GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 16

SGMŽMeđimurska županija · 14. listopada 2022. · KLASA 351-05/22-05/147 · URBROJ 517-04-1-2-

Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4216

Članak 3.

5 Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014.-2020., prosinac 2014. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4217 Slika 2-2. Hipsometrijska karta 2.3. STANoVNIŠTVo I ZDRAVLJE LJUDI Podaci o broju stanovnika u Međimurskoj županiji u 2011. i 2021. godini dani su u sljedećoj tablici (Tablica 2.3-1). Prema zadnjem Popisu stanovništva, u 2021. godini u Međimurskoj županiji je 105.863 stanovnika, što čini oko 7,11% stanovnika Republike Hrvatske. Broj stanovnika u Županiji u 2021. smanjio se za 12.613 stanovnika, odnosno oko 10,64% u odnosu na 2011. godinu kada je Županija brojala 118.476 stanovnika. Tablica 2.3-1. Broj stanovnika u Međimurskoj županiji 2011. i 2021. godine Broj stanovnika Grad/općina 2011. 2021. Čakovec 27.104 27.266 Mursko Središće 3.307 5.928 Prelog 7.815 7.041 Belica 3.176 2.040 Dekanovec 774 747 Domašinec 2.251 1.970 Donja Dubrava 1.920 1.657 Donji Kraljevec 4.659 4.063 Donji Vidovec 1.399 1.203 Goričan 2.823 2.362 Gornji Mihaljevec 1.917 1.761 Kotoriba 3.224 2.940 Mala Subotica 5.452 4.372 Nedelišće 11.975 11.050 Orehovica 2.685 2.710 Podturen 3.873 3.560 Pribislavec 3.136 2.969 Selnica 2.991 2.656 Strahoninec 2.682 2.627 Sveta Marija 2.317 1.998 Sveti Juraj na Bregu 5.090 4.980 Broj stanovnika Grad/općina 2011. 2021. Sveti Martin na Muri 2.605 2.391 Šenkovec 2.879 2.724 Štrigova 2.776 2.374 Vratišinec 1.984 1.682 Ukupno Međimurska županija 118.476 105.863 Republika Hrvatska 4.284.889 3.888.529 *Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci iz Popisa stanovništva u 2011. i 2021. godini Podaci prema zadnjem popisu stanovništva dostupni su samo za ukupan broj stanovnika te broj stanovnika prema općinama, naseljima i gradovima.

Članak 3.

Daljnja analiza napravljena je prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine. Struktura stanovništva po dobnim skupinama u Međimurskoj županiji, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine bila je sljedeća: • Udio mlađih od 14 godina 2011. u Međimurskoj županiji veći je od prosjeka Republike Hrvatske za 1,66 postotnih bodova, međutim vidljiv je trend starenja stanovništva Međimurske županije; • U strukturi stanovništva u razdoblju 2001. – 2011. udio mlađih od 14 godina smanjio se sa 18,6% na 16,88%, a udio starijih od 65 godina povećao sa 13,7% na 15,6%; • Najviše stanovnika ima u dobnoj skupini od 50 – 54 godine; • Prosječna starost stanovništva Međimurske županije 2011. iznosi 40 godina, indeks starenja 91,8.2; • U usporedbi s 2001. godinom, prosječna starost stanovništva povećala se za 2,4 godine. Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, u strukturi stanovništva gledano po dobnim skupinama u Republici Hrvatskoj, osoba starosne dobi do 14 godina ima 15,23%6, dobne skupine od 15 do 64 godine ima 67,07%7, a osoba starosne dobi preko 65 godina ima 17,70%8. (Slika 2-3). Udio osoba starosne dobi preko 65 godina manji je nego na razini Republike Hrvatske te iznosi 15,6%, dok je prosječna starost prema 40 godina, što je za 1,7 manje od prosječne starosti stanovništva u Republici Hrvatskoj te za 1,5 manje od prosječne starosti stanovništva u Europskoj uniji. Na razini statističke regije Kontinentalne Hrvatske udio osoba do 15 godina starosti iznosi 15,53% dok je udio osoba starosti od 15 do 64 godine najveći i iznosi 67,08%. Udio osoba iznad 65 godina starosti na području statističke regije Kontinentalne Hrvatske u granicama je prosjeka Republike Hrvatske i iznosi 17,38%.9 6 Prema podacima Eurostat iz 2011. za EU27 udio osoba starosne dobi od 0-14 činilo je 15,6% stanovništva.

Članak 3.

7 Eurostat 2011. EU27 66.9%. 8 Eurostat 2011. EU27 17.5%. 9 ANALIZA STANJA: Razvojna strategija Međimurske županije do 2020. Stranica 4218 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Slika 2-3: Dobno spolna struktura stanovništva Međimurske županije Zdravstveno stanje stanovništva direktno je i najčešće povezano s kvalitetom vode, onečišćenjem zraka i nedovoljnom sanacijom onečišćenih područja. Najčešći štetni utjecaji okoliša na zdravlje ljudi povezani su s lošom kakvoćom vode za piće i lošom sanitacijom. Na prvom mjestu ljestvice uzroka smrti u Međimurskoj županiji 2019. godine10 nalazi se IX. skupina bolesti, odnosno bolesti cirkulacijskog sustava (MKB 10 – Međunarodna klasifikacija bolesti), od kojih su umrle 474 osobe11 te je njihov udio među ukupno umrlima iznosio 42,98%, a stopa smrtnosti 431,22 na 100.000 stanovnika. Bolesti cirkulacijskog sustava također su na razini i Kontinentalne i cijele Republike Hrvatske vodeći uzrok smrti. Sljedeći uzrok smrti u Županiji su maligne bolesti. U 2019. godini 367 osoba umrlo je zbog novotvorina - II skupina bolesti prema MKB-10. Zabrinjavajući je podatak o stalnom porastu udjela umrlih od novotvorina u ukupnom broju umrlih koji sada iznosi 30,18%, odnosno 333,68 na 100.000 stanovnika.12 Novotvorine su drugi uzrok smrtnosti i na području cijele Kontinentalne Hrvatske. 2.4. GoSPoDARSTVo (PRIKAZ Po SEKToRIMA: PoLJoPRIVREDA, ŠUMARSTVo, ENERGETIKA, INDUSTRIJA, TURIZAM, VoDNo GoSPoDARSTVo, oTPAD) 2.4.1. PoLJoPRIVREDA Poljoprivreda je gospodarska djelatnost uzgoja bilja i životinja, s primarnim ciljem proizvodnje hrane. Poljoprivreda obuhvaća biljnu proizvodnju i stočarstvo.

Članak 3.

Pogodnost tala za poljoprivrednu proizvodnju na području Međimurske županije izražena je klasama pogodnosti odnosno bonitetnim kategorijama. Bonitet zemljišta određuje se na temelju podataka o unutrašnjim i vanjskim značajkama tla, reljefu, klimi te podataka za korekcijske čimbenike, odnosno podataka za stjenovitost, kamenitost, poplave i zasjenjenost. S obzirom na bonitet, zemljišta se razvrstavaju u jednu od četiri kategorije korištenja i zaštite zemljišta: P1–osobito vrijedna obradiva tla, P2–vrijedna obradiva tla, P3–ostala obradiva tla te PŠ–ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta. Procjena 10 Međimurska županija u brojkama, 2020. Stope su računate prema procjenama broja stanovnika za 2018. godinu Državnog zavoda za statistiku. 11 Stope su računate prema procjenama broja stanovnika za 2018. godinu Državnog zavoda za statistiku. 12 Međimurska županija u brojkama, 2020. pogodnosti zemljišta izvršena je prema kriterijima i normativima danim u okviru FAO metode procjene zemljišta (FAO 1976) te prema Pravilniku o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ br. 23/19). S obzirom na bonitet, odnosno proizvodnu sposobnost zemljišta, dominantnu kategoriju sačinjavaju osobito vrijedna obradiva tla i vrijedna obradiva tla 13. Proizvodnu sposobnost zemljišta na području Županije sačinjavaju u najvećoj mjeri vrijedna obradiva tla P2 s 38,11%. Osobito vrijedna obradiva tla čine 29,86% površine, dok ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta PŠ čine 26,21% površine, dok na ostala obradiva tla otpada samo 1,13% površine. Antropogene (izgrađene) površine i vode zauzimaju 4,69% površine.

Članak 3.

Tablica 2.4-1: Proizvodna sposobnost tla na području Međimurske županije Kategorija zemljišta oznaka Količina % Osobito vrijedna obradiva tla P1 29,86 Vrijedna obradiva tla P2 38,11 Ostala obradiva tla P3 1,13 Ostala poljoprivredna tla, šume i PŠ 26,21 šumska zemljišta Antropogene (izgrađene) / 4,69 površine i vode UKUPNo 100% Kao osnovni postojeći problemi u vezi s tlom i poljoprivredom Međimurske županije mogu se izdvojiti: (1) ireverzibilni gubitak poljoprivrednog zemljišta zbog prenamjene tla uslijed širenja građevinskih područja te eksploatacije mineralnih sirovina (posebice šljunka), (2) onečišćenje i degradacija tla (nekontroliranom i nestručnom uporabom kemijskih sredstava i gnoja u poljoprivredi; ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda iz kućanstava ili gospodarskih objekata te neriješenom odvodnjom površinskih voda s kolnika), (3) erozivni procesi na pojedinim lokalitetima na području Gornjeg Međimurja zbog krčenja šuma odnosno obrade zemljišta na nagnutim terenima, smanjenje biološke raznolikosti tla i zbijanje tla. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta Međimurske županije na 2017. godine iznosi 29.893,21 ha, dok je 2020. godine zabilježena površina od 29.683,65 ha što je pad od 209,6 ha (Tablica 2.4- 2.). Dominantna upotreba poljoprivrednog zemljišta je svakako oranica, a slijede ju livade te voćne vrste. Tablica 2.4-2. Prikaz podataka iz ARKOD baze (podaci o ARKOD parcelama su prikazani prema vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta u ha) na području Međimurske županije14 13 Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta “Narodne novine” br. 23/19 (8.3.2019.), 14 Vrste krški pašnjak i maslinik nema u Međimurskoj županiji.

Stranica 4219

Članak 3.

14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4219 ORANICA VOĆNE VRSTE PAŠNJAK VINOGRADI LIVADA ISKRČENI VINOGRADI RASADNIK KULTURA KRATKIH OPHODNJI MJEŠANI TRAJNI NASADI STAKLENIK NA ORANICI PRIVREMENO NEODRŽAVANA PARCELA OSTALE VRSTE UPORABE ZEMLJIŠTA UKUPNo Struktura proljetne i jesenske sjetve u Međimurskoj županiji pokazuje kako je najzastupljenija proizvodnja žitarica i to na oranicama koje zauzimaju 88% od ukupno obradivih površina. Na navedenim oranicama, u najvećoj mjeri uzgajaju se kako je spomenuto žitarice i povrće, točnije krumpir koji je tradicionalan i prepoznatljiv proizvod međimurskih polja. Stočarstvo je jedan od važnih sektora poljoprivrede Međimurske županije. Prema podacima Ministarstva nadležnog za poljoprivredu zadnjih godina povećao se broj magaraca, svinja, ovaca i koza, dok se smanjio broj goveda i konja. Nadalje, analizirajući broj gospodarstva povezanih sa stočarstvom, povećao se broj gospodarstva vezanih za magarce i ovce, a smanjio se broj gospodarstva vezanih za goveda, konje, svinje i koze. 2.4.2. ŠUMARSTVo Na području Međimurske županije državnim šumama gospodari Uprava šuma podružnica: Koprivnica, i to kroz: - šumariju Čakovec - gospodarska jedinica Gornje Međimurje - šumske površine ove gospodarske jedinice su okružene naseljima i osim predjela Zelena ne postoji nijedan veći kompleks. Gospodarska jedinica se sastoji iz više manjih ili većih parcela, izoliranih poljoprivrednim površinama. Teren je ispresijecan Namjena šume obraslo Gospodarska jedinica Gospodarske 618,02 Gornje Međimurje Posebne namjene 81,61 UKUPNo 699,63 Gospodarske 523,04 Donje Međimurje Posebne namjene 2.199,52 UKUPNo 2.722,56 2017. 2018. 2019. 2020.

Članak 3.

26.405,38 26.349,96 26.445,38 26.403,45 1.095,50 1.141.86 1.109,80 1.122,78 97,40 97,71 99,32 98,23 544,20 516,70 490,32 492,79 1.594,30 1.534,80 1.491,91 1.386,03 24,92 38,32 70,41 59,39 50,42 35,37 37,21 37,51 1,33 1,45 2,87 2,74 14,89 14,97 14,15 14,62 6,62 6,83 6,77 7,27 / 16,47 17,46 16,39 58,25 51,03 50,70 42,45 29.893,21 28.663,61 29.836,30 29.683,65 povremenim vodotocima, inklinacije su većim dijelom blage, a tereni su većinom brežuljkasti s nekoliko većih strmina (predjeli Vražja crikva, Robadje, Tkalec). Ravnica zauzima dijelove rubno od grada Čakovca, preko Globetke, Topolja, do Slakovca i Pretetinca. - gospodarska jedinica Donje Međimurje - nalazi se u nizinskom dijelu područja između rijeke Drave i Mure uz neznatne oscilacije u nadmorskoj visini terena. Međutim, nagib terena opada od zapada prema istoku što je vidljivo po toku rijeke Drave. Tako je u najzapadnijem dijelu kod sela Trnovca nadmorska visina korita rijeke Drave 177 m, a na istoku kod ušča sa rijekom Murom 133 m. - šumariju Ludbreg - Ludbreške podravske šume – Križančija - gospodarska jedinica obuhvaća četiri veće i nekoliko manjih šumskih cjelina u sjevernom dijelu Dravske ravnice. Područje bivše gospodarske jedinice Ludbreške podravske šume čine tri šumska kompleksa (odjeli 1-9, odjeli 10-14, odjeli 15-21), dok šume nekadašnje gospodarske jedinice Križančija čine četvrti veći šumski kompleks. Tablica 2.4-3. Iskaz državnih šumskih površina po gospodarskim jedinicama na području Međimurske županije Neobraslo Neplodno Ukupno Proizvodno Neproizvodno ha 49,89 8,17 0,25 676,33 1,06 0,25 82,95 50,95 8,17 0,5 759,28 4,69 42,63 241,95 812,31 37,78 2237,3 42,47 42,63 241,95 3.049,61 Izvor: napravljeno prema „Javni podatci o šumama“, preuzeto s portala Hrvatskih šuma:

Članak 3.

https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/sume-112/sumarstvo/sumskogospodarska-osnova-2016-2025/250; https://webgis.hrsume.hr/arcgis/apps/dashboards/2991321d6022406e9d4eb402501dcea0 Stranica 4220 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. 2.4.3. ENERGETIKA Energetski subjekt koji obavlja distribuciju električne energije na području Međimurske županije je HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. ELEKTRA Čakovec. Ukupan broj transformatorskih stanica je 542 s 432,7 MVA instalirane snage transformacije, a duljina mreže iznosi 3.141,5 km. Godišnje izvješće HEP-a d.o.o. za 2020. godinu navodi da se električnom energijom na području Međimurske županije opskrbljivalo 43.170 kućanstava i 5.225 poduzeća. Prema Godišnjem izvješću o sigurnosti opskrbe hrvatskog EES-a za 2018. godinu HOPS-a d.o.o. za 2018. godinu na području Međimurske županije nalaze se dvije trafostanice razine 110 kV (Čakovec i Prelog). Energetski subjekt koji obavlja distribuciju plina na području Međimurske županije je Međimurje plin d.o.o. te pokrivenost Županije plinskom mrežom iznosi 97%. Magistralnu plinsku mrežu Županije čine plinovodi: Varaždin – Čakovec – Šenkovec DN 200/50, Varaždin II – Čakovec DN 200/50, Čakovec – Šenkovec DN 150/50, Šenkovec – Mihovljan DN 150/50, Mihovljan – Mursko Središće DN 150/50, Legrad – Donja Dubrava DN 150/50. Prema Godišnjem izvješću za 2019. godinu Međimurje plin-a d.o.o. broj potrošača je iznosio 32.041 (od kojih je 27.783 kućanstva i 4.256 poduzeća).

Članak 3.

Na graničnom području Međimurske i Varaždinske županije nalaze se dvije hidroelektrane, HE Čakovec i HE Dubrava ukupnog instaliranog kapaciteta 157,22 MW, prosječne godišnje proizvodnje oko 350 GWh15 (prikazano u Tablica 2.4- 4). Priključak na elektroenergetski sustav HE Čakovec izveden je preko četiri dalekovoda DV 110 kV, a HE Dubrava preko dva dalekovoda DV 110 kV. Tablica 2.4-4. Hidroelektrane na području Međimurske županije16 Početak Broj rada (1) agregata Ukupnikapacitetgodišnja instaliraniProsječna proizvodnja Hidroelektrana HE 1982. 77,44 4 350 GWh Čakovec (1983.) MW HE 1989. 79,78 5 350 GWh Dubrava (1991.) MW Ukupno 157,22 9 700 GWh MW Napomena: (1) Prikazana je godina puštanja u pogon elektrane, a u zagradi je godina zadnje rekonstrukcije s povećanjem snage Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine sadrži prikaz neposredne potrošnje energije u objektima/ustanovama i/ili poduzećima kojima je Županija osnivač i u objektima javnih ustanova kojima je Županija vlasnik za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Neposredna potrošnja energije prikazana je u sljedećoj tablici. Sektor zgradarstva sastoji se od podsektora zdravstvenih, obrazovnih i ostalih javnih ustanova. Prema postotnom udjelu obrazovnih ustanova ima 59%, zdravstvenih 32%, a ostalih ustanova (javna administracija i ustanove socijalne skrbi) 9%. Tablica 2.4-5. Neposredna potrošnja energije u Međimurskoj županiji u sektoru zgradarstva za razdoblje od 2016. do 2018. godine (kWh)

Članak 3.

Energent Električna energija 17 Lož ulje ekstra lako Prirodni plin Drvo za ogrjev Ukupno 2016. 5.680.548,25 2017. 5.759.324,67 2018. 5.904.798,97 Ukupno 17.344.671,89 Prosječna potrošnja 5.781.557,30 Postotni udio 18,20% 0,51% Sljedeća slika prikazuje raspodjelu postotnih udjela pojedinih energenata u neposrednoj potrošnji energije Međimurske županije u sektoru zgradarstva za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Najveći udio u neposrednoj potrošnji ima prirodni plin (80,86%), a slijede ga električna energija (18,20%), loživo ulje ekstra lako (0,53%) i drvo za ogrjev (0,43%).151617 15 Izvor: Mrežne stranice Hrvatske elektroprivrede – HEP Proizvodnja d.o.o. 16 Izvor: Mrežne stranice Hrvatske elektroprivrede – HEP Proizvodnja d.o.o. 17 Izvor: Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine 128.104,45 26.329.017,02 70.035,00 32.207.704,72 183.837,08 25.897.109,02 288.592,50 32.128.863,27 178.746,37 24.825.433,02 47.523,75 30.956.502,11 490.687,90 77.051.559,06 406.151,25 95.675.603,50 163.562,63 25.683.853,02 135.383,75 31.764.356,70 80,86% 0,43% 100% Slika 2-4. Postotni udio pojedinog energenta u neposrednoj potrošnji energije Međimurske županije u sektoru zgradarstva (za razdoblje od 2016. do 2018. godine) Tablica 2.4-6. prikazuje strukturu pojedinih energenata u neposrednoj potrošnji energije za podsektore zdravstvenih, obrazovnih i ostalih javnih ustanova Međimurske županije, a 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4221 Slika 2-5. grafički prikazuje postotni udio pojedinih podsektora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije. Vidljivo je da je zdravstvene ustanove imaju najveću neposrednu potrošnju energije s udjelom od 49,2% s potrošnjom od 42.810.238,27 kWh. Iza njih su obrazovne ustanove s potrošnjom od 31.273.351,53 kWh (postotni udio od 36%), a najmanji udio zauzimaju ostale javne ustanove s najmanjom potrošnjom Energent Električna energija Loživo ulje ekstra lako energije od 12.850.562,30 kWh, odnosno s 14,8% udjela u ukupnoj neposrednoj potrošnji.

Članak 3.

Tablica 2.4-6. Neposredna potrošnja energije na području Međimurske županije prema podsektoru u sektoru zgradarstva za razdoblje od 2016. do 2018. godine (kWh)18 Prirodni plin Drvo za ogrjev Ukupno Zdravstvene ustanove 2016. 3.046.880,36 2017. 3.163.203,00 2018. 3.250.125,89 Ukupno 9.460.209,24 o - 11.938.629,01 - 14.985.509,36 - 10.940.201,01 - 14.103.404,01 - 10.471.199,01 - 13.721.324,90 - 33.350.029,01 . 42.810.238,27 brazovne ustanove 2016. 1.404.745,90 128.104,45 2017. 1.358.675,62 183.837,08 2018. 1.411.245,08 178.746,37 Ukupno 4.174.666,60 490.687,90 o 8.707.183,01 - 10.240.033,36 9.228.757,01 - 10.771.269,71 8.672.057,01 - 10.262.048,46 26.607.997,03 - 31.273.351,53 stale javne ustanove 2016. 785.100,00 2017. 790.697,05 2018. 806.945,00 Ukupno 2.382.742,05 Slika 2-5. Postotni udio pojedinog podsektora u sektoru zgradarstva u neposrednoj potrošnji energije na području Međimurske županije (za razdoblje od 2016. do 2018. godine) 2.4.4. INDUSTRIJA18 Razvoju gospodarstva Međimurske županije pridonose povoljan zemljopisni položaj, prirodni resursi, razgranata komunalna i razvijena prometna infrastruktura. Gospodarstvo Županije temelji se uglavnom na prerađivačkoj industriji, s razvijenim djelatnostima poljoprivrede, trgovine i graditeljstva te je izvozno orijentiranog karaktera. Prerađivačka industrija ostvaruje najveće prihode i zapošljava najviše ljudi. Najzastupljenije industrije koje se ubrajaju u prerađivačku industriju su metaloprerađivačka, tekstilna i odjevna, drvoprerađivačka i prehrambena. Također su zastupljene proizvodnja i prerada plastičnih proizvoda, nemetalnih mineralnih proizvoda, električne opreme itd.19 Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2017. godine 18 Izvor: Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine 19 Izvor: „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali 2021./2022.“, dostupno na mrežnim stranicama Hrvatske gospodarske komore - 3.383.107,00 70.035,00 4.238.242,00 - 3.504.547,00 288.592,50 4.583.836,55 - 3.174.015,00 47.523,75 4.028.483,75 - 10.061.669 406.151,25 12.850.562,30 postotni udio prerađivačke industrije u županijskom BDP-u iznosio je 37,7%, 2018. godine iznosio je 39%.

Članak 3.

U promatranom razdoblju 2017. - 2021. među značajnijim poduzećima u industriji Županije su Haix Obuća d.o.o., smještena u mjestu Mala Subotica (s najvećim brojem zaposlenih u 2019. i 2020. godini), LPT d.o.o. (proizvodnja namještaja) iz Preloga koje je ostvarilo najveće prihode od prodaje u inozemstvu za isto razdoblje te Vajda d.d. (mesna industrija) sa središtem u Čakovcu s najvećim ukupnim prihodima, također za razdoblje 2019. i 2020. godine.20 Uz Haix obuća d.o.o., primjer poduzeća s područja tekstilne i odjevne industrije je Tubla d.o.o. koja se bavi proizvodnjom čarapa i Čateks d.d. iz Čakovca, a primjer poduzeća drvoprerađivačke industrije je Hespo koji je u vlasništvu Hilding Anders grupe te se bavi proizvodnjom namještaja. Hespo ima proizvodne pogone u gradu Prelogu. U metaloprerađivačkoj industriji ističu se Letina Intech d.o.o., poduzeće koje proizvodi inox posude i opremu te Eko Međimurje d.o.o, MIDI d.o.o., Metal Dekor d.o.o. i poduzeće Centrometal d.o.o koje je proizvođač opreme za centralno grijanje. Proizvodnjom i preradom plastičnih proizvoda bavi se Muraplast d.o.o. iz Kotoribe. Tegra d.o.o. sa sjedištem u Čakovcu obavlja djelatnosti na području niskogradnje i hidrogradnje uz eksploataciju mineralnih sirovina. Poduzeće Modelarija PIB d.o.o. sa sjedištem u naselju Štefanec proizvodi modele i jezgrenike za kalupiranje (od drva, metala, plastike i EPS-a). Treba istaknuti i poduzeće Tehnix d.o.o. iz općine Donji Kraljevec koje je značajno na području razvoja i proizvodnje novih proizvoda i tehnologija na području zaštite okoliša i održivog razvoja.

Članak 3.

20 Rezultati poslovanja poduzetnika Međimurske županije u 2020. godini; Rezultati poduzetnika Međimurske županije u 2019. godini, Mrežne stranice FINA-e Stranica 4222 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. 2.4.5. TURIZAM Od 2017. podaci o broju dolazaka i noćenja turista više se ne prikupljaju Mjesečnim izvještajem o dolascima i noćenjima turista (obrazac TU-11) i sustavom eVisitor već se samo preuzimaju iz administrativnog izvora sustava eVisitor i dalje obrađuju. Objavom Pravilnika o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave i odjave turista turističkoj zajednici („Narodne novine“ broj 126/15.) sustav eVisitor službeno je postao središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista u Republici Hrvatskoj s punom primjenom od 01. siječnja 2016. godine koji vodi Hrvatska turistička zajednica. Iz tog razloga od 2016. godine turističke zajednice nisu više izvještajne jedinice o broju dolazaka i noćenja turista za kućanstva, obrte i poduzeća čiji su smještajni objekti prema starom Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata za smještaj („Narodne novine“, broj 88/07., 49/08., 5/08., 58/08., 75/08., 45/09., 44/11., 118/11. i 33/14.), razvrstani u sobe za iznajmljivanje, apartmane, studio-apartmane i kuće za odmor te kampove u kućanstvima. Podaci o mjesečnom turističkom prometu te smještajnim kapacitetima za te vrste smještajnih objekata preuzimaju se iz sustava eVisitor i dalje se statistički obrađuju.

Članak 3.

Međimurska županija posljednjih godina ulaže mnogo sredstava u cikloturizam te je formirala standard kvalitete naziva „Cyclist welcome“, koji sadrži niz zahtjeva koje objekti moraju posjedovati kako bi bolje uslužili bicikliste. Do sada postoji dvadesetak smještajnih objekata u Međimurskoj županiji koji udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Međimurje se nalazi među tri najbolje cikloturističke destinacije u Republici Hrvatskoj. Ima razvijenu bogatu mrežu biciklističkih i pješačkih staza, cesta i zelenih puteva različite dužine i stupnja težine koje prolaze kroz različite krajolike: gradove, naselja, šume, te uz rijeku Muru i Dravu. Međimurje je također certificirano kao ADFC regija, te ima više od 700 km označenih biciklističkih staza. 2.4.6. VoDNo GoSPoDARSTVo Vodno gospodarstvo su djelatnosti upravljanja vodama, djelatnost detaljne melioracijske odvodnje, navodnjavanja i vodne usluge (javna vodoopskrba i javna odvodnja). Upravljanje vodama čine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju Zakona o vodama („Narodne novine“ broj 66/19, 84/21) i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva („Narodne novine“ broj 153/09, 56/13, 119/15, 120/16, 127/17, 66/19) poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva (1. osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju radi zaštite zdravlja ljudi, 2. osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe, 3. zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i 4. postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava) i ciljeva iz članka 46. Zakona o vodama.

Članak 3.

Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne ugrožavaju pravo i mogućnost budućih generacija. Vode su dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.21 Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama utemeljene Zakonom o vodama. Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama su VGO-i i VGI-i (vodnogospodarski odjeli u čijem sastavu su vodnogospodarske ispostave). Priključenost na javnu i lokalnu vodoopskrbu Podaci o priključenosti stanovništva Međimurske županije na javnu i lokalnu vodoopskrbu u sljedećoj tablici pokazuju da je 100% stanovnika priključeno na javnu vodoopskrbu.22 Od 2018. godine priključenost na javnu vodoopskrbu u Županiji viša je od državnog prosjeka, koji je u 2017. godini iznosio ukupno 88,2%, a u 2019. godini 92,9%.23 Tablica 2.4-7. Opći podaci o vodoopskrbi u Međimurskoj županiji JAVNA VoDooPSKRBA Godina Broj potrošača Broj na javnoj LoKALNA VoDooPSKRBA Broj potrošača 1 Broj lokalnih na lokalnom % priključenost % priključenosti vodovoda vodoopskrbi 2017. 11 96.300 84,6 2018. 1 113.804 100 2019. 1 113.804 100 212223 vodovoda vodovodu 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Izvor: HZJZ: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopisi, Izvještaji o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 24 Republici Hrvatskoj za 2017. 2018. i 2019. godinu. Uslužno područje Međimurske županije čini jedinstveni vodoopskrbni sustav. Međimurske vode d.o.o. su vlasnici komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i to: prema podacima na dan 31.12.2021. godine ukupna dužina vodova profila od 80 – 600 DN za javnu vodoopskrbu iznosi 1.121.219 m, uz 6.552 hidranata i 2.216 zasunskih okana na vodoopskrbnom sustavu. Od ostalih vodoopskrbnih građevina, Međimurske vode upravljaju s dva vodocrpilišta:

Članak 3.

- vodocrpilište Nedelišće sa 6 zdenaca, kapacitet 600 l/sek. i 21 https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-vodnoga-gospodarstva-i-zastite-mora-2033/2033 22 Javnu vodoopskrbu obavljaju pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe - javni isporučitelji vodnih usluga. Lokalna vodoopskrba podrazumijeva lokalne vodovode o kojima uglavnom skrbe grupe građana ili mjesne zajednice. Individualna vodoopskrba podrazumijeva upotrebu individualnih zdenaca, cisterni /gusterni i drugo. 23 Izvor: HZJZ: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopisi 24 U odnosu na broj stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4223 - vodocrpilište Prelog, sa 3 zdenca, kapaciteta 265 l/sek. Vodospreme koje služe za pričuvu pitke vode nalaze se u Čakovcu (700 m3), Lopatincu (750 m3), Mohokosu (750 m3), Zebancu (200 m3), Dragoslavcu (200 m3) i Železnoj gori (500 m3), te dva vodotornja u Prelogu (350 m3) i Sv. Urbanu (200 m3). Ukupno ima 5 hidrostanica za prepumpavanje vode na višu točku razine; hidrostanica Mohokos, hidrostanica Banfi, hidrostanica Selniščak, hidrostanica Robadje, hidrostanica Gradiščak (Grkaveščak), te dvije precrpne stanice Sveti Urban i Lopatinec. Javna vodoopskrba pruža se u ukupno 131 naselju Međimurske županije i ukupan broj priključaka kućanstva je 36.223 a gospodarstva 3.627. Postotak priključenosti kućanstva na vodovodnu mrežu je 82%. Potrošnja vode u razdoblju od 01.01.2021. do 31.12.2021.

Članak 3.

godine je u kućanstvima 3.537.383 m³/godišnje te u industriji i ustanovama 1.111.684 m³/godišnje. Prosječna potrošnja vode po kućanstvu je 94 m3/godišnje, po stanovniku 40 m3/godišnje ili mjesečno 3 m3/mj. Vodoopskrba Međimurja je prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena na četiri vodoopskrbe zone, a temelji se na principu crpljenja podzemne vode iz zdenaca. Kao što je ranije gore navedeno, tri vodoopskrbne zone opskrbljuju se iz 6 zdenaca vodocrpilišta Nedelišće (zone I. II. i III.), a četvrta iz tri zdenca vodocrpilišta Prelog (zona IV.). Vodoopskrbnu zonu I. opskrbljuju zdenci Z-3, Z-4, Z-5 i Z-6 i u toj zoni se nalazi i vodospremnik Čakovec, dok vodoopskrbnu zonu II. i III. opskrbljuju zdenci Z-1 i Z-2 i u tom dijelu sustava su vodospremnici Lopatinec, Mohokos i Zebanec, a u 2012. u pogon je pušten vodotoranj Sveti Urban te 2014. vodospremnici Dragoslavec i Železna Gora što je uvelike povećalo sigurnost i kvalitetu vodoopskrbe Gornjeg dijela Međimurja. Za povećanje tlaka u vodoopskrbnoj zoni II. i III. izgrađene su hidrostanice Mohokos, Banfi, Selniščak, Robadje i Gradiščak te precrpne stanice Sveti Urban i Lopatinec. odvodnja otpadnih voda Javna odvodnja je djelatnost skupljanja komunalnih otpadnih voda, njihova pročišćavanja i ispuštanja u prirodni prijamnik putem građevina za javnu odvodnju te upravljanje tim građevinama, u skladu sa Zakonom o vodnim uslugama. Javna odvodnja je i djelatnost pražnjenja i odvoza komunalnih otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje, što uključuje i pražnjenje i odvoz mulja iz malih sanitarnih uređaja.25 Međimurske vode d.o.o. Čakovec obavljaju uslugu javne odvodnje na uslužnom području Međimurske županije, kao javnu službu, od interesa za jedinice lokalne samouprave odnosno za Republiku Hrvatsku.

Članak 3.

Sustav javne odvodnje je tehnički i tehnološki povezani skup građevina za javnu odvodnju od priključka korisnika vodne usluge do krajnje točke ispuštanja. Aglomeracija je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja. Na uslužnom području Međimurske županije predviđeno je 7 aglomeracija veličine veće od 2000 ES (ekvivalent stanovnika): - aglomeracija Čakovec 25 Međimurske vode: https://medjimurske-vode.hr/odvodnjaotpadnih-voda/ - aglomeracija Novo Selo na Dravi - aglomeracija Podturen - aglomeracija Donji Kraljevec - aglomeracija Mursko Središće - aglomeracija Donja Dubrava i - aglomeracija Podbrest. Aglomeracije Čakovec i Novo Selo na Dravi su u cijelosti izgrađene, a aglomeracije Donja Dubrava i Mursko Središće su u izgradnji. Aglomeracije Podturen, Podbrest i Donji Kraljevec su djelomično izgrađene, te je u narednom periodu (od 2023. – 2026.) planirana njihova dogradnja i rekonstrukcija, a što uključuje i rekonstrukciju uređaja za pročišćavanje u Podturnu i Donjem Kraljevcu, odnosno izgradnju uređaja za pročišćavanje u Podbrestu. Prema podacima na dan 31.12.2020. godine ukupna dužina izgrađene kanalizacijske mreže na cjelokupnom području Međimurja iznosi cca. 414 km, te 95 precrpnih stanica. Javna odvodnja pruža se u ukupno 47 naselja Međimurske županije i ukupan broj priključaka domaćinstava i gospodarstva je cca. 20000 i postotak priključenosti u naseljima gdje je izvedena kanalizacijska mreža iznosi 70%.

Članak 3.

Otpadne vode pročišćavaju se na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda u Čakovcu, Podturnu, Donjem Kraljevcu i Novom Selu na Dravi, dok su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Murskom Središću i Donjoj Dubravi trenutno u postupku izgradnje. Uređaj za pročišćavanje Podbrest je predviđen za izgradnju kao sastavni dio planirane aglomeracije Podbrest. Međimurske vode upravljaju s cca. 95 precrpnih stanica odvodnje koje su uključivane u nadzorno-upravljački sustav nakon izgradnje svakog pojedinog zasebnog kanalizacijskog sustava. Danas su sve precrpne stanice opremljene najnovijim PLC tehnologijama upravljanja pumpi i komunikacijskonadzornom opremom. Tokom 2018. g. uveden je nadzorno upravljački sustav odvodnje temeljen na najnovijim web tehnologijama (mySCADA). Do kraja 2019. godine obnovljene su sve stare stanice i uklopljene u jedinstveni nadzorno upravljački sustav odvodnje. Stanice odvodnje povezane su na nadzorno upravljački sustav putem 3G i 4G javne mreže, te se podaci razmjenjuju s nadzornim sustavom u svakom trenutku. Vodocrpilište Danas vodocrpilište Nedelišće koristi 6 zdenaca i ima kapacitet 600 l/s, dok maksimalna količina crpljenja ni u sušnom ljetnom razdoblju ne prelazi 335 l/s. Zdenac Z-1 zahvaća vodu iz gornjeg vodonosnog sloja, a svi ostali zdenci zahvaćaju vodu iz donjeg vodonosnog sloja.26 Vodocrpilište Prelog koristi 3 zdenca, dva su kapaciteta 100 l/s, dok je treći zdenac kapaciteta 65 l/s, a u tom dijelu sustava je i vodotoranj Prelog kapaciteta 350 kubičnih metara. Zdenac Z 1 u pogonu je od 1988., zdenac Z 2 je na vodoopskrbni sustav priključen 2012. godine, a zdenac Z 3 je na vodoopskrbni sustav priključen 2017. godine. Zdenac Z 1 zahvaća vodu iz gornjeg (prvog) vodonosnog sloja, dok zdenci Z 2 i Z 3 zahvaćaju vodu iz donjeg (drugog) vodonosnog sloja.

Članak 3.

Vodoopskrbne zone su međusobno spojene magistralnim cjevovodima i vodocrpilište Nedelišće može u slučaju potrebe opskrbljivati IV. vodoopskrbnu zonu, dok vodocrpilište Prelog služi samo za potrebe IV. vodoopskrbne zone. 26 Međimurske vode: https://medjimurske-vode.hr/ vodocrpilista/ Stranica 4224 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Vodocrpilište Nedelišće podmiruje gotovo 80 posto potreba za vodom za javnu vodoopskrbu, a preostale potrebe namiruje vodocrpilište Prelog. Iz vodocrpilišta Nedelišće 2021. iscrpljeno je 4 845 851 kubičnih metara vode za ljudsku potrošnju, prosječne dnevne zahvaćene količine vode s vodocrpilišta Nedelišće iznosile su 13 276 kubičnih metara. Iz vodocrpilišta Prelog u 2021. iscrpljeno je 1 175 416 kubičnih metara vode za ljudsku potrošnju, dok su prosječne dnevne zahvaćene količine vode s vodocrpilišta Prelog iznosile 3 220 kubičnih metara. Zbog dobre kvalitete vode, voda se bez obrade osim preventivnog dezinficiranja plinovitim klorom, upušta u vodoopskrbni sustav ukupne duljine 1121 km koji opskrbljuje svih 131 naselja Međimurske županije. 2.4.7. oTPAD Ključne tematske cjeline vezane za gospodarenje otpadom su: nastanak otpada, sakupljanje otpada, odlaganje otpada i sanacija odlagališta otpada. Podaci o komunalnom otpadu i odlagalištima otpada uključujući i sanaciju odlagališta na području Županije dane su temeljem podataka objavljenih u godišnjim izvješćima. Za godine iz izvještajnog razdoblja izrađena su i objavljena Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2018., 2019., 2020. i 2021. godinu na području Međimurske županije.

Članak 3.

Nastanak i sakupljanje otpada Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada iznosi oko 99% te se u svim općinama i gradovima provodi organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada u kućanstvima i obrtu, a evidentira se pri komunalnim poduzećima koja obavljaju djelatnost sakupljanja tog otpada i koja te podatke dostavljaju u ROO. U sljedećoj tablici su navedene tvrtke koje na području Međimurske županije posjeduju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom s lokacijama gospodarenja otpadom. Tablica 2.4-8. Popis tvrtki na području Međimurske županije koje posjeduju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom, s lokacijama gospodarenja otpadom R. LoKACIJA GoSPoDAREN- TVRTKA BR. JA oTPADoM METAL- Palovečka 1, Belica, k.č.br. 1. PRODUKT d.o.o. 6729, 6742/2 k.o. Belica Belica Hrupine 8, Prelog, k.č.br. 4057/2 GKP PRE-KOM k.o. Prelog 2. d.o.o. Prelog Gorice Prelog, k.č.br. 6939/1 k.o. Prelog Gospodarska 2, Totovec, k.č.br. GKP ČAKOM 482 k.o. Totovec 3. d.o.o. Mihovljan Gospodarska 1. Totovec, k.č.br. 454 k.o. Totovec MURAPLAST Sajmišna 21, Kotoriba, k.č.br. 4. d.o.o. Kotoriba 1449/5 k.o. Kotoriba MURS-EKOM Martinska ulica 151A, Mursko 5. d.o.o. Mursko Središće, k.č.br. 6103/2 k.o. Središće Mursko Središće RECIKLAŽA Prelog 27, Ivanovec, k.č.br. 6. MIŠIĆ d.o.o. Pod- 2025/41 k.o. Ivanovec brest UNIMER d.o.o. Rudolfa Steinera 3, Čakovec, 7. Čakovec k.č.br. 1722/4 k.o. Čakovec MEĐIMURJE Obrtnička 4, Mala Subotica, 8. METALI d.o.o. k.č.br. 951/1 k.o. Mala Subotica Mala Subotica PAVLIC-ASFALT- Murska 48, Donji Kraljevec, 9. BETON d.o.o.

Članak 3.

k.č.br. 1956 k.o. Donji Kraljevec Donji Kraljevec Podaci o nastanku komunalnog i proizvodnog otpada od 2017. do 2020. godine prikazani su tablično (Tablica 2.4-9.) i grafički (Slika 2-6.). Vidljivo je da su smanjene količine komunalnog, a porasle su količine proizvodnog otpada. Tablica 2.4-9. Količine miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta sakupljenog komunalnog otpada na području Međimurske županije u izvještajnom razdoblju 2 Godina (t) 03 01) (t)stale vrste Proizvedeni o Udio ostalih vrsta komunalni otpad (t)Proizvedeni miješanikomunalni otpad (20komunalnog otpadakomunalnom otpadu otpada u sakupljenom 2017. 24.233 14.110 10.123 42% 2018. 26.682 13.889 12.792 48% 2019. 27.581 13.740 13.841 50% 2020. 33.464 14.156 19.308 58% Izvor: Godišnja Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine MINGOR http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registrioneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenjeotpadom-027 Slika 2-6. Količine miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta sakupljenog komunalnog otpada na području Međimurske županije u izvještajnom razdoblju odlaganje otpada U sljedećoj tablici dani su podaci o količinama ukupno odloženog komunalnog otpada i miješanog komunalnog otpada na odlagalištu Totovec. 27 Sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada ključnog broja 20 03 01 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4225 Tablica 2.4-10. Količine odloženog otpada na odlagalištu Totovec u Međimurskoj županiji Ukupno odloženo ostali otpad koji nije Godina (t) komunalni otpad (t)

Članak 3.

2017. 18.178 4.946 2018. 20.826 7.308 2019. 24.696 9.869 2020. 26.133,26 16931,5 Komunalni otpad - Miješani komunalni otpad iz podgrupe 15 01 i otpad grupe 20 (t) (20 03 01) 13.233 11.532 13.519 11.421 14.826 11.930 9201,76 13.472,62 Izvor: Godišnja Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine MINGOR http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenje-otpadom-0 Međimurska, Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija, te Općina Koprivnički Ivanec osnovale su društvo Piškornica d.o.o. radi provođenja Projekta izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske „Piškornica“ u općini Koprivnički Ivanec. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt RCGO Piškornica je potpisan 24.4.2020. godine. Potpisivanjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnosti i kohezija 2014.-2020. za financiranje RCGO Piškornica u iznosu od 313.749.954,75 kuna stvoreni su preduvjeti za realizaciju ovog projekta. Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova projekta iznosi 448.230.229,30 kuna. Ključne točke projekta su: projektiranje i izgradnja RCGO Piškornica, nabava mobilne opreme, izgradnja dvije pretovarne stanice (Zabok i Varaždin), nadzor nad radovima, upravljanje projektom te promidžba i vidljivost. 2.5. PRoMETNA INFRASTRUKTURA Međimurska županija zbog svojeg teritorijalnog položaja (blizina granica sa Slovenijom i Mađarskom) ima dobru povezanost na međunarodnu prometnu vezu. Uz unutarnji prometni sustav, povoljni teritorijalni položaj omogućuje odvijanje prometa na širem pograničnom području28.

Članak 3.

Tablica 2.5-1. Međunarodni promet Međunarodni Međunarodni promet promet putnika putnika i roba i roba u u cestovnom promet prometu promet putnika ucestovnomželjezničkom Pogranični prometu Međunarodni prometu Goričan Goričan II Kotoriba Preseka Trnovec Bukovje Čakovec Sveti Martin na Muri Mursko Banfi Središće Na području Županije nalazi se Zračna luka Čakovec, smještena je u Pribislavcu, 5 km istočno od Čakovca te spada u kategoriju aerodroma namijenjenih za povremeni zračni prijevoz, školovanje i sport29. 28 Policijska uprava međimurska, dostupno na https:// medjimurska-policija.gov.hr/o-nama/sluzba-zagranicu/17888 29 Izvor: Mrežne stranice Aerokluba Međimurje, dostupno na https://aeroklub-medjimurje.hr/aerodrom-ldvc/ 2.5.1. CESToVNA INFRASTRUKTURA Područjem Međimurske županije prolazi autocesta A4 u dužini od 21,6 km s dva čvora, Goričan i Čakovec, koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti od 16 km te šest državnih cesta (D3, D20, D78, D208, D209 i D227). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz 2020. godine, gustoća cestovne mreže po km2 kopnene površine je za 53% veća od prosjeka Republike Hrvatske30. DZS također navodi da je 2020. godine duljina autocesta na području Međimurske županije iznosila 22 km, državnih cesta 110 km, županijskih cesta 202 km i lokalnih cesta 251 km. Tablica 2.5-2. Duljine razvrstanih javnih cesta na području Međimurske županije za razdoblje od 2017. do 2020. godine Javne ceste 2017. 2018. 2019. 2020. Autoceste 22 km 22 km 22 km 22 km Državne 109 km 109 km 109 km 110 km ceste Županijske 202 km 202 km 202 km 202 km ceste Lokalne 247 km 247 km 255 km 251 km ceste Ukupno 580 km 580 km 588 km 585 km Izvor: DZS: Statistika u nizu: Transport i komunikacije – pregled po županijama (18. studenog 2021.)

Članak 3.

Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2020. godinu na području Međimurske županije bilo je registrirano 64.369 cestovnih motornih vozila među kojima je 47.579 osobnih automobila, 5.648 poljoprivredna traktora, 4.643 kamiona, 2.176 mopeda, 1.599 motocikala, 513 cestovna tegljača, 415 specijalna vozila i 119 autobusa. 2.5.2. ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA U nastavku su prikazani željeznički koridori na području Međimurske županije. Na području Županije postoje 3 30 Izvor: DZS: Statistika u nizu: Transport i komunikacije - pregled po županijama (18. studenog 2021.) Stranica 4226 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. željezničke pruge razvrstane u međunarodne (M), regionalne (R) i lokalne (L) pruge31: - L101 – Čakovec – Mursko Središće – Državna granica (duljina pruge u Županiji - 9,09 km) - R201 – Zaprešić – Čakovec (duljina pruge u Županiji - 42,36 km) - M501 – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica (duljina pruge u Županiji – 17,10 km). Slika 2-7. Karta željezničkih koridora na prostoru Međimurske županije32 2.6. ENERGETIKA I PoTENCIJALI oBNoVLJIVIH IZVoRA ENERGIJE U Međimurskoj županiji najznačajniji obnovljivi izvor energije je potencijalna energija vodotoka. Hidroelektrane Čakovec i Dubrava ukupno imaju instalirani kapacitet od 157,22 MW. Biomasa kao energent se na području Međimurske županije najčešće koristi u obliku ogrjevnog drva za grijanje prostora, ali i za proizvodnju toplinske energije iz drvnog ostatka u drvnoprerađivačkim tvrtkama. Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP) na području Međimurske županije navodi 3 elektrane na bioplin, od koji je najznačajnija bioelektrana-energana na bioplin EKO KOTOR 1 u Kotoribi izlazne električne snage 0,99 MW i toplinske snage 1,086 MW.

Članak 3.

Sljedeća slika prikazuje atlas vjetra Republike Hrvatske na kojoj se vidi da se srednja godišnja brzina strujanja vjetra na visini od 80 metara iznad tla na području Međimurske županije nalazi u rasponu između 4,00 – 5,20 m/s uz najbolji potencijal vjetra u središnjem dijelu Županije. Na području Međimurske županije trenutno nema instaliranih vjetroelektrana za proizvodnju električne energije te su za potencijalne lokacije vjetroelektrana potrebna dodatna sustavna istraživanja i programi mjerenja vjetra33. 31 Izvor: Razvojna strategija Međimurske županije do 2020. godine 32 Izvor: Projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza terete na području regije sjeverne Hrvatske: Master plan za integrirani prijevoz putnika 33 Izvor: Šegon V., Poticanje prekograničnog sudjelovanja malih i srednjih poduzeća Međimurske županije u području obnovljivih izvora energije Slika 2-8. Atlas vjetra Republike Hrvatske34 Slika 2-9. prikazuje direktnu normalnu ozračenost na području Republike Hrvatske koje područje Međimurske županije nalazi u rasponu od 1.276 do 1.314 kWh/m2. Energija sunca iskorištava se putem sunčevih kolektora za proizvodnju toplinske energije (zagrijavanje PTV) i fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije. U Registru je registrirano 272 sunčanih elektrana na području Županije ukupne električne snage 21,6056 MW. Veličinom se ističu SE Palinovec električne snage 4,5 MW, nositelja projekta OIE Palinovec d.o.o. za proizvodnju energije i trgovinu koja se nalazi u Donjem Kraljevcu i SE Hodošan električne snage 4,75 MW nositelja projekta OIE Hodošan d.o.o. za proizvodnju energije i trgovinu koja se također nalazi u Donjem Kraljevcu.

Članak 3.

U Međimurskoj županiji postoji potencijal iskorištavanja geotermalne energije. Prema Razvojnoj strategiji Međimurske županije do 2020. godine, na prostoru Županije postoje izvori geotermalne vode. Poznati su termalni izvori u Vučkovcu (s izvorom s temperaturom od oko 40 °C), Merhatovcu (temperatura izvora iznosi 120 °C), Draškovcu, Mačkovcu, Hodošanu i Kotoribi35. Vlada Republike Hrvatske u srpnju 2019. godine proglasila je projekt „Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae“ strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Lokacija realizacije projekta je grad Prelog. Energana bi proizvodila električnu i toplinsku energiju iskorištavanjem topline iz geotermalne vode uz utiskivanje CO u bušotinu u 2 svrhe održavanja pritiska36. Broj dizalica topline (izvor topline zemlja ili voda) koje se koriste se za potrebe grijanja i hlađenja privatnih i javnih objekata rastu na godišnjoj razini. 34 Izvor: Mrežne stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda 35 Izvor: Šegon V., Poticanje prekograničnog sudjelovanja malih i srednjih poduzeća Međimurske županije u području obnovljivih izvora energije 36 Odluka o proglašenju projekta »Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae« strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4227 Slika 2-9. Direktna normalna ozračenost na području Republike Hrvatske37 3. KLIMATSKI MoDELI I PRoJEKCIJE BUDUćE KLIME Antropogeni utjecaj na klimu je nedvojben, a učinci se bilježe u svim dijelovima svijeta. Najopsežnije je taj utjecaj opisan u izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. IPCC).38 Globalno zatopljenje, odnosno porast globalne temperature zraka, širokoj je javnosti sinonim za klimatske promjene. Od 1950-ih mnogi od opaženih promjena u klimatskom sustavu koje su bez presedana ne samo posljednjih desetljeća već i tisućljeća. Evidentno je da se atmosfera i ocean zagrijavaju te da razina mora raste. Opažene promjene globalne temperature zraka i globalne prosječne razine mora prikazane su na sljedećoj slici.

Članak 3.

37 Izvor: Mrežna stranica SOLARGIS, dostupno na https:// solargis.com/maps-and-gis-data/download/croatia; datum pristupa 15.4.2022. 38 https://www.ipcc.ch/ Izvor: IPCC, 2014: Climate Change 2014: Synthesis Report. Contribution of Working Groups I, II and III to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Core Writing Team, R.K. Pachauri and L.A. Meyer (eds.)]. IPCC, Geneva, Switzerland, 151 pp. Slika 3-1. Opažene klimatske promjene porasta prosječne temperature zraka (a) i podizanja prosječne razine mora na globalnoj razini Rezultati znanstvenih istraživanja prikazani na prethodnoj slici ukazuju na sljedeće: - U razdoblju od 1880. do 2012. godine, globalna prosječna temperatura površine Zemlje (kombinirana prosječna temperatura iznad kopna i oceana) pokazuje zagrijavanje od 0,85°C39. - Tijekom razdoblja od 1901. do 2010. globalna srednja razina mora porasla je za 0,19 metra40, a brzina porasta razine mora od sredine 19. stoljeća bila je veća od prosječne stope tijekom prethodna dva tisućljeća. 3.1. oPAŽENE KLIMATSKE PRoMJENE U HRVATSKoJ U okviru izrade Petog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) (u nastavku Peto nacionalno izvješće) dijagnosticirane su klimatske varijacije i promjene temperature zraka i oborine na području Hrvatske temeljem podataka dugogodišnjih meteoroloških mjerenja. S obzirom na diverzifikaciju klime na području Hrvatske, opažene klimatske promjene analizirane su temeljem mjerenja na pet meteoroloških postaja reprezentativnih za pet klimatskih područja: Osijek (kontinentalna klima), Zagreb-Grič (kontinentalna klima pod blagim maritimnim utjecajem), Gospić (kontinentalna klima gorske Hrvatske pod jakim maritimnim utjecajem), Crikvenica (maritimna klima istočne obale sjevernog Jadrana) i Hvar (maritimna klima dalmatinskog otočja).

Članak 3.

U nastavku je dan grafi čki prikaz promjene srednje godišnje temperature zraka i godišnje količine oborine na meteorološkoj postaji Zagreb-Grič u razdoblju od 1901. do 2008. godine. Promjene temperature i oborine prikazane su relativno, odnosno, odstupanjem u odnosu na klimatske normale razdoblja 1961.-1990. Prema podacima iz Klimatskog atlasa Hrvatske u razdoblju 1961.-1990. prosječna godišnja temperatura zraka iznosila je 10,8°C, a prosječna godišnja količina oborine 852,2 mm. Najpoznatiji pokazatelj klimatskih promjena odnosno globalnog zatopljenja je porast godišnje temperature zraka. Pretpostavlja se da je zatopljenje koje se manifestira kroz porast srednje godišnje temperature zraka posljedica promjena učestalosti temperaturnih ekstrema odnosno promjene temperaturnih indeksa. Načelno se očekuje da se zatopljenje manifestira kroz povećanja broja dana za “tople temperaturne indekse” i smanjenje dana “hladnih temperaturnih indeksa”. 39 Ovisno o skupu podataka iz kojih se računa, izračunati porast je u rasponu od 0,65°C do 1,06 °C. 40 Ovisno o skupu podataka iz kojih se računa, izračunati porast je u rasponu od 0,17 m do 0,21 m. Stranica 4228 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Vremenski niz srednje godišnje temperature zraka, pripadni 11-godišnji binomni klizni srednjaci i trendovi za 108-, 100-, 75-, 50- i 25-godišnje razdoblje. Napomena: Jedinice su odstupanja (°C) od srednjaka 1961-1990. Vremenski niz odstupanja godišnjih količina oborine od srednjaka 1961-1990 (mm) i pripadni 11-godišnji binomni klizni srednjak i trendovi za razdoblje 1901.-2008.

Članak 3.

Izvor: Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) Izabrana poglavlja: Opažene klimatske promjene u Hrvatskoj, Scenarij klimatskih promjena, Utjecaj klimatskih varijacija i promjena na biljke i na opasnost od šumskih požara (DHMZ, 2009.) Trend srednje godišnje temperature zraka u 108-godišnjem razdoblju (1901.-2008.) u Zagrebu iznosi +0,1 oC/10 godina no nije statistički signifikantan. Trend porasta godišnje temperature zraka u Zagrebu statistički je signifikantan za razdoblje 1959.- 2008. u kojem iznosi 0,34 oC/10 godina, a još je izraženiji za razdoblje 1984.-2008. u kojem iznosi 0,75 oC/10 godina. Porastu godišnje temperature zraka u Zagrebu najviše doprinosi pozitivan trend zimskih temperatura zraka. U Petom nacionalnom izvješću, osim promjene godišnje temperature zraka analizirane su i promjene temperaturnih ekstrema pomoću promjene tri “topla” i tri “hladna” temperaturna indeksa. Tri topla temperaturna indeksa su: topli dani (ozn. Tx90%) i tople noći (ozn. Tn90%) u kojima maksimalna odnosno minimalna temperatura zraka premašuje granicu 90-og percentila, te topli dani s maksimalnom temperaturom zraka višom od 25 °C. Tri hladna temperaturna indeksa su: hladni dani (ozn. Tx10%) i hladne noći (ozn. Tn10%) s maksimalnim i minimalnim temperaturama zraka nižim od 10-og percentila te hladni dani s minimalnom temperaturom nižom od 0 °C. Za razdoblje 1901.-2008. u Zagrebu statistički signifikantno je smanjenje broja hladnih dana i hladnih noći s obzirom na 10- ti percentil i iznosi -1,7, odnosno -2,7 dana/10 godina. Nadalje, statistički signifikantno je i povećanje broja toplih noći s obzirom na 10-ti percentil i iznosi +3,2 dana/10 godina.

Ostali akti u ovom izdanju (88)