GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 16

SGMŽMeđimurska županija · 14. listopada 2022. · KLASA 351-05/22-05/147 · URBROJ 517-04-1-2-

Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4173

Članak 3.

4.10.2. Stanje i pritisci Operateri su dužni utvrditi moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama. Ovisno o utvrđenim vrstama i količinama opasnih tvari područja postrojenja se dijele na: (1) viši razred postrojenja, (2) niži razred postrojenja i (3) postrojenja u kojima su opasne tvari prisutne u količinama manjima od graničnih vrijednosti. Temeljem obrađenih podataka u Izvješću o podacima iz baze Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari / Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) za 2020. godinu95 vidljivo je da u Međimurskoj županiji nema prijavljenih područja postrojenja višeg razreda. Tako je i najmanja količina opasnih tvari prijavljena u Međimurskoj županiji (1.978 t). Prijavom područja postrojenja Čateks d.d. kao obveznika Priloga II.A u Međimurskoj županiji u 2020. godini nema prijave područja postrojenja nižeg razreda. U poglavlju 4.12. u tablici (Tablica 4.12-1.) dani su podaci o količini i broju opasnih tvari obveznika Priloga II.A Uredbe na području Međimurske županije i s prijavljenim količinama ispod 1% donjih graničnim malih količina. Hlapivi organski spojevi (HOS): HOS je svaki organski spoj čija je početna točka vrelišta niža ili jednaka 250ºC, izmjerena pri standardnom tlaku od 101,3 kPa, odnosno hlapivi organski spojevi su organski spojevi, uključujući frakcije kreozota, čiji tlak pare iznosi 0,01 kPa ili više kod temperature od 293,15 K, ili spojevi koji imaju odgovarajuću hlapivost pod određenim uvjetima upotrebe. U postrojenjima u kojima se primjenjuju organska otapala dolazi do emisije HOS-a u okoliš.

Članak 3.

Neke od aktivnosti pri kojima dolazi do emisije HOS-a su tiskanje, proizvodnja drvenih i plastičnih laminata, lakirnice, kemijske čistionice, procesi premazivanja, ekstrakcija biljnog ulja i životinjske masti, rafinacija biljnog ulja i sl. U Tablici 4.10-1. dani su podaci o ukupno prijavljenim količinama hlapivih organskih spojeva u Županiji i broju prekoračenja graničnih vrijednosti emisija u razdoblje od 2017. do 2020. godine. 95 Izvor: Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/ OPVN) Tablica 4.10-1. Podaci o prijavljenim količinama hlapivih organskih spojeva i broj prekoračenja granične vrijednosti emisije za razdoblje 2017.-2021. godina u Međimurskoj županiji Broj Ukupna Ukupna prekoračenja emisija Godina količina granične HoS-eva (t/god) vrijednosti (t/god) emisije Aktivnosti 3.17. premazivanje metala, plastike, tekstila/, tkanine, folije i papira (ne i tiskanje s papirnatih valjaka na tkanine) 2017. 1.290,697 307,785 6 3.19. premazivanje metala, plastike, tekstila b/, tkanine, folije i papira (ne i tiskanje s papirnih valjaka na tkanine) – proces nanošenja premaza 6.1. Proizvodnja obuće 3.17. premazivanje metala, plastike, tekstila/, tkanine, folije i papira (ne i tiskanje s papirnatih valjaka na tkanine) 2018. 1.363,278 364,359 6 3.19. premazivanje metala, plastike, tekstila b/, tkanine, folije i papira (ne i tiskanje s papirnih valjaka na tkanine) – proces nanošenja premaza 6.1. Proizvodnja obuće Stranica 4174 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

3.17. premazivanje metala, plastike, tekstila/, tkanine, folije i papira (ne i tiskanje s papirnatih valjaka na tkanine) 2019. 1.452,405 430,096 7 3.19. premazivanje metala, plastike, tekstila b/, tkanine, folije i papira (ne i tiskanje s papirnih valjaka na tkanine) – proces nanošenja premaza 6.1. Proizvodnja obuće 3.17. premazivanje metala, plastike, tekstila/, tkanine, folije i papira (ne i tiskanje s papirnatih valjaka na tkanine) 2020. 1.493,317 408,006 7 3.19. premazivanje metala, plastike, tekstila b/, tkanine, folije i papira (ne i tiskanje s papirnih valjaka na tkanine) – proces nanošenja premaza 6.1. Proizvodnja obuće 3.17. premazivanje metala, plastike, tekstila/, tkanine, folije i papira (ne i tiskanje s papirnatih valjaka na tkanine) 2021. 1.467,448 295,599 6 3.19. premazivanje metala, plastike, tekstila b/, tkanine, folije i papira (ne i tiskanje s papirnih valjaka na tkanine) – proces nanošenja premaza 6.1. Proizvodnja obuće Izvor: Informacijski sustav zaštite zraka, baza podataka Emisije hlapivih organskih spojeva) http://iszz.azo.hr/hlap/rpte.html Slika 4.10-1. Podaci o prijavljenim količinama hlapivih organskih spojeva za razdoblje 2017.-2021. Postojane organske onečišćujuće tvari: Postojane organske onečišćujuće tvari (POPs) su kemijske tvari određenih toksičnih svojstava koje su otporne na fotolitičku, biološku i kemijsku razgadnju. POPs-ovi su postojani u okolišu duži vremenski period, imaju sposobnost prijenosa na velike udaljenosti, bioakumuliraju se u ljudskom i životinjskom tkivu i u hranidbenim lancima te imaju potencijalno značajne utjecaje na ljudsko zdravlje i okoliš. Problematika POPs obuhvaćena je Stockholmskom konvencijom, koja je usmjerena na smanjenje i sprječavanje ispuštanja spojeva ili grupe spojeva iz skupine POPs. POPs obuhvaća velik broj spojeva, koji se mogu razvrstati u četiri skupine: pesticidi, dioksini i furani, poliklorirani bifenili (PCB) i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), odnosno u skupine:

Članak 3.

- pesticidi – sredstva koja se koriste za zaštitu bilja od štetočina, suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama te štetnicima u urbanom okruženju, za zaštitu drva, tekstila i slično - industrijske kemikalije – sredstva koja se koriste za čišćenje i odmašćivanje u metalnoj, metaloprerađivačkoj i tekstilnoj industriji, usporivači gorenja, površinski aktivne tvari i drugo - nenamjerno nastali/proizvedeni (nusprodukti) – ispuštaju se u atmosferu iz procesa izgaranja goriva, ispuštaju se u atmosferu pri nepotpunom izgaranju goriva iz nepokretnih ili mobilnih izvora, te pri termičkoj obradi otpada. Stupanjem na snagu Stockholmske konvencije, u Republici Hrvatskoj više se ne koriste sljedeći organoklorni pesticidi: HCB, toksafen, endrin, aldrin, dieldrin, heptaklor, HCH, DDT, lindan, heksaklorbutadien, mireks i dikofol. Podaci o ispuštanjima POPs-ova u zrak, vodu i tlo te proizvodnji otpada koji sadrži PCB iz pojedinačnih izvora, sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ broj 87/15), prikupljaju se u bazu ROO. Procjena godišnjih emisija u zrak četiri grupe postojanih organskih spojeva - policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU), heksaklorocikloheksana (HCH), heksaklorobenzena (HCB), dioksina i furana (PCDD/PCDF) sastavni je dio godišnjih izvješća o emisijama onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske koje Repubika Hrvatska izrađuje kao stranka Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (LRTAP Konvencija) te Protokola Konvencije o zajedničkom praćenju i procjeni dalekosežnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u Europi (EMEP protokol).

Članak 3.

U izvještajnom razdoblju na području Međimurske županije nema prijavljenih emisija POPs-ova u zrak, vode i sustav javne odvodnje u Registar onečišćavanja okoliša. 4.10.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Dosadašnjim dokumentima na razini Međimurske županije kemikalije nisu razmatrane kao zasebna cjelina. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske i Nacionalni plan djelovanja za okoliš kao primarne ciljeve navode uspostavu integriranog sustava kemijske sigurnosti uključujući i integrirani informacijski sustav na državnoj razini. Iako takvi sustavi još nisu uspostavljeni, kao djelomičan odgovor na ciljeve postavljene navedenim dokumentima na razini države, nadležno Ministarstvo u sklopu Informacijskog sustava zaštite okoliša vodi odgovarajuće baze podataka i očevidnike. Cilj rada nadležnog Ministarstva je postizanje većeg stupnja razvijenosti sustava kemijske sigurnosti u odnosu na zaštitu okoliša i zdravlje ljudi s obzirom da su kemikalije rasprostranjene u zraku, tlu, vodi, sedimentu i u živim organizmima. Operateri s područja Međimurske županije redovno su dostavljali podatke o kemikalijama u odgovarajuće registre sukladno propisanim obvezama tijekom izvještajnog razdoblja. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4175 4.11. BUKA 4.11.1. Zakonska regulativa Zakonom o zaštiti od buke („Narodne novine”, broj 30/09., 55/13., 153/13., 41/16., 114/18.) utvrđene su mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući i smetanje bukom. Pratećim propisima regulirane su: najviše dopuštene razine buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, izrada karti buke radi utvrđivanja izloženosti buci, izrada akcijskih planova radi upravljanja bukom u okolišu, norme za emisiju buke uzrokovanu opremom za uporabu na otvorenom, te potreba za provedbom mjera za zaštitu od buke i način utvrđivanja uvjeta za neke djelatnosti.

Članak 3.

Dopuštene razine buke u vanjskom prostoru ovise o namjeni prostora te su propisane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04). Pravilnikom o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke („Narodne novine“ broj 75/09, 60/16, 117/18.) pobliže je propisana izrada strateških karti buke i akcijskih planova. Strateška karta buke namijenjena je cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci od različitih izvora buke (prometa, industrije, objekata za šport i rekreaciju) te zaštita područja posebno osjetljivih na buku (bolnice, škole, vrtići, tiha područja i sl.). Akcijski planovi izrađuju se radi upravljanja bukom okoliša te sadrže mjere zaštite od buke. Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, obvezu izrade strateške karte buke i donošenja akcijskog plana imaju naseljena područja koja imaju više od 100.000 stanovnika te vlasnici odnosno koncesionari: industrijskih područja, glavnih cesta s više od 3.000.000 prolaza vozila godišnje, glavnih željezničkih pruga s više od 30.000 prolaza vlakova godišnje i glavnih zračnih luka s više od 50.000 operacija (uzlijetanja ili slijetanja) godišnje. Akcijski planovi moraju biti doneseni, odnosno usvojeni od strane izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članova društva koji zastupaju trgovačka društva i/ili ravnatelja ustanova. Strateške karte buke i akcijski planovi sastavni su dio Informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i čine stručnu podlogu za izradu prostornih planova i u postupku strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš. Strateške karte buke i akcijski planovi dostavljaju se Ministarstvu nadležnom za zdravstvo u petogodišnjim ciklusima.

Članak 3.

Jedinice lokalne samouprave odlukama omogućavaju održavanje javnih manifestacija ili odobravaju registriranim ugostiteljskim objektima uporabu elektroakustičkih uređaja na otvorenom prostoru nakon 24 sata. Nadzor nad prethodno navedenim odlukama i aktima u nadležnosti je Komunalnih redarstva tih jedinica lokalne samouprave koji poduzimaju upravne i prekršajne mjere. Uz Zakon o zaštiti od buke, pitanje buke regulirano je i propisima koji uređuju zaštitu okoliša, zaštitu na radu te prostorno uređenje i gradnju. Zaštita od buke, kao i zaštita okoliša u cjelini, postiže se u okviru integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja kako je uređeno Uredbom o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“ broj 8/14, 5/18). 4.11.2. Stanje i pritisci Buka u okolišu izazvana je ljudskom aktivnošću. Na području Međimurske županije izvori buke su: cestovni promet, željeznički promet, riječni promet, zračni promet, industrijski pogoni i postrojenja te gospodarske aktivnosti, no izvori buke mogu biti i sportski, rekreacijski i ugostiteljski sadržaji. Stanje buke na nekom području prikazuje se kartama buke s indikatorima buke za koje su propisane dopuštene vrijednosti. Strateške karte buke prikazuje zasebni ili ukupni utjecaj sljedećih izvora buke: cestovnog, pružnog i zračnog prometa te industrijskih pogona i postrojenja, a kao indikatori buke koriste se: indikator buke za dan-večer-noć (Lden) kojim se procjenjuje ukupno smetanje bukom i indikator noćne buke (Lnight) namijenjen za procjenu poremećaja sna. Strateška karta buke namijenjena je cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci od različitih izvora buke i osnovni je instrument u upravljanju bukom okoliša koji omogućava izradu akcijskih planova za snižavanje razina buke od postojećih izvora, omogućava učinkovitije prostorno planiranje, planiranje zaštite postojećih prostora od izvora buke te provedbu akustičkog planiranja.

Članak 3.

S obzirom da se strateške karte buke izrađuju za naseljena područja s više od 100.000 stanovnika na području Međimurske županije, nema gradova koji su u obvezi izrade strateške karte buke i donošenja akcijskog plana za naseljeno područje. 4.11.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Na prostoru Međimurske županije nema većih i značajnijih industrijskih područja tako da buka od takvih izvora nije značajna i dominantno je vezana uz blizinu prometnica (cestovnih i željezničkih) te blizinu manjih industrijskih objekata. Međutim, emisije buke su neizbježna popratna pojava vezana uz gospodarski razvoj pa time i razvoj prometne infrastrukture, industrije i komunalnog gospodarstva. Taj očekivani razvoj svakako je praćen povećanim pritiskom prometa na stanje razina buke u prostoru pa time i moguće povećanje izloženosti buci kako u smislu povećanja broja ljudi izloženih prekomjernim i neprihvatljivim razinama buke. Razine emisija buke prometa direktno ovise o stanju prometnica, prometne opterećenosti, brzinama s kojima se vozila kreću kao i o stanju vozila koja njima prometuju. U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, lokacijske dozvole, građevinske dozvole ili uporabne dozvole, prema posebnom propisu, Ministarstvo nadležno za zaštitu od buke sudjeluje u utvrđivanju uvjeta, odnosno potvrđivanja ispunjenosti uvjeta zaštite od buke. Ako za obavljanje djelatnosti nije potrebna građevina, tijelo državne uprave nadležno za utvrđivanje minimalno-tehničkih uvjeta i drugih propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti ne može izdati rješenje o ispunjavanju tih uvjeta ako Ministarstvo rješenjem ne utvrdi da su provedene mjere zaštite od buke. Za djelatnost ugostiteljstva i trgovine prije ishođenja rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta mora se ishoditi rješenje Ministarstva zdravstva da su ispunjeni uvjeti zaštite od buke.

Članak 3.

Tijekom izvještajnog razdoblja, gospodarski subjekti s područja Međimurske županije koji su ishodili okolišne dozvole provodili su mjere zaštite od buke i program praćenja buke na način kako je propisano njihovim okolišnim dozvolama. 4.12. UPRAVLJANJE RIZICIMA I NESREćAMA 4.12.1. Zakonska regulativa Regulatorni okvir koji se odnosi na upravljanje rizikom obuhvaća niz propisa koji uređuju zaštitu okoliša, sustav civilne zaštite / zaštita i spašavanje, kemikalije, promet i drugo. Stranica 4176 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Propisi s područja zaštite okoliša utvrđuju popis vrsta opasnih tvari; način utvrđivanja količina, granične količine i kriterije prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne. Vrste opasnih tvari i granične količine određene su Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“ broj 44/14., 31/17. i 45/17.). Operateri su dužni utvrditi moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama. Ovisno o utvrđenim vrstama i količinama opasnih tvari područja postrojenja dijele se na: (1) viši razred postrojenja, (2) niži razred postrojenja i (3) postrojenja u kojima su opasne tvari prisutne u količinama manjima od graničnih. Viši razred postrojenja označava područje postrojenja u kojem su opasne tvari prisutne u količinama jednakim ili iznad graničnih velikih količina određenih Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari. Niži razred postrojenja označava područje postrojenja u kojem su opasne tvari prisutne u količinama jednakim ili iznad graničnih malih količina i ispod graničnih velikih količina.

Članak 3.

S ciljem sprječavanja velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, operateri u čijem su području postrojenja prisutne opasne tvari obvezni su poduzeti preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš. Ovisno o utvrđenim vrstama i količinama opasnih tvari propisane su obveze obavješćivanja o opasnim tvarima i izrade odgovarajuće dokumentacije. Podaci o utvrđenim količinama prisutnih opasnih tvari dostavljaju se u Registar postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari. Operateri postrojenja nižeg razreda dužni su izraditi Politiku sprječavanja velikih nesreća, operativni plan sukladno propisima koji uređuju civilnu zaštitu / zaštitu i spašavanje te dati na uvid akte za provedbu prostornih planova i akte za gradnju u smislu utvrđivanja rizika izazivanja domino efekta. Operateri postrojenja višeg razreda dužni su uz dokumente koje moraju izraditi operateri postrojenja nižeg razreda izraditi i Izvješće o sigurnosti. Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša određuje područja postrojenja ili grupe područja postrojenja u kojima, zbog njihove blizine ili prisutnosti opasnih tvari, vjerojatnost ili posljedice velike nesreće mogu biti veće - područja s opasnosti od domino efekta. Ako su opasne tvari prisutne u količinama većima od 1% od malih graničnih količina, a manjima od graničnih malih količina, osim obveze dostave podataka o opasnim tvarima u Registar postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari, operateri su dužni postupati prema zahtjevima propisa kojima se uređuje civilna zaštita / zaštita i spašavanje.

Članak 3.

Sukladno propisima s područja zaštite okoliša, ustrojen je Očevidnik prijavljenih velikih nesreća kao središnji izvor informacija u Republici Hrvatskoj o velikim nesrećama koje su nastale prilikom obavljanja djelatnosti u postrojenjima u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari u smislu Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari. Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15., 118/18., 31/20. i 20/21.) rizik se definira kao odnos posljedice nekog događaja i vjerojatnosti njegovog izbijanja. Sukladno propisima koji uređuju civilnu zaštitu jedinice regionalne (područne) samouprave i jedinice lokalne samouprave dužne su između ostalog donijeti procjenu rizika od velikih nesreća i plan djelovanja civilne zaštite. Procjenu rizika od velikih nesreća nisu dužne donositi jedinice lokalne samouprave u kojima nema izraženih rizika od velikih nesreća. Jedinice područne (regionalne) samouprave donose i vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari, u roku od godine dana od dana primitka odluke ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša o obvezi izrade vanjskog plana za postrojenje ili industrijsku zonu. Pravne osobe koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari dužne su izraditi procjene rizika i operativne planove te dostaviti nadležnim tijelima podatke za izradu njihovih procjena rizika, planova djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana zaštite i spašavanja. Zakon o kemikalijama („Narodne novine“ broj 18/13., 115/18., 37/20.) i njegovi provedbeni propisi određuju niz uvjeta koji se odnose na proizvodnju, skladištenje i korištenje kemikalijama s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi te zaštite okoliša od štetnog djelovanja kemikalija.

Članak 3.

Zakon o prijevozu opasnih tvari („Narodne novine“ broj 79/07., 70/17.) propisuje, između ostalog uvjete za prijevoz opasnih tvari u pojedinim granama prometa i obveze osoba koje sudjeluju u prijevozu opasnih tvari. Obveznici ishođenja vodopravne dozvole za ispuštanje ili okolišne dozvole te isporučitelji vodnih usluga za onečišćenje voda koje je poteklo iz komunalnih vodnih građevina ili je prvotno nastupilo u komunalnim vodnim građevinama dužni su izraditi operativne planove mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda. Po potrebi se primjenjuju Operativni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda Hrvatskih voda i Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda („Narodne novine“ broj 5/11.). Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora utvrđuje postupke i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za reagiranje na iznenadna onečišćenja mora radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja. 4.12.2. Stanje i pritisci Sukladno čl. 12. Pravilnika o Registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o Očevidniku prijavljenih velikih nesreća izrađeno je Izvješće o podacima iz baze Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari / Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) za 2020. godinu koje je kao i prethodna izvješća, dostupno na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja96. Temeljem obrađenih podataka u Izvješću vidljivo je da se nakon četverogodišnjeg perioda s relativno ustaljenim brojem Seveso područja postrojenja, broj područja postrojenja u RH 2020. godine smanjuje. Navedeno je posljedica zatvaranja pojedinih postrojenja te promjene kategorije obveznika uslijed smanjenja količina opasnih tvari. U Međimurskoj županiji nema prijavljenih područja postrojenja nižeg i višeg razreda.

Članak 3.

Tako je i najmanja količina opasnih tvari prijavljena u Međimurskoj županiji (1.978 t). Područja postrojenja višeg razreda Prema Izvješću u Međimurskoj županiji nema prijava područja postrojenja višeg razreda u periodu 2009.-2019. Područja postrojenja nižeg razreda 96 Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja: http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/ dokumenti/022_reg_oneciscivaca/Izvjesca/ Izvje%C5%A1%C4%87e%20RPOT_2020_final.pdf 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4177 Prijavom područja postrojenja Čateks d.d. za područje postrojenja Čateks d.d. kao obveznika Priloga II.A u Međimurskoj županiji u 2020. godini nema prijave područja postrojenja nižeg razreda. U sljedećoj tablici (Tablica 4.12-1.) dani su podaci o količini i broju opasnih tvari obveznika Priloga II.A Uredbe na Red. Naziv operatera području Međimurske županije i s prijavljenim količinama ispod 1% donjih graničnim malih količina. Tablica 4.12-1. Podaci o količini i broju opasnih tvari (t) obveznika Priloga II.A Uredbe Međimurske županije i s prijavljenim količinama ispod 1% donjih graničnim malih količina Broj Ukupna Naziv područja postrojenja NKD opasnih br. Betaplast, proizvodnja i trgovina na veliko i 1. količina (t) tvari ŠLJUNČARA TOTOVEC 08.12 1 20,00 malo d.o.o. 2. CRODUX DERIVATI DVA d.o.o. BS Čakovec jug 47.30 3 165,70 Čakovečki mlinovi, dioničko društvo za 3. proizvodnju i promet prehrambenih proizvoda, RJ Pekara Čakovec 10.71 1 - Čakovec* ČATEKS, dioničko društvo za proizvodnju 4. tkanine, umjetne kože, kućanskog rublja i ČATEKS d.d. 13.92 22 74,43 proizvoda za šport i rekreaciju EKO MEĐIMURJE dioničko društvo za 5.

Članak 3.

EKO MEĐIMURJE d.d. 25.11 5 98,25 energetiku, keramiku i opremu FERRO-PREIS društvo s ograničenom 6. odgovornošću za proizvodnju lijevanih, FERRO-PREIS D.O.O. 24.51 3 35,15 kovanih i prešanih metalnih proizvoda 7. INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. BP Donja Dubrava 47.30 2 76,99 8. INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. BP Mursko Središće 47.30 2 147,63 9. INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. BP Štrigova 10. INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. 47.30 2 122,88 BP Čakovec-Novakova 47.30 2 178,43 BP Čakovec-Zrinsko 11. INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. 47.30 2 107,79 Frankopanska 12. INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. BP Prelog 13. INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. BP Goričan 14. KOKA d.d. 47.30 2 99,64 47.30 3 158,79 KOKA d.d. Farma 21 01.47 1 28,00 Mesna industrija-Vajda, dioničko društvo 15. Klaonica i prerada 10.13 1 8,00 Čakovec MIDI društvo s ograničenom odgovornošću za 16. PROIZVODNA HALA AKZ 25.11 1 4,00 bravariju i plastiku 17. PETROL d.o.o. BP Pušćine 18. PETROL d.o.o. BP Prelog 19. PETROL d.o.o. 46.71 4 225,54 46.71 2 86,35 BP Sveti Križ 46.71 4 222,14 PROIZVODNJA PG društvo s ograničenom 20. Proizvodnja PG 15.20 21 6,29 odgovornošću za proizvodnju i usluge Radionica željezničkih vozila Čakovec, Radionica željezničkih vozila 21. društvo s ograničenom odgovornošću 30.20 15 9,09 Čakovec d.o.o. 22. TEGRA d.o.o. PC MEHANIZACIJA 42.11 4 43.30 23. TEGRA d.o.o. Asfaltna baza Ivanovec 42.11 1 25.00 Područja postrojenja s prijavljenim količinama ispod 1% donjih graničnim malih količina “AUTO-PFEIFER” AUTOLIMARIJA, “AUTO-PFEIFER 1. SREĆKO PFEIFER, ŠTRIGOVA 33 45.20 4 0,15 AUTOLIMARIJA” Čakovečki mlinovi, dioničko društvo za 2. proizvodnju i promet prehrambenih proizvoda, RJ Zajednički poslovi 10.61 1 - Čakovec* HILDING CROATIA društvo s ograničenom 3. HILDING CROATIA d.o.o. 31.03 1 0,05 odgovornošću za proizvodnju MURAPLAST društvo s ograničenom 4. odgovornošću za proizvodnju i preradu MURAPLAST 22.21 3 48,00 plastičnih masa Stranica 4178 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

Red. Naziv operatera Broj Ukupna Naziv područja postrojenja NKD opasnih br. TMT društvo s ograničenom odgovornošću 5. za proizvodnju industrijske opreme i preradu Čakovec metala *zatražena tajnost podatka U izvještajnom razdoblju nije bilo velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.97 4.12.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera U izvještajnom razdoblju operateri postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari, sukladno količinama opasnih tvari prisutnih unutar područja postrojenja, odnosno sukladno obvezama prema zakonskoj regulativi (Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“ broj 44/14., 31/17. i 45/17.) i Pravilniku o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja („Narodne novine“ broj 49/17.)), izradili su propisane dokumente (operativne planove, procjene rizika) ili ih ažurirali sukladno nastalim promjenama u postrojenju. U izvještajnom razdoblju za područje Međimurske županije doneseni su sljedeći dokumenti: - Procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije, ožujak 2019. - Procjena rizika, travanj 2021. - Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Međimurske županije za razdoblje 2020. - 2024. godine - Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Međimurske županije za 2019. godinu. Također, od jedinice lokalne samouprave u izvještajnom razdoblju Grad Čakovec je donio Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Čakovca za 2021. godinu s trogodišnjim financijskim učincima, 2020.

Članak 3.

5. INTEGRIRANE I oPćE TEME ZAŠTITE oKoLIŠA I oDRŽIVoG RAZVITKA 5.1. DoKUMENTI oDRŽIVoG RAZVITKA I ZAŠTITE oKoLIŠA Pokazatelj politike zaštite okoliša u Županiji jesu usvojeni i provedeni dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša koje nalaže Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18., 118/18.). Oni su ujedno odgovor društva na problematiku zaštite okoliša u Županiji, odnosno predstavljaju smjer u kojem se društvo razvija u odnosu na principe zaštite okoliša i održivog razvoja na nacionalnoj razini. Prema Zakonu o zaštiti okoliša praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša. Informacijski sustav zaštite okoliša uspostavlja se sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i/ili pojedinim sastavnicama okoliša, odnosno opterećenjima te u svrhu izrade i praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša kao i drugih dokumenata koji se takvima podrazumijevaju u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša. 97 Izvor: Očevidnik prijavljenih velikih nesreća količina (t) tvari 28.99 4 0,80 Informacijski sustav sadrži podatke i informacije o stanju okoliša, opterećenjima i utjecajima na okoliš te odgovorima društva. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zaduženo je za uspostavu, vođenje i razvoj Informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO) i Informacijskog sustava zaštite prirode (ISZP).

Članak 3.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13., 15/18., 14/19., 127/19.) Informacijski sustav zaštite prirode je informacijski sustav koji objedinjava stručne i znanstvene podatke o bioraznolikosti i zaštiti prirode, a osobito podatke o divljim vrstama, stranim invazivnim vrstama, stanišnim tipovima i ekološkim sustavima, zaštićenim i ekološki značajnim područjima, područjima ekološke mreže, georaznolikosti, speleološkim objektima te druge relevantne stručne i znanstvene podatke. Prema Uredbi o Informacijskom sustavu zaštite okoliša („Narodne novine“ broj 68/08.) Informacijski sustav zaštite okoliša strukturiran je u četiri temeljne skupine koje uključuju: sastavnice okoliša, pritiske na okoliš, utjecaj na zdravlje ljudi i sigurnost te odgovore društva. Ove se skupine razvrstavaju na tematska područja i potpodručja za koja se uspostavlja informacijski sustav kao dio cjelovitoga Informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske. Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ broj 87/15., 03/22.) propisuje se obvezni sadržaj i način vođenja registra onečišćavanja okoliša obveznici dostave podataka u ROO, način, metodologija i rokovi prikupljanja i dostavljanja podataka o emisijama odnosno ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u okoliš i otpadu, podaci o onečišćivaču, operateru postrojenja, organizacijskoj jedinici u sastavu onečišćivača, rok i način obavještavanja javnosti, način provjere i osiguranja kvalitete podataka koji se dostavljaju i vode u registru, rok čuvanja očevidnika iz kojih su dostavljeni podaci, obavljanje stručnih poslova vođenja Registra onečišćavanja okoliša (u nastavku: ROO) te druga pitanja s tim u vezi. Podaci se unose u digitalnu bazu te dostavljaju nadležnom uredu u županiji do 31. ožujka tekuće godine za prošlu godinu.

Članak 3.

Baza sadrži dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša – strategije, planove, programe i izvješća, kao i ostale dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša, što u širem smislu podrazumijeva dokumente koji su doneseni prema propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja. U izvještajnom razdoblju doneseni su sljedeći dokumenti održivog razvitka i drugi strateški važni dokumenti Međimurske županije: - Razvojna strategija Međimurske županije do 2020. godine („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 14/17 – Odluka o donošenju Razvojne strategije Međimurske županije do 2020. godine i 7/20 – Odluka o produljenju važenja Razvojne strategije Međimurske županije do 2020. godine) - Masterplan razvoja turizma Međimurske županije do 2020. godine, studeni 2017. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4179 - Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2017. do 2019. godine - Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske županije za razdoblje od 2020. do 2022. godine - Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2018. godinu na području Međimurske županije - Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom i objedinjena izvješća jedinica lokalne samouprave za 2020. godinu na području Međimurske županije - Procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije, ožujak 2019. - Procjena rizika, travanj 2021. - Operativni plan razvoja cikloturizma Međimurske županije do 2020., prosinac 2017.

Članak 3.

5.2. INSTRUMENTI ZAŠTITE oKoLIŠA Instrumenti zaštite okoliša su djelatnosti, mjere i druge aktivnosti kojima subjekti zaštite okoliša djeluju u cilju postizanja uravnoteženog i održivog razvitka. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša kao nadležno upravno tijelo Županije na različite načine sudjeluje u primjeni gotovo svih navedenih instrumenata. Instrumenti zaštite okoliša propisani su Zakonom o zaštiti okoliša: 1. standardi kakvoće okoliša i tehnički standardi zaštite okoliša, 2. strateška procjena utjecaja strategije, plana i programa na okoliš, 3. procjena utjecaja zahvata na okoliš, 4. okolišna dozvola, 5. sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, 6. prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša, 7. prekogranični utjecaj strategije, plana i programa, zahvata i postrojenja na okoliš te 8. mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš. Uz primjenu pojedinih instrumenata, izuzetno je važno prepoznati i uvažiti njihovu međusobnu povezanost i uvjetovanost, a neophodno je osigurati i prostor za uključivanje i sudjelovanje javnosti. Standardi kakvoće okoliša i tehnički standardi zaštite okoliša Prema članku 61. Zakona o zaštiti okoliša, standardi kakvoće okoliša koji sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okoliša i za osobito vrijedne, osjetljive ili ugrožene područne cjeline određuju se zakonom, a ako nisu određeni zakonom, propisuje ih uredbom Vlada, odnosno ministar nadležan za pojedinu sastavnicu okoliša pravilnikom.

Članak 3.

Standardi kakvoće okoliša za pojedinu lokaciju, mogu se odrediti u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno u postupku izdavanja okolišne dozvole za postojeće postrojenje. Njima se mogu propisati postupak i rokovi za postizanje standarda zaštite okoliša i moguća odstupanja standarda kakvoće okoliša. U izvještajnom razdoblju u okviru pružanja pravne pomoći nadležnom Ministarstvu u provedbi nadzora nad ispunjavanjem standarda zaštite okoliša EU za potrebe isplate nepovratnih sredstava korisnicima IPARD programa, u izvještajnom razdoblju obavio je 31 nadzor (Tablica 5.2-1.). Tablica 5.2-1. Broj obavljenih nadzora nad ispunjavanjem standarda zaštite okoliša EU za potrebe isplate nepovratnih sredstava korisnicima IPARD programa Godina 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Broj nadzora 2 6 12 9 2 Strateška procjena utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (SPUo) Postupak strateške procjene utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu: SPUO) propisan je Zakonom o zaštiti okoliša, Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš („Narodne novine“ broj 3/17.) te Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine“ broj 64/08.). Prema članku 62., stavak 1. Zakona o zaštiti okoliša strateška procjena utjecaja na okoliš je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. Prema članku 63. Zakona o zaštiti okoliša strateška procjena obvezno se provodi za:

Članak 3.

- strategije, planove i programe, njihove izmjene i dopune, uključujući i one čija se provedba financira iz sredstava Europske unije, a koji se donose na državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnog gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno procjeni utjecaja na okoliš; - strategije, planove i programe za koje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode utvrdi da mogu imati značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu. Za strategije, planove i programe za koje se obvezno provodi strateška procjena obvezna je i provedba odgovarajuće ocjene prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode. Postupak strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene za strategiju, plan i program provodi nadležno tijelo za područje za koje se strategija, plan ili program donosi, u suradnji s Ministarstvom, odnosno nadležnim upravnim tijelom za zaštitu okoliša u županiji. Prema članku 67. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša tijelo zaduženo za izradu strategije, plana ili programa dužno je prije započinjanja postupka izrade strategije, plana ili programa ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji o potrebi provedbe postupka ocjene, odnosno strateške procjene sukladno članku 66. stavak 1. Zakona o zaštiti okoliša.

Članak 3.

Prema članku 67. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša u postupku strateške procjene osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti na način propisan ovim Zakonom i Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine“ broj 64/08). Zahtjeve i kriterije za provedbu ocjene o potrebi strateške procjene i provedbu strateške procjene određuje Uredba o Stranica 4180 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš („Narodne novine“ broj 03/17). U izvještajnom razdoblju na području Međimurske županije provedena su dva postupka strateške procjene i to: Strateška procjena utjecaja na okoliš za II. izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije i Strateška procjena utjecaja na okoliš Razvojne strategije Međimurske županije. Tablica 5.2-2. Broj provedenih postupaka strateške procjene u izvještajnom razdoblju Godina 2017 2018 2019 2020 2021 Broj 1 - 1 - Mišljenja/očitovanja o potrebi OSPUO/SPUO/OPUO/PUO U izvještajnom razdoblju na području Međimurske županije izdano je 148 mišljenja o potrebi provedbe postupka ocjene odnosno strateške procjene te je izdano 52 mišljenja o potrebi provedbe postupka ocjene odnosno procjene utjecaja zahvata na okoliš. U sljedećim tablicama (Tablica 5.2-3. i Tablica 5.2- 4.) dan je broj izdanih mišljenja u izvještajnom razdoblju na području Međimurske županije. Tablica 5.2-3. Broj izdanih mišljenja o potrebi provedbe OSPUO/SPUO Godina 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

Članak 3.

Broj 30 40 27 28 23 Tablica 5.2-4. Broj izdanih mišljenja o potrebi provedbe OPUO/PUO Godina 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Broj 14 10 1 18 9 Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUo) Procjena utjecaja zahvata na okoliš (u daljnjem tekstu: PUO) procjena utjecaja zahvata na okoliš mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš temeljem njihove prirode, veličine ili lokacije i propisana je Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14., 3/17). PUO mora osigurati ostvarenje načela predostrožnosti, što se postiže prilagođavanjem namjeravanog zahvata prihvatnom kapacitetu okoliša u nekom području. Postupak se provodi prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koje izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno. Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš ili se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, kao i nadležnost postupanja utvrđeni su Prilozima I., II. i III. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Za zahvate iz nadležnosti Županije prema Prilogu III. Uredbe, nadležno upravno tijelo provodi postupke ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i procjene utjecaja na okoliš, a u okviru tih postupaka provodi i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu prema Zakonu o zaštiti prirode. Ako za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, temeljem provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, rješenje može sadržavati i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša utvrđenim elaboratom zaštite okoliša. Za zahvate za koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša određena obveza procjene utjecaja na okoliš, prethodna ocjena obavlja se prije pokretanja postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Članak 3.

U nastavku je dan broj izdanih rješenja nakon provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš (Tablica 5.2-5.), broj provedenih postupaka prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Tablica 5.2-6.) i broj provedenih javnih rasprava u postupcima procjene utjecaja na okoliš u okviru pružanja pravne pomoći nadležnom Ministarstvu (Tablica 5.2-7.). Tablica 5.2-5. Broj izdanih rješenja nakon provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš Godina 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Broj 9 3 2 2 3 Tablica 5.2-6. Broj provedenih postupaka prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu Godina 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Broj 9 9 8 15 17 Tablica 5.2-7. Broj provedenih javnih rasprava u postupcima procjene utjecaja na okoliš u okviru pružanja pravne pomoći nadležnom Ministarstvu Godina 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Broj - - 1 2 1 okolišna dozvola Provedba postupka ishođenja okolišne dozvole propisana je Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“ broj 8/14, 5/18).98 Prema članku 95. stavku 1. Zakona o zaštiti okoliša okolišna dozvola izdaje se s ciljem cjelovite zaštite okoliša putem integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja, kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša i uvjeti za sprječavanje značajnog onečišćenja okoliša zbog industrijskih aktivnosti. Obveznici ishođenja okolišne dozvole određeni su Uredbom o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“ broj 8/14., 5/18.). Pravila po kojima se izdaju integrirane dozvole bazirana su na konceptu primjene najbolje raspoložive tehnike (NRT, engl. Best Available Techniques, BAT) u pojedinom industrijskom sektoru s ciljem postizanja visokog stupnja zaštite okoliša.

Članak 3.

Okolišna dozvola izdaje se za postrojenja u kojima se obavljaju i na postrojenja u kojima će se nakon izgradnje, odnosno rekonstrukcije i puštanja u redoviti rad postrojenja obavljati djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more. Postupak utvrđivanja okolišne dozvole za nova postrojenja i za rekonstrukcije postojećih provodi se najkasnije prije početka rada novog postrojenja ili puštanja u pogon rekonstrukcije postrojenja. U postupku izdavanja okolišne dozvole nadležno Ministarstvo osigurava informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti na svojim stranicama: https://mingor. gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug-rada/uprava-za- 98 Donošenjem navedenih propisa postupak je uređen i usklađen s odredbama Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja). 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4181 procjenu-utjecaja-na-okolis-i-odrzivo-gospodarenjeotpadom-1271/okolisna-dozvola/1452. Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari Odredbe Zakona o zaštiti okoliša o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari odnose se na područja postrojenja u kojima ili putem kojih se, obavljanjem djelatnosti operatera, opasne tvari: proizvode; prerađuju; skladište; nastaju kao nusproizvod u proizvodnji proizvoda; koriste kao sirovine u proizvodnji, odnosno tehnološkom procesu; transportiraju unutar područja postrojenja i/ili odlažu u svrhu proizvodnog procesa; odnosno mogu nastati prilikom velike nesreće (u daljnjem tekstu: prisutne su).

Članak 3.

Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, opisano je i dano u poglavlju 4.12. Upravljanje rizicima i nesrećama. Temeljem obrađenih podataka u Izvješću vidljivo je da u Međimurskoj županiji nema prijavljenih područja postrojenja nižeg i višeg razreda. Tako je i najmanja količina opasnih tvari prijavljena u Međimurskoj županiji (1.978 t). U istom poglavlju 4.12. dani su podaci o količini i broju opasnih tvari obveznika Priloga II.A Uredbe Međimurske županije i s prijavljenim količinama ispod 1% donjih graničnim malih količina. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša Člankom 133. Zakon o zaštiti okoliša propisuje da se ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja posljedica onečišćenja uzimaju u obzir pri izradi prostornih planova i pri donošenju odluka u skladu s propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova postrojenja odnosno područja postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i stambena područja. Poslovi prostornog planiranja obuhvaćaju osobito poslove u svezi s izradom i provedbom prostornih planova, dostave i analize podataka te obavljanje povjerenih poslova sukladno posebnim propisima o cestama, dok pravni i opći poslovi obuhvaćaju osobito poslove vezane za proučavanje problematike djelatnosti prostornog uređenja i graditeljstva, izrade i provedbe prostornih planova, poslove pripreme analitičkih i drugih stručnih materijala o pitanjima iz područja rada Upravnog odjela, administrativno-tehničke poslove uredskog poslovanja i arhive te druge upravne i stručne poslove iz propisima utvrđene nadležnosti Županije u okviru djelokruga rada Upravnog odjela.

Članak 3.

U izvještajnom razdoblju Skupština Međimurske županije donijela je Odluku o III. izmjenama i dopunama Prostornog plana Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/01., 8/01., 23/10., 3/11. i 7/19.). Prekogranični utjecaj strategije, plana i programa, zahvata i postrojenja na okoliš Ako planirani zahvat može imati utjecaj na okoliš preko državnih granica, sukladno ESPOO konvenciji („Narodne novine“, broj 06/96.) provode se prekogranične konzultacije. Kada nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u postupku strateške procjene procijeni da bi provedba strategije, plana ili programa mogla znatnije utjecati na okoliš i/ili zdravlje ljudi druge države, o tome će radi provedbe postupka iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo. U izvještajnom razdoblju nije bilo zahtjeva. Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje Zakonom o zaštiti okoliša nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, a za koje je, radi ispunjenja ugovornih obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima i radi provedbe postupaka prema posebnim zakonima i propisima te u drugim slučajevima potrebno utvrditi prihvatljivost zahvata s obzirom na utjecaj na okoliš, određuju se elaboratom zaštite okoliša. Ministarstvo, na zahtjev nositelja zahvata, po obavljenoj provjeri sadržaja elaborata u odnosu na namjeravani zahvat i pozitivnom nalazu glede prihvatljivosti zahvata s obzirom na utjecaj na okoliš, izdaje potvrdu da su mjere određene elaboratom sukladne načelima zaštite okoliša uređenim Zakonom o zaštiti okoliša.

Članak 3.

Iznimno, nadležno upravno tijelo u županiji, može izdati potvrdu/mišljenje ukoliko je ta obveza utvrđena radi ispunjenja obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima i radi provedbe postupaka prema posebnim zakonima i propisima. U izvještajnom razdoblju nadležno upravno tijelo u županiji nije imalo takvih zahtjeva. 5.3. PRAćENJE STANJA oKoLIŠA Praćenje stanja okoliša, prema članku 41. Zakona o zaštiti okoliša je sustavno praćenje kakvoće okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica. Praćenje stanja okoliša obuhvaća: - praćenje imisija odnosno kakvoće zraka, voda, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina, - praćenje onečišćenja okoliša odnosno emisija u okoliš, - praćenje utjecaja onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi, - praćenje proizvodnje otpada i gospodarenja otpadom, - praćenje utjecaja važnih gospodarskih sektora na sastavnice okoliša, - praćenje prirodnih pojava odnosno praćenje i nadziranje meteoroloških, hidroloških, erozijskih seizmoloških, radioloških i drugih geofizikalnih pojava, koje se provodi sukladno posebnom propisu, - praćenje stanja očuvanosti prirode, koje se provodi sukladno posebnom Propisu, - praćenje drugih pojava koje utječu na stanje okoliša. Praćenje stanja okoliša provodi se za područja utvrđena dokumentom u skladu sa strateškom procjenom, za zahvate za koje je to određeno procjenom utjecaja zahvata na okoliš, za sva postrojenja za koja je to određeno okolišnom dozvolom, te za područja na kojima je došlo do onečišćavanja okoliša ako onečišćivač nije poznat.

Članak 3.

Prema članku 41. stavku 5. Zakona o zaštiti okoliša nositelj zahvata, operater, nadležno upravno tijelo u županiji koji obavljaju praćenje stanja okoliša obvezni su podatke o mjerenjima emisija i imisija dostavljati Ministarstvu u pisanom i/ili elektroničkom obliku. Nadležna tijela javne vlasti i druge osobe ovlaštene za poslove praćenja stanja okoliša dužni su podatke redovito dostavljati u informacijski sustav zaštite okoliša u elektroničkom obliku bez naknade. Praćenje stanja okoliša se u izvještajnom razdoblju na području Međimurske županije provodilo sukladno propisima Stranica 4182 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. vezanim za zaštitu okoliša u cjelini kao i propisima koji se odnose na zaštitu pojedinih sastavnica okoliša i sektorska opterećenja, kako je opisano u poglavljima 3. i 4. Registar onečišćavanja okoliša (ROO) ROO je informacijski sustav koji uspostavlja, vodi i održava nadležno Ministarstvo, gdje obveznici prijavljuju podatke o ispuštanjima i/ili prijenosu onečišćujućih tvari u zrak, vodu i tlo te o nastanku odnosno gospodarenju otpadom. Sastavni dio ROO je baza podataka s pripadajućom aplikacijom za unos, verifikaciju, pregled, analizu i razmjenu podataka te preglednici koji javnosti omogućuju izravan pristup podacima. Pravni subjekti koji ne ispuštaju onečišćujuće tvari i ne obavljaju gospodarsku djelatnost nemaju obvezu dostavljati podatke u informacijski sustav kao ni subjekti koji proizvode otpad koji ne prelazi granične vrijednosti. Prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša, nadležno upravno tijelo nadležno je za vođenje i provjeru kvalitete podataka o emisijama u zrak, vode i količini nastalog otpada na razini cijele županije u ROO.

Članak 3.

Podatke dostavljene u Registar od strane obveznika provjerava i verificira nadležno upravno tijelo Županije te ih dostavlja nadležnom Ministarstvu do 15. svibnja tekuće godine. Pristup javnosti podacima prijavljenim u ROO sukladno odredbama spomenutog Pravilnika, osim podataka koji su klasificirani sukladno posebnom propisu o tajnosti podataka, osigurava se na mrežnoj stranici nadležnog Ministarstva putem preglednika, godišnjeg izvješća te na zahtjev stranaka, sukladno propisima o pravu javnosti na pristup informacijama. 5.4. INFoRMACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE oKoLIŠA Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o Informacijskom sustavu zaštite okoliša (“Narodne novine” broj 68/08.) uspostava, vođenje, razvijanje, koordiniranje i održavanje Informacijskog sustava zaštite okoliša glavna je zadaća i cilj nadležnog Ministarstva. Sukladno navedenoj Uredbi, Informacijski sustav zaštite okoliša Republike Hrvatske (ISZO) je niz međusobno povezanih elektroničkih baza podataka i izvora podataka o stanju i opterećenjima pojedinih sastavnica okoliša, prostornim obilježjima i drugim podacima i informacijama važnim za praćenje stanja okoliša na nacionalnoj razini. Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša tijela javne vlasti obvezna su, u ranoj fazi postupanja kada su sve mogućnosti otvorene, putem javnih obavijesti, oglasa ili drugih odgovarajućih sredstava, te elektroničkih medija, odnosno na primjeren način, obavijestiti javnost odnosno zainteresiranu javnost o: zaprimljenim zahtjevima nositelja zahvata, operatera;

Ostali akti u ovom izdanju (88)