Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 4141
Članak 3.
Na području Međimurske županije nalazi se 11 zaštićenih područja prirode (Slika 3.5-2.), i to u kategorijama zaštite kako slijedi: - regionalni park – Mura-Drava prvi je regionalni park u Republici Hrvatskoj, proglašen 10. veljače 2011. godine Predstavlja prirodni i kulturni identitet Međimurske županije te četiri nizvodne županije Republike Hrvatske (Varaždinska, Koprivničkokriževačka, Virovitičko-podravska i Osječkobaranjska). Ukupna površina Parka iznosi 87 448,70 ha od čega se na području Međimurske županije nalazi 16 980,34 hektara ili 19,42% površine Parka. Posebice su značajna vlažna staništa kao što su poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri, sprudovi i strme odronjene obale. U njima žive brojne rijetke i zaštićene vrste poput ribe piškur i crnke, bregunice, pčelarice, vodomara, štekavca, crne rode, vidre, dabra, jelenka, vretenaca, vodozemaca, gmazova, kockavice i mnoge druge. - značajni krajobraz – rijeka Mura obuhvaća pojas od rijeke Mure do granice naselja u zaleđu rijeke. U prostoru su posebice značajna vlažna staništa – poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri te sprudovi i strme odronjene obale. Prostor je to bogate ornitofaune i ihtiofaune te drugih ugroženih i rijetkih vrsta. Tu se također nalazi specifični krajobrazni sklop koji gradira od prirodnog prostora uz same rijeke prema kulturnom antropogenom krajobrazu u rubnim dijelovima s naseljima. Područje značajnog krajobraza većim je dijelom postalo sastavni dio Regionalnog parka Mura-Drava.
Članak 3.
- spomenik prirode – Vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe u Općini Sveti Juraj na Bregu. Bedekovićeve grabe potočna su dolina potoka Pleškovec te vrijedno stanište preko 80 biljnih vrsta te više od 60 vrsta danjih leptira poput zagasitog livadnog plavca (Phengaris nausithous), velikog livadnog plavca (Phengaris teleius), kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar) te danje medonjice (Euplagia quadripunctaria) zbog kojih su Bedekovićeve grabe dio prostorno većeg, europski važnog područja ekološke mreže Natura 2000 zvanog Međimurje (HR2001346) za četiri navedene vrste leptira. Aktivnost čovjeka na lokalitetu Bedekovićeve grabe od presudne je važnosti za očuvanje bioraznolikosti ovog područja. - spomenik prirode – pojedinačno stablo - Hrast lužnjak (Quercus robur) u Donjem Vidovcu je simbol divljine što je prije samo jednog stoljeća postojala na ovom području. Naime, prostore uz nizinske rijeke Muru i Dravu nekoć je pokrivala golema prašuma hrasta lužnjaka, no do današnjih dana u Međimurju su se održale samo skromne hrastove šume i malobrojna usamljena hrastova stabla. - spomenik parkovne arhitekture – Perivoj Zrinski u Čakovcu koji se sastoji od 1400 stabala i grmova na površini od 13,5 hektara te tako gradi prsten oko čakovečkog Starog grada. - spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo – Magnolija (Magnolia liliiflora) u Pribislavcu smještena je u dvorištu dvorca grofa Feštetića u Pribislavcu. - spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo - Javorolisna platana (Platanus x acerifolia) u Nedelišću koja je stara više od 300 godina te se smatra drugom najvećom platanom u Hrvatskoj.
Članak 3.
- spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo – Ginko (Ginkgo biloba) u Donjoj Dubravi - spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo – Tulipanovac (Liriodendron tulipifera) u Vučetincu - spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala – Dvije platane (Platanus x acerifolia) u Svetom Urbanu - spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala – Dvije glicinije (Wisteria sinensis) u Čakovcu Stranica 4142 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Slika 3.5-2. Kartografski prikaz zaštićenih područja prirode na području Međimurske županije prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) Postojeći pritisak na zaštićena područja prvenstveno se odnosi na potrebu izrade jedinstvenog Plana upravljanja Regionalnim parkom Mura - Drava za područje svih pet županija kroz koje prolazi. Naime, tek sinergijskim učinkom mjera zaštite predmetnog zaštićenog područja na kompletnoj površini, i to svih javnih ustanova koje upravljaju predmetnim područjem, moguće je osigurati održivost očuvanja regionalnog parka, posebice ugroženih akvatičnih staništa te potaknuti mjere revitalizacije i restauracije staništa. Nadalje, postojeći pritisci na zaštićena područja mogu se preslikati i s postojećih pritisaka na bioraznolikost, i to neadekvatna regulacija vodotoka, neodgovarajuće gospodarenje šumama, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i komasacija te alohtone invazivne vrste što negativno utječe na održivost zaštićenih područja akvatičnog karaktera tj.
Članak 3.
regionalnog parka i značajnog krajobraza. Također, posebice je važno naglasiti postojeće pritiske u vidu iskapanja drenažnih kanala te isušivanje vlažnih dijelova livada kao i nedostatka aktivnosti košnje i ispaše kojima se bitno negativno utječe na otvorena staništa livada i pašnjaka kao važnih staništa ugroženih vrsta leptira. U konačnici, niže se daje pregled nadzora zaštićenih područja tijekom izvještajnog razdoblja od strane Nadzorne službe Međimurska priroda - Javne ustanove za zaštitu prirode. Tijekom 2017. godine izvršen je ukupno 131 nadzor zaštićenih područja (91 nadzor Regionalnog parka Mura-Drava i Značajnog krajobraza Mura, 4 nadzora Spomenika prirode Bedekovićeve grabe, 11 nadzora SPA Perivoj Zrinski, 17 nadzora Spomenika prirode ili SPA – pojedinačnih stabala ili skupine stabala, 5 nadzora Ekološke mreže – Čep i 3 nadzora Ekološke mreže – Ribnjak Mačkovec). Temeljem tih nadzora utvrđeno je ukupno 11 prekršaja koji su proslijeđeni nadležnim službama na daljnje postupanje (7 slučaja odlaganja otpada izvan označenih odlagališta, 1 slučaj bespravne gradnje, 1 slučaj hvatanja strogo zaštićenih životinja, 1 slučaj nezakonite sječe šume i 1 slučaj ilegalne eksploatacije mineralnih sirovina). Tijekom 2018. godine izvršeno je ukupno 119 nadzora zaštićenih područja. U Regionalniom parku Mura-Drava i Značajnom krajobrazu Mura 75, Spomeniku prirode Bedekovićeve grabe 10, SPA Perivoj Zrinski 12, Spomenicima prirode ili SPA - pojedinačna stabla ili skupine stabala 14, Ekološkoj mreži – Čep 6 i Ekološkoj mreži - Ribnjak Mačkovec 2. Temeljem tih nadzora utvrđeno je ukupno 8 prekršaja koji su proslijeđeni nadležnim službama na daljnje postupanje (1 slučaj odlaganja otpada izvan označenih odlagališta, 2 slučajeva bespravne gradnje, 1 slučaj izazivanja požara, 1 slučaj nezakonite sječe šume, 1 slučaj vožnje izvan za to namijenjenih površina, 1 slučaj uništavanja informativne ploče i 1 slučaj bespravne prenamjene zemljišta). Tijekom 2019. godine izvršeno je ukupno 136 nadzora zaštićenih područja. U Regionalnom parku Mura-Drava i Značajnom krajobrazu Mura 82, Spomeniku prirode Bedekovićeve grabe 8, SPA Perivoj Zrinski 16, Spomenicima prirode ili SPA - pojedinačna stabla ili skupine stabala 5 i 25 nadzora izvan zaštićenih područja (npr.
Članak 3.
ozlijeđene strogo zaštićene vrste). Temeljem tih nadzora utvrđeno je ukupno 8 prekršaja koji su proslijeđeni nadležnim službama na daljnje postupanje (3 slučajeva odlaganja otpada izvan označenih odlagališta, 3 slučajeva bespravne gradnje, 1 slučaj nezakonite sječe šume, 1 slučaj nezakonitog crpljenja vode za navodnjavanje iz rukavca rijeke Mure). Prema vrstama nadzora, u 2019. godini izvršeno je 80 ciljanih nadzora, 36 redovnih nadzora i 20 nadzora po dojavama. Tijekom 2020. godine izvršeno je ukupno 106 nadzora zaštićenih područja. U Regionalnom parku Mura-Drava i Značajnom krajobrazu Mura 53 nadzora, Spomeniku prirode Bedekovićeve grabe 5, Spomeniku parkovne arhitekture Perivoj Zrinski 8, Spomenicima prirode ili SPA – pojedinačna stabla ili skupine stabala 12 i 28 nadzora izvan zaštićenih područja (npr. ozlijeđene strogo zaštićene vrste). Temeljem tih nadzora utvrđeno je ukupno 12 prekršaja koji su proslijeđeni nadležnim službama na daljnje postupanje (8 slučajeva odlaganja otpada izvan označenih odlagališta, 2 slučaja bespravne gradnje, 2 slučaja oštećivanja znaka ili informativne ploče). Tijekom 2021. godine izvršeno je ukupno 129 nadzora zaštićenih područja. U Regionalnom parku Mura-Drava i Značajnom krajobrazu rijeke Mure 80 nadzora, Spomeniku prirode Bedekovićeve grabe 12, Spomeniku parkovne arhitekture Perivoj Zrinski 14, Spomenicima prirode ili SPA - pojedinačna stabla ili skupine stabala 10 i 13 nadzora izvan zaštićenih područja (npr. ozlijeđene strogo zaštićene vrste). Temeljem tih nadzora utvrđeno je ukupno 26 prekršaja koji su procesuirani samostalno ili su proslijeđeni nadležnim službama na daljnje postupanje (11 slučajeva odlaganja otpada izvan označenih odlagališta, 3 slučaja bespravne gradnje, 6 slučajeva nepropisnog deponiranja zemlje ili materijala od iskopa kanalizacije – uništavanje staništa, 3 slučaja oštećivanja ili uništavanja znaka ili informativne ploče, 1 slučaj hvatanja strogo zaštićenih životinja, 1 slučaj vožnje izvan za to namijenjenih površina, 1 slučaj ispuštanja otpadnih voda).
Članak 3.
Na području Međimurske županije nalazi se 9 područja ekološke mreže (Slika 3.5-3.) prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ broj 80/19.): - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: HR2000364 Mura, HR2001346 Međimurje, HR2001347 Donje Međimurje, HR2001034 Mačkovec – Ribnjak, HR2000470 Čep – Nedelišće, HR2001307 Dravske akumulacije i HR5000014 Gornji tok Drave, - područja očuvanja značajna za ptice: HR1000013 Dravske akumulacije i HR1000014 Gornji tok Drave. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4143 PoDRUČJA o Slika 3.5-3. Kartografski prikaz područja ekološke mreže na području Međimurske županije prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ broj 80/19) Analizom SDF obrazaca područja ekološke mreže koja se nalaze na području Međimurske županije definirane su postojeće prijetnje, utjecaji i aktivnosti44. Predmetne postojeće prijetnje, utjecaji i aktivnosti navedene su niže tablično, i to za područja ekološke mreže značajna za vrste i stanišne tipove (Tablica 3.5-1.) te za područja ekološke mreže značajna za ptice (Tablica 3.5-2). Tablica 3.5-1. Postojeće prijetnje, utjecaji i aktivnosti područja ekološke mreže značajna za vrste i stanišne tipove 44 Reference list Threats, Pressures and Activities (IUCN- CMP, Salafsky i sur., 2007.) ČUVANJA ZNAČAJNA ZA VRSTE I STANIŠNE TIPoVE (PoVS)
Članak 3.
SKUPINE HR2001347 HR2000364 HR2001346 PRIJETNJI/ Donje Mura Međimurje oPASNoSTI Međimurje A Poljoprivreda + + + Silvikultura, B + šumarstvo Rudarstvo, vađenje materijala C + i proizvodnja energije Prijevoz i D + infrastruktura Urbanizacija, razvoj stambenih E + + + i poslovnih područja Korištenje prirodnih/ bioloških F + resursa, izuzev poljoprivrede i šumarstva Uznemiravanje G zbog prisutnosti ljudi H Onečišćenje + Invazivne, druge I problematične + + + vrste i geni Promjene J + + prirodnih sustava Prirodni biotički i K abiotički procesi + + + (bez katastrofa) Geološki događaji, L prirodne katastrofe Klimatske M promjene Nema prijetnji ili X opasnosti HR2001034 HR2000470 HR2001307 HR5000014 Mačkovec – Čep – Dravske Gornji tok ribnjak Nedelišće akumulacije Drave + + + + + + + + + + + + + + + Izvor: Bioportal – web portal informacijskog sustava zaštite prirode, Standardni obrazac (SDF Report) Stranica 4144 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Tablica 3.5-2. Postojeće prijetnje, utjecaji i aktivnosti područja ekološke mreže značajna za ptice PoDRUČJA oČUVANJA ZNAČAJNA ZA PTICE (PoP) HR1000013 HR1000014 SKUPINE PRIJETNJI/ Dravske aku- Gornji tok oPASNoSTI mulacije Drave A Poljoprivreda + Silvikultura, B + šumarstvo Rudarstvo, vađenje C materijala i proizvodnja energije Prijevoz i infrastruk- D tura Urbanizacija, razvoj E stambenih i poslovnih područja Korištenje prirodnih/ bioloških resursa, F + + izuzev poljoprivrede i šumarstva Uznemiravanje zbog G + prisutnosti ljudi H Onečišćenje + + Invazivne, druge I problematične vrste i geni Promjene prirodnih J + + sustava Prirodni biotički i K abiotički procesi (bez katastrofa)
Članak 3.
Geološki događaji, L prirodne katastrofe M Klimatske promjene Nema prijetnji ili X opasnosti Izvor: Bioportal – web portal informacijskog sustava zaštite prirode, Standardni obrazac (SDF Report) Krajobrazna raznolikost Krajobraz je dio prostora čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika. Krajobrazna raznolikost je strukturiranost prostora nastala na interakciji prirodnih i/ili stvorenih krajobraznih elemenata određenih bioloških, klimatskih, geoloških, geomorfoloških, pedoloških, kulturno-povijesnih i socioloških obilježja. Osnovni nacionalni problem postojeće zaštite i očuvanja krajobraza, koji se očituje i na županijskoj razini svakako je nedostatak kvalitetne baze podataka o krajobraznim strukturama (nepostojanje inventarizacije i klasifikacije krajobraza; neadekvatno vrednovanje u prostorno-planskom kontekstu; nedostatno informiranje javnosti o zaštiti krajobraza i krajobraznoj raznolikosti; nepostojanje posebnih mehanizama financiranja unutar i izvan redovitih sredstava državnog proračuna; prema Nacionalnom planu djelovanja za okoliš („Narodne novine“, broj 46/02). Budući da ne postoji baza podataka o krajobraznim strukturama Županije niti je izrađena krajobrazna osnova (temeljni instrument zaštite, očuvanja i planiranja krajobraza), detaljno stanje krajobraza odnosno detaljne pritiske na području Županije nije moguće utvrditi. No iz postojećih relevantnih izvora međutim, moguće je identificirati i izdvojiti osnovne razvojne pritiske:
Članak 3.
- intenziviranje poljoprivredne proizvodnje (okrupnjavanje zemljišta), - fragmentacija i smanjenje šumskih površina i formiranje linijskih šumskih rubova (poljoprivreda, gradnja, infrastrukturni koridori), - isušivanje močvarnih staništa (melioriranje), - geometrijska regulacija vodotoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta - smanjenje krajobrazne raznolikosti, - neprikladna gradnja lokacijom i stilom, posebno na krajobrazno istaknutim lokalitetima (na grebenima brežuljaka u Gornjem Međimurju, na području uz rijeku Dravu i Muru) - zahvati eksploatacije mineralnih sirovina, posebice eksploatacija šljunka i pijeska na području starog korita rijeke Drave (Totovec, Prelog, Cirkovljan…) i uz rijeku Muru (Križovec, Turčišće…), eksploatacija gline na području Šenkovca. U cilju očuvanja identiteta krajobraza u prostornom planu županije su uz značajni krajobraz rijeke Mure evidentirana područja vrijednih dijelova izvan zaštićenog područja: - predjel stepske vegetacije i faune prostora gornjeg Međimurja i Globetke – nizine koja se proteže južno od podnožja brežuljaka do građevinskog područja Nedelišća i Čakovca - lokalitet šume bijelog bora zapadno od naselja Mačkovec. Mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti u prostornom planu županije prepoznaju se vrijednosti šumskih oaza i vodotoka kao najvažnijih sastavnica krajobraza, te nalaže potreba proglašenja puma uz Muru zaštitnim, a uz Dravu šumama posebne namjene. Uz postojeće vodotoke gradnja je izuzeta. Također se prepoznaje važnost i potreba izrade krajobrazne osnove, pogotovo za formiranje smjernica za očuvanje krajobraza užih područja. Nalaže da se na razini prostornih planova općina i gradova detaljnije istraži i objektivnim kriterijima vrednuju u svrhu planske zaštite i očuvanja značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza, te održavanja bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti koje određuju njegovo značenje i estetski doživljaj.
Članak 3.
3.5.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Prema Izvješćima o ostvarivanju Godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja Međimurske županije za izvještajne godine niže se daje pregled važnijih postignuća tijekom izvještajnog razdoblja. Predmetni pregled daje se po izvještajnim godinama. Tijekom 2017. ističe se sljedeće: • U rujnu 2017. svečano je obilježena 10-godišnjica aktivnog rada ustanove, te je pritom objavljena i predstavljena fotomonografija s cjelovitim pregledom svega što je zaštićeno u Međimurskoj županiji sukladno Zakonu o zaštiti prirode, od 1963. godine do danas. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4145 • Zbog zajedničke EU politike na području zaštite prirode, povećan je broj monitoringa vrsta na terenu, te su na popis monitoringa pridodane još dvije vrste • U suradnji s Općinom Selnica, provedena je edukativna akcija „2017. – godina Zvončića“ kako bi se skrenuo pozor javnosti na ugroženost proljetnica i njihovih staništa diljem Međimurja. Nastavljene su akcije spašavanja vodozemaca od stradavanja na prometnicama u suradnji s općinama Selnica i Nedelišće te sa ŽUC-om Međimurske županije. • Ispred Centra za posjetitelje u Križovcu bila je postavljena umjetnička instalacija „Planet Deponija“ izrađena od stotinjak otpadnih i ilegalno odloženih guma koje su djelatnici ustanove pokupili iz zaštićenog područja Regionalnog parka Mura-Drava. • Sredinom lipnja održan je nulti sastanak s dionicima iz Regionalnog parka Mura-Drava, jer će Javna ustanova biti nositelj izrade Plana upravljanja za to zaštićeno područje.
Članak 3.
• Krajem godine, objavljeno je drugo izdanje knjige „Međimurska šuma Murščak“ autora Ljudevita Marđetka. Nakladu su u potpunosti platile JLS s područja negdašnjeg opsega šume Murščak u Međimurju, a ustanova je bila nakladnik tog vrijednog publicističkog djela. • U prosincu je osnovan Savjet za očuvanje međimurskog konja na Ergeli u Žabniku koji će djelovati na dobrovoljnom radu članova, a okuplja četiri doktora znanosti kompetentnih za konjogojstvo i zavičajne pasmine. • Na samom kraju godine, pristigla je obavijest SAFU-a da je prijedlog projekta „Med dvemi vodami“ prihvaćen za financiranje, te će se tijekom 2018./19. u Međimurju provoditi aktivnosti ukupne vrijednosti 12.3 milijuna kuna, pri čemu je Javna ustanova nositelj projekta i koordinator aktivnosti za preostala 4 partnera (Redea, MŽ, TZMŽ i Općina Sveti Martin na Muri). Tijekom 2018. ističe se slijedeće: • 16. srpnja 2018. je potpisan Ugovor za realizaciju projekta „Med dvemi vodami“ ukupne financijske težine 12.3 milijuna kuna. Početna konferencija projekta održana je 03. listopada u Križovcu. • Projekt „Connecting with Nature“ financiran iz fonda „Parkova Dinarida“ sa sjedištem u Podgorici, omogućio je veću vidljivost čuvarske službe u javnom prostoru. Izrađeni su promotivni materijali i štand kojim se čuvari prirode redovno predstavljaju na sajmovima, manifestacijama i drugim javnim mjestima, s ciljem edukacije stanovništva o prirodnim vrijednostima Međimurja i ekološkoj mreži Natura 2000. • Zbog zajedničke EU politike na području zaštite prirode, povećan je broj monitoringa vrsta na terenu.
Članak 3.
Djelatnici ustanove sada odrađuju 17 različitih monitoringa prema nacionalno definiranim monitoring programima, što je u samom vrhu po brojnosti i kvaliteti u okviru cijelog sustava zaštite prirode u RH. Provodimo sve za što je RH preuzela obvezu od EU. • U lipnju je održana početna konferencija projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ u sklopu kojeg će se tijekom tri godine izrađivati Planovi upravljanja za sva područja ekološke mreže u Međimurskoj županiji. Dio aktivnosti je kompatibilan s projektom „Med dvemi vodami“ u sklopu kojeg se izrađuje Akcijski plan upravljanja posjetiteljima zaštićene prirode Međimurja. • Na prijedlog ustanove, Općina Nedelišće je prepoznala ekološku vrijednost šume Čep kao jednog od najboljih staništa jelenka (Lucanus cervus) na području cijele Hrvatske. Općina Nedelišće u suradnji s Međimurskom prirodom i Ekološkom udrugom „Platana‟ proglasila je 2018. godinu Godinom jelenka. Aktivnosti u sklopu Godine jelenka uključivale se tisak edukativne knjižice i plakata, a organizirano je i više radionica i terenskih obilazaka u vrijeme kada je vrsta aktivna. • Stručna voditeljica ustanove sudjelovala je (na poziv i trošak UNESCO-a) na međunarodnoj Akademiji o područjima koja spadaju pod zaštitu UNESCO-a i njihovoj ulozi u konceptu održivog razvoja. • Troje djelatnika ustanove sudjelovalo je na prvom europskom certificiranom programu edukacije za Planiranje interpretiranja baštine (asocijacija Interpret Europe). • Međimurski dan rijeke Mure (18. travnja) obilježen je koncertom u Centru za kulturu RUDAR u Murskom Središću, a sav prihod (=5.000 kn) uplaćen je u Zakladu dr. Vinko Žganec.
Članak 3.
• Poučna staza Kuršanski lug kreirana je i postavljena te otvorena (08. rujna) u suradnji s policijskom udrugom IPA. Tijekom 2019. ističe se sljedeće: • Zbog zajedničke EU politike na području zaštite prirode, povećan je broj monitoringa vrsta na terenu. Djelatnici ustanove sada svojim kapacitetima odrađuju 17 različitih monitoringa prema nacionalno definiranim monitoring programima, što je u samom vrhu po brojnosti i kvaliteti u okviru cijelog sustava zaštite prirode u RH. Ukratko, provodimo sve za što je RH. • Najveći rezultati ostvareni su u okviru EU projekta Med dvemi vodami. Tijekom provedbe projekta u 2019. godini, iz EU proračuna u ustanovi su osigurana primanja za 2.5 djelatnika, na projektu je radilo najmanje 50 djelatnika različitih izvođača, a dugoročno će Centar kroz svoj rad ostvarivati prihode za najmanje 3 radna mjesta u Međimurju. Osim opipljive infrastrukture, projektom su ostvareni i drugi rezultati poput Marketinškog plana i vizualnog ideniteta Centra za posjetitelje i Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima za zaštićena područja MŽ. Projekt je značajno utjecao • Obilježavanje 2019. kao Godine bijele rode u suradnji s Općinom Kotoriba rezultiralo je objavom knjižice na temu bijele rode, te u značajnom mjeri populariziralo činjenicu da u Međimurju obitava ova globalno popularna, a istovremeno ugrožena ptičja vrsta. • Projektom „111 duplji – postavljanje gnijezdilišta za ptice u šumskim staništima“ popunjen je nedostatak prirodnih duplji u međimurskim šumama, a istovremeno u zaštitu prirode uključeni širi krugovi stanovništva (djecu, mladež, udruge, itd.). Isto je odrađeno s postavljanjem tzv. Hotela za kukce diljem Međimurja.
Članak 3.
• povećanje svijesti žitelja Međimurja o prirodnim vrijednostima unutar i izvan zaštićenim područja. Objavljene pisane kolumne u dva regionalna tjednika, vijesti na mrežnim stranicama i društvenim mrežama. Uza sav redovni rad, tijekom 2019. kreirana je i fotomonografiju „Priroda Međimurja“ koja na 256 Stranica 4146 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. stranica u boji prikazuje i objašnjava veliki broj fenomena koji su u fokusu rada Javne ustanove. • Lokalne zajednice i JLS-e uključene su u sve akcije koje Javna ustanova provodi na njihovim upravnim područjima, pri čemu se posebno ističu zajedničke akcije spašavanja vodozemaca od stradavanja na prometnicama u sezoni proljetne migracije. • Ravnatelj ustanove član je Nacionalnog odbora za provedbu UNESCO programa Čovjek i biosfera. Svi djelatnici ustanove stalno nadograđuju svoja znanja i vještine kroz formalne, neformalne i informalne kanale cjeloživotnog učenja. • Čuvari prirode razgranali su mrežu suradnika diljem Međimurja, a u svojem radu učestalo koriste logistiku drugih srodnih institucija poput HGSS-a i sličnih. Sa mobilnom stanicom čuvari prirode su obilazili lokacije diljem zaštićenih područja Međimurske županije i u direktnom kontaktu s lokalnim stanovništvom podizali svijest o potrebi, važnosti i dobrobitima očuvanja prirode. • Zbog nepostojanja prikladnog tj. genetski nesrodnog pastuha na području Republike Hrvatske, tzv. Ergela međimurskog konja na području Općine Sveti Martin na Muri koja je u vlasništvu ustanove, još nema ždrijebadi. Obveza držanja konja na tom pašnjaku za ustanovu istječe u studenom 2020. godine.
Članak 3.
Tijekom 2020. ističe se sljedeće: • Osim redovnog rada stručne službe nadopunjenog s preko 15 kompleksnih (vremenski gotovo paralelnih) monitoring programa, preko stotinu službenih terenskih nadzora čuvarske službe, brojnih akcija i projekata manjeg opsega, Javna ustanova provodi čak 6 velikih EU projekata, pri čemu ljudi zaposleni na projektima plaću primaju upravo iz tih projekata, a ne iz proračuna MŽ. • Svečano otvorenje Centra za posjetitelje Med dvemi vodami dana 19. lipnja 2020. godine • U svega 15 godina djelovanja, zahvaljujući upornosti i trudu djelatnika, Javna ustanova Međimurska priroda stvorila je kompleks koji direktno doprinosi razvoju Međimurja. Sama ustanova djeluje u jednoj od najljepših zgrada u Međimurju, a ta zgrada ustanovi nije podarena, nego ju je ustanova obnovila i opremila gotovo iz početne nulte vrijednosti. • nadležno ministarstvo (MINGOR) odredilo je predmetnu Javnu ustanovu za koordiniranje izrade Planova upravljanja za Natura 2000 područja u dijelu Regionalnog parka Mura-Drava. Tijekom 2021. ističe se sljedeće: • Javna ustanova je u 2021. godini provodila 5 EU projekata s regionalnim, nacionalnim i međunarodnim projektnim partnerima. • pokrenuta revitalizacija čakovečkog Perivoja Zrinski kroz EU projekt Eco Bridge. Uloga Javne ustanove bila je pokretačka, a Grad Čakovec osigurao je sredstva za konkretne radove (rušenja i sađenja). • U okviru svoje fundamentalne djelatnosti, djelatnici ustanove proveli su: kompleksni monitoring 17 svojti na području cijele Međimurske županije, 3 kompleksna istraživanja flore i faune. U radu ustanove, pored 11 djelatnika, sudjelovalo je 278 volontera na 4 volonterske akcije/aktivnosti.
Članak 3.
• Nadzorna služba je, između ostalog terenskog rada, uklonila ilegalne čeke za krivolov iz područja RP Mura- Drava. • Izrađuju se temeljni dokumenti (Planovi upravljanja) za sva Natura 2000 područja u Međimurskoj županiji. • Povećani prihodi Centra za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu ćime se predfinanciraju novi EU projekti koje ustanova kontinuirano provodi. Kroz Matulov grunt prošlo je 3.863 pojedinačnih posjetitelja (kroz Dane otvorenih vrata), ostvareno je 6 umjetničkih rezidencija, te 24 noćenja istraživača u periodu od ožujka do listopada u godini. • Kroz suradnju s JLS provodi se očuvanje i poboljšanje statusa određenih mikrolokaliteta. Iako nema prijedloga za proglašenjem novih zaštićenih područja, u dijelovima Međimurja jača svijest o važnosti očuvanih lokaliteta. • UNESCO je u rujnu 2021. godine proglasio prvi petdržavni rezervat biosfere (Mura-DravaDunav) na svijetu, čime je Međimurje postalo središnji dio u tom području. 4. SEKToRSKA oPTEREćENJA 4.1. PRoSToR I STANoVNIŠTVo 4.1.1. ocjena stanja Podaci o broju stanovnika u Međimurskoj županiji u 2011. i 2021. godini dani su u sljedećoj tablici (Tablica 4.1-1). Prema zadnjem Popisu stanovništva, u 2021. godini u Međimurskoj županiji je 105.863 stanovnika, što čini oko 7,11% stanovnika Republike Hrvatske. Broj stanovnika u Županiji u 2021. smanjio se za 12.613 stanovnika, odnosno oko 10,64% u odnosu na 2011. godinu kada je Županija brojala 118.476 stanovnika. Tablica 4.1-1. Broj stanovnika u Međimurskoj županiji 2011. i 2021. godine Broj stanovnika Grad/općina 2011. 2021.
Članak 3.
Čakovec 27.104 27.266 Mursko Središće 3.307 5.928 Prelog 7.815 7.041 Belica 3.176 2.040 Dekanovec 774 747 Domašinec 2.251 1.970 Donja Dubrava 1.920 1.657 Donji Kraljevec 4.659 4.063 Donji Vidovec 1.399 1.203 Goričan 2.823 2.362 Gornji Mihaljevec 1.917 1.761 Kotoriba 3.224 2.940 Mala Subotica 5.452 4.372 Nedelišće 11.975 11.050 Orehovica 2.685 2.710 Podturen 3.873 3.560 Pribislavec 3.136 2.969 Selnica 2.991 2.656 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4147 Broj stanovnika Grad/općina 2011. 2021. Strahoninec 2.682 2.627 Sveta Marija 2.317 1.998 Sveti Juraj na Bregu 5.090 4.980 Sveti Martin na Muri 2.605 2.391 Šenkovec 2.879 2.724 Štrigova 2.776 2.374 Vratišinec 1.984 1.682 Ukupno Međimurska 118.476 105.863 županija Republika Hrvatska 4.284.889 3.888.529 *Izvor: Državni zavod za statistiku, podaci iz Popisa stanovništva u 2011. i 2021. godini Podaci prema zadnjem popisu stanovništva dostupni su samo za ukupan broj stanovnika te broj stanovnika prema općinama, naseljima i gradovima. Daljnja analiza napravljena je prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine. Struktura stanovništva po dobnim skupinama u Međimurskoj županiji, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine bila je sljedeća: • Udio mlađih od 14 godina 2011. u Međimurskoj županiji veći je od prosjeka Republike Hrvatske za 1,66 postotnih bodova, međutim vidljiv je trend starenja stanovništva Međimurske županije • U strukturi stanovništva u razdoblju 2001. – 2011. udio mlađih od 14 godina smanjio se sa 18,6% na 16,88%, a udio starijih od 65 godina povećao sa 13,7% na 15,6%;
Članak 3.
• Najviše stanovnika ima u dobnoj skupini od 50 – 54 godine • Prosječna starost stanovništva Međimurske županije 2011. iznosi 40 godina, indeks starenja 91,8.2 • U usporedbi s 2001. godinom, prosječna starost stanovništva povećala se za 2,4 godine. Nacionalni sastav stanovništva Županije (2021.) čine 96% Hrvati, a ostalih 4% manjine i to: Mađari, Slovenci, Albanci i Romi. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 145,22 stanovnika/ km2 (2021.). Županija je prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskojj45 strukturirana u 25 JLS, od kojih je: - 3 sa statusom grada (Čakovec, Mursko Središće i Prelog) te - 22 sa statusom općine (Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec. 45 „Narodne novine“ broj 86/2006., 125/06.-ispr., 16/07.- ispr., 95/08.-Odluka Ustavnog suda RH, 46/10.-ispr., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13., 110/15. Međimurska županija broji 131 naselje županije. Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, u strukturi stanovništva gledano po dobnim skupinama u Republici Hrvatskoj, osoba starosne dobi do 14 godina ima 15,23%46, dobne skupine od 15 do 64 godine ima 67,07%47, a osoba starosne dobi preko 65 godina ima 17,70%48. (Slika 4.1- 1). Udio osoba starosne dobi preko 65 godina manji je nego na razini Republike Hrvatske te iznosi 15,6%, dok je prosječna starost prema 40 godina, što je za 1,7 manje od prosječne starosti stanovništva u Republici Hrvatskoj te za 1,5 manje od prosječne starosti stanovništva u Europskoj uniji. Na razini statističke regije Kontinentalne Hrvatske udio osoba do 15 godina starosti iznosi 15,53% dok je udio osoba starosti od 15 do 64 godine najveći i iznosi 67,08%. Udio osoba iznad 65 godina starosti na području statističke regije Kontinentalne Hrvatske u granicama je prosjeka Republike Hrvatske i iznosi 17,38%.49 Slika 4.1-1: Dobno spolna struktura stanovništva Međimurske županije Gradovi zauzimaju 25% ukupnog teritorija i u njima živi 36% stanovništva s prosječnom gustoćom naseljenosti 234,72 st/km² dok u općinama na 75% površine živi 64% stanovništva prosječne gustoće naseljenosti 131,10 st./km².
Članak 3.
Postoji velika razlika u pograničnom i ostalom dijelu prostora Županije. U pograničnom prostoru koji zauzima 43% površine Županije živi 34% stanovništva s prosječnom gustoćom od 124,08 st/km² i iskazanim trendom stagniranja, dok u preostalom prostoru na 57% površine živi 66% stanovništva prosječne gustoće 179,76 st/km², i blagog pada broja stanovnika 2011. godine u odnosu na prijašnja dva popisa.50 Međimurska županija najgušće je naseljen prostor u Hrvatskoj sa 145,22 st/km². 46 Prema podacima Eurostat iz 2011. za EU27 udio osoba starosne dobi od 0-14 činilo je 15,6% stanovništva. 47 Eurostat 2011. EU27 66.9%. 48 Eurostat 2011. EU27 17.5%. 49 ANALIZA STANJA: Razvojna strategija Međimurske županije do 2020. 50 Prostor Stranica 4148 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Slika 4.1-2. Udio gradova, općina i naselja područja Međimurske županije u RH 4.1.2. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Prema Strategiji održivog razvoja, za rješavanje problema i smanjivanje nedostataka iz prostornog razvoja postavljen je cilj: jačanje prostorno-razvojne strukture uravnoteženim policentričnim razvitkom temeljenim na opremljenosti kvalitetnom infrastrukturom, stvaranjem mreže gradova srednje i male veličine te uvažavanjem osobitosti prirodne i kulturne baštine kao važnih čimbenika nacionalnoga prostornog identiteta. Mjera iz Strategije koje promiču održivi razvoj prostora i rješavanje problema i nedostataka prostornog razvoja u Međimurskoj županiji je: • Mjera 14. Poticati razvojne modele koji, primjereno značajkama prostora, unapređuju prostor, uz očuvanje fizičke i ekološke cjelovitosti resursnih područja.
Članak 3.
Strategiju prostornog uređenja naslijedila je Strategija prostornog razvoja u kojoj je razrađeno pet prioriteta s pripadajućim aktivnostima: • Prioritet 1 Održivost prostorne organizacije • Prioritet 2 Očuvanost identiteta prostora • Prioritet 3 Prometna povezanost • Prioritet 4 Razvoj energetskog sustava • Prioritet 5 Otpornost na promjene. Prema Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske od 2014. do 2020. godine ciljevi usmjereni ekonomski i prostorno održivom razvoju sela koji zadovoljavaju i cilj jačanje prostorno-razvojne strukture iz Strategije održivog razvoja su: • CILJ 2. Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama • CILJ 3. Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju povezuje poljoprivrednike i ostale subjekte u ruralnom prostoru s institucijama na nacionalnoj i europskoj razini koje kroz svoje programe i fondove financiraju razvoj poljoprivrede, ribarstva i ruralnog prostora. Ulaganjima u poljoprivredna gospodarstva, preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, zaštitu okoliša u poljoprivrednim i šumskim područjima, izobrazbu i usavršavanje, unapređenje ruralne infrastrukture vezano uz razvoj poljoprivrede, poboljšanje okoliša i krajolika promiče se razvoj ruralnih područja i očuvanje radnih mjesta što bi u konačnici trebalo rezultirati ekonomski i prostorno uravnoteženim te održivim razvojem sela. Razvojna strategija Međimurske županije do 2020.
Članak 3.
(skraćeno: ŽRS) osnovni je planski dokument za održiv društveno-gospodarski razvoj županije i predstavlja nastavak Razvojne strategije Međimurske županije 2011. – 2013. (2017.) te njezino usklađivanje s promjenama u okolini, a prema zahtjevima Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Ciljevi koji se trebaju postići Razvojnom strategijom i programska polazišta su: povećanje regionalne konkurentnosti Međimurske županije kroz rast i razvoj gospodarstva, povećanje dobrobiti stanovništva te očuvanje prirodnih resursa i razvoj održive infrastrukture. 4.2. PRoMET 4.2.1. Zakonska regulativa Temeljni dokument koji postavlja glavne smjernice i strateški okvir održivog prometnog razvoja u Republici Hrvatskoj je Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine („Narodne novine“ broj 84/17.). Strategija definira mjere u sektoru prometa vezane za međunarodni i unutarnji promet u svim prometnim segmentima neovisno od izvora financiranja. Strategija osigurava okvir za razvoj i definira sinergijske elemente s drugim strategijama ili procjenama (Koncept Funkcionalnih Regija, glavni planovi, sektorske strategije itd.). Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine uzima u obzir europske strategije i zahtjeve i temelji se na sveobuhvatnoj analizi stanja hrvatske (specifični ciljevi za Republiku Hrvatsku). Strategija se temelji na detaljnoj analizi prometnog sektora, kao i glavnih pokretača razvoja prometa u Republici Hrvatskoj.
Članak 3.
4.2.2. Stanje i pritisci Međimurska županija zbog svojeg teritorijalnog položaja (blizina granica sa Slovenijom i Mađarskom) ima dobru povezanost na međunarodnu prometnu vezu. Uz unutarnji prometni sustav, povoljni teritorijalni položaj omogućuje odvijanje prometa na širem pograničnom području. Stalni granični prijelazi na području Međimurske županije51. Tablica 4.2-1. Međunarodni promet Međunarodni Međunarodni Međunarodni promet promet promet putnika putnika Pogranični putnika u i roba u i roba u promet cestovnom cestovnom željezničkom prometu prometu prometu Goričan Goričan II Kotoriba Preseka Trnovec Bukovje Čakovec Sveti Martin na Muri Mursko Banfi Središće Cestovni promet Područjem Međimurske županije prolazi autocesta A4 u dužini od 21,6 km s dva čvora, Goričan i Čakovec, koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti od 16 km te šest državnih 51 Policijska uprava međimurska, dostupno na https:// medjimurska-policija.gov.hr/o-nama/sluzba-zagranicu/17888 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4149 cesta (D3, D20, D78, D208, D209 i D227). Prema podacima iz 2020. godine, gustoća cestovne mreže po km2 kopnene površine je za 53% veća od prosjeka Republike Hrvatske52. Tablica 4.2- 2. prikazuje duljine razvrstanih cestovnih prometnica u periodu od 2017. do 2020. godine. Tablica 4.2-2. Duljine razvrstanih javnih cesta na području Međimurske županije za razdoblje od 2017. do 2020. godine Javne ceste 2017. 2018. Autoceste 22 km 22 km Državne ceste 109 km 109 km Županijske ceste 202 km 202 km Lokalne ceste 247 km 247 km Ukupno 580 km 580 km 2019. 2020.
Članak 3.
22 km 22 km 109 km 110 km 202 km 202 km 255 km 251 km 588 km 585 km Izvor: DZS: Statistika u nizu: Transport i komunikacije – pregled po županijama (18. studenog 2021.) Sljedeća tablica prikazuje količinu robe prevezenu cestama u razdoblju od 2017. do 2020. godine.52 Tablica 4.2-3. Količina robe (tis. tona) prevezena cestama u razdoblju od 2017. do 2020. godine 2017. 2018. 2019. 2020. Cestovni prijevoz robe, tis. t 2.104 1.692 2.880 2.691 Slika 4.2-1. prikazuje kartu županijskih i lokalnih cesta Međimurske županije na kojoj su također prikazane autocesta A4 i državne ceste koje prolaze kroz Županiju. Slika 4.2-1. Karta županijskih i lokalnih cesta Međimurske županije53 Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2020. godinu na području Međimurske županije bilo je registrirano 64.369 cestovnih motornih vozila među kojima je 47.579 osobnih automobila, 5.648 poljoprivredna traktora, 4.643 kamiona, 2.176 mopeda, 1.599 motocikala, 513 cestovna tegljača, 415 specijalna vozila i 119 autobusa. TAB prikazuje registrirana cestovna vozila po kategorijama u Županiji u razdoblju od 2017. do 2020. godine. 52 Izvor: DZS: Statistika u nizu: Transport i komunikacije - pregled po županijama (18. studenog 2021.) 53 Izvor: Mrežne stranice Županijske uprave za ceste Međimurske županije, dostupno na https://zuc-ck.hr/ index.php/karta-cesta Tablica 4.2-4. Prikaz registriranih cestovnih motornih vozila u Međimurskoj županiji u razdoblju od 2017. do 2020. godine54 2017. 2018. 2019. 2020.
Članak 3.
Mopedi 2.429 2.333 2.239 2.176 Motocikli 1.236 1.334 1.479 1.599 Osobna vozila 43.205 45.302 47.049 47.579 Autobusi 115 115 122 119 Kamioni 3.966 4.221 4.476 4.643 Cestovni 466 483 486 513 tegljači Specijalna 333 349 385 415 vozila Poljoprivredni 5.480 5.530 5.568 5.648 traktori Ukupno 57.230 59.667 61.804 64.369 Željeznički promet Sljedeća slika prikazuje kartu željezničkih koridora koji se nalaze na prostoru Međimurske županije. Na području Županije postoje 3 željezničke pruge razvrstane u međunarodne (M), regionalne (R) i lokalne (L) pruge55: - L101 – Čakovec – Mursko Središće – Državna granica (duljina pruge u Županiji – 9,09 km) - R201 – Zaprešić – Čakovec (duljina pruge u Županiji – 42,36 km) - M501 – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica (duljina pruge u Županiji – 17,10 km) 54 Izvor: DZS: Statistika u nizu: Transport I komuinikacije – pregled po županijama (18. studenog 2021.) 55 Izvor: Razvojna strategija Međimurske županije do 2020. godine Stranica 4150 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Slika 4.2-2. Karta željezničkih koridora na prostoru Međimurske županije56 U sljedećoj tablici dan je željeznički promet robe i putnika na području Međimurske županije za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Tablica 4.2-5. Željeznički promet u Međimurskoj županiji za razdoblje 2017.-2020. godine57 2017. 2018. 2019. 2020. Utovar robe, tis. t 12 247 339 46 Utovar robe, tis. t 9 8 15 23 Otputovali putnici 463 431 407 253 Zračni promet Na području Županije nalazi se Zračna luka Čakovec, smještena je u Pribislavcu, 5 km istočno od Čakovca te spada u kategoriju aerodroma namijenjenih za povremeni zračni prijevoz, školovanje i sport58.
Članak 3.
Područje Međimurske županije gravitira prvenstveno Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu koja je od Čakovca udaljena 103 km. Riječni promet Prema europskim mjerilima plovni put rijeke Drave i Mure u Međimurskoj županiji nije kategoriziran ni u jednu od kategorija plovnosti, stoga je na rijekama u ovom području moguće prometovanje samo čamcima. 4.2.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Županijska uprava za ceste Međimurske županije u izvještajnom razdoblju sudjelovala je u projektima Europske unije. Projekt Cycle in a network 2.0 – Improved cycling connections of South – Zala and Međimurje across space and time59, proveden u sklopu Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020., završen je 2019. godine. 56 Izvor: Projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza terete na području regije sjeverne Hrvatske: Master plan za integrirani prijevoz putnika 57 Izvor: DZS: Statistika u nizu: Transport i komunikacije – pregled po županijama (18. studenog 2021.) 58 Izvor: Mrežne stranice Aeorokluba Međimurje, dostupno na https://aeroklub-medjimurje.hr/aerodrom-ldvc/ 59 Izvor: Mrežne stranice Županijske uprave za ceste Međimurske županije, dostupno na https://zuc-ck.hr/ index.php/eu-projekti Cilj projekta bio je povezivanje Mađarske s Međimurskom županijom kroz cikloturističke puteve i poboljšanje biciklističke veze županije Južna Zala i Međimurja uz podizanje razine sigurnosti na cestama. Ruta EuroVelo br. 13 ulazi u Hrvatsku na graničnom prijelazu Goričan i nastavlja se lokalnom cestom LC 20066 do Kotoribe. U Kotoribi ruta nastavlja županijskom cestom 2040 i 2041 i u Donjoj Dubravi se spaja na državnu cestu D 20 te nastavlja u smjeru Koprivnice – Osijek – granice RH.
Članak 3.
2017. godine je su sklopu Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020., Interreg V-A prijavljen projekt reciklaže makadama na lokalnoj cesti LC 20066 dionica Kotoriba – Goričan u vrijednosti 3.443.000,00 kn. Ugovor za izvođenje radova potpisan je s obrtom Pavlic – asfalt – beton Donji Kraljevec, a poslove investicijskog i stručnog nadzora dobili su Međimurje – investa d.o.o. i Institut IGH d.d. Dionica uz rijeku Muru rekonstruira se načinom reciklaže makadama u svrhu promicanja održive proizvodnje, gospodarskog razvoja i očuvanja okoliša. 4.3. TURIZAM 4.3.1. Zakonska regulativa Temeljni dokument koji postavlja glavne smjernice i strateški okvir održivog razvoja turizma u Republici Hrvatskoj je Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine („Narodne novine“ broj 55/13.) koja je donesena 2013. godine, a izrađena na temeljima Glavnog plana i strategije razvoja turizma Hrvatske izrađenog u razdoblju 2011. - 2012. godine od strane Instituta za turizam. Važeći zakoni i provedbeni propisi iz područja ugostiteljstva i turizma obuhvaćaju Zakon o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“ broj 130/17., 25/19., 98/19., 42/20., 70/21.) i njegove provedbene propise, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“ broj 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 32/20., 42/20.), Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma („Narodne novine“ broj 52/19., 42/20.) i njihove brojne provedbene propise. Zaštita okoliša i turizam povezani su još kroz brojne zakone i pravilnike, naročito one koji se odnose na zaštićena prirodna i kulturna područja. Važnost okoliša se naglašava i u turističkim razvojnim strategijama u kojima je prostor i očuvan okoliš prepoznat kao najvrjedniji nacionalni turistički potencijal.
Članak 3.
4.3.2. Stanje i pritisci Od 2017. podaci o broju dolazaka i noćenja turista više se ne prikupljaju Mjesečnim izvještajem o dolascima i noćenjima turista (obrazac TU-11) i sustavom eVisitor već se samo preuzimaju iz administrativnog izvora sustava eVisitor i dalje obrađuju. Objavom Pravilnika o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave i odjave turista turističkoj zajednici („Narodne novine“ broj 126/15.) sustav eVisitor službeno je postao središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista u Republici Hrvatskoj s punom primjenom od 01. siječnja 2016. godine koji vodi Hrvatska turistička zajednica. Iz tog razloga od 2016. godine turističke zajednice nisu više izvještajne jedinice o broju dolazaka i noćenja turista za kućanstva, obrte i poduzeća čiji su smještajni objekti prema starom Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata za smještaj („Narodne novine“, broj 88/07., 49/08., 5/08., 58/08., 75/08., 45/09., 44/11., 118/11. i 33/14.), razvrstani u sobe za iznajmljivanje, 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4151 apartmane, studio-apartmane i kuće za odmor te kampove u kućanstvima. Podaci o mjesečnom turističkom prometu te smještajnim kapacitetima za te vrste smještajnih objekata preuzimaju se iz sustava eVisitor i dalje se statistički obrađuju. Kao posljedica pandemije bolesti COVID-19 i mjera ograničenja putovanja koje su poduzete s ciljem njenog suzbijanja, u većini država, pa i u Hrvatskoj, zabilježen je značajan pad turističke aktivnosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, među županijama kontinentalnog dijela zemlje, najsnažniji pad broja noćenja u odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine bilježe Vukovarsko-srijemska (-76,1%) i Karlovačka županija (-71,8%).
Članak 3.
U nastavku su navedeni podaci dobiveni od Državnog zavoda za statistiku. Sljedeća tablica i slika prikazuju dolaske i noćenja turista u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Tablica 4.3-1. Dolasci i noćenja turista u razdoblju od 2017. do 2021. godine u Međimurskoj županiji VRSTA GoDINA DoLASCI NoćENJA TURISTA DOMAĆI 36.963 78.476 2017. STRANI 33.374 89.670 UKUPNO: 70.337 168.146 DOMAĆI 38.581 80.886 2018. STRANI 37.834 105.850 UKUPNO: 76.415 186.736 DoLASCI GoDINA GRAD/oPćINA UKUPNo INDEKS DoMA UKUPNO 70.337 153.3 36.963 ČAKOVEC 8.205 105.5 3.479 MURSKO z z z SREDIŠĆE PRELOG 3.599 107.5 831 DONJI z z z KRALJEVEC DONJI VIDOVEC z z z GORNJI z z z MIHALJEVEC 2017. MALA SUBOTICA z z z NEDELIŠĆE 2.402 101.9 918 OREHOVICA z z z SELNICA z z z SVETI JURAJ NA 337 75.4 200 BREGU SVETI MARTIN z - z NA MURI ŠENKOVEC z z z ŠTRIGOVA 639 200.9 284 UKUPNO 76.415 108.6 38.581 ČAKOVEC 11.050 134.7 4.413 2018. MURSKO - z - SREDIŠĆE PRELOG 3.834 106.5 1.071 DOMAĆI 41.833 86.095 2019. STRANI 40.091 110.827 UKUPNO: 81.924 196.922 Izvor: Državni zavod za statistiku Slika 4.3-1. Dolasci i noćenja turista u razdoblju od 2017. do 2019. godine u Međimurskoj županiji Sljedeća tablica daje pregled dolazaka i noćenja turista po gradovima i općinama u Međimurskoj županiji u izvještajnom razdoblju. Tablica 4.3-2. Dolasci i noćenja turista u razdoblju od 2017. do 2019. godine po gradovima i općinama u Međimurskoj županiji NoćENJA ćI STRANI UKUPNo INDEKS DoMAćI STRANI 33.374 168.146 152.8 78.476 89.670 4.726 14.510 98.8 6.514 7.996 z z z z z 2.768 7.288 104.3 1.352 5.963 z z z z z z z z z z z z z z z z z z z z 1.484 6.127 121.7 1.677 4.450 z z z z z z z z z z 137 783 81.6 388 395 - z - z - z z z z z 355 1.621 188.3 542 1.079 37.834 186.736 111.1 80.886 105.850 6.637 19.891 137.1 7.547 12.344 z z z - z 2.763 7.663 105.1 2.023 5.640 Stranica 4152 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.
Članak 3.
DONJI z z z KRALJEVEC DONJI VIDOVEC z z z GORNJI z z z MIHALJEVEC MALA SUBOTICA 492 164.5 199 NEDELIŠĆE 2.353 98,0 934 OREHOVICA z z z SELNICA 172 197.7 82 SVETI JURAJ NA 525 155.8 357 BREGU SVETI MARTIN 54.373 105.2 30.417 NA MURI ŠENKOVEC z z z ŠTRIGOVA 696 108.9 301 UKUPNO 81.924 107.2 41.833 ČAKOVEC 13.550 122.6 5.575 MURSKO z z z SREDIŠĆE PRELOG 4.111 107.2 1.254 DONJI z z z KRALJEVEC DONJI VIDOVEC z z z 2019. MALA SUBOTICA 797 162.0 260 NEDELIŠĆE 2.084 88.6 994 SELNICA 235 136.6 138 SVETI JURAJ NA 523 99.6 303 BREGU SVETI MARTIN 56.596 104.1 32.286 NA MURI ŠENKOVEC z z z ŠTRIGOVA 823 118.2 359 Međimurska županija posljednjih godina ulaže mnogo sredstava u cikloturizam te je formirala standard kvalitete naziva „Cyclist welcome“, koji sadrži niz zahtjeva koje objekti moraju posjedovati kako bi bolje uslužili bicikliste. Do sada postoji dvadesetak smještajnih objekata u Međimurskoj županiji koji udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Međimurje se nalazi među tri najbolje cikloturističke destinacije u Republici Hrvatskoj. Ima razvijenu vrlo bogatu mrežu biciklističkih i pješačkih staza, cesta i zelenih puteva različite dužine i stupnja težine koje prolaze kroz različite krajolike: gradove, naselja, šume, te uz rijeku Muru i Dravu. Međimurje je također certificirano kao ADFC regija, te ima više od 700 km označenih biciklističkih staza. „Ekomuzej Međimurje malo“ je najsuvremeniji multimedijalni i interaktivni postav u ovom dijelu Europe. Inovativni je koncept očuvanja, zaštite i turističke interpretacije baštine te obuhvaća sve ono što Međimurje kao turistička destinacija može ponuditi. Središnji Centar za posjetitelje smješten je u prostorijama Turističke zajednice Međimurske županije i zamišljen je kao “visitor” centar koji posjetiteljima daje osnovne najvažnije informacije o Međimurju te ih potiče da istraže kulturnu, povijesnu i tradicijsku baštinu na izvornoj lokaciji. Stoga će, zahvaljujući fragmentiranom muzeju, turisti moći posjetiti lokacije koje do sada nisu bile turistički dovoljno prepoznate, poput budućeg Centra “Hiža Međimurske popevke” u Donjoj Dubravi ili Arheološkog parka Nekropola u tumulima u Goričanu. Ekomuzej ujedinjuje najvažnije vrijednosti z z z z z z z z z z z z z z z 293 677 144.3 284 393 1.419 6.313 103.0 1.925 4.388 - z z z - 90 574 295.9 199 375 168 1.197 152.9 704 493 23.956 142.509 108.4 65.519 76.990 z z z z - 395 1.809 111.6 654 1.155 40.091 196.922 105.5 86.095 110.827 7.975 24.388 122.6 9.027 15.361 z z z - z 2.857 7.923 103.4 2.456 5.467 z z z z z z z z z z 537 1.672 247.0 513 1.159 1.090 4.496 71.2 1.943 2.553 97 647 112.7 344 303 220 1.864 155.7 750 1.114 24.310 147.107 103.2 68.941 78.166 z z z z z 464 2.321 128.3 848 1.473 Međimurja – popevku, arheološku i sakralnu baštinu, mlin na Muri, ispiranje zlata na Dravi, Stari grad Zrinskih, prirodnu baštinu, kulturu vina, tradicionalnu međimursku gastronomiju, život i djelo dr. Rudolfa Steinera, sport i rekreaciju. Uz to što je koncept Ekomuzeja jedinstven, jedinstvena su i tehnološka rješenja koja nudi - virtualna stvarnost spojena je s materijalnim, odnosno kroz elemente virtualne stvarnosti ostvaruje se kontakt s prostorom muzeja.
Članak 3.
Međimurska županija je 2021. godine testirala „Hop on - hop off“ sustav, prvi takav destinacijski sustav u Hrvatskoj i šire izvan velikih gradova. Turistički autobus putuje svakog vikenda do atrakcija gornjeg Međimurja, a ovaj projekt nastavlja se i u 2022. godini. Među najvažnijim projektima koji su ostvareni u 2021. godini u Međimurju: - projekt Amazon of Europe bike trail zahvaljujući kojem je uspostavljen transnacionalni biciklistički proizvod i međunarodna specijalizirana agencija s booking sustavom za njegovu prodaju, - zajednički projekt tri županije 100 dvoraca sjeverne Hrvatske i - kampanja „Kupaj se i kliži“ provedenu u suradnji s Termama Sveti Martin i TZ Sv. Martin na Muri. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4153 Otvorena je i Skelarska kuća u Žabniku te Matulov grunt u Frkanovcu koje je središnje mjesto interpretacije ugroženih vrsta leptira i livada gornjeg Međimurja. Također, otvoren je i Centar za posjetitelje Med dvemi vodami koji je središnje mjesto edukacije o prirodnim vrijednostima županije. U prizemlju Centra dvije su moderno opremljene galerije sa stalnim interpretacijskim postavom i suvenirnicom te ulaznim info pultom. U okolišu Centra nalazi se interpretacijska brvnara Moj hrast Adam te dječje igralište Rječica. Tek dio pitanja na koja Centar nudi odgovore su: što je mrtvica, ima li i Međimurje svog bakalara, zašto je bitno očuvati bregunice, tko su laporaši, o čemu pripovijeda legenda o dravskom vodenjaku, tko su fljojsari, koja ptica tropskog izgleda leti Međimurjem te zašto su kockavica i crnkasta sasa ugrožene vrste.
Ostali akti u ovom izdanju (88)
- Rješenje o isplati sredstava iz Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu UDRUZI ZA PROMICANJE KVALITETE ŽIVOTA „IZVOR“, IVANOVEC
- Rješenje o isplati sredstava iz Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu Damiru Novaku za organizaciju 7. Međunarodne izložbe karikatura Čakovec 2022. godine
- Rješenje o isplati sredstava iz Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu Udruzi ruskog govornog područja u Međimurju „Kalinka“, za organizaciju obilježavanja 15 godina postojanja i rada
- Rješenje o isplati sredstava iz Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu NOGOMETNOJ ŠKOLI SLOGA ČAKOVEC
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Srednje škole Prelog o sklapanju Ugovora o jednostavnoj nabavi usluge organiziranog prijevoza učenika s teškoćama u razvoju kombi vozilom za nastavnu godinu 2022./2023.
- Zaključak o dodjeli financijskih sredstava MIHAELU PONGRACU iz Goričana, za osvojeno 1. mjesto u pojedinačnom plasmanu na 68. Svjetskom prvenstvu u „lovu ribe udicom na plovak“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Lijekovi (Skupine P, R, S, V i ostali lijekovi)“ za grupe 9., 10., 11., 12., 18., 21., 25., 30., 34., 36., 50., 51., 52., 55., 58., 60., 61. i 62, s odabranim ponuditeljem MEDIKA d.d., Capraška 1, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Lijekovi (Skupine P, R, S, V i ostali lijekovi)“ za grupe 3., 4., 5., 6., 15., 16., 17., 19., 20., 22., 23., 24., 28., 31., 33., 39., 40., 41., 43., 45., 54., 56., 57., 63., 64., 69., 71., 73., 74. i 75., s odabranim ponuditeljem OKTAL PHARMA d.o.o., Utinjska 40, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Lijekovi (Skupine P, R, S, V i ostali lijekovi)“ za grupe 1., 7., 8., 13., 14., 32., 35., 59., 65., 66., 70. i 72., s odabranim ponuditeljem PHOENIX FARMACIJA d.o.o., Ozaljska 95, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Potrošni materijal za hemodijalizu“ za grupe 4 i 7., s odabranim ponuditeljem AGMAR d.o.o., Jakuševečka ulica 4B, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Potrošni materijal za hemodijalizu“ za grupu 1, s odabranim ponuditeljem MEDIC d.o.o., Trg Dražena Petrovića 3, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Potrošni materijal za hemodijalizu“ za grupu 3, s odabranim ponuditeljem MEDIKA d.d., Capraška 1, Zagreb
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o javnoj nabavi, za predmet nabave „Medicinski plinovi“, s odabranim ponuditeljem MESSER CROATIA PLIN d.o.o. Industrijska 1, Šibice, Zaprešić
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu
- II. izmjene i dopune Proračuna Međimurske županije za 2022. godinu
- Odluka o ukidanju Smjernica za utvrđivanje plaća i drugih prava direktora trgovačkih društava u vlasništvu Međimurske županije i ravnatelja ustanova čiji je osnivač Međimurska županija
- Odluka o osnivanju Kulturnog vijeća Međimurske županije
- Odluka o utvrđivanju mreže programa centara izvrsnosti Međimurske županije
- Odluka o I. izmjeni Odluke o minimalnim standardima, kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva za 2022. godinu
- Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine
- Odluka o darovanju nekretnine Muzeju Međimurje Čakovec
- Rješenje o razrješenju i izboru člana Koordinacije za ljudska prava Međimurske županije
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednice i članova Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije
- Rješenje o razrješenju upravitelja Međimurske zaklade solidarnosti „Katruža“
- Rješenje o razrješenju upravitelja Međimurske zaklade za obrazovanje DR. VINKO ŽGANEC
- Zaključak o primanju na znanje Izvješća Mandatne komisije o imenu vijećnika koji aktivira mandat i imenu zamjenika vijećnika
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine
- Zaključak o prodaji zemljišta na području poduzetničke zone „POSLOVNI PARK MEĐIMURJE“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec (Prijenos vlasništva nekretnina Općini Donja Dubrava)
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Savjeta mladih Međimurske županije za 2021. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o davanju u zakup poslovnog prostora zdravstvenoj radnici Ines Tizaj, dr. med. spec. ginekologije i opstetricije
- Zaključak o davanju mišljenja na imenovanje načelnika Policijske uprave međimurske
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Dekanovec za razdoblje od 01.01.- 30.06.2022. godine
- Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu na području Općine Dekanovec
- Odluka o sklapanju Sporazuma o sufinanciranju projekta CENTAR DOSTI
- Odluka o usvajanju Izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenoj financijskoj reviziji poslovanja Općine Dekanovec za 2021. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke dimnjačarskih usluga
- Odluka o usklađenju Plana zaštite od požara Općine Dekanovec za 2022. godinu
- Odluka o popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Općinu Dekanovec
- Odluka o sufinanciranju troškova školske kuhinje za učenike Osnovne škole Domašinec
- Odluka (o usvajanju Izvješća o radu načelnika Općine Dekanovec za razdoblje od 01.01.-30.06.2022. godine)
- Plan davanja koncesija u 2023. godini
- Izmjene i dopune Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti Općine Dekanovec u 2022. godini
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Domašinec
- Odluka o pristupanju Općine Kotoriba Hrvatskoj zajednici općina
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa potpora poljoprivredi Općine Mala Subotica za razdoblje od 2022. do 2023. godine za 2022. godinu
- Obračun Proračuna Općine Nedelišće 01.01.- 30.06.2022.
- Odluka o nastavku obnašanja dužnosti člana Općinskog vijeća Općine Nedelišće na temelju prestanka mirovanja mandata
- Odluka o utvrđivanju dana prestanka mandata članici Općinskog vijeća i početku mandata članu Općinskog vijeća
- Odluka o razrješenju potpredsjednice Općinskog vijeća Općine Nedelišće
- Odluka o imenovanju potpredsjednika Općinskog vijeća Općine Nedelišće
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg Izvješća o ostvarenju plana i programa rada Dječjeg vrtića „Zvončić“ Nedelišće za pedagošku godinu 2021./22.
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg Izvješća o poslovanju društva NED-KOM d.o.o. za 2021. godinu
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg Izvješća o poslovanju društva Nekretnine Nedelišće d.o.o. za 2021. godinu
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o radu načelnika Općine Nedelišće za razdoblje od 01.01.2022. do 30.06.2022.
- Odluka o sufinanciranju Programa produženog boravka u školskoj godini 2022./2023.
- Odluka o sufinanciranju djelatnosti dadilje na području Općine Nedelišće
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za određivanje imena ulica i trgova na području Općine Nedelišće
- Odluka o osnivanju Savjeta za zaštitu potrošača javnih usluga
- Odluka o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Općine Nedelišće
- Odluka o sprečavanju odbacivanja otpada na području Općine Nedelišće
- Odluka o prodaji nekretnine u Macincu
- Odluka o dozvoljenom prekoračenju po poslovnom računu Općine Nedelišće
- Odluka o davanju suglasnosti za dugoročno zaduživanje trgovačkom društvu NED-KOM d.o.o.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjačarskih poslova
- Treće izmjene Pravilnika o stipendiranju studenata
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Podturen do 30.06.2022.
- Odluka o razrješenju i izboru člana Odbora za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata
- Odluka o razrješenju i izboru člana Komisije za izbor i imenovanje
- Odluka o izboru potpredsjednika Općinskog vijeća Općine Podturen
- Odluka o izboru najpovoljnije ponude za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Podturen
- Odluka o prodaji građevinskog zemljišta sa zgradama za uklanjanje
- Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjčaraskih poslova
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu općinskog načelnika za period 01.01.- 30.06.2022.
- Odluka o I. izmjeni i dopuni Statuta Općine Selnica
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Selnica za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti obrtu za dimnjačarske poslove, DIMOS na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjačarskih poslova
- Odluka o donošenju Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije Općine Selnica
- Odluka o prodaji nekretnine u Praporčanu (k.č. 3164/1 k.o. Selnica)
- Odluka o usvajanju Izvješća o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Selnica za 2021. godinu
- Odluka o donošenju Plana zaštite od požara
- Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća Općine Selnica
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća načelnika Općine Selnica za razdoblje od 01. srpnja do 31. prosinca 2021. godine
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća načelnika Općine Selnica za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2022. godine
- I. izmjene i dopune Plana prijma u službu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveta Marija
- Odluka o osnovici za obračun plaće
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Šenkovec od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine
- Odluka o koeficijentima za obračun plaća 26. Odluka o prodaji nekretnine u k.o. Šenkovec