GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 16

SGMŽMeđimurska županija · 14. listopada 2022. · KLASA 351-05/22-05/147 · URBROJ 517-04-1-2-

Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4153

Članak 3.

Turistička zajednica Međimurske županije u 2021. godini podržala je održavanje više od 30 turističkih manifestacija na području Međimurja koje su pridonijele rastu turističkih pokazatelja. Na temu turizma baštine i događanja razvijeno je poprilično mnogo proizvoda koji se prije svega temelji na očuvanoj nematerijalnoj tradicijskoj i obrtničkoj baštini, folklornim običajima te pojedinačno očuvanim/revitaliziranim objektima ruralne graditeljske baštine (mlin, kovačnice, kleti). Značajan broj posjetitelja bilježi se na rekonstruiranom objektu riječnog mlina u Žabniku u sklopu Mlinarske kuće te privatnoj etno zbirci Stanka Trstenjaka u Marofu. Kao organizirana tematska baštinska ruta u ponudi je „Međimurska cesta tradicije“. Folklorni običaji i stari zanati najčešće su temelj najznačajnijih lokalnih manifestacija (Fašnik, Porcijunkolovo, Urbanovo, Smotra međimurske popevke itd.). 4.3.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Međimurska županija usvojila je 2017. godine Masterplan razvoja turizma Međimurske županije do 2020. godine koji pruža integrirani strateški okvir djelovanja različitih institucija javnog sektora, gospodarskih subjekata te drugih dionika Međimurske županije uključenih u razvoj turizma. Ciljevi Masterplana su: • usuglašavanje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih politika razvoja turizma te definiranje razvojnih prioriteta, njihovih nositelja i mogućih izvora financiranja • stvaranje pretpostavki za uspješno, dugoročno održivo, tržišno pozicioniranje Županije na turističkom tržištu • pružanje strateškog okvira za privlačenje potencijalnih investitora i prepoznavanje razvojnih projekata/ programa u domeni privatnog i javnog sektora • usmjeravanje aktivnosti korištenja sredstava EU fondova/programa.

Članak 3.

Važan akter planiranja, razvoja i promocije turizma Županije jest i sustav turističkih zajednica koji čine Turistička zajednica Međimurske županije te šest turističkih zajednica gradova ili općina (Čakovec, Prelog, Mursko Središće, Nedelišće, Sveti Martin na Muri, Štrigova). Turistička zajednica Međimurske županije je značajno utjecala na povećanje turističkog prometa u vrijeme pandemije COVID-19 s kampanjom „Međimurje daje više“ kao i projektom Međimurska palača turizma – Ekomuzej Međimurje malo, za izvrsnost, kvalitetu i cjelovitost oblikovanja posebnih sadržaja čime je značajno obogaćena turistička ponuda Međimurja. Nadalje, važno je spomenuti i Centar dr. Rudolfa Steinera koji kao multidisciplinarna institucija objedinjuje turizam, znanost i umjetnost baziran na nauku i znanju dr. Rudolfa Steinera. Centar provodi edukacije i radionice, te organizira nacionalne i međunarodne seminare i konferencije iz područja djelovanja i nauka dr. Rudolfa Steinera, a također upravlja i rodnom kućom dr. Rudolfa Steinera. Misija Centra je širenje znanja, iskustva i prakse dr. Rudolfa Steinera s naglaskom na biodinamičku poljoprivredu kao održivo rješenje za izazove zaštite okoliša, socijalne i prehrambene politike 21. stoljeća, te senzibiliziranje i edukacija potrošača o vrijednosti i kvaliteti biodinamičke hrane. Povećanje turističko-ugostiteljskih kapaciteta jedan je od bitnih preduvjeta za razvoj i jačanje turističkog sektora. Ugostiteljska ponuda također je doživjela diferenciranost kroz otvaranje niza objekata koji svoju ponudu temelje na bogatoj enogastronomskoj tradiciji.

Članak 3.

4.4. ŠUMARSTVo 4.4.1. Zakonska regulativa Temeljni zakon kojim je regulirano gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj je Zakon o šumama („Narodne novine“ broj 68/18., 115/18., 98/19., 32/20., 145/20.) koji uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima na načelima održivoga gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti te socijalne odgovornosti. Tijekom izvještajnog razdoblja na snazi je bio Zakon o zaštiti šuma („Narodne novine“ broj 68/18.) od 27. srpnja 2018. godine. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 115/18), Hrvatski sabor donio je 20. prosinca 2018. Odluku o proglašenju Zakona o izmjenama zakona o šumama („Narodne novine“ broj 98/19), Hrvatski sabor donio je 16. listopada 2019. godine. Odluku o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 32/20) Hrvatski sabor donio je na sjednici 19. ožujka 2020., a Odluku o proglašenju zakona o izmjenama Zakona o šumama 15. prosinca 2020. („Narodne novine“ broj 145/20). Pravilnikom o uređivanju šuma („Narodne novine“, broj 97/18., 101/18., 31/20., 99/21.) uređuje se sadržaj, rok donošenja i način izrade šumskogospodarskih planova te uvjeti za izradu izvanrednih revizija šumskogospodarskih planova. Pravilnik o uređivanju šuma („Narodne novine“, broj 97/18., 101/18., 31/20., 99/21.) ministar poljoprivrede donosi 2. studenog 2018. godine na temelju članaka 28. stavka 14. i članka 47. stavka 7. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 68/18.) Ispravak Pravilnika o uređivanju šuma („Narodne novine“ broj 101/18.) iz 2018. godine ispravlja se utvrđena pogreška. U Pravilniku o uređivanju šuma („Narodne novine“ broj 97/18.), u članku 102. riječi „98. stavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „89. stavka 4.“. Na temelju članaka 28. stavka 14. i članka 47. stavka 7. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 68/18., 115/18., 98/19.), ministrica poljoprivrede donosi Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o uređivanju šuma („Narodne novine“ broj 31/20.) 06. ožujka 2020. godine.

Članak 3.

Posljednja izmjena donesena je 25. kolovoza i to pravilnikom o izmjenama Pravilnika o uređivanju šuma („Narodne novine“ broj 99/21.). Stranica 4154 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. 4.4.2. Stanje i pritisci60 Na području Međimurske županije državnim šumama gospodari Uprava šuma podružnica: Koprivnica, i to kroz: - šumariju Čakovec - gospodarska jedinica Gornje Međimurje - šumske površine ove gospodarske jedinice su okružene naseljima i osim predjela Zelena ne postoji nijedan veći kompleks. Gospodarska jedinica se sastoji iz više manjih ili većih parcela, izoliranih poljoprivrednim površinama. Teren je ispresijecan povremenim vodotocima, inklinacije su većim dijelom blage, a tereni su većinom brežuljkasti s nekoliko većih strmina (predjeli Vražja crikva, Robadje, Tkalec). Ravnica zauzima dijelove rubno od grada Čakovca, preko Globetke, Topolja, do Slakovca i Pretetinca. - gospodarska jedinica Donje Međimurje - nalazi se u nizinskom dijelu područja između rijeke Drave i Mure uz neznatne oscilacije u nadmorskoj visini terena. Međutim, nagib terena opada od zapada prema istoku što je vidljivo po toku rijeke Drave. Tako je u najzapadnijem dijelu kod sela Trnovca nadmorska visina korita rijeke Drave 177 m, a na istoku kod ušča sa rijekom Murom 133 m. - šumariju Ludbreg - Ludbreške podravske šume – Križančija - gospodarska jedinica obuhvaća četiri veće i nekoliko manjih šumskih cjelina u sjevernom dijelu Dravske ravnice. Područje bivše gospodarske jedinice Ludbreške podravske šume čine tri šumska kompleksa (odjeli 1-9, odjeli 10-14, odjeli 15-21), dok šume nekadašnje gospodarske jedinice Križančija čine četvrti veći šumski kompleks.

Članak 3.

Tablica 4.4-1. Iskaz državnih šumskih površina po gospodarskim jedinicama na području Međimurske županije Gospodarska Namjena šume obraslo jedinica Gospodarske 618,02 Gornje Međimurje Posebne namjene 81,61 UKUPNo 699,63 Gospodarske 523,04 Donje Međimurje Posebne namjene 2.199,52 UKUPNo 2.722,56 Neobraslo Neplodno Ukupno Proizvodno Neproizvodno ha 49,89 8,17 0,25 676,33 1,06 0,25 82,95 50,95 8,17 0,5 759,28 4,69 42,63 241,95 812,31 37,78 2237,3 42,47 42,63 241,95 3.049,61 Izvor: napravljeno prema „Javni podatci o šumama“, preuzeto s portala Hrvatskih šuma: https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/sume-112/sumarstvo/sumskogospodarska-osnova-2016-2025/250; https://webgis.hrsume.hr/arcgis/apps/dashboards/2991321d6022406e9d4eb402501dcea0 Slika 4.4-1. Državne šume i gospodarske jedinice državnih šuma u Međimurskoj županiji (Preuzeto: Strateška Studija o utjecaju na okoliš Razvojne strategije Međimurske županije do 2020., Oikon, 2017.)60 Prema šumovitosti i prema potencijalu šume kao resursa Međimurska županija značajno je ispod prosjeka RH s obzirom da je šumovitost Međimurske županije oko 20%, a RH oko 48%. Pregled strukture državnih šuma prema uzgojnom obliku 60 Strateška studija o utjecaju na okoliš Razvojne strategije Međimurske županije do 2020., Oikon, 2017. i prema namjeni dani su niže tablično (Tablica 4.4-2. i Tablica 4.4-3.). Tablica 4.4-2. Struktura državnih šuma prema uzgojnom obliku Uzgojni oblik Površina (ha) Udio (%) sjemenjača 3.146,86 85,51 panjača 55,24 1,50 kulture 108,47 2,95 ostalo 369,39 10,04 UKUPNo 3.679,96 100,00 Izvor: Strateška studija o utjecaju na okoliš Razvojne strategije Međimurske županije do 2020., Oikon, 2017.

Članak 3.

Tablica 4.4-3. Struktura državnih šuma prema namjeni Namjena šume Površina (ha) Udio (%) gospodarske šume 1.417,60 38,5 posebni rezervat 22,20 0,6 regionalni park 2.108,25 57,3 šumski sjemenski objekt 20,14 0,5 šume za znanstvena 37,00 1 istraživanja i nastavu značajni krajobraz 74,77 2 Izvor: Strateška studija o utjecaju na okoliš Razvojne strategije Međimurske županije do 2020., Oikon, 2017. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4155 Privatnim šumama gospodare njihovi vlasnici, na temelju programa gospodarenja. Osnove i programe gospodarenja odobrava Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a nadzor nad regularnošću provođenja obavlja Šumarska inspekcija Državnog inspektorata. Najveći dio privatnih šuma nastao je zapuštanjem poljoprivrednih površina koje se nalaze uz komplekse šuma i sukcesijom šumske vegetacije na tim površinama. Iskaz privatnih šumskih površina po gospodarskim jedinicama Međimurske županije dan je niže tablično (Tablica 4.4-4.). Tablica 4.4-4. Iskaz privatnih šumskih površina po gospodarskim jedinicama Međimurske županije NAZIV PoVRŠINA (ha) Štrigova - Mursko Središće 2.572,62 Istočne međimurske šume 1.190,85 Sjeverne međimurske šume 2.001,58 Gornja Dubrava 931,91 Međimurske dravske šume 1.019,90 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, Sektor za šume privatnih šumoposjednika, 2022. Postojeći pritisci u šumarstvu Međimurske županije prvenstveno se odnose na privatne šume budući da su karakterizirane malim fragmentiranim posjedima u kombinaciji s mozaikom poljoprivrednih površina, kao i negospodarenjem istih uslijed neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Predmetno stanje dovodi do pojave velikog broja invazivnih vrsta na šumskom zemljištu, kao i krađe šuma, krivolova, uništavanja zaštićenih vrsta te devastacija šumskih površina općenito što dodatno otežava gospodarenje šumama.

Članak 3.

Nadalje, slaba svijest o vrijednostima koje mogu dodatno pružiti šume (rekreacijske, edukativne) uzrokuje na razini Županije veliki pritisak na prenamjenu šuma i šumskog zemljišta u druge kategorije korištenja (industrijske i poslovne zone, infrastrukturne površine, poljoprivredne površine i dr.). Navedeni pritisci doprinijeli su slabom korištenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja koja su namijenjena šumarstvu. Naime, stanje šuma i šumarstva na području Županije su idealni za korištenje predmetnih sredstava, prvenstveno za: edukaciju privatnih šumoposjednika i lokalnog stanovništva, izgradnju infrastrukture na lokalnoj razini (izvozni putevi), unaprjeđenje turističke ponude (edukacijske i rekreacijske staze), prevođenje kultura s alohtonim vrstama u sastojine s domaćim vrstama drveća, konverzije degradiranih sastojina, poticanje udruživanja šumoposjednika i pokretanje poduzetništva u šumarskom sektoru. 4.4.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Tijekom izvještajnog razdoblja uspostavljena je suradnja s Hrvatskim šumama u cilju smanjenja šumskih krađa te je obilježen dan šuma i održano predavanje o problematici pošumljavanja neobraslih površina. Također, tijekom izvještajnog razdoblja Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije izdao je Rješenje o prihvatljivosti na ekološku mrežu za konverziju degradirane šumske sastojine na k.č.br. 3149 k.o. Goričan te na k.č.br. 6012 k.o. Zebanec. Nadalje, navedeni Upravni odjel izdao je Rješenje o prihvatljivosti na ekološku mrežu za izgradnju šumske ceste “Gornje Međimurje 15”.

Članak 3.

Udruga šumoposjednika Međimurja “Jegnjed” 2017. g. javila se na javni poziv za prijavu projekata Održavanja šumske infrastrukture za 2018. godinu koju je u to vrijeme raspisala Savjetodavna služba. Održavanje je provedeno na četiri šumske prometnice ukupne dužine 5660 m. Šumske prometnice obuhvaćene ovim održavanjem su šumski putevi u k.o. Črečan i k.o. Macinec naziva “Dužine”, u k.o. Slakovec naziva “Slakovsko brezje”, u k.o. Lopatinec naziva “Vučetinska gmajna” i u k.o. Mursko Središće naziva “Slatine”. Predmetnim projektima pomaže se da se šumski putovi, koji su zbog dugogodišnjeg neodržavanja u lošem stanju, ponovo vrate u prvobitno stanje na zadovoljstvo ne samo vlasnika šuma s područja Međimurske županije već i cjelokupnog lokalnog stanovništva. Provedba projekata održavanja šumske infrastrukture naročito je poželjna za vlasnike malih površina šuma koje su i karakteristične za područje Međimurske županije jer su ulaganja u šumsku infrastrukturu visoka pa sami vlasnici nisu u mogućnosti ista financirati. Projekti su financirani iz sredstava Naknade za općekorisne funkcije šuma kojima upravlja Ministarstvo poljoprivrede. 4.5. PoLJoPRIVREDA 4.5.1. Zakonska regulativa Poljoprivredna politika i njeni ciljevi definirani su Zakonom o poljoprivredi (˝Narodne novine“ broj 118/18., 42/20., 127/20) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (˝Narodne novine“ broj 20/18., 115/18., 98/19). U prve dvije godine izvještajnog razdoblja na snazi je bio je Zakon o poljoprivredi (˝Narodne novine” broj 30/15.) te je zatim tijekom 2018. stupio na snagu novi Zakon o poljoprivredi (˝Narodne novine“ broj 118/18.).

Članak 3.

Tijekom izvještajnog razdoblja predmetni zakon izmijenjen je još dva puta, prvotno 7. travnja 2020. kroz Zakon o dopunama zakona o poljoprivredi (˝Narodne novine“ broj 118/18., 42/20.) te 26. listopada 2020. kroz Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4220/2020 od 20. listopada 2020. i Izdvojeno mišljenje i Izdvojeno podupiruće mišljenje suca Zakona o poljoprivredi (˝Narodne novine“ broj 118/18., 42/20. i 127/20.). Nadalje, u prve dvije godine izvještajnog razdoblja na snazi je bio je Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Narodne novine” broj 39/13. i 48/15.) te je zatim tijekom 2018. stupio na snagu novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu (˝Narodne novine“ broj 20/18.). Tijekom izvještajnog razdoblja predmetni zakon izmijenjen je još dva puta, prvotno 7. prosinca 2018. kroz Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu (“Narodne novine” broj 20/18. i 115/18.) te 4. listopada 2019. kroz Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu (“Narodne novine” broj 20/18., 115/18., 98/19.). Ova dva zakona podloga su za niz podzakonskih akata (pravilnika) koji reguliraju sve aspekte poljoprivrede, korištenja poljoprivrednog zemljišta te proizvodnje hrane. U ove zakone i prateće podzakonske akte ugrađena je i pravna stečevina Europske unije. Od provedbenih propisa, u smislu zaštite okoliša treba istaknuti Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (“Narodne novine” broj 71/19). U prve dvije godine izvještajnog razdoblja na snazi je bio je Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (“Narodne novine” broj 9/14.) te je zatim tijekom 2019. donesen novi Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (“Narodne novine” broj 71/19.).

Članak 3.

Ostali zakoni koji su u razmatranom razdoblju uređivali poljoprivrednu proizvodnju obuhvaćaju: Zakon o stočarstvu (“Narodne novine” broj 70/97., 36/98., 151/03., 132/06., 14/14. i 30/15.) koji je nakon dvije godine izvještajnog razdoblja Stranica 4156 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. zamijenio Zakon o uzgoju domaćih životinja (“Narodne novine” broj 115/18) te zakonodavni okvir zaštite voda (vidi pogl. 3.2.1.) i tla (vidi pogl. 3.1.1.). Pojedina pitanja bitna za poljoprivredu, poljoprivredno zemljište i poljoprivrednu proizvodnju obuhvaćena su i kroz druge propise koji se odnose na zaštitu okoliša, regionalni razvoj, upravljanje državnom imovinom, gospodarstvo te druga područja. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020.61 definira 20 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće koje se financiraju sredstvima EU putem EAFRD te sredstvima iz Državnog proračuna. Prema članku 9. Zakona o poljoprivredi (˝Narodne novine“ broj 118/18., 42/20., 127/20.) mjere poljoprivredne politike financiraju se i iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Preostali načini financiranja prema navedenom Zakonu su fondovi Europske unije namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju, državni proračun Republike Hrvatske te donacije i drugi izvori u skladu s važećim zakonskim propisima.

Članak 3.

Nadležno upravno tijelo županije za područje poljoprivrede obavlja normativno-pravne, upravne, analitičko-planske, koordinacijske odnosno organizacijske, informacijske i druge stručne i administrativne poslove iz samoupravnog djelokruga Županije koji se odnose na poljoprivredu, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, mjere razvojne politike poljoprivredne proizvodnje i koncept održivog i jednakomjernog razvoja poljoprivrede i drugih djelatnosti povezanih s poljoprivredom, te strateške projekte u sektoru poljoprivrede vezane uz izgradnju građevina za navodnjavanje i drugih infrastrukturnih građevina u poljoprivredi, provedbu drugih projekata u kojima sudjeluje ili je nositelj Županija u okviru utvrđenog djelokruga rada, manifestacije i promocije, te izložbe lokalnog, regionalnog i međunarodnog značaja iz utvrđenoga djelokruga, stručnu pomoć poljoprivrednim proizvođačima; na pripremu i provedbu mjera ruralnog razvoja na području Županije, praćenje i proučavanje problematike ruralnog razvoja, jednakomjernog razvoja ruralne politike, lokalne akcijske grupe; šumarstvo, lovstvo i vodno gospodarstvo, zaštitu životinja, prirodne nepogode; izradu i provedbu općih i pojedinačnih akata iz utvrđenog djelokruga rada, kao i provedbu propisa i strateških, planskih i programskih dokumenata te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost sukladno zakonu, propisima donesenim temeljem zakona te općim aktima Skupštine i posebnim aktima župana. Predmetno nadležno upravno tijelo županije za područje poljoprivrede, uz navedene poslove u okviru poslova državne uprave povjerenih Županiji posebnim zakonima obavlja u skladu sa zakonom i poslove koji se odnose na promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, izdavanje dozvole za krčenje, odnosno čistu sječu šume, prikupljanje i dostavljanje podataka nadležnom ministarstvu o stanju i promjenama šumsko-gospodarskog područja na području Županije, registraciju dobavljača božićnih drvaca i druge povjerene poslove iz područja poljoprivrede i drugih područja iz djelokruga rada nadležnog upravnog tijela 61 dostupno na https://ruralnirazvoj.hr/program/ 4.5.2. Stanje i pritisci Poljoprivreda je gospodarska djelatnost uzgoja bilja i životinja, s primarnim ciljem proizvodnje hrane. Poljoprivreda obuhvaća biljnu proizvodnju i stočarstvo.

Članak 3.

Pogodnost tala za poljoprivrednu proizvodnju na području Međimurske županije izražena je klasama pogodnosti odnosno bonitetnim kategorijama. Bonitet zemljišta određuje se na temelju podataka o unutrašnjim i vanjskim značajkama tla, reljefu, klimi te podataka za korekcijske čimbenike, odnosno podataka za stjenovitost, kamenitost, poplave i zasjenjenost. S obzirom na bonitet, zemljišta se razvrstavaju u jednu od četiri kategorije korištenja i zaštite zemljišta: P1–osobito vrijedna obradiva tla, P2–vrijedna obradiva tla, P3–ostala obradiva tla te PŠ–ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta. Procjena pogodnosti zemljišta izvršena je prema kriterijima i normativima danim u okviru FAO metode procjene zemljišta (FAO 1976) te prema Pravilniku o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ broj 151/13., 23/19.). S obzirom na bonitet, odnosno proizvodnu sposobnost zemljišta, dominantnu kategoriju sačinjavaju osobito vrijedna obradiva tla i vrijedna obradiva tla 62. Proizvodnu sposobnost zemljišta na području Županije sačinjavaju u najvećoj mjeri vrijedna obradiva tla P2 s 38,11%. Osobito vrijedna obradiva tla čine 29,86% površine, dok ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta PŠ čine 26,21% površine, dok na ostala obradiva tla otpada samo 1,13% površine. Antropogene (izgrađene) površine i vode zauzimaju 4,69% površine. Tablica 4.5-1: Proizvodna sposobnost tla na području Županije Kategorija zemljišta oznaka Količina% Osobito vrijedna obradiva tla P1 29,86 Vrijedna obradiva tla P2 38,11 Ostala obradiva tla P3 1,13 Ostala poljoprivredna tla, PŠ 26,21 šume i šumska zemljišta Antropogene (izgrađene) / 4,69 površine i vode UKUPNo 100% Kao osnovni postojeći problemi u vezi s tlom i poljoprivredom Međimurske županije mogu se izdvojiti: (1)

Članak 3.

ireverzibilni gubitak poljoprivrednog zemljišta zbog prenamjene tla uslijed širenja građevinskih područja te eksploatacije mineralnih sirovina (posebice šljunka), (2) onečišćenje i degradacija tla (nekontroliranom i nestručnom uporabom kemijskih sredstava i gnoja u poljoprivredi; ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda iz kućanstava ili gospodarskih objekata te neriješenom odvodnjom površinskih voda s kolnika), (3) erozivni procesi na pojedinim lokalitetima na području Gornjeg Međimurja zbog krčenja šuma odnosno obrade zemljišta na nagnutim terenima, smanjenje biološke raznolikosti tla i zbijanje tla. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta Međimurske županije na početku izvještajnog razdoblja iznosi 29.893,21ha, dok je na kraju 62 Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta NN 23/2019 (8.3.2019.) 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4157 izvještajnog razdoblja zabilježena površina od 29.683,65ha što je pad od 209,6 ha (Tablica 4.5-2.). Dominantna upotreba poljoprivrednog zemljišta je svakako oranica, a slijede ju livade te voćne vrste. Tablica 4.5-2. Prikaz podataka iz ARKOD baze (podaci o ARKOD parcelama su prikazani prema vrstama uporabe poljoprivrednog 63 zemljišta u ha) na području Međimurske županije za izvještajno razdoblje ORANICA VOĆNE VRSTE PAŠNJAK VINOGRADI LIVADA ISKRČENI VINOGRADI RASADNIK KULTURA KRATKIH OPHODNJI MJEŠANI TRAJNI NASADI STAKLENIK NA ORANICI PRIVREMENO NEODRŽAVANA PARCELA OSTALE VRSTE UPORABE ZEMLJIŠTA UKUPNo Slika 4.5-1. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta (ha) iz ARKOD baze na području Međimurske županije za izvještajno razdoblje Struktura proljetne i jesenske sjetve u Međimurskoj županiji pokazuje kako je najzastupljenija proizvodnja žitarica i to na 2017. 2018. 2019. 2020.

Članak 3.

26.405,38 26.349,96 26.445,38 26.403,45 1.095,50 1.141.86 1.109,80 1.122,78 97,40 97,71 99,32 98,23 544,20 516,70 490,32 492,79 1.594,30 1.534,80 1.491,91 1.386,03 24,92 38,32 70,41 59,39 50,42 35,37 37,21 37,51 1,33 1,45 2,87 2,74 14,89 14,97 14,15 14,62 6,62 6,83 6,77 7,27 / 16,47 17,46 16,39 58,25 51,03 50,70 42,45 29.893,21 28.663,61 29.836,30 29.683,65 oranicama koje zauzimaju 88% od ukupno obradivih površina. Na navedenim oranicama, u najvećoj mjeri uzgajaju se kako je spomenuto žitarice i povrće, točnije krumpir koji je tradicionalan i prepoznatljiv proizvod međimurskih polja. Stočarstvo je jedan od važnih sektora poljoprivrede Međimurske županije. Prema podacima Ministarstva nadležnog za poljoprivredu u izvještajnom razdoblju povećao se broj magaraca, svinja, ovaca i koza, dok se smanjio broj goveda i konja. Nadalje, analizirajući broj gospodarstva povezanih sa stočarstvom, povećao se broj gospodarstva vezanih za magarce i ovce, a smanjio se broj gospodarstva vezanih za goveda, konje, svinje i koze (Tablica 4.5-3.). 63 63 Vrste krški pašnjak i maslinik nema u Međimurskoj županiji. Tablica 4.5-3. Brojno stanje stoke na području Međimurske županije u izvještajnom razdoblju GoDINA broj gospodarstava GOVEDA broj životinja broj gospodarstava KONJI broj životinja broj gospodarstava MAGARCI broj životinja broj gospodarstava SVINJE broj životinja broj gospodarstava OVCE broj životinja broj gospodarstava KOZE broj životinja 2017 2018 2019 2020 534 435 405 370 8.996 8.399 8.425 7.978 101 108 107 106 312 325 325 320 4 6 8 10 28 28 32 35 3.477 809 2.316 2.376 61.878 45.467 35.378 42.948 61 59 62 64 817 872 912 919 72 65 69 67 3.156 3.263 3.506 3.483 (Izvor: Jedinstveni registar domaćih životinja)

Stranica 4158

Članak 3.

Stranica 4158 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. S obzirom da je uloga poljoprivrede u razvoju Međimurske županije vrlo važna, tlo predstavlja osnovno prirodno dobro i preduvjet razvoja Županije. Za područje Međimurske županije ne postoje objedinjeni i sistematizirani podaci koji bi dali cjelovitu sliku stanja tla. Kao osnovni problemi vezani uz tlo na području Međimurske županije mogu se izdvojiti trajni gubitak tla prenamjenom poljoprivrednog zemljišta, onečišćenje i degradacija tla i erozivni procesi U pogledu onečišćenja tla, dopuštene razine onečišćenja temeljem kojih se daje ocjena stanja propisane su samo za poljoprivredno zemljište. Za poljoprivredna zemljišta, onečišćujuće tvari su prioritetno teški metali (Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb, Zn, Mo, As, Co) i potencijalno toksični esencijalni elementi (Zn i Cu), postojane organske onečišćujuće tvari (pesticidi, industrijske kemikalije, nusproizvodi izgaranja i industrijskih procesa), radionuklidi i patogeni organizmi. Onečišćujućim tvarima u pogledu onečišćenja poljoprivrednog tla smatraju se i one tvari koje se uobičajeno unose u zemljište, ali neadekvatnom primjenom mogu prouzročiti štete po okoliš i/ili zdravlje ljudi (npr. gnojiva i poboljšivači tla, sredstva za zaštitu bilja). Izravnim unošenjem ili postupnim rasprostiranjem (transportom ili taloženjem) onečišćujućih tvari i njihovim nakupljanjem u zemljištu iznad najviših dopuštenih količina, dolazi do onečišćenja poljoprivrednog zemljišta. Onečišćenje i degradacija tla mogu biti uzrokovane na sljedeće načine:

Članak 3.

• uporabom kemijskih sredstava u poljoprivredi (nestručna, prekomjerna uporaba mineralnih gnojiva, pesticida, herbicida, insekticida i fungicida) • odlaganjem otpada na ilegalna odnosno divlja odlagališta u šume, livade, uz poljske putove, vodotoke, šljunčare - dovodi do degradacije vizualnih i ambijentalnih karakteristika područja te do potencijalno ozbiljnog onečišćenja tla i voda, • ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda (iz kućanstava ili gospodarskih objekata), prometom na cestama koje nemaju riješenu odvodnju s pročišćavanjem površinskim voda koje se ispiru s kolnika, • erozivnim procesima na području Gornjeg Međimurja, uzrokovani ponajprije vodom te na pojedinim lokalitetima sječom šuma odnosno obradom zemljišta na nagnutim terenima (vinogradi), erozija poljoprivrednog tla vjetrom prisutna je na poljoprivrednim površinama na kojima je provedeno uređenje zemljišta, odnose fine čestice tla i humusa iz gornjeg sloja tla te se na taj način struktura tla degradira, smanjuje se sadržaj ugljika i povećava se potreba za unosom organske tvari i gnojiva. Opterećenju i/ili onečišćenju tla na području Županije doprinosi velik broj stočnih farmi čiji su nusprodukt velike količine stajskog gnoja, koji se neadekvatno primjenjuje na poljoprivrednim površinama bez posebne kontrole i praćenja stanja kvalitete poljoprivrednog tla. Za područje Županije ne postoje podaci o količinama i načinu primjene mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava u zaštiti bilja odnosno ne provodi se monitoring tla u smislu izvora, vrste i količine onečišćujućih tvari.

Članak 3.

Sagledavajući trenutno stanje i opseg posljedica nastalih djelovanjem nepovoljnih vremenskih uvjeta, u dva navrata tijekom izvještajnog razdoblja proglašeno je stanje prirodne nepogode i to 26. ožujka 2020. godine stanje prirodne nepogode – prirodna nepogoda mraza - posljedica smrzavanje, oštećenje i očekivano značajno umanjenje uroda u voćnjacima te na pojedinim povrtlarskim kulturama te za područje Grada Čakovca proglašena elementarna nepogoda zbog poplave, tuče i mraza i to 17. prosinca 2017. 4.5.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Međimurska županija od 2014. godine pa i tijekom izvještajnog razdoblja, redovito provodi Program potpora u poljoprivredi s ciljem poticanja razvoja poljoprivrede, unaprjeđenja ruralnog razvoja, poticanja konkurentnosti poljoprivrede, postizanja održivog razvoja te ulaganja u održivu poljoprivrednu proizvodnju. Kontinuirano se povećava broj mjera i iznosi u Programu potpora u poljoprivredi, a interes poljoprivrednika je iz godine u godinu sve veći. U 2020. godini isplaćeno je 1.467.400,00 kuna potpora koje je zatražilo oko 400 gospodarstava. Pravo na potporu u 2021. godini ostvarilo je 353 poljoprivrednih gospodarstva u ukupnom iznosu od 1.770.821,74 kuna. Za 2022. godinu za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi u županijskom je proračunu osigurano oko 2 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Mjere potpora koje su se provodile u izvještajnom razdoblju su sljedeće: • ekološka poljoprivreda • podizanje i obnova trajnih nasada • nabava i postavljanje sustava za zaštitu višegodišnjih nasada od tuče; nabava i zadržavanje uzgojno valjanih životinja; potpora za okrupnjavanje i povećanje posjeda poljoprivrednog zemljišta na poljoprivrednim gospodarstvima • potpora za ulaganje u preradu poljoprivrednih proizvoda • troškovi kupnje, građenja i opremanja plastenika i staklenika • troškovi izgradnje ili adaptacije gospodarskih zgrada za primarnu poljoprivrednu proizvodnju na poljoprivrednom gospodarstvu • troškovi kupnje mehanizacije i opreme za obavljanje vlastite poljoprivredne proizvodnje; edukacija i stručno osposobljavanje poljoprivrednika te program kvalitete, stvaranje robne marke i zaštita međimurskih poljoprivrednih proizvoda.

Članak 3.

Također, tijekom 2018. godine, u Čakovcu održane su radionice za potencijalne korisnike mjere 4 „Ulaganja u fizičku imovinu”, podmjere 4.2. „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda“, tipa operacije 4.2.1 „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ – objekti za proizvodnju ulja i objekti malog kapaciteta za preradu mlijeka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Poljoprivredno savjetodavna služba Čakovec provodi ispitivanja kiselosti tla, kao i ispitivanja na mikrohranjiva (dušik, fosfor, kalij). Navedene analize tla nalaze svoju primjenu u individualnim zahvatima za utvrđivanja reprezentativnog staništa za ciljanu poljoprivrednu kulturu. Uz fizikalno – kemijske analize tla, služba djeluje i savjetodavno i edukacijski. Unatoč navedenom za dio područja ili cijelu županiju ne postoje objedinjeni i sistematizirani podaci koji bi dali cjelovitu sliku stanja poljoprivrednog tla. Stoga bi nadležna tijela trebala započeti sa sistematizacijom podataka i izvješćivanjem zainteresiranih subjekata i Županije o stanju tala, uočenim promjenama i ostalim važnim podacima. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4159 Međimurska županija izradila je Strategiju ruralnog razvoja Međimurske županije te kroz istu predlaže se niz mjera za eliminiranje barijera i načine kako podupirati sektore poljoprivrede, poduzetništva i turizma. Od ukupno 25 JLS-a u Županiji, 7 JLS donijelo je Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u zakonskom roku. Za 18 JLS koje nisu Program donijele u propisanom roku, prema odredbama Zakona, Program donosi Upravni odjel za gospodarstva.

Članak 3.

Poljoprivredu i turizam, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede. U izvještajnom razdoblju, za 4 JLS nije donijet Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.64 4.6. GoSPoDARENJE oTPADoM 4.6.1. Zakonska regulativa Tijekom izvještajnog razdoblja gospodarenje otpadom bilo je regulirano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13., 73/17., 14/19.)65 i Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18., 118/18.) te njihovim provedbenim propisima. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom utvrđuju se mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisane su sljedeće posebne kategorije otpada: biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički (u daljnjem tekstu: EE) uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili (u daljnjem tekstu: PCB). Nizom provedbenih propisa koji proizlaze iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom, zasebno su regulirana pitanja kao što su: način gospodarenja komunalnim i glomaznim te drugim posebnim kategorijama otpada, termička obrada otpada, rad odlagališta otpada i druga pitanja gospodarenja otpadom.

Članak 3.

Tijekom izvještajnog razdoblja krovni dokument gospodarenja otpadom bio je Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine („Narodne novine“ broj 3/17.) (u nastavku „PGO RH“). Glavni ciljevi PGO RH su: (1) unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom, (2) unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada, (3) unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom, (4) sanirati lokacije onečišćene otpadom, (5) kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti, (6) unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom, (7) unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom i (8) unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom. Odlukom Vlade o Implementaciji Plana gospodarenja otpadom 64 Izvještaj o radu Župana Međimurske županije za razdoblje do 31.prosinca 2020.godine. 65 31. srpnja 2021. na snagu je stupio novi Zakon o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 84/21) Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine66, razrađene su aktivnosti / programi /projekti iz PGO RH, te su navedeni nositelji i su-nositelji provedbe, izvori financiranja, rokovi provedbe i pokazatelji ostvarenja mjera / aktivnosti. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisane su nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom na sljedeći način:
(1) gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada i Ministarstvo67 propisivanjem mjera gospodarenja otpadom, (2) provedbeno tijelo na državnoj razini je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (3) jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom i (4) više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom.

Članak 3.

U gospodarenju otpadom, obveze Županije, te gradova i općina na njenom području, odnose se na provedbu mjera iz PGO RH te godišnje izvješćivanje o provedbi mjera i ostvarivanju ciljeva iz PGO RH. Kroz svoje planove gospodarenja otpadom (u nastavku PGO), jedinice lokalne samouprave moraju osigurati provedbu državnog plana gospodarenja otpadom koji je odredio kvantitativne ciljeve i mjere s kojima se isti namjeravaju postići, a koje veliko težište daju upravo na razinu jedinica lokalne samouprave. 4.6.2. Stanje i pritisci Ključne tematske cjeline vezane za gospodarenje otpadom su: nastanak otpada, sakupljanje otpada, odlaganje otpada i sanacija odlagališta otpada. Podaci o komunalnom otpadu i odlagalištima otpada uključujući i sanaciju odlagališta na području Županije dane su temeljem podataka objavljenih u godišnjim izvješćima. Za godine iz izvještajnog razdoblja izrađena su i objavljena sljedeća izvješća: - Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2017. godinu na području Međimurske županije svibanj 2018. - Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2018. godinu na području Međimurske županije svibanj 2019. 66 Odluka o Implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine i prateći dokument objavljeni su na mrežnim stranicama: https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA-ZA- PROCJENU-UTJECAJA-NA-OKOLIS-ODRZIVO- GOSPODARENJE-OTPADOM/Sektor%20za%20 odr%C5%BEivo%20gospodarenje%20otpadom/Ostalo/ Odluka%20o%20implementaciji%20PGO%20RH%20 %202017_2022.pdf https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA-ZA- PROCJENU-UTJECAJA-NA-OKOLIS-ODRZIVO- GOSPODARENJE-OTPADOM/Sektor%20za%20 odr%C5%BEivo%20gospodarenje%20otpadom/Ostalo/ Odluka%20o%20implementaciji%20PGO%20RH%20 %202017_2022%20prilog.pdf 67 Sukladno članku 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, riječ je o ministarstvu nadležnom za poslove zaštite okoliša.

Stranica 4160

Članak 3.

Stranica 4160 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. - Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2019. godinu na području Međimurske županije svibanj 2020. - Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2020. godinu na području Međimurske županije, svibanj 2021. Nastanak i sakupljanje otpada Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, podaci i otpadu dostavljaju se u Registar onečišćivanja okoliša (ROO) na način propisan Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ broj 87/15.). Podaci o količinama otpada obuhvaćaju sljedeće: nastanak i/ili prijenos: opasnog i neopasnog otpada, oporabu/zbrinjavanje otpada, sakupljanje komunalnog otpada, sakupljanje posebnih vrsta otpada (koji nije komunalni otpad) te obavljanje djelatnosti sakupljanja otpada, pružanju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, radu reciklažnog dvorišta (uključujući i mobilna reciklažna dvorišta), te obavljanju djelatnosti trgovanja otpadom postupkom trgovanjem otpadom na malo. Obveznici dostave podataka o otpadu su Operateri koji obavljaju djelatnosti u kojima nastaje otpad i djelatnosti gospodarenja otpadom, a rok dostave podataka je 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Nadležno upravno tijelo Međimurske županije odgovorno je za verifikaciju podataka i dostavu istih u Registar onečišćivanja okoliša do 15. svibnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Članak 3.

Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada u izvještajnom razdoblju iznosio je oko 99% (Tablica 4.6-1.) te se u svim općinama i gradovima provodilo organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada u kućanstvima i obrtu, a evidentira se pri komunalnim poduzećima koja obavljaju djelatnost sakupljanja tog otpada i koja te podatke dostavljaju u ROO. Tablica 4.6-1. Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada na području Međimurske županije u izvještajnom razdoblju obuhvat stanovništva organiziranim Godina obuhvat sakupljanjem komunalnog otpada 2017. 112.863 99% 2018. 113.804 99,2% 2019. 113.804 98,7% 2020. 113.804 99% Izvor: Godišnja Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine MINGOR http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registrioneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenjeotpadom-0 U sljedećoj tablici su navedene tvrtke koje na području Međimurske županije posjeduju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom s lokacijama gospodarenja otpadom. Tablica 4.6-2. Popis tvrtki na području Međimurske županije koje posjeduju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom, s lokacijama gospodarenja otpadom LoKACIJA R. TVRTKA GoSPoDARENJA BR. oTPADoM METALPRODUKT Palovečka 1, Belica, k.č.br. 1. d.o.o. Belica 6729, 6742/2 k.o. Belica Hrupine 8, Prelog, k.č.br. 4057/2 k.o. Prelog GKP PRE-KOM 2. d.o.o. Prelog Gorice Prelog, k.č.br. 6939/1 k.o. Prelog Gospodarska 2, Totovec, k.č.br. 482 k.o. Totovec GKP ČAKOM d.o.o.

Članak 3.

3. Mihovljan Gospodarska 1. Totovec, k.č.br. 454 k.o. Totovec MURAPLAST Sajmišna 21, Kotoriba, k.č.br. 4. d.o.o. Kotoriba 1449/5 k.o. Kotoriba MURS-EKOM Martinska ulica 151A, Mursko 5. d.o.o. Mursko Središće, k.č.br. 6103/2 k.o. Središće Mursko Središće RECIKLAŽA Prelog 27, Ivanovec, k.č.br. 6. MIŠIĆ d.o.o. 2025/41 k.o. Ivanovec Podbrest UNIMER d.o.o. Rudolfa Steinera 3, Čakovec, 7. Čakovec k.č.br. 1722/4 k.o. Čakovec MEĐIMURJE Obrtnička 4, Mala Subotica, 8. METALI d.o.o. k.č.br. 951/1 k.o. Mala Mala Subotica Subotica PAVLIC-ASFALT- Murska 48, Donji Kraljevec, 9. BETON d.o.o. Donji k.č.br. 1956 k.o. Donji Kraljevec Kraljevec Izvor: Podaci dostavljeni od strane Međimurske županije Podaci o nastanku komunalnog i proizvodnog otpada tijekom izvještajnog razdoblja prikazani su tablično (Tablica 4.6-3.) i grafički (Slika 4.6-1.). Tijekom izvještajnog razdoblja smanjene su količine komunalnog i porasle su količine proizvodnog otpada. Tablica 4.6-3. Količine miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta sakupljenog komunalnog otpada na području Međimurske županije u izvještajnom razdoblju 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4161 Proizvedeni miješani ostale vrste Udio ostalih vrsta Proizvedeni komunalni komunalni otpad (20 Godina otpad (t) 03 01) (t) 2017. 24.233 14.110 2018. 26.682 13.889 2019. 27.581 13.740 2020. 33.464 14.156 komunalnog otpada otpada u sakupljenom (t)2 komunalnom otpadu 10.123 42% 12.792 48% 13.841 50% 19.308 58% Izvor: Godišnja Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine MINGOR http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenje-otpadom-0 Papir Plastika Metal Godina (t) (t) (t)

Članak 3.

2017. 1.483 1.404 233 2018. 1.663 1.734 289 2019. 1.713 1.764 374 2020. 2.112 2.115 448 Slika 4.6-1. Količine miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta sakupljenog komunalnog otpada na području Međimurske županije u izvještajnom razdoblju Količine svih vrsta odvojeno sakupljenog komunalnog otpada dane su u sljedećoj tablici (Tablica 4.6-4). Tijekom izvještajnog razdoblja, najviše je sakupljeno papira, zatim plastike i glomaznog otpada, stakla te vrlo male metala i stakla kako se vidi na Slika 4.6-2. Tablica 4.6-4. Količine pojedinih vrsta odvojeno sakupljenog komunalnog otpada na području Međimurske županije u izvještajnom razdoblju Staklo Glomazni Tekstil Biootpad (t) (t) otpad (t) (t) 473 1.026 20 5.178 1.104 1.183 19 6.186 759 1.774 39 6.671 796 1.741 28 7.810 Izvor: Godišnja Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine MINGOR http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenje-otpadom-0 Slika 4.6-2. Količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada na području Međimurske županije u izvještajnom razdoblju (Izvor podataka: Izvor: Godišnja Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine MINGOR)68 Prema podacima iz godišnjih Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine najveće stope oporabe komunalnog otpada sakupljenog u organizaciji JLS zabilježene su u Međimurskoj županiji (40,5%), Varaždinskoj županiji (27,3%) i Zagrebačkoj županiji (24,0%). 68 Sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada ključnog broja 20 03 01 U nastavku je dan pregled količina komunalnog otpada sakupljenog u organizaciji JLS i obrađenog u Međimurskoj županiji.

Članak 3.

Tablica 4.6-5. Gospodarenje komunalnim otpadom s iskazanim stopama oporabe komunalnog otpada sakupljenog u organizaciji JLS, na području Međimurske županije u izvještajnom razdoblju Ukupna količina Udio proizvedenog Predano komunalnog Godina komunalnog odlagalištu otpada otpada (t) predanog (t) odlagalištima 2017. 24.233 14.315 59,1% 2018. 26.639 14.449 54,2% 2019. 27.581 15.010 54,4% 2020. 29.724 15.238 51% Izvor: Godišnja Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine MINGOR http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registrioneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenjeotpadom-0 odlaganje otpada Stranica 4162 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. U sljedećoj tablici dani su podaci o količinama ukupno odloženog komunalnog otpada i miješanog komunalnog otpada na odlagalištu Totovec na koje se otpad odlagao tijekom izvještajnog razdoblja. Tablica 4.6-6. Količine odloženog otpada na odlagalištu Totovec u Međimurskoj županiji Ukupno ostali otpad koji nije Godina odloženo (t) komunalni otpad (t) 2017. 18.178 4.946 2018. 20.826 7.308 2019. 24.696 9.869 2020. 26.133,26 16931,5 Komunalni otpad - Miješani komunalni otpad iz podgrupe 15 01 i grupe 20 (t) otpad (20 03 01) 13.233 11.532 13.519 11.421 14.826 11.930 9201,76 13.472,62 Izvor: Godišnja Izvješća o komunalnom otpadu za razdoblje od 2017. do 2020. godine MINGOR http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenje-otpadom-0 Krapinsko-zagorska županija, Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija, te Općina Koprivnički Ivanec osnovale su društvo Piškornica d.o.o. radi provođenja Projekta izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske „Piškornica“ u općini Koprivnički Ivanec.

Članak 3.

Tvrtka „Piškornica“ d.o.o. regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske osnovana je 12. ožujka 2009. godine potpisivanjem Društvenog ugovora o osnivanju trgovačkog društva. Razmjer uloga osnivača u temeljnom kapitalu je slijedeći: Koprivničko-križevačka županija - 22,5%, Krapinsko-zagorska županija - 22,5%, Međimurska županija - 22,5%, Varaždinska županija - 22,5% i Općina Koprivnički Ivanec - 10%. Za Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, Piškornica 29.04.2011. godine izdano je rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša te uz program praćenja stanja okoliša, a 02.02.2012. godine izdano je Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (IPPC). 25.04.2013. godine je izdano rješenje da za izmjenu i dopunu zahvata RCGO Piškornica (izmjena ulaza u centar i iskop starog otpada i premještanje na novu plohu) nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, a 30.12.2015. godine izdano je rješenje da je zahvat izgradnje RCGO Piškornica prihvatljiv za ekološku mrežu. Zahtjev za lokacijsku dozvolu predan je 21.12.2012. godine Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te je lokacijska dozvola ishođena 28.12.2013. godine, a 04.02.2016. godine je produžena. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt RCGO Piškornica je potpisan 24.4.2020. godine. Potpisivanjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnosti i kohezija 2014.-2020. za financiranje RCGO Piškornica u iznosu od 313.749.954,75 kuna stvoreni su preduvjeti za realizaciju ovog projekta. Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova projekta iznosi 448.230.229,30 kuna.

Članak 3.

Ključne točke projekta su: projektiranje i izgradnja RCGO Piškornica, nabava mobilne opreme, izgradnja dvije pretovarne stanice (Zabok i Varaždin), nadzor nad radovima, upravljanje projektom te promidžba i vidljivost. 4.6.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Obveze Međimurske županije i jedinica lokalne samouprave na njenom području, proizašle iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom, vezane za izvješćivanje o provedbi PGO RH odnose se na sljedeće: (1) svako izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dostavlja Županiji godišnje izvješće o provedbi plana gospodarenja otpadom do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu (2) izvršno tijelo Županije dostavlja godišnje izvješće u kojem su objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave do 31. svibnja za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu i na svojim mrežnim stranicama. Tijekom izvještajnog razdoblja Županija je bila dužna dostavljati spomenuto godišnje izvješće nadležnom Ministarstvu, te Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu do 2019. godine kada je zbog reorganizacije državne uprave ta agencija pripojena nadležnom Ministarstvu. Sukladno propisanoj obvezi, tijekom izvještajnog razdoblja objavljenja su i usvojena sljedeća izvješća: - Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2017. godinu na području Međimurske županije svibanj 2018. - Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2018. godinu na području Međimurske županije svibanj 2019.

Članak 3.

- Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2019. godinu na području Međimurske županije svibanj 2020. - Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2020. godinu na području Međimurske županije, svibanj 2021. Obavljanje djelatnosti u gospodarenju komunalnim i neopasnim otpadom regulirano je dozvolama, čije je izdavanje u nadležnosti upravnog tijela županije nadležnog za poslove zaštite okoliša, dok dozvole za obavljanje djelatnosti gospodarenja opasnim otpadom, korištenja otpada kao goriva ili drugog načina dobivanja energije te spaljivanja otpada na kopnu izdaje nadležno Ministarstvo. Na području Međimurske županije deset je lokacija gospodarenja otpadom (Tablica 4.6-2). Potpisivanjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnosti i kohezija 2014.-2020. za financiranje RCGO Piškornica stvoreni su preduvjeti za realizaciju ovog projekta. Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova projekta iznosi 448.230.229,30 kuna. Ključne točke projekta su: projektiranje i izgradnja RCGO Piškornica, nabava mobilne opreme, izgradnja dvije pretovarne stanice (Zabok i Varaždin), nadzor nad radovima, upravljanje projektom te promidžba i vidljivost. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4163 4.7. ENERGETIKA 4.7.1. Zakonska regulativa Temeljni propis vezan za područje energetike je Zakon o energiji („Narodne novine“ broj 120/12., 14/14., 102/15., 68/18.). Predmetnim zakonom definirane su mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom i njenu učinkovitu proizvodnju i korištenje.

Članak 3.

Osim ovoga zakona, zakonski okvir kojim se reguliraju energetske djelatnosti u Republici Hrvatskoj određen je sljedećim zakonskim propisima od kojih se navode samo oni propisi koji su najuže vezani uz područje energetike: - Zakon o tržištu električne energije („Narodne novine“ broj: 111/21.) - Zakon o tržištu toplinske energije („Narodne novine“ broj 80/13., 14/14., 86/19.) - Zakon o tržištu plina („Narodne novine“ broj 18/18., 23/20.) - Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata („Narodne novine“ broj 19/14., 73/17., 96/19.) - Zakon o biogorivima za prijevoz („Narodne novine“ broj 65/09., 145/10., 26/11., 144/12., 14/14., 94/18., 52/21.) - Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“ broj 120/12., 68/18.) - Zakon o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ broj 127/14., 116/18., 25/20., 32/21., 41/21.) - Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“ broj 138/21.). Tijekom izvještajnog razdoblja na snazi je bio Zakon o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ broj 127/14., 116/18., 25/20., 41/21.). Prema članku 11. stavak 1. Zakona o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ broj 127/14., 116/18., 25/20., 41/21.) svaka županija u Republici Hrvatskoj, kao i veliki gradovi, bili su u obvezi izraditi Akcijski plan energetske učinkovitosti. Članak 11. stavak 2. Zakona o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“ broj 127/14., 116/18., 25/20., 41/21.), propisuje da je Akcijski plan energetske učinkovitosti planski dokument koji se donosi do kraja tekuće godine za naredne tri godine kojim se utvrđuje i srednjoročna provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave. Nadalje, članak 12. stavak 1. utvrđuje da je izvršno tijelo područne (regionalne) samouprave dužno, uz prethodnu suglasnost Nacionalnog koordinacijskog tijela, donijeti Godišnji plan energetske učinkovitosti. Godišnji plan energetske učinkovitosti je planski dokument koji se donosi do kraja tekuće godine za narednu godinu, a kojim se utvrđuje provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno velikoga grada u skladu s Nacionalnim akcijskim planom i Akcijskim planom energetske učinkovitosti.

Ostali akti u ovom izdanju (88)