GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 16

SGMŽMeđimurska županija · 14. listopada 2022. · KLASA 351-05/22-05/147 · URBROJ 517-04-1-2-

Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4163

Članak 3.

Na temelju članka 22. Zakona o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ broj 127/14., 116/18., 25/20., 41/21.) donesen je Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije („Narodne novine“ broj 98/21., 30/22.) Prema predmetnom Pravilniku sukladno članku 17., 18., 19., 20., 21., i 22. definira se praćenje, mjerenje i verifikacija ušteda energije putem Akcijskog plana energetske učinkovitosti, Godišnjeg plana energetske učinkovitosti i Plana davatelja subvencija. Akcijskim planom određuju se strateški ciljevi za racionalizaciju potrošnje i troškova energije i emisija u okoliš koji moraju biti usklađeni s 3. Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti i Zakonom o energetskoj učinkovitosti te prijedlozi mjera za sektore kućanstva, usluga, prometa i industrije. Korištenjem propisane i važeće zakonske i podzakonske regulative te strateških nacionalnih dokumenata, osigurana je usklađenost Akcijskog plana s ciljevima i prioritetima na razini Republike Hrvatske i Europske unije. 4.7.2. Stanje i pritisci U promatranom izvještajnom razdoblju na snazi su bili Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2017. do 2019. godine. i Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine čija je svrha odrediti smjernice za provedbu politike poboljšanja energetske učinkovitosti kroz ostvarenje energetskih ušteda i poštujući pri tome energetske potrebe regije te načela održivosti i zaštite okoliša.

Članak 3.

Međimurska županija osnovala je Međimursku energetsku agenciju – MENEA 2008. godine u sklopu EU projekta „Creation of energy agencies in Lleida (ES), Medjimurje (HR) and Montpellier (FR)“ financiranog iz programa Intelligent Energy – Europe (IEE) s ciljem promicanja zamisli održivog razvoja u skladu sa stvarnim potrebama na području Međimurske županije. Djelatnosti MENEA-e pokrivaju širok spektar aktivnosti kojima se nastoji što bolje zadovoljiti informacijske, tehničke i potporne potrebe javnog i privatnog sektora po pitanjima obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. MENEA je u razdoblju od 2017. do 2021. godine sudjelovala ili sudjeluje na više projekata. Neki od projekata su69: - CO-EMEP – Unapređenje suradnje za bolje upravljanje energijom i smanjenje energetskog siromaštva u prekograničnom području Mađarska – Hrvatska. Cilj projekta bio je poboljšanje suradnje dionika radi zajedničkog rješavanja problema energetskog siromaštva te povećanje kapaciteta i vještina svih uključenih lokalnih i regionalnih javnih institucija s ciljem smanjenja energetskog siromaštva na pograničnom području. Projekt je trajao u razdoblju od 1. srpnja 2020. do 28. veljače 2022. godine. U sklopu projekta provedeni su energetski pregledi za 10 obiteljskih kuća i mjerenja osnovnih građevinskih karakteristika za 10 obiteljskih kuća uz izradu planova za poboljšanje energetske učinkovitosti, obavljene su analize postojećih lokalnih, regionalnih i nacionalnih regulativa i strateških dokumenata na prekograničnom području, financijskih mogućnosti za vlasnike obiteljskih kuća na prekograničnom području i dostupnih tehnoloških rješenja za poboljšanje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća na prekograničnom području, dane su smjernice za jedinice lokalne i regionalne samouprave o načinu uključenja mjera za smanjenje energetskog siromaštva u buduće planske i strateške dokumente, itd, - CEESEU – Održiva energetska unija Središnje i Istočne Europe. Cilj projekta CEESEU je podizanje kapaciteta lokalnih samouprava putem edukacije i usmjeravanja kako bi razvili Akcijski plan energetski održivog 69 Izvor: Mrežne stranice Međimurske energetske agencije – MENEA, pristupljeno 6.4.2022.

Stranica 4164

Članak 3.

Stranica 4164 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. razvoja i klimatskih promjena – SECAP (engl. Sustainable Energy and Climate Action Plan). Ti dokumenti potiču povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova te time pomažu regijama da zadovolje klimatske ciljeve Europske unije. MENEA je u projekt uključila dvije općine s područja Međimurske županije, a radi se o općinama Nedelišće i Sveti Juraj na Bregu za koje će se u sklopu projekta izraditi dokumenti SECAP-a. Očekivani ishod projekta je ušteda primarne energije od 650 GWh i povećanje proizvodnje energije iz OIE od 300 GWh. Provedba projekta traje od 1. studenog 2020. godine do 31. listopada do 2023. godine, a krajnji rok za izradu SECAP-a za općine Nedelišće i Sveti Juraj na Bregu je listopad 2022. godine70 - Informativne, savjetodavne i edukativne usluge iz sektora energetike za poduzetnike na području Međimurske županije. Cilj projekta bio je povećati informiranost i kapacitete poduzetnika na području Međimurske županije kako bi se poboljšala energetska učinkovitost i povećalo korištenje obnovljivih izvora energije u poslovanju. Tri međimurska grada – Čakovec, Mursko Središće, Prelog i općine Nedelišće i Sveti Juraj na Bregu potpisalo je Sporazum za klimu i energiju. Potpisnici Sporazuma obvezuju se smanjiti emisije CO (i, prema mogućnosti, drugih stakleničkih plinova) 2 na svojem području za najmanje 40% do 2030. učinkovitijom upotrebom energije i većom upotrebom obnovljivih izvora energije. Grad Čakovec u prosincu 2018. godine usvojio je SECAP, grad Prelog u listopadu 2020., a grad Mursko Središće u travnju 2022. godine.

Članak 3.

Elektroopskrba Energetski subjekt koji obavlja distribuciju električne energije na području Međimurske županije je HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. ELEKTRA Čakovec. Ukupan broj transformatorskih stanica je 542 s 432,7 MVA instalirane snage transformacije, a duljina mreže iznosi 3.141,5 km71. Godišnje izvješće HEP-a d.o.o. za 2020. godinu navodi da se električnom energijom na području Međimurske županije opskrbljivalo 43.170 kućanstava i 5.225 poduzeća. Prema Godišnjem izvješću o sigurnosti opskrbe hrvatskog EES-a za 2018. godinu HOPS-a d.o.o. za 2018. godinu na području Međimurske županije nalaze se dvije trafostanice razine 110 kV (Čakovec i Prelog). Na graničnom području Međimurske i Varaždinske županije nalaze se dvije hidroelektrane, HE Čakovec i HE Dubrava ukupnog instaliranog kapaciteta 157,22 MW, prosječne godišnje proizvodnje oko 350 GWh 72 (Tablica 4.7-1.). Priključak na elektroenergetski sustav HE Čakovec izveden je preko četiri dalekovoda 110 kV, a HE Dubrava preko dva dalekovoda 110 kV. Tablica 4.7-1. Hidroelektrane na području Međimurske županije73 70 Izvor: Izvješće o poslovanju Međimurske energetske agencije d.o.o. u 2021. godini 71 Izvor: Godišnje izvješće HEP-a za 2020. godinu 72 Izvor: Mrežne stranice Hrvatske elektroprivrede – HEP Proizvodnja d.o.o., pristupljeno 6.4.2022. 73 Izvor: Podaci s mrežne stranice Hrvatske elektroprivrede – HEP Proizvodnja d.o.o. Prosječna Broj Ukupni Hidroelek- Početak godišnja agre- instalirani trana rada (1) proizvodgata kapacitet nja HE 1982.

Članak 3.

4 77,44 MW 350 GWh Čakovec (1983.) HE 1989. 5 79,78 MW 350 GWh Dubrava (1991.) Ukupno 157,22 9 700 GWh MW Napomena: (1) Prikazana je godina puštanja u pogon elektrane, a u zagradi je godina zadnje rekonstrukcije s povećanjem snage Plinoopskrba Energetski subjekt koji obavlja distribuciju plina na području Međimurske županije je Međimurje plin d.o.o. te pokrivenost Županije plinskom mrežom iznosi 97%. Magistralnu plinsku mrežu Županije čine plinovodi: Varaždin – Čakovec – Šenkovec DN 200/50, Varaždin II – Čakovec DN 200/50, Čakovec – Šenkovec DN 150/50, Šenkovec – Mihovljan DN 150/50, Mihovljan – Mursko Središće DN 150/50, Legrad – Donja Dubrava DN 150/50. Prema Godišnjem izvješću za 2019. godinu Međimurje plin-a d.o.o. broj potrošača je iznosio 32.041 (od kojih je 27.783 kućanstva i 4.256 poduzeća). Tablica 4.7-2. Duljina plinovoda74 Niskotlačni 553,38 km Srednjetlačni 443,25 km Visokotlačni 36,13 km Ukupno 1.032,76 km Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora U Međimurskoj županiji najznačajniji obnovljivi izvor energije je potencijalna energija vodotoka. Hidroelektrane Čakovec i Dubrava ukupno imaju instalirani kapacitet od 157,22 MW. Županija također ima potencijal iskorištavanja geotermalne energije (toplinska energija Zemljine unutrašnjosti i vrući izvori). Prema Razvojnoj strategiji Međimurske županije do 2020. godine, županija posjeduje izvore geotermalne vode. Poznati su termalni izvori u Vučkovcu (s temperaturom oko 40 °C, korišten u zdravstvene i rekreacijske svrhe), Merhatovcu (temperature oko 120 °C, mogućnost korištenja za pogon termoelektrane snage 10-ak MW), Draškovcu i Kotoribi. Broj dizalica topline (izvor topline zemlja ili voda) koje se koriste kao izvor toplinske energije za potrebe grijanja i hlađenja privatnih i javnih objekata u Republici Hrvatskoj raste na godišnjoj razini. Trenutačno raspoloživi podaci ukazuju da se koristi 32 TJ/god (30 TJ/god za grijanje i 2 TJ/god za hlađenje).75 Također se za potrebe grijanja koristi kruta biomasa76 (drvo), a sunčeva energija se koristi preko fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije i sunčevih kolektora koji 74 Izvor: Razvojna strategija Međimurske županije do 2020.

Članak 3.

godine 75 Izvor: Škrlec M., Kolbah S., Živković S., Tumara D., Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj, NAFTAiPLIN 76 Izvor: Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4165 pretvaraju sunčevu toplinsku energiju u toplinsku energiju medija (voda ili neka druga tekućina). Proizvodnja energije iz bioplina i kogeneracije Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP) na području Međimurske županije navodi bioelektranu-energanu na bioplin EKO KOTOR 1 u Kotoribi izlazne električne snage 0,99 MW i toplinske snage 1,086 MW i kogeneracijsko postrojenje u sklopu Gradskih bazena u Čakovcu električne snage 0,3 MW i toplinske snage 0,7 MW. Potrošnja energije u sektoru zgradarstva Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine sadrži prikaz neposredne potrošnje energije u objektima/ustanovama i/ili poduzećima kojima je Županija osnivač i u objektima javnih ustanova kojima je Županija vlasnik za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Neposredna potrošnja energije prikazana je u Tablica 4.7-3. Sektor zgradarstva sastoji se od podsektora zdravstvenih, obrazovnih i ostalih javnih ustanova. Prema postotnom udjelu obrazovnih ustanova ima 59%, zdravstvenih 32%, a ostalih ustanova (javna administracija i ustanove socijalne skrbi) 9%. Tablica 4.7-3. Neposredna potrošnja energije u Međimurskoj županiji u sektoru zgradarstva za razdoblje od 2016. do 2018. godine (kWh)

Članak 3.

Energent Električna energija Lož ulje ekstra lako 2016. 5.680.548,25 128.104,45 2017. 5.759.324,67 183.837,08 2018. 5.904.798,97 178.746,37 Ukupno 17.344.671,89 490.687,90 Prosječna potrošnja 5.781.557,30 163.562,63 Postotni udio 18,20% 0,51% Slika 4.7-1. prikazuje raspodjelu postotnih udjela pojedinih energenata u neposrednoj potrošnji energije Međimurske županije u sektoru zgradarstva za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Najveći udio u neposrednoj potrošnji ima prirodni plin (80,86%), a slijede ga električna energija (18,20%), loživo ulje ekstra lako (0,53%) i drvo za ogrjev (0,43%). Slika 4.7-1. Postotni udio pojedinog energenta u neposrednoj potrošnji energije Međimurske županije u sektoru zgradarstva (za razdoblje od 2016. do 2018. godine) 77 Prirodni plin Drvo za ogrjev Ukupno 26.329.017,02 70.035,00 32.207.704,72 25.897.109,02 288.592,50 32.128.863,27 24.825.433,02 47.523,75 30.956.502,11 77.051.559,06 406.151,25 95.675.603,50 25.683.853,02 135.383,75 31.764.356,70 80,86% 0,43% 100% Tablica 4.7-4. prikazuje strukturu pojedinih energenata u neposrednoj potrošnji energije za podsektore zdravstvenih, obrazovnih i ostalih javnih ustanova Međimurske županije, a Slika 4.7-2. grafički prikazuje postotni udio pojedinih podsektora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije. Vidljivo je da je zdravstvene ustanove imaju najveću neposrednu potrošnju energije s udjelom od 49,2% s potrošnjom od 42.810.238,27 kWh. Iza njih su obrazovne ustanove s potrošnjom od 31.273.351,53 kWh (postotni udio od 36%), a najmanji udio zauzimaju ostale javne ustanove s najmanjom potrošnjom energije od 12.850.562,30 kWh, odnosno s 14,8% udjela u ukupnoj neposrednoj potrošnji.7778 77 Izvor: Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine 78 Izvor: Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine Tablica 4.7-4. Neposredna potrošnja energije na području Međimurske županije prema podsektoru u sektoru zgradarstva za razdoblje 78 od 2016. do 2018. godine (kWh)

Članak 3.

Energent Električna energija Loživo ulje ekstra lako Prirodni plin Drvo za ogrjev Ukupno Zdravstvene ustanove 2016. 3.046.880,36 - 2017. 3.163.203,00 - 2018. 3.250.125,89 - Ukupno 9.460.209,24 - o 11.938.629,01 - 14.985.509,36 10.940.201,01 - 14.103.404,01 10.471.199,01 - 13.721.324,90 33.350.029,01 . 42.810.238,27 brazovne ustanove 2016. 1.404.745,90 128.104,45 2017. 1.358.675,62 183.837,08 2018. 1.411.245,08 178.746,37 Ukupno 4.174.666,60 490.687,90 o 8.707.183,01 - 10.240.033,36 9.228.757,01 - 10.771.269,71 8.672.057,01 - 10.262.048,46 26.607.997,03 - 31.273.351,53 stale javne ustanove 2016. 785.100,00 - 3.383.107,00 70.035,00 4.238.242,00 Stranica 4166 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. 2017. 790.697,05 - 2018. 806.945,00 - Ukupno 2.382.742,05 - Slika 4.72. Postotni udio pojedinog podsektora u sektoru zgradarstva u neposrednoj potrošnji energije na području Međimurske županije (za razdoblje od 2016. do 2018. godine) Energetska učinkovitost Zakon o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, broj 127/14., 116/18., 25/20., 32/21., 41/21.) i Pravilnik o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru („Narodne novine“, broj 18/15., 06/16.) te Četvrti nacionalni plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine, koji je trenutačno na snazi propisuju obvezu sustavnog gospodarenja energijom. Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine definira mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Cilj mjera je ostvariti ciljeve povećanja energetske učinkovitosti na području Županije. U sklopu Akcijskog plana mjere energetske učinkovitosti podijeljene su na sektore industrije, prometa i opće potrošnje. TAB 1.1.2-6 prikazuje sažeti popis mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti po sektoru.

Članak 3.

3.504.547,00 288.592,50 4.583.836,55 3.174.015,00 47.523,75 4.028.483,75 10.061.669 406.151,25 12.850.562,30 Međimurska energetska agencija (MENEA) prati sustavno gospodarenje energijom u javnim zgradama koje su u vlasništvu Međimurske županije (zgrade u vlasništvu ustanova ili poduzeća čiji je osnivač Međimurska županija). Cilj sustavnog gospodarenja energijom je poboljšanje energetske učinkovitosti i održivo gospodarenje resursima u javnom sektoru. Postupci sustavnog gospodarenja energijom (SGE) su: utvrđivanje potrošnje energenata i vode, smanjiti potrošnju energije i vode (čime se smanjuju novčani troškovi za energiju i vodu) te smanjiti štetni utjecaj na okoliš kroz primjenu mjera energetske učinkovitosti. U sklopu SGE-a u Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) prati se 128 javnih objekata/zgrada u vlasništvu Međimurske županije. MENEA kontrolira i prati unos podataka koji se odnose na potrošnju i troškove za energente (prirodni plin, električna energija, itd.) i vodu, ali i na druge podatke o samom objektu. Upisani podaci koriste se za izradu godišnjih izvješća koja se dostavljaju Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, broj 127/44., 116/18., 25/20., 32/21., 41/21.). Pomoću prikupljenih podataka rade se analize objekata pomoću kojih se određuju prioritetni objekti za energetsku obnovu. Primjeri energetskih obnovljenih objekata u razdoblju od 2017. do 2021. u Međimurskoj županiji su Dom za starije i nemoćne Čakovec, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, Učenički dom Graditeljske škole Čakovec i Osnovna škola Donja Dubrava.

Članak 3.

79 Tablica 4.7-5. Popis mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti po sektoru Redni broj Sektor Naziv mjere mjere Nositelj ušteda Projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i Međimurska županija Varaždinska županija 1 intermodalnog prijevoza tereta 2 Projekt razvoja željezničke infrastrukture Promet 3 Koprivničko-križevačka županija Međimurska županija Savjet za sigurnost prometa na cestama Međimurske županije Međimurska županija Izrada strateških dokumenata za povećanje energetske 4 učinkovitosti u Međimurskoj županiji Međimurska županija Provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada u vlasništvu ili suvlasništvu Međimurske županije, 5 Međimurska županija odnosno zgrada ustanova i/ili poduzeća kojima je Županija osnivač Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama u vlasništvu ili suvlasništvu Međimurske županije, Međimurska županija Ustanove u 6 odnosno zgrada ustanova i/ili poduzeća kojima je Županija suvlasništvu Međimurske županije pća potrošnja osnivač o Sustavno gospodarenje energijom u zgradama javne namjene 7 Međimurska županija Međimurske županije korištenjem ISGE sustava Informiranje uže i šire javnosti te svih zainteresiranih dionika Građanstvo, MSP, turizam, industrija, 8 o pogodnostima korištenja obnovljivih izvora energije i povećanju energetske učinkovitosti 79 poljoprivreda Izvor: Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4167 Redni broj Sektor Naziv mjere mjere Nositelj ušteda Sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila 9 građanima Fizičke osobe - građani Jedinice lokalne i područne (regionalne)

Članak 3.

samouprave, tijela državne uprave, ostali proračunski i izvanproračunski korisnici, Sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila pravnim 10 osobama 11 Sufinanciranje gradnje punionica vozila trgovačka društva, fizičke osobe (obrtnici i slobodna zanimanja) i neprofitne organizacije (osim udruga i zadruga) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave, ostali proračunski i izvanproračunski korisnici, trgovačka društva, fizičke osobe (obrtnici i slobodna zanimanja) i neprofitne organizacije (osim udruga i zadruga) Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih Poduzetnici registrirani za obavljanje 12 izvora energije u proizvodnim industrijama stale mjere o djelatnosti proizvodne industrije Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih 13 izvora energije u višestambenim zgradama Upravitelji višestambenih zgrada Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih 14 izvora energije u obiteljskim kućama Fizičke osobe - građani Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrt registriran za poljoprivrednu Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih 15 izvora energije u poljoprivredi djelatnost, trgovačko društvo za poljoprivrednu djelatnost, fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih 16 Privatna mikro, mala, srednja i velika izvora energije u privatnom uslužnom sektiru (turizam, trgovina) 4.7.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Sukladno obvezama propisanim Zakonom o energetskoj učinkovitosti tijekom izvještajnog razdoblja, Međimurska županija donijela je trogodišnje akcijske planove energetske učinkovitosti:

Članak 3.

- Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2017. do 2019. godine. i - Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine. U sklopu Akcijskog plana energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine za sektore industrije, prometa i opće potrošnje definirane su mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti koje su u potpunosti usuglašene sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN130/09) i drugim strateškim dokumentima Vlade Republike Hrvatske iz područja energetike. Međimurska županija obvezuje se raditi na promociji mjera energetske učinkovitosti u industriji te unaprjeđenju komunikacije između javne uprave, institucija i poslovnih objekata premda nije izravno nadležna za provedbu mjera iz sektora industrije, prometa i opće potrošnje. Velika poduzeća sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, broj 127/14., 116/18., 25/20., 32/21., 41/21.) dužna su provoditi energetske preglede svake četiri godine što predstavlja prvi korak u procesu kontinuiranog unaprjeđenja energetske učinkovitosti. privatna poduzeća 4.8. INDUSTRIJA 4.8.1. Zakonska regulativa Industrijom se smatraju djelatnosti koje su Odlukom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. („Narodne novine“ broj 58/07., 72/07.) razvrstane u područja: B - rudarstvo, C - prerađivačka industrija, D - opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, E - opskrba vodom: uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i F - građevinarstvo.

Članak 3.

Nadalje, s obzirom na širok raspon djelatnosti koje se smatraju industrijom, na iste se primjenjuje niz propisa koji uređuju gospodarstvo, rudarstvo, energetiku, infrastrukturu, rad, financije, zaštitu okoliša, prostorno uređenje i gradnju, kemikalije te druga područja. Regulacija utjecaja industrije na okoliš definirana je nizom zakonskih i podzakonskih akata s područja okoliša, voda, zaštiti zraka, otpada i drugim sastavnicama okoliša. S obzirom na moguće utjecaje industrije na okoliš, posebnu važnost imaju propisi s područja zaštite okoliša koji uređuju emisije - ispuštanje ili istjecanje tvari i smjesa u tekućem, plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju, i/ ili ispuštanje svjetlosti, topline, buke, vibracije u zrak, more, vodu i tlo te gospodarenje otpadom. Republika Hrvatska je svojom energetskom politikom, prije svega Nacionalnim akcijskom planom energetske učinkovitosti, odredila provedbu nekoliko mjera energetske Stranica 4168 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. učinkovitosti u industriji. Unatoč tome što jedinice lokalne i regionalne samouprave nisu izravno nadležne za provedbu navedenih mjera, Međimurska županija kontinuirano radi na promociji mjera energetske učinkovitosti u industriji te radi na unaprjeđenju komunikacije između javne uprave i institucija te poslovnih subjekata.80 S ciljem cjelovite zaštite okoliša prema Uredbi o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“, broj 08/14., 05/18.) izdaje se jedna integrirana dozvola, koja regulira cjelokupni utjecaj industrijskog postrojenja na okoliš (emisije u zrak, vodu, tlo, proizvodnju otpada, korištenje sirovina i opasnih kemikalija, energetsku efikasnost, buku, sprječavanje nesreća i sigurnost na radu). Pravila po kojima se izdaju integrirane dozvole bazirana su na konceptu primjene najbolje raspoložive tehnike (NRT, engl. Best Available Techniques, BAT) u pojedinom industrijskom sektoru s ciljem postizanja visokog stupnja zaštite okoliša. Prema IPPC (engl. Integrated Pollution Prevention and Control) EU Direktivi, a koja je kasnije integrirana u Direktivu o industrijskim emisijama IED (Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24.

Članak 3.

studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja), onečišćenja se minimiziraju kroz integrativni pristup mjera prevencije te u krajnjem slučaju, ako to nije moguće kroz niz preventivnih mjera, primjenom tzv. “end of pipe” rješenja. Prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ broj 87/15.) koji je bio na snazi tijekom izvještajnog razdoblja svi gospodarski subjekti obvezni su na godišnjoj razini prijavljivati emisije u okoliš (zrak, vode) i količine proizvedenog i predanog otpada u Registar onečišćavanja okoliša (ROO). Trenutačno je na snazi Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ broj 03/22.). Industrijska postrojenja ubrajaju se u zahvate koji mogu imati utjecaj na okoliš i/ili ekološku mrežu te se za iste (nova postrojenja, veće rekonstrukcije i sl.) provodi procjena utjecaja na okoliš (odnosno ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš) temeljem Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14., 03/17.) dok se ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu provodi temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13., 15/18., 14/19., 127/19.). 4.8.2. Stanje i pritisci Razvoju gospodarstva Međimurske županije pridonose povoljan zemljopisni položaj, prirodni resursi, razgranata komunalna i razvijena prometna infrastruktura. Gospodarstvo Županije temelji se uglavnom na prerađivačkoj industriji, s razvijenim djelatnostima poljoprivrede, trgovine i graditeljstva te je izvozno orijentiranog karaktera.

Članak 3.

Prerađivačka industrija ostvaruje najveće prihode i zapošljava najviše ljudi. Najzastupljenije industrije koje se ubrajaju u prerađivačku industriju su metaloprerađivačka, tekstilna i odjevna, drvoprerađivačka i prehrambena. Također su zastupljene proizvodnja i prerada plastičnih proizvoda, nemetalnih mineralnih proizvoda, električne opreme itd.81 80 Akcijski plan poboljšanja energetske učinkovitosti na području Međimurske županije za razdoblje 2020.- 2022. godine 81 Izvor: „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali 2021./2022.“, dostupno na mrežnim stranicama Hrvatske gospodarske komore Prema publikaciji „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali 2021./2022.“, među specifičnostima pojedinih županija može se navesti prerađivačka industrija koja je imala tek relativno mali udio od 9,4%, međutim, najveći udio prerađivačke industrije s više od 35% istodobno su imale Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija, dakle županije sa sjevera Hrvatske, ali ipak najveća bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije realizirala se u Gradu Zagrebu te Primorsko-goranskoj županiji, točnije, prema podacima za 2018. godinu, 21,1% te 12,5% BDV-a prerađivačke industrije na nacionalnoj razini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2017. godine postotni udio prerađivačke industrije u županijskom BDP-u iznosio je 37,7%, 2018. godine iznosio je 39%. U promatranom razdoblju 2017. - 2021. među značajnijim poduzećima u industriji Županije su Haix Obuća d.o.o., smještena u mjestu Mala Subotica (s najvećim brojem zaposlenih u 2019. i 2020. godini), LPT d.o.o. (proizvodnja namještaja) iz Preloga koje je ostvarilo najveće prihode od prodaje u inozemstvu za isto razdoblje te Vajda d.d. (mesna industrija) sa središtem u Čakovcu s najvećim ukupnim prihodima, također za razdoblje 2019. i 2020. godine.82 Uz Haix obuća d.o.o., primjer poduzeća s područja tekstilne i odjevne industrije je Tubla d.o.o. koja se bavi proizvodnjom čarapa i Čateks d.d. iz Čakovca, a primjer poduzeća drvoprerađivačke industrije je Hespo koji je u vlasništvu Hilding Anders grupe te se bavi proizvodnjom namještaja.

Članak 3.

Hespo ima proizvodne pogone u gradu Prelogu. U metaloprerađivačkoj industriji ističu se Letina Intech d.o.o., poduzeće koje proizvodi inox posude i opremu te Eko Međimurje d.o.o, MIDI d.o.o., Metal Dekor d.o.o. i poduzeće Centrometal d.o.o koje je proizvođač opreme za centralno grijanje. Proizvodnjom i preradom plastičnih proizvoda bavi se Muraplast d.o.o. iz Kotoribe. Tegra d.o.o. sa sjedištem u Čakovcu obavlja djelatnosti na području niskogradnje i hidrogradnje uz eksploataciju mineralnih sirovina. Poduzeće Modelarija PIB d.o.o. sa sjedištem u naselju Štefanec proizvodi modele i jezgrenike za kalupiranje (od drva, metala, plastike i EPS-a). Treba istaknuti i poduzeće Tehnix d.o.o. iz općine Donji Kraljevec koje je značajno na području razvoja i proizvodnje novih proizvoda i tehnologija na području zaštite okoliša i održivog razvoja. Tablica 4.8-1. prikazuje pokazatelje industrijske proizvodnje, a odnose se na vrijednosti prodanih proizvoda u Međimurskoj županiji u razdoblju od 2017. do 2019. godine, koja su prikupljena godišnjim istraživanjem PRODCOM83 o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM). PRODCOM proizvod je posljedica industrijske djelatnosti, a upotrebljava se kao opći naziv za proizvode koji imaju fizičku dimenziju i za industrijske usluge. Definira se NIP-om (nomenklatura industrijskih proizvoda) odnosno nacionalnom verzijom PRODCOM lista EU-a. Prema podacima iz Tablica 4.8-1, vidi se da ukupna vrijednost industrijskih proizvoda proizvedenih na području Međimurske županije u razdoblju od 2017. do 82 Rezultati poslovanja poduzetnika Međimurske županije u 2020. godini; Rezultati poduzetnika Međimurske županije u 2019. godini, Mrežne stranice FINA-e 83 PRODCOM (COMmunity PRODuction) je kratica Istraživanja o industrijskoj proizvodnji Zajednice (Uredba Vijeća (EEK) br. 3924/91, OJ br. L374/91 od 31. prosinca 1991. Prva izvještajna godina za koju su prikupljeni PRODCOM podaci je 1993., a temeljila se na verziji PRODCOM Liste 1993.

Stranica 4169

Članak 3.

14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4169 2019. godine raste na godišnjoj razini, djelatnost rudarstva i vađenja nije izvoznog karaktera te da od ukupne vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda prerađivačke industrije više od 60% odnosi se na izvoz. Tablica 4.8-1. Vrijednost prodanih industrijskih proizvoda i izvoza prema NIP-u (Nomenklatura industrijskih proizvoda) u razdoblju 84 od 2017. do 2019. godine na području Međimurske županije 2017. Djelatnost Ukupno Izvoz Rudarstvo i vađenje 129.620 - Prerađivačka 5.459.488 3.501.798 industrija Projekti Međimurske županije Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA obavlja poslove regionalnog koordinatora za Međimursku sukladno sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14., 123/17., 118/18.). Kao regionalni koordinator, REDEA pruža stručnu podršku regionalnom razvoju Međimurja te u sklopu svojeg djelovanja provodi aktivnosti usmjerene i na potrebe gospodarstva. REDEA je bila partner u brojnim projektima u razdoblju od 2017. do 2021. godine od kojih se na području industrije ističu: - CIRCLE – cilj projekta je stvoriti modele i praksu održivog upravljanje otpadom i kružnog gospodarstva poticanjem suradnje između općina, poduzeća za gospodarenje otpadom, istraživačko-razvojnih centara i institucija; - Ulaganje u proširenje poduzetničke poslovne infrastrukture u Centru znanja Međimurske županije – u sklopu projekta rekonstruirani, uređeni i opremljeni su prostori poduzetničkog inkubatora Tehnološkoinovacijskog centra Međimurje.84 Međimurska županija u promatranom razdoblju od 2017.

Članak 3.

do 2021. godine sudjelovala je i financirala projekte svrha kojih je promicanje gospodarskog rasta u Županiji. Neki od projekata su: - INNO-WISEs – cilj projekta je pružanje podrške društvenim poduzećima koje zapošljavaju marginalizirane skupine putem edukacije, osnaživanjem kapaciteta i stvaranjem participativne platforme kako bi takva poduzeća bila održivija na tržištu85; - Metalska jezgra Čakovec – cilj projekta je izgradnja istraživačke infrastrukture koja je namijenjena znanstveno-istraživačkoj zajednici koja djeluje na području Međimurske županije i sjeverozapadne Hrvatske86. 84 Izvor: Državni zavod za statistiku: Industrijska proizvodnja u 2018. Godišnji izvještaj – rezultati PRODCOM-a; Industrijska proizvodnja u 2019. Godišnji izvještaj - rezultati PRODCOM-a; 85 Mrežne stranice Međimurske županije, dostupno na: https://medjimurska-zupanija.hr/2017/09/01/zapoceoprojekt-inno-wises-odrzan-prvi-sastanak-clanovaprojektnog-tima/; pristupljeno 8.4.2022. 86 Mrežne stranice Međimurske županije, dostupno na: https://medjimurska-zupanija.hr/2021/02/25/razvojno- 2018. 2019. Ukupno Izvoz Ukupno Izvoz tis. kuna 179.004 - 147.744 - 5.959.759 3.801.489 6.302.383 3.838.118 Poslovne zone Prema publikaciji „Županije - razvojna raznolikost i gospodarski potencijali 2021./2022“. na području Međimurske županije nalazi se 60-tak poslovnih zona koji zauzimaju površinu od oko 11.000 četvornih metara, a većina njih je aktivna. Jedinice lokalne samouprave poduzetnicima nude određene povlastice kako bi zone bile povoljnije za poduzetničke investicije. Prema dostupnim podacima u promatranom razdoblju aktivno je 45 zona, od kojih je 16 popunjeno, 27 spremnih za ulaganje, a 22 poslovne zone su u fazi pripreme.

Članak 3.

Također jedinice lokalne samouprave su zbog interesa ulagača pokrenule proširenje u 6 zona. Najveće poslovne zone na području Županije su Poslovni park Međimurje, Privredna zona Nedelišće te Središnja gospodarska zona Međimurje.87 Opasne tvari Prerađivačka industrija generira velike količine onečišćujućih tvari i otpada što predstavlja pritisak na okoliš. Primjeri onečišćivača okoliša koji mogu nastati tijekom djelatnosti koje se obavljaju u sklopu prerađivačke industrije su štetni plinovi (npr. ugljikov dioksid (CO ), ugljikov monoksid 2 (CO), sumporov dioksid (SO ), dušikovi oksidi (NO )), 2 X nepročišćena otpadna voda, i otpadna toplina. Za postrojenja koja tijekom redovnog rada obavljaju djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje zrak, tlo, voda i more izdaju se okolišne dozvole. U razdoblju od 2017. do 2021. godine za postrojenja na području Međimurske županije izdane su okolišne dozvole za 3 postrojenja, izmijenjene su također za 3 postrojenja, a za 2 postrojenja su ukinute.88 U Tablica 4.8-2. naveden je pregled izdanih rješenja ili izmjena rješenja o okolišnoj dozvoli prema dostupnim podacima navedenim na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. edukacijski-centar-za-metalsku-industriju-metalskajezgra-cakovec/; pristupljeno 8.4.2022. 87 Izvor: Mrežne stranice Hrvatske gospodarske komore, Županijska komora Čakovec, dostupno na: https://www. hgk.hr/zupanijska-komora-cakovec/gospodarstvozupanije; pristupljeno 8.4.2022.

Članak 3.

88 Izvor: Mrežne stranice Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Stranica 4170 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Tablica 4.8-2. Pregled izdanih rješenja ili izmjena rješenja o okolišnoj dozvoli u razdoblju 2017.-2021. za postrojenja na području Međimurske županije Poduzeće Postrojenje Grad / Čateks d.d. Čateks d.d. Čakovec FERRO-PREIS d.o.o. Ljevaonica sivog lijeva Čakovec GKP Čakom d.o.o. Odlagalište otpada ‘Totovec’ Datum izdavanja općina Adresa / izmjene Ulica Zrinsko-Frankopanska 25 08.04.2021. Ulica Tome Bratkovića 2 31.03.2021. Totovec, Čakovec Gospodarska ulica 2 20.01.2021. Ljevaonica aluminija s LTH Alucast d.o.o obradom aluminijskih Čakovec dijelova za autoindustriju MESNA INDUSTRIJA Postrojenje za proizvodnju Čakovec VAJDA d.d. proizvoda od mesa Industrijska postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari upisane su u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari / Očevidnik prijavljenih velikih nesreća RPOT/OPVN89 koji sadrži podatke povezane uz opasne tvari i sprječavanje velikih nesreća. U bazu RPOT/OPVN, prema dostupnim podacima, 2017. prijavljena su 24 obveznika Priloga II.A, 2019. godine 22 obveznika Priloga II.A i 5 obveznika s prijavljenim količinama ispod 1% donjih graničnim malih količina, a 2020. godine prijavljena su 23 obveznika Priloga II.A i 5 obveznika s prijavljenim količinama ispod 1% donjih graničnim malih količina90. Prema Izvješćima o podacima iz baze RPOT/OPVN za 2017. i 2019. godinu na području Županije bilo je prijavljeno jedno postrojenje Seveso područja.

Članak 3.

Tablica 4.8-3. Podaci o količini opasnih tvari u područjima postrojenja nižeg razreda Međimurske županije prijavljenih u bazu RPOT/OPVN (Seveso obveznici)91 Ukupna količina (t) Broj opasnih Naziv Naziv 2017. 2018. 2019. tvari operaterapodručja postrojenja Čateks Čateks 3 385 - 385 d.d. d.d. Eksploatacija mineralnih sirovina Temeljni pravni dokument Republike Hrvatske vezan za eksploataciju mineralnih sirovina je Zakon o rudarstvu („Narodne novine“, broj 56/13., 52/1892. i 98/19.). Prema 89 Izvor: Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/ OPVN). Bazu podataka vodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode 90 Izvor: Izvješće o podacima iz baze Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) za 2020. godinu, prosinac 2021. 91 Izvor: Izvješće o podacima iz baze Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) za 2017. godinu, HAOP, prosinac 2018.; Izvješće o podacima iz baze Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) za 2019. godinu, HAOP, prosinac 2020. 92 čl. 201: Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 52/18, 52/19, 30/21) Ulica Republike Austrije 3 07.07.2020. Zagrebačka ulica 4 20.07.2021. Zakonu o rudarstvu, jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su za svoja područja izraditi rudarsko-geološke studije koje obuhvaćaju postojeća i potencijalna ležišta mineralnih sirovine, a koje moraju biti u skladu sa Strategijom gospodarenja mineralnih sirovina.

Članak 3.

Rudarsko-geološka studija93 Hrvatskog geološkog instituta izrađena za Međimursku županiju pokazala je zastupljenost građevnih pijesaka i šljunaka na područjima uz tokove rijeka Mure i Drave (Na prostoru rijeke Drave naslage šljunka i pijesaka su znatno deblje i bolje kakvoće od naslaga te sirovine na području toka rijeke Mure). U promatranom razdoblju su aktivna iduća eksploatacijska polja, tj. istražni prostori: Cirkovlja, Držimurec-Strelec, Galovo, Ivanovec, Kuršanski Lug-Poleve, Poredje, Prodi, Turčišće, Turčišće-I, Turčišće-II i Verk-Zavrtje. Ciglarske gline zastupljene su u središnjem dijelu Županije te se eksploatiraju na eksploatacijskom polju „Šenkovec“ za potrebe ciglane. Ugljen je zastupljen u Županiji no njegova eksploatacija trenutačno nije isplativa zbog geoloških, ekoloških i ekonomskih razloga. Tablica 4.8-4. prikazuje popis istražnih prostora i eksploatacijskih polja u Međimurskoj županiji s utvrđenim stanjem rezervi mineralnih sirovina na dan 31. prosinac 2020. godine. Tablica 4.8-4. Popis istražnih prostora i eksploatacijskih polja u Međimurskoj županiji94 Rudarski Grad / gospodarski polje općina sirovina subjekt Mineralna Eksploatacijsko Građevni TEGRA d.o.o. Cirkovljan pijesak i Grad Prelog Čakovec šljunak PAVLIC- Građevni Općina Držimurec- ASFALT-BETON pijesak i Mala Strelec d.o.o. Donji šljunak Subotica Kraljevec 93 Izvor: Mrežne stranice Hrvatskog geološkog instituta, dostupno na https://omagi.hgi-cgs.hr/Medjimurskazupanija.htm; pristupljeno 7.4.2022.

Članak 3.

94 Izvor: Popis istražnih prostora i eksploatacijskih polja po županijama s utvrđenim stanjem rezervi mineralnih sirovina na dan 31. prosinac 2020. godine 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4171 Građevni BETAPLAST Grad Galovo pijesak i d.o.o. Donji Čakovec šljunak Kraljevec Grad Građevni TEGRA d.o.o. Čakovec, Ivanovec pijesak i Čakovec Općina šljunak Orehovica Grad Građevni MEĐIMURJE Kuršanski Čakovec, pijesak i TEGRA d.d. Lug-Poleve Općina šljunak Čakovec Nedelišće Građevni EUROBETON Poredje pijesak i Grad Prelog d.d. Prelog šljunak Građevni CAROVIĆ PLUS Grad Prodi pijesak i d.o.o. Totovec Čakovec šljunak EKO Ciglarska Općina Šenkovec MEĐIMURJE glina Šenkovec d.d. Šenkovec Građevni MEĐIMURJE Općina Turčišće pijesak i TEGRA d.d. Domašinec šljunak Čakovec Građevni DAVID & Općina Turčišće-I pijesak i COMPANY Domašinec šljunak d.o.o. Čakovec Građevni QUADRO d.o.o. Općina Tučišće-II pijesak i Križovec Domašinec šljunak Građevni VIBRO BETON- Grad Verk-Zavrtje pijesak i FRANČIĆ d.o.o. Mursko šljunak Križovec Središće 4.8.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera U izvještajnom razdoblju poticana je uspostava partnerskih odnosa s gospodarskim sektorom te je poticano uvođenje sustava upravljanja okolišem (ISO 14000, EMAS) u gospodarske subjekte. Lokalnim prostornim planovima određena su područja, uvjeti i mjere za pojedine gospodarske djelatnosti. Pritom, korišten je instrument strateške procjene utjecaja na okoliš za ocjenjivanje prihvatljivosti prostornih planova na okoliš.

Članak 3.

U izvještajnom razdoblju 2017.-2021. izdano je pet rješenja o okolišnim dozvolama za postrojenja na području Međimurske BRoJ STATUS IME LoVIŠTA TIP Lo LoVIŠTA LoVIŠTA Dubrava XX/1 državno županije. Pregled izdanih rješenja dan je tablično (Tablica 4.8- 2.). 4.9. LoVSTVo 4.9.1. Zakonska regulativa Temeljni zakonodavni akt kojim se uređuje gospodarenje lovištem i divljači je Zakon o lovstvu („Narodne novine“ broj 99/18., 32/19., 32/20.). U prvoj godini izvještajnog razdoblja na snazi je bio Zakon o lovstvu („Narodne novine“ broj 140/05., 75/09., 153/09., 14/14., 21/16., 41/16., 67/16.) te su zatim tijekom 2017. donesene Izmjene zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 140/05., 75/09., 153/09., 14/14., 21/16., 41/16., 67/16., 62/17.). Nadalje, krajem treće godine izvještajnog razdoblja tj. tijekom 2018. stupio je na snagu novi Zakon o lovstvu („Narodne novine“ broj 99/18.) koji je još tijekom 2019. (27. ožujka 2019.) i 2020. (19. ožujka 2020.) imao dvije Izmjene Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 99/18., 32/19. i 32/20.). Cilj Zakona je osigurati održivo gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost, čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore. Prema članku 44. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 99/18., 32/19. i 32/20.) lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima.

Članak 3.

4.9.2. Stanje i pritisci Relativno velik udio zaštićenih površina, mozaičnost staništa, obilje vode, relativna očuvanost okoliša i veliki dijelovi ruralnih područja čine dobru osnovu za razvoj lovstva na području Međimurske županije. Od divljači su prisutne slijedeće vrste: jelen, srna, fazan, šljuka, trčka, prepelica, jarebica i zec. Na području Međimurske županije ustanovljeno je 21 lovište, pri čemu je jedno lovište državno, a preostala su županijska. Popis lovišta na području Međimurske županije dan je niže tablično (Tablica 4.9-1.). Tablica 4.9-1. Lovišta ustanovljena na području Međimurske županije PoVRŠINA VIŠTA oVLAŠTENIK PRAVA LoVA (ha) Otvoreno lovište 2.746 LD FAZAN Donja Dubrava Kotoriba XX/101 županijsko Zajedničko lovište 2.497 LD Jarebica Kotoriba D. Vidovec XX/102 županijsko Zajedničko lovište 3.887 LD Patka Donji Vidovec Draškovec XX/103 županijsko Zajedničko lovište 2.397 LD Fazan Draškovec Goričan XX/104 županijsko Zajedničko lovište 2.583 LD Srnjak Donji Kraljevec-Goričan Hodošan XX/105 županijsko Zajedničko lovište 2.458 LD Fazan Hodošan Prelog XX/106 županijsko Zajedničko lovište 4.495 LD Prepelica Prelog Domašinec XX/107 županijsko Zajedničko lovište 3.84 LD Jastreb Domašinec Dekanovec XX/108 županijsko Zajedničko lovište 4.097 LD Fazan Dekanovec Mala Subotica XX/109 županijsko Zajedničko lovište 5.571 LD Prepelica Mala Subotica Stranica 4172 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. BRoJ STATUS IME LoVIŠTA TIP Lo LoVIŠTA LoVIŠTA Čakovec I XX/110 županijsko PoVRŠINA VIŠTA oVLAŠTENIK PRAVA LoVA (ha)

Članak 3.

Zajedničko lovište 5.942 LD Trčka Čakovec Nedelišće XX/111 županijsko Zajedničko lovište 3.055 LD Fazan Nedelišće Macinec XX/112 županijsko Zajedničko lovište 2.455 LD Srnjak Macinec Gornji Mihaljevec XX/113 županijsko Zajedničko lovište 3.851 LD Šljuka Gornji Mihaljevec Štrigova XX/114 županijsko Zajedničko lovište 4.045 LD Fazan Štrigova Sveti Martin na XX/115 županijsko Zajedničko lovište 3.082 LD Trčka Sveti Martin na Muri Muri Mursko Središće XX/116 županijsko Zajedničko lovište 2.786 LD Zec Mursko Središće Vratišinec XX/117 županijsko Zajedničko lovište 4.051 LD Zec Vratišinec Čakovec II XX/118 županijsko Zajedničko lovište 6.59 LD Zec Čakovec Selnica XX/119 županijsko Zajedničko lovište 1.298 LD Srndać Selnica Čakovec III XX/120 županijsko Zajedničko lovište 2.022 BIOINSTITUT d.o.o. Čakovec Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, https://sle.mps.hr/ S obzirom na postojeće pritiske svakako je važno spomenuti štete nastale na usjevima. Naime, lovišta na području Županije su nizinskog karaktera. Budući da se poljoprivredne površine obrađuju, divljač se u vegetacijskom vremenu zadržava na usjevima te se na istima hrani. Također, kanali koji se nalaze uz poljoprivredne površine su bili privremena skloništa za divljač, međutim njihovim dovođenjem u funkciju, odnosno redovnim održavanjem uklanja se iz njih raslinje te divljač više ne nalazi sklonište u istima. Nadalje, pritisci na lovstvo mogući su i kroz prostorno planiranje s obzirom na moguću fragmentaciju staništa koju mogu prouzročiti određeni linijski infrastrukturni zahvati. Izgradnjom prometne infrastrukture dolazi do fragmentacije staništa te potencijalno i do prekidanja ustaljenih migracijskih putova divljači, što se na adekvatan način mora riješiti projektiranjem odgovarajućih prijelaza za divljač.

Članak 3.

Naime, fragmentacija staništa može imati negativan utjecaj na bioraznolikost i razmjenu genetskog materijala, smanjenje vitalnosti i brojnosti vrsta te povećanje osjetljivosti na vanjske negativne utjecaje, npr. širenje invazivnih vrsta. Ovaj je fenomen naročito izražen na rubnim dijelovima staništa koji nastaju izgradnjom prometnice, a što za posljedicu ima promjenu stanišnih uvjeta i smanjenje bonitetne vrijednosti lovišta, pogotovo u smislu uznemiravanja i dostupnosti hrane i vode. Osim fragmentacije staništa, korištenjem prometne infrastrukture dolazi do trajne opasnosti od kolizije divljači s vozilima kako na cestama, tako i na željezničkim prugama, iako znatno manjeg intenziteta. Pri tome može doći do šteta na divljači kao i šteta na vozilima, no ovaj je pritisak manji na području prometnica gdje prevladava sitna divljač i na kojima vozila razvijaju niže brzine, budući da je zaustavni put vozila adekvatno manji. 4.9.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Tijekom izvještajnog razdoblja uspostavljena je koordinacija te su provođene aktivnosti sukladno Programu zaštite divljači za SPA Perivoj Zrinski s ciljem upravljanja brojnosti vrste Corvus frugilegus L. Također, izrađeni su i Programi zaštite divljači za pojedine jedinice lokalne samouprave na području Međimurske županije. Tijekom programskog razdoblja nije izrađena studija razvoja lovstva u Međimurskoj županiji. 4.10. KEMIKALIJE 4.10.1. Zakonska regulativa Zaštita od štetnog utjecaja kemikalija, njihovih spojeva i pripravaka obuhvaća mjere i postupke kojima se od njihovoga štetnog djelovanja štiti zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš.

Članak 3.

Osnovni zakoni su: - Zakon o kemikalijama („Narodne novine“ broj 18/13., 115/18. i 37/20.), - Zakon o provedbi Uredbe (EZ) broj 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija („Narodne novine“ broj 53/08., 18/13., 115/18.), - Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006 („Narodne novine“ broj 50/12., 18/13., 115/18., 127/19.) i - Zakon o provedbi Uredbe (EU) br.649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija („Narodne novine“ broj 41/14., 115/18.). Zakon o kemikalijama prate njegovi provedbeni propisi. Zaštitu od štetnog djelovanja kemikalija uređuje i niz propisa koji se odnose na pojedine skupine kemikalija - biocidni proizvodi, pesticidi, postojane organske onečišćujuće tvari, deterdženti i gnojiva te zaštitu okoliša, zaštitu i spašavanje / civilnu zaštitu, prostorno uređenje i gradnju i promet. Potrebu zaštite od štetnog djelovanja kemikalija u cilju zaštite zdravlja i očuvanja okoliša prepoznaju strategije, planovi i programi područja zaštite okoliša i kemikalija te pojedinih skupina kemikalija. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 30/09.) prepoznaje da je s ciljem očuvanja i unapređivanja zdravlja potrebno unaprijediti zaštitu rukovanja opasnim kemikalijama.

Članak 3.

Prvi Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 145/08.) donesen je 2008. godine, a 2016. godine donesen je Drugi Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 62/16.). Provođenje Nacionalnog plana za 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4173 provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u nadležnosti je ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, koje o provedbi obveza dostavlja izvješća Vladi Republike Hrvatske. U lipnju 2019. godine donesena je Uredba (EU) 2019/1021 Europskog parlamenta i vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima čiji je cilj da se zdravlje ljudi i okoliš zaštite od postojanih organskih onečišćujućih tvari zabranjujući, postupno ukidajući u najkraćem mogućem roku ili ograničavajući proizvodnju, stavljanje na tržište i uporabu tvari koje podliježu Stockholmskoj konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima ili Protokolu o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979., svodeći na minimum ispuštanje takvih tvari, s ciljem da se ako je to izvedivo ono što prije ukine, i donoseći odredbe o otpadu koji se sastoji od tih tvari, koji ih sadržava ili je onečišćen bilo kojom od tih tvari. U svibnju 2020. godine donesen je Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima („Narodne novine“ broj 54/20.).

Članak 3.

Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida za razdoblje 2013.-2023. izrađen je 2013. godine i odnosi se na pesticide koji se smatraju sredstvima za zaštitu bilja. Glavni cilj je smanjenje rizika za zdravlje ljudi, životinja i okoliša povezanog s uporabom pesticida i poticanje integriranih i alternativnih mjera suzbijanja štetnih organizama na način da se (1) razvije bolje razumijevanje načina uporabe pesticida, (2) osigura korištenje znanstvenih i drugih dokaza za prepoznavanje pesticida i postupaka koji zahtijevaju pozornost u cilju razvoja i promicanja mjera i postupaka kojima će se smanjiti štetan utjecaj uporabe ovih kemikalija te omogućiti korisniku suzbijanje štetnika, bolesti i korova na ekonomičan način i (3) osigura prepoznavanje vlastitih uloga svih dionika i interesnih skupina u postizanju održive uporabe pesticida. Kemijska industrija u širem smislu obuhvaća proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda - C20 prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007), proizvodnju proizvoda od gume i plastike - C22 prema NKD 2007 te proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka - C21 prema NKD 2007. Propisi s područja zaštite okoliša utvrđuju popis vrsta opasnih tvari; način utvrđivanja količina, granične količine i kriterije prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne. U izvještajnom razdoblju granične količine određene su Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“ broj 44/14., 31/17., 45/17.).

Ostali akti u ovom izdanju (88)