2.1. SAŽETI PRIKAZ STANJA 12 3.2.2. CILJEVI I MJERE 13 3.3. ODRŽIVO UPRAVLJANJE VODAMA 15 3.3.1. Sažeti prikaz stanja 15 3.3.2. Ciljevi i mjere 17 3.4. UPRAVLJANJE I PRAĆENJE KVALITETE ZRAKA 19 3.4.1. Sažeti prikaz stanja 19 3.4.2. Ciljevi i mjere 20 3.5. KLIMATSKE PROMJENE 22 3.6. ODRŽIVO UPRAVLJANJE ŠUMAMA 25 3.6.1. Sažeti prikaz stanja 25 3.6.2. Ciljevi i mjere 25 3.7. ODRŽIVO UPRAVLJANJE I ZAŠTITA TLA I ZEMLJIŠNIH RESURSA 28 3.7.1. Sažeti prikaz stanja 28 3.7.2. Ciljevi i mjere 29 4. POTICANJE ODRŽIVE PROIZVODNJE I POTROŠNJE 31 4.1. PRELAZAK NA KRUŽNO GOSPODARSTVO S NAGLASKOM NA GOSPODARENJE OTPADOM31 4.1.1. Sažeti prikaz stanja 31 4.1.2. Ciljevi i mjere 34 4.2. OZELENJAVANJE JAVNE NABAVE 37 4.2.1. Sažeti prikaz stanja 37 4.2.2. Ciljevi i mjere 39 4.3. ODRŽIVA PROIZVODNJA I POTROŠNJA 42 4.3.1. Sažeti prikaz stanja 42 4.3.2. Ciljevi i mjere 44 4.4. SMANJENJE OKOLIŠNOG OTISKA PROIZVODA, USLUGA I ORGANIZACIJA 48 4.4.1. Sažeti prikaz stanja 48 4.4.2. Ciljevi i mjere 49 4.5. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ INOVATIVNIH I ZELENIH TEHNOLOGIJA, PROCESA I USLUGA51 4.5.1. Sažeti prikaz stanja 51 4.5.2. Ciljevi i mjere 51 5. SEKTORSKI PRITISCI 53 5.1. ENERGETIKA 53 5.1.1. Sažeti prikaz stanja 53 5.1.2. Ciljevi i mjere 54 5.2. INDUSTRIJA 56 5.2.1. Sažeti prikaz stanja 56 5.2.2. ciljevi i mjere 57 5.3. POLJOPRIVREDA 60 5.3.1. Sažeti prikaz stanja 60 5.3.2. Ciljevi i mjere 61 5.4. LOVSTVO 63 5.4.1. Sažeti prikaz stanja 63 5.4.1. Ciljevi i mjere 63 5.5. PROMET 65 5.5.1. Sažeti prikaz stanja 65 5.5.1. Ciljevi i mjere 66 5.6. SIGURNO UPRAVLJANJE KEMIKALIJAMA 68 5.6.1. Sažeti prikaz stanja 68 5.6.2. Ciljevi i mjere 70 5.7. UPRAVLJANJE RIZICIMA I NESREĆAMA 72 5.7.1. Sažeti prikaz stanja 72 5.7.2. Ciljevi i mjere 73 6. INSTRUMENTI ZA PROVEDBU PROGRAMA 75 6.1. MONITORING I INFORMACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA - REGIONALNA I LOKALNA RAZINA 75 6.1.1. CILJEVI I MJERE 77 6.2. EDUKACIJA I SUDJELOVANJE JAVNOSTI 79 6.2.1. CILJEVI I MJERE 80 7. FINANCIRANJE PROGRAMA 82 8. IZVORI PODATAKA 86 8.1. POPIS PROPISA 86 8.2. POPIS ZNANSTVENE I STRUČNE LITERATURE88 8.3. POPIS INTERNETSKIH IZVORA 90 9. PRILOZI 91 PRILOG I: PRESLIKA RJEŠENJA NADLEŽNOG MINISTARSTVA ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA 91 Stranica 4066 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

Popis slika: Slika 2.1-1. Administrativno područje Međimurske županije6 Slika 4.1-1. Količine miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta sakupljenog komunalnog otpada na području Međimurske županije u razdoblju od 2017. do 2020. godine 33 Slika 4.2-1: Shematski prikaz kriterija za odabir izvršitelja javne usluge ili dobave proizvoda za javni sektor (Zelena javna nabava) 39 Popis tablica: Tablica 3.1-1. Ciljevi zaštite prirode Međimurske županije 9 Tablica 3.1-2. Mjere zaštite prirode Međimurske županije 10 Tablica 3.6-1. Cilj održivog upravljanja šumama za područje Međimurske županije 25 Tablica 3.62. Mjere zaštite održivog upravljanja šumama za područje Međimurske županije 26 Tablica 4.1-1. Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada na području Međimurske županije u razdoblju od 2017. do 2020. godine 32 Tablica 4.1-2. Popis tvrtki na području Međimurske županije koje posjeduju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom, s lokacijama gospodarenja otpadom 32 Tablica 4.1-3. Količine miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta sakupljenog komunalnog otpada na području Međimurske županije u razdoblju od 2017. do 2020. godine 33 Tablica 4.1-4. Količine odloženog otpada na odlagalištu Totovec u Međimurskoj županiji 34 Tablica 4.1-5: Ciljevi prelaska na kružno gospodarstvo s naglaskom na gospodarenje otpadom 35 Tablica 4.1-6: Mjere prelaska na kružno gospodarstvo s naglaskom na gospodarenje otpadom 36 Tablica 4.2-1: Ciljevi za ozelenjavanje javne nabave 40 Tablica 4.2-2: Mjere za ozelenjavanje javne nabave 41 Tablica 4.3-1: Ciljevi za poticanje održive proizvodnje i potrošnje 45 Tablica 4.3-2: Mjere za poticanje održive proizvodnje i potrošnje 46 Tablica 4.4-1: Ciljevi smanjenja okolišnog otiska proizvoda, usluga i organizacija 49 Tablica 4.4-2: Mjere za smanjenje okolišnog otiska proizvoda, usluga i organizacija 50 Tablica 4.5-1. Cilj za istraživanje i razvoj inovativnih i zelenih tehnologija, procesa i usluga 51 Tablica 4.5-2: Mjere za istraživanje i razvoj inovativnih i zelenih tehnologija, procesa i usluga 52 Tablica 6.1-1: Ciljevi za područje Međimurske županije 77 Tablica 6.1-2. Mjere za područje Međimurske županije 78 Tablica 5.2-5. Broj izdanih rješenja nakon provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš79 Tablica 5.2-6. Broj provedenih postupaka prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu 79 Tablica 5.2-7. Broj provedenih javnih rasprava u postupcima procjene utjecaja na okoliš u okviru pružanja pravne pomoći nadležnom Ministarstvu 79 Tablica 6.2-1: Ciljevi za područje Međimurske županije 80 Tablica 6.2-2. Mjere za područje Međimurske županije 81 1. UVoD 1.1. GLAVNI PRIoRITETI PRoGRAMA I ZAKoNoDAVNI oKVIR ZA IZRADU PRoGRAMA Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj:

Članak 3.

80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.), članak 50., temeljni dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša su Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, programi zaštite okoliša i izvješća o stanju okoliša. Obveznici izrade programa zaštite okoliša su jedinice regionalne (područne) samouprave - županije i veliki gradovi. Programe zaštite okoliša izrađuju i jedinice lokalne samouprave, ukoliko je njihova izrada predviđena programom zaštite okoliša županije. Program zaštite okoliša županije donosi predstavničko tijelo jedinice regionalne (područne) samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša. Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša svoju suglasnost daje temeljem prethodno pribavljenih mišljenja ministarstava i drugih državnih tijela o pojedinim pitanjima koja podliježu njihovoj nadležnosti. Program zaštite okoliša županije donosi se na razdoblje od četiri godine i po donošenju se objavljuje u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) samouprave. Izvješće o stanju okoliša osnova je, kako za izradu, tako i za ostvarenje te redovito ažuriranje Programa zaštite okoliša zbog čega ova dva dokumenta čine funkcionalnu cjelinu. Zakonske odredbe definiraju okvirni sadržaj i Izvješća i Programa, ali i njihov međuodnos. Izvješće o stanju okoliša Međimurske županije i Program zaštite okoliša Međimurske županije dio su cjeline planske dokumentacije propisane Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj: 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) koja uključuje još i Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske, Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, Program zaštite okoliša i Izvješće o stanju okoliša. U toj cjelini, lokalna razina dokumenata, nadovezuje se i povezuje čitav niz djelatnosti / aktivnosti / studijsko-programskih dokumenata koji se detaljnije bave pojedinim segmentima zaštite okoliša uključujući među ostalim Logičku osnovu i polazište za Program zaštite okoliša predstavlja Izvješće o stanju okoliša koje pored ove, ima zadaću da na jednom mjestu objedini, analizira i na odgovarajućoj razini detaljnosti, strukturirano prezentira podatke, informacije i ocjene o stanju okoliša.

Članak 3.

Svrha je programa zaštite okoliša pobliže razraditi mjere iz Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske u skladu s regionalnim, odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se program zaštite okoliša donosi. Program zaštite okoliša izrađuje se i donosi na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenih izvješćem o stanju okoliša. Izrađivač Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine je tvrtka Ekonerg d.o.o. koja je za stručne poslove zaštite okoliša ovlaštena od nadležnog Ministarstva (Prilog 7.1.). 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4067 1.2. METoDoLoGIJA IZRADE I STRUKTURA DoKUMENTA Prema članku 53. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj: 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.), Program zaštite okoliša osobito sadrži: - uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program zaštite okoliša donosi, - subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrđene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvrđenih mjera zaštite okoliša, - praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave dodatnog praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi, - način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćivanja okoliša u području za koji se Program donosi, - rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera i - izvore financiranja za provedbu utvrđenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

Članak 3.

Zakonom o zaštiti okoliša je također propisano da Program zaštite okoliša (u nastavku: PZO) lokalne i regionalne razine mora biti usuglašen s važećim Planom zaštite okoliša RH, a usuglašenost utvrđuje nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (u nastavku: MINGOR) prilikom izdavanja prethodne suglasnosti koju je potrebno ishoditi prije nego se program zaštite okoliša uputi u proceduru donošenja. Za potrebe izrade ovog Programa, izvršena je detaljna analiza svih značajnih dokumenata, poput zakonskih propisa, prostorno-planske dokumentacije te razvojnih i sektorskih strateško-planskih dokumenata i programa svih razina, pri čemu su korišteni i nacrti dokumenata koji su u izradi ili su pred usvajanjem. Nadalje, korišteni su i javno dostupni podaci, ponajprije iz informacijskog sustava zaštite okoliša i prirode (ISZO/ISZP), ali i drugih izvora koji su navedeni na kraju dokumenta (poglavlje 3). Program je također izrađivan uz Upravni odjel za održivi razvoj, Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije. Za uspješnu provedbu Programa važan je i niz sudionika zaštite okoliša i održivog razvitka na svim razinama, od državne, preko regionalne do lokalne. Prema članku 34. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj: 80/13., 153/13., 78/15., 12/18., 118/18.) održivi razvitak i zaštitu okoliša unutar svoga Ustavom utvrđenoga djelokruga osiguravaju: Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave, jedinice regionalne (područne)

Članak 3.

samouprave - županije i Grad Zagreb, veliki gradovi i jedinice lokalne samouprave - gradovi i općine, nadležno Ministarstvo, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pravne osobe s javnim ovlastima, osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša, pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i posebnim propisima te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša te građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije. Nakon isteka četverogodišnjeg razdoblja važenja Programa, izradit će se Izvješće o stanju okoliša kojim će se analizirati ostvarivanje ciljeva iz ovog Programa, kao i drugih programskih i planskih dokumenata zaštite okoliša na području Međimurske županije te dati cjeloviti uvid u stanje okoliša Međimurske županije u navedenom četverogodišnjem razdoblju. 1.3. PREGLED IZRAĐENIH DoKUMENATA Izvješće o stanju okoliša na području Međimurske županije za razdoblje od 2017. do 2021. (u daljnjem tekstu: Izvješće) izrađeno je za potrebe praćenja ostvarenja ciljeva donesenih strateških, programskih i/ili planskih dokumenata i/ili izvješća, u izvještajnom razdoblju od 2017. do 2021. godine. Struktura unutar Izvješća o stanju okoliša koncipirana je tako da uvodni dio svakog poglavlja daje kratki prikaz važećeg zakonskog i institucionalnog okvira, nakon čega slijedi opis stanja te je na temelju toga prikazano ostvarenje ciljeva i mjera strateških i planskih dokumenata. Svrha Izvješća je da, prije svega, izvijesti donosioce odluka o stanju okoliša u Međimurskoj županiji te o učinkovitosti provedbe politike zaštite okoliša koju provode nadležna tijela u sektoru zaštite okoliša. Izvješćem se na transparentan, razumljiv i sistematičan način daje uvid u niz podataka, informacija te ocjena stanja okoliša i učinkovitosti provedbe politike zaštite okoliša.

Članak 3.

Izvješće o stanju okoliša Međimurske županije i Program zaštite okoliša Međimurske županije dio su cjeline planske dokumentacije propisane Zakonom koja uključuje i Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske, Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, Program zaštite okoliša i Izvješće o stanju okoliša na nacionalnoj razini te programe zaštite okoliša županija i velikih gradova (čl. 50. i čl. 53.). Osim navedenih dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša u širem smislu podrazumijevaju se i strategije, planovi, programi i izvješća koji se donose prema posebnim propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja. U toj cjelini dokumenata, regionalna razina dokumenata (izvješća i programa) nadovezuje se i povezuje čitav niz djelatnosti / aktivnosti / studijsko-programskih dokumenata koji se detaljnije bave pojedinim segmentima zaštite okoliša. Program zaštite okoliša Međimurske županije obuhvaća i dva zasebna sektorska dokumenta: Program zaštite zraka i Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja. Sukladno Zakonu, ove Programe donosi Županijska skupština te ih objavljuje o službenom glasilu. Program zaštite zraka za četverogodišnje razdoblje određuje ciljeve i mjere po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera s glavnim ciljem zaštite i poboljšanja kvalitete zraka. Program zaštite zraka prema članku 13. stavak 2. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“ br. 127/19, 57/22) sadrži:

Članak 3.

- ocjenu stanja kvalitete zraka - prioritetne mjere i aktivnosti u području zaštite zraka - preventivne mjere za očuvanje kvalitete zraka - mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari po djelatnostima - mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa - mjere za poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabu obnovljive energije - način provedbe, redoslijed ostvarivanja i rokove izvršavanja mjera - obveznike provedbe mjera - procjenu sredstava za provedbu programa - analiza troškova i time stvorene koristi poboljšanja kvalitete zraka. Stranica 4068 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. S obzirom da Zakonom nije propisan sadržaj Programa ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, sadržaj ovog dokumenta određen je Projektnim zadatkom (Ev. br. nabave: 46/2021). Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Međimurske županije (u nastavku: Program) sadrži sljedeće tematske cjeline: - opis opaženih klimatskih promjena i projekcije klimatskih promjena, - procjene ranjivosti i rizika klimatskih promjena po sektorima, - ciljevi ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskih promjenama i zaštite ozonskog sloja - mjere ublažavanja klimatskih promjena, - mjere prilagodbe klimatskim promjenama, - procjena sredstava za provedbu (financiranje programa), - analiza troškova i koristi provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama, - okvir za praćenje i vrednovanje s pokazateljima.

Članak 3.

Kako bi se postigla sinergija ovih Programa s postojećim razvojnim politikama Međimurske županije, pri određivanju mjera, a posebice njihovog prioriteta, u obzir su uzeti i relevantni strateški razvojni dokumenti Međimurske županije: - Razvojna strategija Međimurske županije do 2020. godine („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 14/17 – Odluka o donošenju Razvojne strategije Međimurske županije do 2020. godine i 7/20 – Odluka o produljenju važenja Razvojne strategije Međimurske županije do 2021. godine) - Prostorni plan Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/01., 8/01., 23/10., 7/19. i 12/19.-proč. tekst) - Masterplan razvoja turizma Međimurske županije do 2020. godine („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 14/17) - Operativni plan razvoja cikloturizma Međimurske županije do 2020., prosinac 2017. - Procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/19) - Procjena rizika, travanj 2021. 1.4. PRAćENJE I IZVJEŠćIVANJE Prema Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (“Narodne novine” br. 127/19) propisano je da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, odnosno tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša, izvješćuje Europsku komisiju o statusu primjene mjera prilagodbe s Uredbom (EU) 2018/1999. Istim zakonom propisano je da su relevantna tijela državne uprave i druga tijela javne vlasti nadležna za poslove meteorologije, zaštite prirode, zaštite okoliša, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnog gospodarstva, energetike, graditeljstva, prostornog uređenja, prometa, mora, turizma i zaštite ljudskog zdravlja dužna svake dvije godine izvješćivati tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša o aktivnostima vezano za prilagodbu klimatskim promjenama u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999.

Članak 3.

Također, propisano je da su tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna pravodobno dostaviti podatke iz svoje nadležnosti koji su potrebni za vođenje informacijskog sustava za klimatske promjene i zaštitu ozonskog sloja. Završno izvješće objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te na mrežnoj stranici prilagodba-klimi.hr, središnjem mjestu za informiranje i edukaciju o prilagodbi klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Nadalje, Europska agencija za okoliš objavljuje prikupljene podatke na mrežnoj stranici Climate-ADAPT.eea.europa.eu pod informacijama o državama članicama. Platforma Climate- ADAPT centralno je mjesto informiranja o aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama u Europskoj uniji. Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (“Narodne novine” br. 127/19) je propisana nadležnost i obveze županije i velikih gradova u pogledu donošenje vlastitih programskih dokumenta, te obveze izvješćivanja odnosno praćenja provedbe nacionalnih strateških i planskih dokumenta koji se odnose na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, kako je opisano u nastavku. Člankom 7. Zakona propisano je da predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju „učinkovitost ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja“ u skladu sa svojom nadležnosti i onom propisanom Zakonom. Mjere ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Međimurske županije usklađene su sa strateškim i programskim okvirom na razini Republike Hrvatske. S obzirom na to, predviđena je provedba mjera u obimu koji će biti moguć s obzirom na to da provedba Programa uvelike ovisi o raspoloživosti sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost državnog proračuna te s obzirom na dostupnost i tempo iskorištavanja (povlačenja)

Članak 3.

sredstava iz EU i nacionalnih fondova na razini Republike Hrvatske. Međimurska županija će poticati sve raspoložive metode financiranja kako bi se aktivirali i maksimalno iskoristili i privatni i javni resursi za postizanje ciljeva predviđenih ovim Programima. To se posebno odnosi na aktiviranje sredstava iz nacionalnih i EU fondova koji mogu značajno ubrzati provođenje mjera predviđenih ovim Programima, a pritom mogu i dodatno ubrzati ekonomski razvoj na lokalnom i državnom nivou. 2. oSNoVNA oBILJEŽJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 2.1. GEoGRAFSKI PoLoŽAJ I PoLITIČKo - TERIToRIJALNI USTRoJ Međimurska županija smještena je na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske. Graniči s Republikom Mađarskom i Slovenijom, odnosno s Koprivničko-križevačkom i Varaždinskom županijom. Najmanja je i najgušće naseljena hrvatska županija. Omeđena je rijekama Murom i Dravom1. Površina Međimurske županije iznosi oko 730 km2, s udjelom u teritoriju Hrvatske od 1,29%. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021. godine, Županija broji 105.863 stanovnika. Prema teritorijalnom ustroju, županija je podijeljena u tri grada: Čakovec, Prelog i Mursko Središće te u 22 općine i to: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji 1 Od kuda dolazi povijesni naziv Insula intra Dravum et Muram. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4069 Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec.

Članak 3.

Čakovec je upravno, kulturno i gospodarsko središte županije te uz Prelog i općine na osi Mursko Središće predstavlja najrazvijeniji dio županije.2 Slika 2.1-1. Administrativno područje Međimurske županije Važnost Županije, očituje se i u geoprometnom smislu, što dokazuje prolaz nekoliko značajnih međunarodnih infrastrukturnih koridora - željezničke pruge, autocesta, sustav za prijenos energije i prijenos telekomunikacija. Upravo doline dviju rijeka - Mure i Drave otvaraju prostore za povezivanje sa susjednim državama prema zapadu, a rub Panonske nizine na području Međimurske županije najpogodnije je za vezu središnje Hrvatske sa susjednim regijama na sjeveru i sjeveroistoku. Kroz Županiju prolazi autocesta koja povezuje Rijeku i Zagreb s Budimpeštom, sa slovenske strane rijeke Mure prolazi europski koridor V koji Veneciju spaja s ukrajinskim Lavovom. 3. ZAŠTITA, oČUVANJE I PoBoLJŠANJE VRIJEDNoSTI PRIRoDNIH DoBARA I oKoLIŠA 3.1. oDRŽIVo UPRAVLJANJE PRIRoDoM 3.1.1. Sažeti prikaz stanja Bioraznolikost Prema karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016.3 na području Međimurske županije dominantna su antropogena staništa I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom (58.1%) i J. Izgrađena i industrijska 2 Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014.-2020., prosinac 2014. 3 Bardi, A.; Papini, P.; Quaglino, E.; Biondi, E.; Topić, J.; Milović, M; Pandža, M.; Kaligarič, M.; Oriolo, G.; Roland, V.; Batina, A.; Kirin, T. (2016): Karta prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske. AGRISTUDIO s.r.l., TEMI S.r.l., TIMESIS S.r.l., HAOP staništa (9.1%), dok su u manjoj mjeri prisutna prirodna i poluprirodna staništa C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni (5.8%), A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa (5.2%)

Članak 3.

i D. Šikare (0.7%). Šumska staništa tj. stanišni tip E. Šume zauzima 21.1% površine Međimurske županije. S obzirom na prisutne mozaike stanišnih tipova, s površinom većom od 1% područja županije dominiraju mozaici sa sljedećim dominantnim stanišnim tipovima: I.2.1. Mozaici kultiviranih površina (51.0%), E. Šume (21.1%), J. Izgrađena i industrijska staništa (9.1%), I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine (3.9%), C.2.3.2. Mezofi lne livade košanice Srednje Europe (3.6%), A.1.1. Stalne stajaćice (2.5%), C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke (1.9%), I.5.3. Vinogradi (1.5%) te I.5.1. Voćnjaci (1.4%). Sveukupno je na području županije zabilježeno 629 različitih mozaika stanišnih tipova. S obzirom na raznolika prirodna i poluprirodna staništa Međimurske županije, posebice šumska i akvatična staništa, prisutne su i mnoge ugrožene vrste faune, i to kako slijedi prema podacima iz Crvenih knjiga: 14 vrsta beskralježnjaka tj. leptira i vretenaca, 25 vrsta riba, 2 vrste vodozemaca, 1 vrsta gmaza, 13 vrsta ptica i 3 vrste sisavaca. Također, zabilježeno je i 16 vrsta šišmiša. Postojeći i potencijalni pritisci na akvatična staništa vezani su za neadekvatnu regulaciju vodnog režima što uključuje aktivnosti neadekvatne regulacije vodotoka, vađenja šljunka i održavanja plovnih putova, melioracijskih zahvata, isušivanje, nedostatak aktivnosti revitalizacije i restauracije staništa te onečišćenje površinskih i podzemnih vodnih tijela. Nadalje, neodgovarajuće gospodarenje šumama svakako je postojeći pritisak na šumska staništa, što podrazumijeva uništavanje starih stabala i mrtvog drva, čišćenje rubova šuma te promjena vodnog režima čime se utječe na poplavne šume. Također, kako bi se zadržala vrijedna popuprirodna staništa livada košanica i pašnjaka potrebno je zadržati i specifične oblike antropogenog utjecaja (košnja, ispaša i sl.) koji se postupnim napuštanjem tradicionalnog načina života tj. urbanizacijom smanjuju.

Članak 3.

Nadalje, iako intenziviranje poljoprivredne proizvodnje daje primaran pritisak na akvatična staništa kroz onečišćenje putem prekomjernog korištenja gnojiva i sredstva za zaštitu, predmetni pritisak svakako utječe i na otvorena i šumska staništa. Naime, širenjem površina pod poljoprivrednom proizvodnjom tj. komasacijom gube se brojni krajobrazni elementi (npr. živica, drvoredi, cvjetni rubovi i sl.) koji su bitni kao staništa za migraciju i razmnožavanje brojnim vrstama. Na području Međimurske županije prisutne su brojne alohtone invazivne vrste biljaka i životinja. U konačnici, fragmentacija staništa prisutna je i na području Međimurske županije budući da je mreža prometnica u županiji izrazito gusta te se bilježi stradavanje vrsta kao što su vidra, dabar, male ušare, ježevi i vodozemci na više crnih točaka u županiji, a posebno uz retencije u središnjem dijelu Međimurja. Zaštićeni dijelovi prirode Na području Međimurske županije djeluje javna ustanova Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode koja obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja na prostoru Međimurske županije s ciljem zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Također, nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na područjima kojima upravlja te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Stranica 4070 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

Na području Međimurske županije nalazi se 11 zaštićenih područja prirode, i to kako slijedi: regionalni park – Mura- Drava, značajni krajobraz – rijeka Mura, spomenik prirode – Vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe, spomenik prirode – pojedinačno stablo - Hrast lužnjak (Quercus robur) u Donjem Vidovcu, spomenik parkovne arhitekture – Perivoj Zrinski u Čakovcu, spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo – Magnolija (Magnolia liliiflora) u Pribislavcu, spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo - Javorolisna platana (Platanus x acerifolia) u Nedelišću, spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo – Ginko (Ginkgo biloba) u Donjoj Dubravi, spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo – Tulipanovac (Liriodendron tulipifera) u Vučetincu, spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala – Dvije platane (Platanus x acerifolia) u Svetom Urbanu te spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala – Dvije glicinije (Wisteria sinensis) u Čakovcu. Postojeći pritisak na zaštićena područja prvenstveno se odnosi na potrebu izrade jedinstvenog Plana upravljanja Regionalnim parkom Mura - Drava za područje svih pet županija kroz koje prolazi. Nadalje, postojeći pritisci na zaštićena područja mogu se preslikati i s postojećih pritisaka na bioraznolikost, i to neadekvatna regulacija vodotoka, neodgovarajuće gospodarenje šumama, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i komasacija te alohtone invazivne vrste što negativno utječe na održivost zaštićenih područja akvatičnog karaktera tj. regionalnog parka i značajnog krajobraza. Također, posebice je važno naglasiti postojeće pritiske u vidu iskapanja drenažnih kanala te isušivanje vlažnih dijelova livada kao i nedostatka aktivnosti košnje i ispaše kojima se u bitno negativno utječe na otvorena staništa livada i pašnjaka kao važnih staništa ugroženih vrsta leptira.

Članak 3.

Na području Međimurske županije nalazi se 9 područja ekološke mreže prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ broj 80/19.) i to: područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: HR2000364 Mura, HR2001346 Međimurje, HR2001347 Donje Međimurje, HR2001034 Mačkovec – Ribnjak, HR2000470 Čep – Nedelišće, HR2001307 Dravske akumulacije i HR5000014 Gornji tok Drave te područja očuvanja značajna za ptice: HR1000013 Dravske akumulacije i HR1000014 Gornji tok Drave. Analizom SDF obrazaca područja ekološke mreže koja se nalaze na području Međimurske županije definirane su postojeće prijetnje, utjecaji i aktivnosti4. Dominantne postojeće prijetnje, utjecaji i aktivnosti za područja ekološke mreže značajna za vrste i stanišne tipove odnose se na aktivnosti poljoprivrede, urbanizacije i razvoj stambenih te poslovnih područja te promjene prirodnih sustava. Za područja ekološke mreže značajna za ptice odnose dominantne su sljedeće postojeće prijetnje, utjecaji i aktivnosti: korištenje prirodnih/bioloških resursa, izuzev poljoprivrede i šumarstva, onečišćenje te promjene prirodnih sustava. 3.1.2. Ciljevi i mjere Ključni dokument zaštite prirode je Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. (NN 72/17), koja određuju ciljeve i smjernice očuvanja bioraznolikosti i georaznolikosti te način njezina provođenja. Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave prepoznate su kao sudionici u provedbi niza aktivnosti zaštite prirode određenih Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode RH.

Članak 3.

Na temelju prethodno utvrđenog stanja biološke raznolikosti na području Međimurske županije, u okviru općeg cilja Plana zaštite okoliša RH Održivo upravljanje prirodom, definirani su sljedeći ciljevi za Međimursku županiju, koji su u skladu sa Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine („Narodne novine“ broj 72/17.): Tablica 3.1-1. Ciljevi zaštite prirode Međimurske županije Povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite C1 prirode Smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo C2 korištenje prirodnih dobara C3 Ojačati kapacitete sustava zaštite prirode C4 Povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi Podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti C5 za zaštitu prirode 4 Reference list Threats, Pressures and Activities (IUCN- CMP, Salafsky i sur., 2007.) Tablica 3.1-2. Mjere zaštite prirode Međimurske županije Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere C1, M1 Provesti inventarizaciju - Rezultati C2, i kartiranje prirode na istraživanja C4 području Međimurske doprinose županije, te ocijeniti nadogradnji karte njezinu ugroženost. U staništa za područje sklopu toga, provesti Međimurske i inventarizaciju i županije te kartiranje invazivnih konkretnim stranih vrsta (pogotovo upravljačkim biljnih vrsta) te utvrditi aktivnostima. Broj njihov utjecaj na prirodu istraživanja s i izraditi akcijske pripadajućim planove suzbijanja upravljačkim negativnih učinaka. Ako smjernicama. suzbijanje negativnih Provjera mjera i učinaka uključuje provedbi suzbijanja Subjekti (nositelji Izvori Procjena Rok /sudionici) financiranja sredstava Međimurska dugoročno državni 150.000 kn priroda - Javna (više od proračun, / god.

Članak 3.

ustanova za 4 god.), županijski zaštitu prirode kontinuirano proračun, / Međimurska gradski županija, proračun, Ministarstvo Europski gospodarstva i strukturni i održivog razvoja, investicijski Ministarstvo fondovi kulture i medija, Konzervatorski odjel u Varaždinu, Zajednički informacijski sustav zemljišnih 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4071 Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere zemljane iskope na negativnih učinaka. područjima kulturne baštine obvezno je provođenje zakonskih postupaka zaštite kulturne baštine. Na temelju podataka prikupljenih inventarizacijom, kartiranjem i - Izrađen katalog C1, monitoringom usluga ekosustava C2, M2 sastavnica prirode, - Obnovljeni / C4 vrednovati usluge revitalizirani ekosustava. Gdje god narušeni ekosustavi je to moguće, poticati obnovu / revitalizaciju narušenih ekosustava. Broj organizacija Povećati suradnju s civilnog sektora s organizacijama civilnog kojima se surađuje, društva u provedbi broj dojava nalaza C3, aktivnosti građanske vrsta, C4, M3 znanosti te konkretnih broj ostvarenih C5 obnova ekosustava (bilo suradnji na kroz volonterske akcije konkretnim akcijama, ili manje projektne površina obnovljenih prijedloge). ekosustava Poticati OCD na Broj novih području Međimurske organizacija civilnog C3, županije na uključivanje društva C4, M4 u aktivnosti zaštite Broj projektnih prijava C5 prirode i okoliša te na Broj konkretnih formiranje novih. aktivnosti na terenu Integrirati mjere zaštite Uključivanje sektora prirode i upravljačku zaštite prirode u izradi zonaciju u druge planskih dokumenata sektorske planove drugih sektora (lovno (lovno gospodarske C2 M5 gospodarske osnove, osnove, šumskošumsko-gospodarske gospodarske osnove osnove i dr.) i i dr.) i naročito u naročito u dokumente dokumente prostornog prostornog uređenja uređenja Subjekti (nositelji Izvori Procjena Rok /sudionici) financiranja sredstava knjiga i katastra, Organizacije civilnoga društva, Konzultanti/ izrađivači, zainteresirana javnost Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode / Međimurska županijski županija, dugoročno proračun, Ministarstvo (više od Europski 200.000 kn gospodarstva i 4 god.), strukturni i / god.

Članak 3.

održivog razvoja, kontinuirano investicijski Zajednički fondovi informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra, konzultanti/ izrađivači Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode županijski / Međimurska dugoročno proračun, 200.000 kn županija, (više od Europski / god. konzultanti/ 4 god.), strukturni i izrađivači, kontinuirano investicijski Organizacije fondovi civilnoga društva, zainteresirana javnost Međimurska priroda - Javna ustanova za županijski zaštitu prirode dugoročno proračun, / Međimurska (više od Europski 200.000 / županija, 4 god.), strukturni i kn / god. konzultanti/ kontinuirano investicijski izrađivači, fondovi zainteresirana javnost Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode / Međimurska državni županija, proračun, Ministarstvo dugoročno županijski trošak gospodarstva i (više od proračun, redovnog održivog razvoja, 4 god.), Europski poslovanja Hrvatske šume, kontinuirano strukturni i Zajednički investicijski informacijski fondovi sustav zemljišnih knjiga i katastra, konzultanti/ izrađivači Stranica 4072 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Provoditi preventivne mjere zaštite propisane Prostornim planom Međimurske županije, posebice u cilju očuvanja strogo Stanje zaštićenih zaštićenih vrsta te C1, područja te ciljanih M6 ugroženih i rijetkih C2 vrsta i stanišnih tipova stanišnih tipova. je zadovoljavajuće. Provoditi aktivnosti definirane u planovima upravljanja za područja ekološke mreže i zaštićena područja Međimurske županije.

Članak 3.

Provoditi aktivnosti na smanjenju stradavanja Smanjenje broja crnih C2 M7 strogo zaštićenih vrsta točaka stradavanja kroz izgradnju zelene strogo zaštićenih vrsta infrastrukture 3.2. oDRŽIVo UPRAVLJANJE I ZAŠTITA KRAJoBRAZA 3.2.1. Sažeti prikaz stanja Krajobraz je dio prostora čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika. Krajobrazna raznolikost je strukturiranost prostora nastala na interakciji prirodnih i/ili stvorenih krajobraznih elemenata određenih bioloških, klimatskih, geoloških, geomorfoloških, pedoloških, kulturno-povijesnih i socioloških obilježja. Osnovni nacionalni problem postojeće zaštite i očuvanja krajobraza, koji se očituje i na županijskoj razini svakako je nedostatak kvalitetne baze podataka o krajobraznim strukturama (nepostojanje inventarizacije i klasifikacije krajobraza; neadekvatno vrednovanje u prostorno-planskom kontekstu; nedostatno informiranje javnosti o zaštiti krajobraza i krajobraznoj raznolikosti; nepostojanje posebnih mehanizama financiranja unutar i izvan redovitih sredstava državnog proračuna; prema Nacionalnom planu djelovanja za okoliš („Narodne novine“, broj 46/02). Budući da ne postoji baza podataka o krajobraznim strukturama Županije niti je izrađena krajobrazna osnova (temeljni instrument zaštite, očuvanja i planiranja krajobraza), detaljno stanje krajobraza odnosno detaljne pritiske na području Županije nije moguće utvrditi. No iz postojećih relevantnih izvora međutim, moguće je identificirati i izdvojiti osnovne razvojne pritiske:

Članak 3.

- intenziviranje poljoprivredne proizvodnje (okrupnjavanje zemljišta), - fragmentacija i smanjenje šumskih površina i formiranje linijskih šumskih rubova (poljoprivreda, gradnja, infrastrukturni koridori), - isušivanje močvarnih staništa (melioriranje), - geometrijska regulacija vodotoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta - smanjenje krajobrazne raznolikosti, Subjekti (nositelji Izvori Procjena Rok /sudionici) financiranja sredstava Međimurska županija, županijski Međimurska proračun, priroda - Javna dugoročno gradski ustanova za zaštitu trošak (više od proračun, prirode, Zajednički 500.000 4 god.), Europski informacijski kn/god. kontinuirano strukturni i sustav zemljišnih investicijski knjiga i katastra, fondovi konzultanti/ izrađivači županijski Međimurska proračun, županija, JLS, dugoročno gradski U skladu s Međimurska (više od proračun, osiguranim priroda - Javna 4 god.), Europski sredstvima ustanova za zaštitu kontinuirano strukturni i prirode investicijski fondovi - neprikladna gradnja lokacijom i stilom, posebno na krajobrazno istaknutim lokalitetima (na grebenima brežuljaka u Gornjem Međimurju, na području uz rijeku Dravu i Muru) - zahvati eksploatacije mineralnih sirovina, posebice eksploatacija šljunka i pijeska na području starog korita rijeke Drave (Totovec, Prelog, Cirkovljan…) i uz rijeku Muru (Križovec, Turčišće…), eksploatacija gline na području Šenkovca. U cilju očuvanja identiteta krajobraza u Prostornom planu Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/01., 8/01., 23/10., 7/19. i 12/19-proč.tekst) su uz značajni krajobraz rijeke Mure evidentirana područja vrijednih dijelova izvan zaštićenog područja:

Članak 3.

- predjel stepske vegetacije i faune prostora Gornjeg Međimurja i Globetke – nizine koja se proteže južno od podnožja brežuljaka do građevinskog područja Nedelišća i Čakovca - lokalitet šume bijelog bora zapadno od naselja Mačkovec. Mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti u prostornom planu županije prepoznaju se vrijednosti šumskih oaza i vodotoka kao najvažnijih sastavnica krajobraza, te nalaže potreba proglašenja šuma uz Muru zaštitnim, a uz Dravu šumama posebne namjene. Uz postojeće vodotoke gradnja je izuzeta. Također se prepoznaje važnost i potreba izrade krajobrazne osnove, pogotovo za formiranje smjernica za očuvanje krajobraza užih područja. nalaže da se na razini prostornih planova općina i gradova detaljnije istraži i objektivnim kriterijima vrednuju u svrhu planske zaštite i očuvanja značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza, te održavanja bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti koje određuju njegovo značenje i estetski doživljaj. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4073 3.2.2. Ciljevi i mjere Plan zaštite okoliša RH u sklopu prioriteta I. Zaštita, očuvanje i poboljšanje prirodnih dobara i okoliša navodi cilj Održivo upravljanje i zaštita krajobraza. Potreba afirmacije i vrednovanja krajobraza radi očuvanja identiteta prostora istaknuta je u Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17). Plan zaštite okoliša RH i Strategija prostornog razvoja RH ističu potrebu izrade krajobrazne osnove/atlasa, kao osnovnog instrumenta očuvanja krajobraza. Identifikacija i klasifikacija krajobraza napravljena je samo za obalno područje Županije. Izradom krajobrazne osnove za cijeli prostor Županije stvorile bi se pretpostavke za sustavno i dosljedno upravljanje krajobrazom, kao dijelom održivog razvoja Međimurske županije.

Članak 3.

Sukladno prethodno utvrđenom stanju, važeće zakonske i strateško-planske regulative, te općeg cilja Nacrta Plana zaštite okoliša RH Održivo upravljanje i zaštita krajobraza, definirani su sljedeći specifični ciljevi za Međimursku županiju: Tablica 3.2-1: Ciljevi zaštite krajobrazne raznolikosti Međimurske županije C1 Unaprjeđenje krajobraznih vrijednosti Očuvanje krajobraza kroz korištenje postojećih C2 instrumenata za njegovu zaštitu, upravljanje i planiranje Tablica 3.2-2. Mjere zaštite krajobrazne raznolikosti Međimurske županije Broj Cilj Mjera Ključni pokazatelji mjere Izrada krajobrazne osnove Međimurske županije s vrednovanjem i tipološkom klasifikacijom, uključujući i inventarizaciju svih oblika krajobraza (uključujući Izrađena krajobrazna C1 M1 eksploatacijom ugrožene osnova krajobrazne jedinice). Utvrditi specifične mjere očuvanja pojedinih tipova krajobraza kojima će se omogućiti razvoj djelatnosti uz zaštitu krajobraznih struktura. Temeljem mjera očuvanja iz Izrada nove krajobrazne osnove odrediti prostorno-planske uvjete za razvoj prostora dokumentacije C2 M2 unutar područja visoke s uključenim krajobrazne vrijednosti i Subjekti Izvori Procjena (nositelji / Rok financiranja sredstava sudionici) županijski Županija, proračun, izrađivači srednjoročno Europski 750 000 kn krajobrazne 2-4 god. strukturni i osnove investicijski fondovi Županija, dugoročno Prema izrađivači županijski (više od 4 osiguranim prostornog proračun smjernicama zaštitnog god.) sredstvima iste integrirati u dokumente (krajobraznog)

Članak 3.

prostornog uređenja. planiranja. Izrada informativno - obrazovnog materijala za širu Održane radionice/ javnost o bogatstvu prirodne programi i izrađeni i kulturne krajobrazne informativnoraznolikosti Međimurske obrazovni materijali C2 M3 županije i potrebi njene (brošure, reklame,TV/ zaštite. radio spotovi, internet Potpora programima i stranice…) o važnosti radionicama o održivom očuvanja krajobraznih upravljanju i zaštiti vrijednosti. krajobraza. 3.3. oDRŽIVo UPRAVLJANJE VoDAMA 3.3.1. Sažeti prikaz stanja Međimurske vode d.o.o. Čakovec obavljaju uslugu javne vodoopskrbe na uslužnom području Međimurske županije, kao javnu službu, od interesa za jedinice lokalne samouprave odnosno za Republiku Hrvatsku.5 Od 2018. godine priključenost na javnu vodoopskrbu u Županiji viša je od držanog prosjeka, koji je u 2017. godini 5 Međimurske vode: https://medjimurske-vode.hr/javnavodoopskrba/ plana Županija, obrazovne županijski 100 000 kn kontinuirano ustanove, proračun / god tvrtke iznosio ukupno 88,2%, a u 2019. godini 92,9%.6 Podaci o priključenosti stanovništva na području Međimurske županije 100% stanovnika priključeno je na javnu vodoopskrbu.7 6 Izvor: HZJZ: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopisi 7 Javnu vodoopskrbu obavljaju pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe - javni isporučitelji vodnih usluga. Lokalna vodoopskrba podrazumijeva lokalne vodovode o kojima uglavnom skrbe grupe građana ili mjesne zajednice. Individualna vodoopskrba podrazumijeva upotrebu individualnih zdenaca, cisterni /gusterni i drugo.

Članak 3.

Stranica 4074 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Uslužno područje Međimurske županije čini jedinstveni vodoopskrbni sustav. Međimurske vode d.o.o. su vlasnici komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i to: prema podacima na dan 31.12.2021. godine ukupna dužina vodova profila od 80 – 600 DN za javnu vodoopskrbu iznosi 1.121.219 m, uz 6.552 hidranata i 2.216 zasunskih okana na vodoopskrbnom sustavu. Od ostalih vodoopskrbnih građevina, Međimurske vode upravljaju s dva vodocrpilišta: - vodocrpilište Nedelišće sa 6 zdenaca, kapacitet 600 l/ sek. i - vodocrpilište Prelog, sa 3 zdenca, kapaciteta 265 l/sek. Vodospreme koje služe za pričuvu pitke vode nalaze se u Čakovcu (700 m3), Lopatincu (750 m3), Mohokosu (750 m3), Zebancu (200 m3), Dragoslavcu (200 m3) i Železnoj gori (500 m3), te dva vodotornja u Prelogu (350 m3) i Sv.Urbanu (200 m3). Ukupno ima 5 hidrostanica za prepumpavanje vode na višu točku razine; hidrostanica Mohokos, hidrostanica Banfi, hidrostanica Selniščak, hidrostanica Robadje, hidrostanica Gradiščak (Grkaveščak), te dvije precrpne stanice Sveti Urban i Lopatinec. Međimurske vode d.o.o. Čakovec obavljaju uslugu javne odvodnje na uslužnom području Međimurske županije, kao javnu službu, od interesa za jedinice lokalne samouprave odnosno za Republiku Hrvatsku. Na uslužnom području Međimurske županije predviđeno je 7 aglomeracija veličine veće od 2000 ES (ekvivalent stanovnika): - aglomeracija Čakovec - aglomeracija Novo Selo na Dravi - aglomeracija Podturen - aglomeracija Donji Kraljevec - aglomeracija Mursko Središće - aglomeracija Donja Dubrava i - aglomeracija Podbrest.

Članak 3.

Aglomeracije Čakovec i Novo Selo na Dravi su u cijelosti izgrađene, a aglomeracije Donja Dubrava i Mursko Središće su u izgradnji. Aglomeracije Podturen, Podbrest i Donji Kraljevec su djelomično izgrađene, te je u narednom periodu (od 2023. – 2026.) planirana njihova dogradnja i rekonstrukcija, a što uključuje i rekonstrukciju uređaja za pročišćavanje u Podturnu i Donjem Kraljevcu, odnosno izgradnju uređaja za pročišćavanje u Podbrestu. Danas vodocrpilište Nedelišće koristi 6 zdenaca i ima kapacitet 600 l/s, dok maksimalna količina crpljenja ni u sušnom ljetnom razdoblju ne prelazi 335 l/s. Zdenac Z-1 zahvaća vodu iz gornjeg vodonosnog sloja, a svi ostali zdenci zahvaćaju vodu iz donjeg vodonosnog sloja.8 Vodocrpilište Prelog koristi 3 zdenca, dva su kapaciteta 100 l/s, dok je treći zdenac kapaciteta 65 l/s, a u tom dijelu sustava je i vodotoranj Prelog kapaciteta 350 kubičnih metara. Zdenac Z 1 u pogonu je od 1988., zdenac Z 2 je na vodoopskrbni sustav priključen 2012. godine, a zdenac Z 3 je na vodoopskrbni sustav priključen 2017. godine. Zdenac Z 1 zahvaća vodu iz gornjeg (prvog) vodonosnog sloja, dok zdenci Z 2 i Z 3 zahvaćaju vodu iz donjeg (drugog) vodonosnog sloja. Vodoopskrbne zone su međusobno spojene magistralnim cjevovodima i vodocrpilište Nedelišće može u slučaju potrebe opskrbljivati IV. vodoopskrbnu zonu, dok vodocrpilište Prelog služi samo za potrebe IV. vodoopskrbne zone. 8 Međimurske vode: https://medjimurske-vode.hr/ vodocrpilista/ Vodocrpilište Nedelišće podmiruje gotovo 80 posto potreba za vodom za javnu vodoopskrbu, a preostale potrebe namiruje vodocrpilište Prelog. Iz vodocrpilišta Nedelišće 2021. iscrpljeno je 4 845 851 kubičnih metara vode za ljudsku potrošnju, prosječne dnevne zahvaćene količine vode s vodocrpilišta Nedelišće iznosile su 13 276 kubičnih metara. Iz vodocrpilišta Prelog u 2021. iscrpljeno je 1 175 416 kubičnih metara vode za ljudsku potrošnju, dok su prosječne dnevne zahvaćene količine vode s vodocrpilišta Prelog iznosile 3 220 kubičnih metara.

Članak 3.

Zbog dobre kvalitete vode, voda se bez obrade osim preventivnog dezinficiranja plinovitim klorom, upušta u vodoopskrbni sustav ukupne duljine 1121 km koji opskrbljuje svih 131 naselja Međimurske županije. Stanje vodnih tijela Analiza stanja vodnih tijela na području Međimurske županije izrađena je na temelju podataka o Stanju vodnih tijela prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. koji su dostavljeni od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Klasifikacijska oznaka: 008-01/22-01/0000143, Urudžbeni broj: 383-22-1, Zahtjev od 21.02.2022.). Prema Uredbi o standardu kakvoće voda („Narodne novine“, broj 96/19.), stanje tijela površinske vode određuje se na temelju ekološkog ili kemijskog stanja toga tijela, ovisno o tome koje je lošije. Stanje tijela površinske vode je dobro, ako ima vrlo dobro ili dobro ekološko i dobro kemijsko stanje. Tijelo površinske vode nije u dobrom stanju, ako ima umjereno, loše ili vrlo loše ekološko stanje i/ili nije postignuto dobro kemijsko stanje. Pritom se ekološko stanje površinske vode određuje na temelju rezultata monitoringa bioloških elemenata kakvoće te hidromorfoloških, osnovnih fizikalno-kemijskih elemenata koji prate biološke elemente. Kemijsko stanje tijela površinske vode određuje se na temelju rezultata monitoringa pokazatelja kemijskog stanja (Prilog 5.A Uredbe). Na području Međimurske županije nalazi se 42 vodna tijela površinske vode. Ukupno loše stanje imaju 4 vodna tijela (CDRN0002_017 - Drava, CDRN0041_002 - Trnava Murska, CDRN0041_001 - Trnava Murska i CDRI0245_001 - Jalšovečki potok).

Članak 3.

U ukupno dobrom stanju je 14 površinskih vodnih tijela, a 24 vodna tijela su u umjerenom stanju. Na području Međimurske županije nalaze se tri grupirana tijela podzemne vode: CDGI_18 – MEĐIMURJE, CDGI_19 – VARAŽDINSKO PODRUČJE i CSGI_21 – LEGRAD - SLATINA Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021., dva grupirana tijela podzemne vode (CDGI_18 – MEĐIMURJE i CSGI_21 – LEGRAD - SLATINA) nalaze se u dobrom ukupnom stanju. Grupirano tijelo podzemne vode CDGI_19 – VARAŽDINSKO PODRUČJE se nalazi u lošem kemijskom stanju te je ukupno stanje procijenjeno kao loše. Važna mjera zaštite vode za ljudsku potrošnju su zone sanitarne zaštite izvorišta vode. Zbog toga se oko vodocrpilišta javne vodoopskrbe nužno uspostavljaju zone sanitarne zaštite izvorišta unutar kojih vjerojatnost prodora onečišćenja u podzemlje treba svesti na minimum. Vodocrpilišta Nedelišće i Prelog imaju utvrđene tri zaštitne zone izvorišta. Skupština Međimurske županije je na 8. sjednici, održanoj 10.07.2014. godine donijela odluku o zaštiti izvorišta Nedelišće i Prelog. Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na područjima za koja su prethodno izrađene karte opasnosti od poplava za analizirane scenarije (poplave velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja) uzimajući u obzir: 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4075 indikativni broj potencijalno ugroženog stanovništva, vrstu gospodarskih aktivnosti koje su potencijalno ugrožene na području, postrojenja i uređaje koji mogu prouzročiti akcidentna onečišćenja u slučaju poplave i potencijalno utjecati na zaštićena područja te druge informacije.