Arhiva › 2022. › SGMŽ 16

SGMŽMeđimurska županija · 14. listopada 2022. · KLASA 351-05/22-05/147 · URBROJ 517-04-1-2-

Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 4132

Članak 3.

Trajno praćenje kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za potrebe ocjene stanja kvalitete zraka uređeno je Uredbom o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka („Narodne novine“, broj 65/16) i Programom mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka („Narodne novine“, broj 73/16.). Praćenje emisija u zrak, na početku izvještajnog razdoblja bilo je uređeno Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“, broj 117/12., 90/14.), a potom Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“, broj 87/17.). Tijekom cijelog izvještajnog razdoblja na snazi je bio Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“, broj 129/12., 97/13.). Sukladno Zakonu o zaštiti zraka, vlasnici i/ili korisnici izvora emisija u zrak dužni su redovito provoditi mjerenja emisije onečišćujućih tvari u zrak te voditi evidenciju o obavljenim mjerenjima, rezultatima mjerenja, učestalosti mjerenja, upotrijebljenom gorivu i o radu uređaja za smanjivanje emisija te dostavljati godišnja izvješća u Registar onečišćivanja okoliša (ROO) sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ broj 87/15). Obveze županija iz propisa koji su uređivali zaštitu zraka u razdoblju 2017.-2021. odnose se u bitnom na: (1) izradu i donošenje programa zaštite zraka27, (2) izradu izvješća o provedbi programa zaštite zraka za razdoblje od četiri godine,
(3) uspostavu mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka ako je procijenjeno da su razine onečišćenosti više od propisanih graničnih vrijednosti, odnosno ako je procijenjeno da za to postoje opravdani razlozi, osobito u slučaju pojačanog razvoja industrije, proširenja poslovnih i industrijskih zona i drugo te
(4) dostavu propisima određenih podataka o praćenju kvalitete zraka nadležnom tijelu u propisanom roku.

Članak 3.

Krovni dokument zaštite zraka, sukladno Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11., 47/14., 61/17., 118/18.) bio je plan zaštite Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena, a donosio se na razdoblje od pet godina. Vlada Republike Hrvatske 2013. godine usvojila je 27 Odnosno „Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama“, prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11., 47/14., 61/17., 118/18.) „Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine“ („Narodne novine“ broj 139/13.). Tijekom izvještajnog razdoblja 2017.-2021., nije donesen novi krovni dokument zaštite zraka. 3.3.2. Stanje i pritisci 3.3.2.1. Praćenje kvalitete zraka Praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka provodi se u zonama i aglomeracijama. Prema razinama onečišćenosti zraka, područje Hrvatske podijeljeno je u pet zona i četiri aglomeracije čiji je obuhvat utvrđen Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 24/14.). Područje Međimurske županije pripada zoni Kontinentalna Hrvatska HR 1 koja obuhvaća i područje sljedećih županija: Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska županija, Zagrebačka županija (izuzimajući aglomeraciju HR ZG), Požeško-slavonska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Virovitičko-podravska županija i Osječko-baranjska županija (izuzimajući aglomeraciju Osijek HR OS). Na sljedećoj slici prikazane su zone i aglomeracije za potrebe praćenja kvalitete zraka s mjernim postajama.

Članak 3.

Slika 3.3-1. Zone i aglomeracije za potrebe praćenja kvalitete zraka s mjernim postajama (Izvor: http://iszz.azo.hr/iskzl/mreza.html?t=1) Razine onečišćenosti zraka određuju se prema donjim i gornjim pragovima procjene te ciljnim vrijednostima i dugoročnim ciljevima za prizemni ozon propisanim u Prilogu 3. točkama A. i B. Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ broj 77/20.). Za zonu HR 1 dane su sljedeće procjene razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi i to za sljedeće onečišćujuće tvari: 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4133 Tablica 3.3-1: Razine onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi za zonu HR 1 Oznaka zone/ Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi aglomeracije SO NO PM 2 2 10 HR 1 < GPP < DPP < GPP Benzen Pb, As, Cd, Ni CO O Hg 3 < DPP < DPP < DPP > CV < GV Legenda: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, CV – ciljna vrijednost za prizemni ozon, GV – granična vrijednost Iz tablice su vidljivi načelno dobri rezultati zone HR 1: za okside dušika, benzen, teške metale i CO onečišćenje je ispod donjeg praga procjene, za SO i lebdeće čestice onečišćenje je 2 ispod gornjeg praga procjene, ozona ima više od ciljane vrijednosti, a žive manje od granične vrijednosti. Na području Međimurske županije ne provodi se praćenje kvalitete zraka, tj. nema uspostavljenih postaja za trajno praćenje kvalitete zraka.

Članak 3.

Najbliže postaje na kojima se provodi praćenje kvalitete zraka su automatske mjerne postaje (AMP) državne mreže za praćenje kvalitete zraka: - AMP Varaždin-1 u gradu Varaždinu (gradska, pozadinska), aktivna od 01. 02. 2016. - AMP Desinić u Desiniću (ruralna pozadinska mjerna postaja), aktivna od 01. 01. 2013. 3.3.2.2. ocjena onečišćenosti zraka u zoni HR 1 – Kontinentalna Hrvatska Sukladno hrvatskim propisima, Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja izrađuje godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske koje sadrži podatke o kategorijama kvalitete zraka oko mjernih postaja Državne mreže i lokalnih mreža za trajno praćenje kvalitete zraka. Izvješće sadrži i podatke o mrežama i postajama, sumarni prikaz koncentracija onečišćenja u zraku oko mjerne postaje, učestalost pojavljivanja visokih koncentracija onečišćenja, datume pojavljivanja koncentracija većih od graničnih vrijednosti (GV) i dugoročnog cilja za ozon te tolerantne vrijednosti (u nastavku: TV) i ciljne vrijednosti za ozon. Prikaz kvalitete dan je prema godišnjim izvješćima o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2020. godine. U vrijeme izrade ovog Izvješća još nije bilo izrađeno Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za 2021. godinu. Procjenjivanje razine onečišćenosti zraka na području RH je uz mjerenja na stalnim mjernim mjestima provedeno i metodom objektivne procjene.

Članak 3.

Objektivna procjena se primjenjuje samo u slučaju gdje su razine koncentracija onečišćujućih tvari na razmatranom području manje od donjeg praga procjene/dugoročnog cilja sukladno člancima 6. i 9. Direktive 2008/50/EK. Kao podloga za procjenu korišten je dokument „Objektivna ocjena kvalitete zraka u zonama Republike Hrvatske za 2017. godinu“ (Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), 2018. Sumporov dioksid (So ) 2 U izvještajnom razdoblju 2017.-2020. zona HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) sukladna je s graničnom vrijednošću za 1- satne i graničnom vrijednošću za 24-satne koncentracije SO obzirom na zaštitu zdravlja ljudi (I kategorija kvalitete 2 zraka). U izvještajnom razdoblju 2017.-2020. zona HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) je sukladna s kritičnim razinama za srednju godišnju vrijednost i zimsku srednju vrijednost koncentracija SO obzirom na zaštitu vegetacije (I kategorija 2 kvalitete zraka). Dušikov dioksid (No ) 2 U izvještajnom razdoblju 2017.-2020. zona HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) sukladna je s graničnom vrijednošću za 1- satne koncentracije i graničnom vrijednošću za srednju godišnju vrijednost koncentracija NO obzirom na zaštitu 2 zdravlja ljudi (I kategorija kvalitete zraka). U izvještajnom razdoblju 2017.-2020. zona HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) je sukladna s kritičnom razinom za srednju godišnju vrijednost koncentracija NO obzirom na x zaštitu vegetacije. Lebdeće čestice (PM ) 10 U izvještajnom razdoblju 2017.-2020. zona HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) sukladna je s graničnom vrijednošću za 24-satne koncentracije i graničnom vrijednošću za srednju godišnju vrijednost koncentracija PM obzirom na zaštitu 10 zdravlja ljudi (I kategorija kvalitete zraka).

Članak 3.

Objektivna procjena ne može se provesti/upotrijebiti za ocjenu sukladnosti PM i PM u svim zonama i aglomeracijama 10 2,5 jer su razine onečišćenosti u svim zonama i aglomeracijama veće od donjeg praga procjene (DPP). U zoni Kontinentalna Hrvatska (HR 1) koncentracije lebdećih čestica PM bile su 10 niže od propisanih graničnih vrijednosti. Lebdeće čestice (PM ) 2,5 U izvještajnom razdoblju 2017.-2020. zona HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) sukladna je s graničnom vrijednošću za srednju godišnju vrijednost PM2,5 obzirom na zaštitu zdravlja ljudi. Prizemni ozon (o ) 3 2017. godine HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) je nesukladna s ciljnom vrijednošću za 8-satni pomični prosjek koncentracija O (usrednjeno na tri godine) obzirom na zaštitu zdravlja ljudi. 3 Objektivnom procjenom je ocijenjeno da su sve zone nesukladne s dugoročnim ciljem s obzirom na zaštitu vegetacije. U razdoblju 2018.-2020. zona HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) je sukladna s ciljnom vrijednošću za 8-satni pomični prosjek koncentracija O (usrednjeno na tri godine) obzirom na 3 zaštitu zdravlja ljudi te je sukladna s ciljnom vrijednošću. U izvještajnom razdoblju 2017.-2020. zona HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) ocjenjena je kao sukladna s ciljnom vrijednošću akumulirane izloženosti preko granične vrijednosti 40 ppb (u nastavku: AOT40). Objektivnom procjenom je ocijenjeno da su sve zone nesukladne s dugoročnim ciljem obzirom na zaštitu vegetacije. Ugljikov monoksid (Co) U izvještajnom razdoblju 2017.-2020. zona HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) sukladna je s graničnom vrijednošću Stranica 4134 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

za maksimalne dnevne 8-satne vrijednosti koncentracija CO obzirom na zaštitu zdravlja ljudi (I kategorija kvalitete zraka). Benzen U izvještajnom razdoblju 2017.-2020. zona HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) sukladna je s graničnom vrijednošću za srednju godišnju vrijednost koncentracija benzena obzirom na zaštitu zdravlja ljudi (I kategorija kvalitete zraka). Pb u PM , Cd u PM , As u PM , Ni u PM 10 10 10 10 U izvještajnom razdoblju 2017.-2020. zona HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) sukladna je s graničnom i ciljnim vrijednostima za srednje godišnje vrijednosti koncentracija Pb u PM10,Cd u PM10, As u PM10 i Ni u PM10 obzirom na zaštitu zdravlja ljudi (I kategorija kvalitete zraka). Benzo(a)piren u PM (B(a)P u PM ) 10 10 U izvještajnom razdoblju 2017.-2020. za zonu HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) nije dana ocjena sukladnosti s ciljnom vrijednošću B(a)P u PM zbog nepostojanja mjerenja i 10 nemogućnosti primjene objektivne procjene. Procjenjuje se da su koncentracije B(a)P u PM u zoni HR 10 1 niže od propisanih ciljnih vrijednosti. U tablici u nastavku (Tablica 3.3-1) dana je ocjena onečišćenosti zone Kontinentalna Hrvatska HR 1 onečišćujućim tvarima (ocjena sukladnosti s ciljevima zaštite okoliša) u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Tablica 3.3-1. Ocjena onečišćenosti (sukladnosti) zone Kontinentalna Hrvatska HR 1 u razdoblju 2017.-2020. (Izvor: Godišnja izvješća o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske) onečišćujuća tvar 2017. 2018. 2019. 2020. SO 2 NO 2 Lebdeće čestice PM i 10 PM 2,5 Ozon Ugljikov monoksid CO Benzen Metali olovo (Pb), kadmij (Cd), nikal (Ni) i arsen (As) u lebdećim česticama PM 10 B(a)P u PM 10 Prema godišnjim izvješćima o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske, u razdoblju 2017.-2020. kvaliteta zraka u zoni HR1 bila je prve kategorije za sve gore navedene onečišćujuće tvari.

Članak 3.

Kao što je prethodno navedeno prekoračena je granična vrijednost jedino za prizemni ozon (O ) 2017. godine. Povišene 3 koncentracije prizemnog ozona su izražene na cijelom području Hrvatske što je posljedica prekograničnog prijenosa ozona i njegovih prekursora te je pojačano lokalnim klimatskim uvjetima povoljnim za stvaranje ozona. Za ostale onečišćujuće tvari nisu prekoračene granične vrijednosti sukladno ciljevima zaštite okoliša. 3.3.2.3. Emisije u zrak Emisije u zrak predstavljaju pritiske na zrak kao sastavnicu okoliša. Izvori onečišćivanja zraka su nepokretni i pokretni emisijski izvori. Nepokretni izvori se dijele na točkaste i difuzne. Točkasti izvori su izvori kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji, građevine i slično). Difuzni izvori su izvori kod kojih se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određenog ispusta/dimnjaka (npr. uređaji za obradu otpadnih voda, odlagališta otpada, određene aktivnosti, površine i druga mjesta). Pokretni izvori su prijevozna sredstva koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak: motorna vozila, šumski i poljoprivredni strojevi, necestovni pokretni strojevi, lokomotive. Najzastupljeniji oblik su cestovna motorna vozila. Na području Međimurske županije pojedinačno najveći nepokretni točkasti izvor su industrijski objekti. Navedenim nepokretnim točkastim izvorima treba pribrojiti i emisije iz kućnih ložišta. Kućna ložišta značajno doprinose onečišćenju zraka ukoliko koriste goriva kao što su drvo, ugljen i loživo ulje.

Članak 3.

Difuzni izvori predstavljaju izvore koji su vezani uz tvorničke procese u kojima se koriste lakohlapive organske tvari, distribuciju i manipulaciju naftnim proizvodima, obradu otpadnih voda, gospodarenje otpadom, poljoprivreda itd. Na prostoru Županije takvi izvori su benzinske postaje, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda gradova i općina, odlagališta otpada, poljoprivredne površine…28 Uz industrijska i energetska postrojenja koja svoje emisije prijavljuju u ROO, izvori emisija u zrak na području Županije su i razne gospodarske djelatnosti, promet, posebice cestovni te kućanstva. 3.3.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Tijekom izvještajnog razdoblja u provedbi je bio „Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Međimurske županije“ (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 10/16) koji je donesen sukladno Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11., 47/14.) te je usklađen s dokumentom više razine (Planom) donesenim 2013. godine. Većina mjera vezana je za aktivnosti koje je potrebno trajno provoditi. U tijeku je izrada novog Programa zaštite okoliša za razdoblje 2022. do 2025. čiji je sastavni dio i novi Program zaštite zraka za razdoblje 2022-2025. također u izradi. 3.4. KLIMA 3.4.1. Zakonska regulativa Zaštita zraka uređena krovnim zakonima: Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) i Zakonom o zaštiti zraka te nizom provedbenih propisa donesenih na temelju tih zakona. Tijekom izvještajnog razdoblja došlo je do reorganizacije pravnog okvira kojim je uređena zaštita zraka većim dijelom zbog usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije, te potrebe za reorganiziranijom zakonodavnog okvira s obzirom na obuhvat tematskih cjelina.

Članak 3.

28 Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Međimurske županije, OIKON d.o.o., rujan 2016. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4135 U prve tri godine izvještajnog razdoblja na snazi je bio Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11., 47/14., 61/17. i 118/18.) koji je uz zaštitu zraka obuhvaćao i zaštitu ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama. Zatim su 1. siječnja 2020. na snagu stupili Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 127/19, 57/22) kojim je regulirano samo područje zaštite zraka i Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja („Narodne novine“ broj 127/19.) kojim je regulirano pitanje zaštite ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama. Temeljni dokumenti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja su: 1. Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske 2. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj 3. Akcijski plan za provedbu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske 4. Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj 5. Integrirani energetski i klimatski plan Republike Hrvatske 6. Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja. Kako je naznačeno i u nazivima dokumenta, strategije i planovi se donose se na nacionalnoj razini, a Zakonom je propisan i vremenski okvir u kojem se ti dokumenti odnose.

Članak 3.

Zakonom nije propisano na koje se razdoblje Program donosi niti je propisan obvezni sadržaj. Obveza izrade Programa ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja propisana je člankom 19. Zakona. Sukladno Zakonu, Program donosi Županijska skupština Međimurske županije, te ga objavljuje o službenom glasilu. 3.4.2. Stanje i pritisci U okviru izrade Petog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) (u nastavku Peto nacionalno izvješće) dijagnosticirane su klimatske varijacije i promjene temperature zraka i oborine na području Hrvatske temeljem podataka dugogodišnjih meteoroloških mjerenja. S obzirom na diverzifikaciju klime na području Hrvatske, opažene klimatske promjene analizirane su temeljem mjerenja na pet meteoroloških postaja reprezentativnih za pet klimatskih područja: Osijek (kontinentalna klima), Zagreb-Grič (kontinentalna klima pod blagim maritimnim utjecajem), Gospić (kontinentalna klima gorske Hrvatske pod jakim maritimnim utjecajem), Crikvenica (maritimna klima istočne obale sjevernog Jadrana) i Hvar (maritimna klima dalmatinskog otočja). Na sljedećoj slici (Slika 3.4-1.) grafički je prikaz promjene srednje godišnje temperature zraka i godišnje količine oborine na meteorološkoj postaji Zagreb-Grič u razdoblju od 1901. do 2008. godine. Promjene temperature i oborine prikazane su relativno, odnosno, odstupanjem u odnosu na klimatske normale razdoblja 1961.-1990. Prema podacima iz Klimatskog atlasa Hrvatske u razdoblju 1961.-1990. prosječna godišnja temperatura zraka iznosila je 10,8°C, a prosječna godišnja količina oborine 852,2 mm.

Članak 3.

Najpoznatiji pokazatelj klimatskih promjena odnosno globalnog zatopljenja je porast godišnje temperature zraka. Pretpostavlja se da je zatopljenje koje se manifestira kroz porast srednje godišnje temperature zraka posljedica promjena učestalosti temperaturnih ekstrema odnosno promjene temperaturnih indeksa. Načelno se očekuje da se zatopljenje manifestira kroz povećanja broja dana za “tople temperaturne indekse” i smanjenje dana “hladnih temperaturnih indeksa”. Vremenski niz srednje godišnje temperature zraka, pripadni 11-godišnji binomni klizni srednjaci i trendovi za 108-, 100-, 75-, 50- i 25-godišnje razdoblje. Napomena: Jedinice su odstupanja (°C) od srednjaka 1961-1990. Vremenski niz odstupanja godišnjih količina oborine od srednjaka 1961-1990 (mm) i pripadni 11-godišnji binomni klizni srednjak i trendovi za razdoblje 1901.-2008. Izvor: Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) Izabrana poglavlja: Opažene klimatske promjene u Hrvatskoj, Scenarij klimatskih promjena, Utjecaj klimatskih varijacija i promjena na biljke i na opasnost od šumskih požara (DHMZ, 2009.) Slika 3.4-1. Prikaz promjene srednje godišnje temperature zraka i godišnje količine oborine Stranica 4136 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Trend srednje godišnje temperature zraka u 108-godišnjem razdoblju (1901.-2008.) u Zagrebu iznosi +0,1 oC/10 godina no nije statistički signifikantan. Trend porasta godišnje temperature zraka u Zagrebu statistički je signifikantan za razdoblje 1959.- 2008. u kojem iznosi 0,34 oC/10 godina, a još je izraženiji za razdoblje 1984.-2008. u kojem iznosi 0,75 oC/10 godina.

Članak 3.

Porastu godišnje temperature zraka u Zagrebu najviše doprinosi pozitivan trend zimskih temperatura zraka. U Petom nacionalnom izvješću, osim promjene godišnje temperature zraka analizirane su i promjene temperaturnih ekstrema pomoću promjene tri “topla” i tri “hladna” temperaturna indeksa. Tri topla temperaturna indeksa su: topli dani (ozn. Tx90%) i tople noći (ozn. Tn90%) u kojima maksimalna odnosno minimalna temperatura zraka premašuje granicu 90-og percentila, te topli dani s maksimalnom temperaturom zraka višom od 25 °C. Tri hladna temperaturna indeksa su: hladni dani (ozn. Tx10%) i hladne noći (ozn. Tn10%) s maksimalnim i minimalnim temperaturama zraka nižim od 10-og percentila te hladni dani s minimalnom temperaturom nižom od 0 °C. Za razdoblje 1901.-2008. u Zagrebu statistički signifikantno je smanjenje broja hladnih dana i hladnih noći s obzirom na 10- ti percentil i iznosi -1,7, odnosno -2,7 dana/10 godina. Nadalje, statistički signifikantno je i povećanje broja toplih noći s obzirom na 10-ti percentil i iznosi +3,2 dana/10 godina. Trend godišnjih količina oborine u razdoblju 1901.-2008. pokazuje smanjenje oborine u Zagrebu na razini -0,3% na 10 godina. Smanjenje oborine rezultat je smanjenja zimskih (-0,4% na 10 godina), proljetnih (-0,9% na 10 godina) i jesenskih (-1,3% na 10 godina) oborina. Oborine ljeti bilježe porast od +1,1% na 10 godina. Na promjene oborinskog režima utječu i promjene oborinskih ekstrema. U Petom nacionalnom izvješću oborinski ekstremi analizirani su kroz promjene broja dana s obzirom na zadana tri praga (suhi dani, vlažni dani i vrlo vlažni dani)

Članak 3.

godišnje količine oborine koja padne za vrlo kišnih dana, te godišnje maksimalne 5-dnevne i 1-dnevne količine oborine. U razdoblju 1901.-2008. u Zagrebu je zabilježen statistički signifikantan porast jedino broja suhih dana i iznosi +1,4 dan/10 godina. Iz navedenog se može zaključiti da na području Zagreba nisu zabilježene značajne promjene u ekstremima oborine pa stoga na smanjenje godišnjih količina oborine više utječe povećana učestalost suhih dana. Antropogeni utjecaj na klimu vezan je za demografski, socijalni, gospodarski i tehnološki razvoj na globalnoj i regionalnoj razini. U Petom izvješću Međunarodnog odbora za klimatske promjene29 antropogeni utjecaj kvantificiran je kroz četiri scenarija promjena koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi od scenarija niskih emisija (RCP 2.6), preko dva scenarija umjerenih emisija (RCP 4.5 i RCP 6) do scenarija visokih emisija (RCP 8.5) stakleničkih plinova do kraja 21. 29 IPCC, 2014: Climate Change 2014: Synthesis Report. Contribution of Working Groups I, II and III to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Core Writing Team, R.K. Pachauri and L.A. Meyer (eds.)]. IPCC, Geneva, Switzerland, 151 pp. stoljeća30. Predviđanje buduće klime odnosno klimatske projekcije dobivaju se analizom rezultata proračuna klimatskim modelima za različite scenarije koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Za potrebe izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040.

Članak 3.

godine s pogledom na 2070. godinu, provedeno je klimatsko modeliranje za područje Hrvatske regionalnim klimatskim modelom31 za: “umjereni scenarij” buduće klime koji nosi oznaku RCP4.532 i “ekstremni scenarij” koji nosi oznaku RCP8.5. U sljedećoj tablici (Tablica 3.4-1.) dan je sažetak projekcija klimatskih parametara za promatrano razdoblje 2011. – 2040. dobiven regionalnim klimatskim modelom33 za tzv. „umjereni scenarij“ buduće klime koji nosi oznaku RCP4.5.34 Klimatskim modelom dobivene su i projekcije klimatskih parametara za promatrano razdoblje i za tzv. „ekstremni scenarij“ koji nosi oznaku RCP8.5.35 Do kraja 21. stoljeća za scenarij RCP4.5 očekuje se porast globalne temperature zraka u prosjeku za 1,8 °C i porast razine mora u prosjeku za 0,47 metara dok se za scenarij RCP8.5 očekuje porast globalne temperature zraka u prosjeku za 3,7 °C i porast razine mora u prosjeku za 0,63 metra36. 30 Izvorni naziv scenarija promjena koncentracija stakleničkih plinova glasi „Representative Concentration Pathway“ (skr. RCP) i označava scenarije promjene koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi u 21. stoljeću. Brojevi uz oznaku RCP označavaju radijacijsko forsiranje stakleničkih plinova u atmosferi (u W/m2) u 2100. godini. 31 Rezultati modeliranja regionalnim klimatskim modelom RegCM dani su u dokumentima: “Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.)“ i „Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (u sklopu Podaktivnosti 2.2.1.)“ 32 Scenarij RCP8.5 karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje.

Članak 3.

33 Rezultati modeliranja regionalnim klimatskim modelom RegCM dani su u dokumentima: “Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.)“ i „Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (u sklopu Podaktivnosti 2.2.1.)“ 34 Scenarij RCP4.5 karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz relativno ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. 35 Scenarij RCP8.5 karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje. 36 IPCC AR5 WG1 (2013), Stocker, T.F.; et al., eds., Climate Change 2013: The Physical Science Basis. Working Group 1 (WG1) Contribution to the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) 5th Assessment Report (AR5) 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4137 Tablica 3.4-1. Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000.37 Klimatološki parametar 2011- - 2040. Srednja godišnja količina: malo smanjenje Sezone: različit predznak; zima i proljeće u većem dijelu Hrvatske manji porast + 5 – 10%, a ljeto i jesen smanjenje (najviše oBoRINE - 5 – 10% u južnoj Lici i sjevernoj Dalmaciji)

Članak 3.

Smanjenje broja kišnih razdoblja (osim u središnjoj Hrvatskoj gdje bi se malo povećao). Broj sušnih razdoblja bi se povećao Smanjenje (najveće u SNJEŽNI PoKRoV Gorskom Kotaru, do 50%) Nema većih promjena u većini krajeva; no PoVRŠINSKo u gorskim predjelima oTJECANJE i zaleđu Dalmacije smanjenje do 10% Srednja: porast 1 – 1,4 °C (sve sezone, cijela Hrvatska) TEMPERATURA ZRAKA Maksimalna: porast u svim sezonama 1 – 1,5 °C Minimalna: najveći porast zimi, 1,2 – 1,4 °C Vrućina 6 do 8 dana više od (broj dana s referentnog razdoblja Tmax > +30 (referentno razdoblje: 15 – °C) 25 dana godišnje) Hladnoća Smanjenje broja dana s EKSTREMNI (broj dana s Tmin < -10 °C i porast VREMENSKI Tmin < -10 Tmin vrijednosti (1,2 – 1,4 UVJETI °C) °C) Tople noći U porastu (broj dana s Tmin ≥ +20 °C) Zima i proljeće bez Sr. brzina na promjene, no ljeti i 10 m osobito u jesen na Jadranu porast do 20 – 25% Na godišnjoj razini: VJETAR bez promjene (najveće vrijednosti na otocima Max. brzina južne Dalmacije) na 10 m Po sezonama: smanjenje zimi na južnom Jadranu i zaleđu Povećanje u proljeće i EVAPoTRANSPIRACIJA ljeti 5 – 10% (vanjski otoci i Z Istra > 10%) 37 Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (NN 46/20) Klimatološki parametar 2011- - 2040. Porast cijele godine VLAŽNoST ZRAKA (najviše ljeti na Jadranu) Smanjenje u sjevernoj VLAŽNoST TLA Hrvatskoj Ljeti i u jesen porast u cijeloj Hrvatskoj, SUNČANo ZRAČENJE u proljeće porast u (FLUKS ULAZNE SUNČANE sjevernoj Hrvatskoj, a ENERGIJE) smanjenje u zapadnoj Hrvatskoj; zimi smanjenje u cijeloj Hrvatskoj.

Članak 3.

2046. – 2065. SREDNJA RAZINA MoRA 19 – 33 cm (IPCC AR5) U nastavku je dan pregled klimatskih projekcija38 za „bliže“ razdoblje 2011.-2040. za oba scenarija RCP4.5 i RCP8.5 na temelju rezultata klimatskog modeliranja u prostornoj rezoluciji 12,5 km39. Klimatske projekcije iskazane su kao odstupanje klimatskih elemenata (npr. srednje temperature zraka, godišnje količine oborine) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. godine. Klimatske projekcije za razdoblje 2011.-2040. godine pokazuju mogućnost porasta temperature zraka na području Hrvatske do 1,2°C za scenarij RCP4.5 odnosno do 1,4°C za scenarij RC8.5 (Slika 3.4-2.). Za oba scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) klimatske projekcije ukazuju na zatopljenje u svim sezonama. Za scenarij RCP4.5 najmanje zatopljenje, od 1°C u prosjeku može se očekivati zimi, a najveće zatopljenje od 1,5 do 1,7°C u ljeti dok za proljeće i jesen, projekcije daju mogućnost zatopljenja od 1°C do 1.3°C. Za RCP8.5 scenarij zatopljenje je izraženije, pa npr. za ljeto klimatske projekcije daju porast prosječne temperature zraka na području Hrvatske između 2,2°C i 2,4°C. Slika 3.4-2. Promjena prizemne temperature zraka (°C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno) Na području Hrvatske promjene u godišnjoj količini oborine su u rasponu od -5 do 5% za oba klimatska scenarija. Na području kontinentalne Hrvatske klimatske projekcije daju smanjenje, a na području primorske Hrvatske povećanje godišnje količine oborine (Slika 3.4-3). Promjena godišnje 38 Klimatske projekcije rezultat su proračuna skupa klimatskih modela („ansambl modela“) te se iskazani rezultati odnose na njihovu prosječnu vrijednost.

Članak 3.

39 Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (Č Branković i dr, Zagreb, studeni 2017.) Stranica 4138 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. količine oborine neznatno je izraženija za RCP8.5 u odnosnu na RCP4.5 klimatski scenarij. Sl ika 3.43. Promjena godišnje količine oborine (%) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na razdoblje 1971.-2000. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za scenarije klimatskih promjena RCP4.5 (lijevo) i RCP8.5 (desno) Klimatske projekcije sezonskih količina oborine pokazuju značajnu prostornu promjenjivost, ne samo po iznosu već i po predznaku. Za razdoblje 2011.-2040. godine, klimatske projekcije za scenarij RCP4.5 ukazuju na: • porast količine oborine u zimi tj. moguće povećanje ukupne količine oborine tijekom zime na čitavom području Hrvatske (do 5% u središnjim dijelovima, od 5 do 10% na istoku i zaleđu obale te čak do 20% u nekim dijelovima obalnog područja); • smanjenje količine oborine ljeti u čitavoj Hrvatskoj: u većem dijelu Hrvatske od -20% do -10%, od -10 do -5% na sjevernom dijelu obale i od -5 do 0% na južnom Jadranu; • najmanje izražene promjene u oborinama za proljeće i jesen s promjenama u rasponu od -5% do 5%. Klimatske projekcije daju izraženu promjenjivost u srednjem broju dana s maksimalnom brzinom vjetra većom ili jednakom 20 m/s na području Hrvatske. Za razdoblje 2011.- 2040. godine, promjene za zimsku sezonu ukazuju na mogućnost porasta prema scenariju RCP4.5 na čitavom Jadranu te promjenjiv predznak signala prema scenariju RCP8.5. Sve promjene su relativno male i uključuju promjene od -5 do +10 događaja po desetljeću.

Članak 3.

3.4.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Tijekom izvještajnog razdoblja u provedbi je bio „Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Međimurske županije“ (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 10/16) koji je donesen sukladno Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11., 47/14.) te je usklađen s dokumentom više razine (Planom) donesenim 2013. godine. Većina mjera vezana je za aktivnosti koje je potrebno trajno provoditi. U tijeku je izrada novog Programa ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Međimurske županije, a koji je sastavni dio programa zaštite okoliša za područje županije. 3.5. PRIRoDA 3.5.1. Zakonska regulativa Temeljni strateški dokument koji defi nira strategiju zaštite prirode je Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine („Narodne novine“ broj 72/17.). U Strategiju su ugrađene smjernice globalnog Strateškog plana za bioraznolikost 2011. – 2020. za usmjeravanje međunarodnih i nacionalnih aktivnosti za očuvanje bioraznolikosti. Temeljni propis kojim je regulirana zaštita prirode u Republici Hrvatskoj, a time i održivo upravljanje prirodom na području Međimurske županije je Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13., 15/18., 14/19. i 127/19.) koji uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih dijelova te druga pitanja s tim u vezi. U prvoj godini izvještajnog razdoblja na snazi je bio Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13.) koji je navodio da Državni zavod za zaštitu prirode vodi informacijski sustav zaštite prirode. Zatim su tijekom 2018. stupile na snagu Izmjene predmetnog Zakona. U izmjenama i dopunama Zakona tijekom 2018. godine (˝Narodne novine˝ broj 15/18.) defi nirana je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu koja prema članku 9. predmetnih izmjena Zakona obavlja stručne poslove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku.

Članak 3.

Nadalje, tijekom 2019. stupile na snagu nove Izmjene predmetnog Zakona. U izmjenama i dopunama Zakona tijekom 2019. godine (˝Narodne novine˝ broj 14/19.) prema članku 1. predmetnih izmjena Zakona riječi: »Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u daljem tekstu: Agencija)« zamjenjuju se riječima: »Ministarstvo je dužno«, a riječ: »Ministarstvo« i zarez iza riječi brišu se. U vidu očuvanja vrsta i stanišnih tipova, u sklopu Zakona o zaštiti prirode, aktualni su Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ broj 143/13. i 73/16.) i Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ broj 88/14.). Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama nije mijenjan u izvještajnom razdoblju, no međutim, 25.3.2021. stupio je na snagu novi Pravilnik o stanišnim tipovima i to Pravilnik o popisu stanišnih tipova i karti staništa („Narodne novine“ broj 27/21.). U zakonodavstvu Republike Hrvatske Natura 2000 defi nirana je kroz Uredbu o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 80/19). U prvoj godini izvještajnog razdoblja na snazi je bila Uredba o ekološkoj mreži (“Narodne novine” broj 124/13., 105/15.). U izvještajnom razdoblju tijekom 2019. godine donesen je novi podzakonski propis vezan za ekološku mrežu, Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ broj 80/19.). Prema članku 13. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode upravne i stručne poslove zaštite prirode obavlja nadležno Ministarstvo i nadležno upravno tijelo jedinica područne (regionalne)

Članak 3.

samouprave nadležno za zaštitu prirode, osim onih poslova koji su ovim Zakonom ili drugim propisom preneseni u nadležnost drugom tijelu državne uprave, javnim ustanovama ili jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sukladno članku 13, stavak 2. Zakona o zaštiti prirode obaveza nadležnog upravnog tijela županije je: (1) skrbiti se o očuvanju bioraznolikosti i georaznolikosti na svome području,
(2) osiguravati uvjete za zaštitu i očuvanje vrsta, staništa te stanišnih tipova, (3) proglašavati i ukidati zaštitu područja iz svoje nadležnosti, (4) osiguravati uvjete za zaštitu i očuvanje zaštićenih područja i područja ekološke mreže iz svoje nadležnosti, (5) sudjelovati u postupku proglašavanja zaštićenih područja koje proglašava Vlada Republike Hrvatske ili Hrvatski sabor, (6) sudjelovati u izradi planova upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže iz svoje nadležnosti,
(7) skrbiti se o promicanju zaštite prirode te poticati rad strukovnih i drugih udruga čija djelatnost ima za cilj zaštitu 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4139 prirode, (8) pratiti stanje očuvanosti prirode (monitoring) te o stanju očuvanosti podnositi izvješća nadležnom tijelu državne uprave, (9) voditi evidenciju o podacima važnim za zaštitu prirode, (10) izvješćivati javnost o stanju prirode na svom području i o poduzetim mjerama radi njezine zaštite i očuvanja,
(11) pružati stručnu i drugu pomoć tijelima lokalne samouprave u zaštiti prirode na njihovu području i (12) obavljati i druge poslove određene propisima koji uređuju zaštitu prirode. Prema stavku 1. predmetnog članka Zakona, upravne i stručne poslove zaštite prirode obavlja nadležno Ministarstvo i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave nadležno za zaštitu prirode, osim onih poslova koji su ovim Zakonom ili drugim propisom preneseni u nadležnost drugom tijelu državne uprave, javnim ustanovama ili jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 3.

Prema članku 143. Zakona o zaštiti prirode nadležno upravno tijelo županije izdaje uvjete zaštite prirode za zahvate koji se izvode na području regionalnog parka, spomenika prirode, značajnog krajobraza, park-šume i spomenika parkovne arhitekture. Prema članku 144. istog Zakona dopuštenje za znanstvena i/ili stručna istraživanja sastavnica prirode na području spomenika prirode, regionalnog parka, značajnog krajobraza, park-šume i spomenika parkovne arhitekture izdaje nadležno upravno tijelo županije ukoliko utvrdi da namjeravano istraživanje neće promijeniti obilježja zbog kojih je područje zaštićeno. Prema članku 29. Zakona o zaštiti prirode nadležno upravno tijelo županije provodi Prethodnu ocjenu i Glavnu ocjenu za zahvate: (1) za koje tijelo područne (regionalne) samouprave nadležno za poslove zaštite okoliša provodi postupak procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša, (2) koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, osim za zahvate iz stavka 1. ovoga članka. Budući da na nacionalnoj razini nije donesen zakon koji bi bio posvećen i bavio se isključivo problematikom vezanom uz krajobraz, pristup zaštiti, planiranju i upravljanju krajobraza jer reguliran na međusektorskom pristupu, odnosno kroz niz pravnih propisa: • Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19.) predviđa i propisuje zaštitu krajobraza kroz dokumente prostornog uređenja.

Članak 3.

• Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13., 15/18, 14/19. i 127/19.) i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14., 98/15., 44/17., 90/18., 32/20. i 62/20.) štite pojedina zaštićena područja prirodne i kulturne baštine uključujući vrijedne krajobraze. • Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) kroz mjere zaštite okoliša predviđa i propisuje zaštitu krajobraznih značajki. Iste se utvrđuju i donose unutar postupaka procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) i strateške procjene utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (SPUO). • Nacionalni plan djelovanja za okoliš („Narodne novine“ broj 46/02.) Nacionalni plan djelovanja za okoliš odredio je ciljeve očuvanja biološke raznolikosti, krajobraza te geološke baštine. Opći strateški ciljevi (C1) očuvanja krajobraza obuhvaćaju: (a) provođenje inventarizacije i kategorizacije krajobraza na osnovi vrednovanja njegova karaktera, (b) uspostavu sistema kartiranja obilježja krajobraza na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, (c) procjenu stanja s identifikacijom ugroženosti i mogućnosti promjena, (d) izradu akcijskih planova zaštite i unapređenja za svaki pojedinačni tip krajobraza ili krajobraznog područja, (e) uspostavu sustava krajobraznih planova kao preteću razvojnim i prostornim planovima u svojstvu pomoćnog instrumenta u politici odlučivanja o optimalnom korištenju prirodnih vrijednosti, (f) razvoj mehanizama provedbe (uključujući zakonodavne i institucionalne okvire, razvoj znanstvenih resursa, obavješćivanje, mehanizme financiranja i dr.), (g) registraciju i ocjenu oštećenja krajobraza te (h) razvoj mehanizama zaštite krajobraza kroz pojedine sektore razvoja.

Članak 3.

Van pojedinih zaštićenih područja odvijaju se procesi u prostoru koji mijenjaju krajobrazne značajke što dovodi da nepovratnih gubitaka vrijednih krajobraza. Iako se taj problem donekle regulira kroz provedbu propisanih mjera zaštite krajobraza unutar postupaka PUO i SPUO, nedostaje sveobuhvatna zaštita krajobraza na prostoru pojedine administrativne jedinice lokalne samouprave, odnosno čitavom državnom teritoriju. S ciljem očuvanja krajobraznih značajki pojedinih područja i obzirnog korištenje čitavog prostora, a ne samo pojedinih iznimnih krajobrazni predjela, postoji potreba za provedbom inventarizacije, klasifikacije i vrednovanja krajobraza na cjelokupnom području države odnosno lokalne samouprave. Republika Hrvatska je potpisala i ratificirala Konvenciju o europskim krajobrazima (Firenca 2000.).40 Ciljevi Konvencije o europskim krajobrazima su promicanje zaštite, upravljanje i planiranja krajobraza, kao i organizacija europske suradnje kao prvi međunarodni sporazum koji se cjelovito bavi svim pitanjima krajobraza. Konvenciju se na nacionalnoj razini nastoji implementirati unutar strateške i planske dokumentacije nadležnih državnih resora. Jedan od osnovnih postavljenih ciljeva je izrada Krajobrazne osnove Republike Hrvatske. Krajobrazna osnova na državnoj ili regionalnoj razini je instrument koji bi služio za potrebe zaštite, upravljanje i planiranja krajobraza. Međutim, krajobrazna osnova RH još nije izrađena, a na lokalnim razinama postoji tek nekoliko primjera inicijative. Pri tome je značajan ograničavajući faktor što se krajobrazne značajke ne preklapaju s administrativnim granicama, što dodatno naglašava potrebu za krovnom (državnom) krajobraznom osnovom kao planske podloge za izradu detaljnih krajobraznih osnova na lokalnoj razini i osiguravanja komplementarnog pristupa zaštiti takvih detaljnijih dokumenata. Za potrebe jedinica na lokalnoj razini, posebno gradova prikladne su stručne strateške podloge kao što su studije zelene infrastrukture te studije urbanog ozelenjavanja (eng. „urban greening“).

Članak 3.

Uređenje i korištenje prostora treba planirati na način koji će osigurati očuvanje osobitosti područja – osobitosti načina građenja naselja, područja uz naselja s naglašenim značenjima i vrijednostima krajolika, područja svojstvenih vizualnih oblika s velikom raznolikošću prirodnih i kulturnih elemenata, područja biotopa i područja spontanih prirodnih procesa. Očuvanje raznolikosti krajolika treba temeljiti na očuvanju šuma i prirodnih oblika vodotoka, a spriječiti građenje na izloženim lokacijama u krajoliku. Potrebno je štiti identitet gradova i naselja vrednovanjem morfoloških strukturnih elemenata naselja, održavanjem i primjerenim korištenjem građevinskog fonda. 40 Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima (“Narodne novine” broj 12/02.) Stranica 4140 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. U prostoru treba: - očuvati poljoprivredno i šumsko zemljište, - zaustaviti neprekinuto građenje uz prometnice, - osigurati kvalitetu nadzemnih voda i - zaštiti podzemne vode, - usmjereno i kontrolirano koristiti rudna bogatstva te - očuvati značajke krajolika s regionalnim obilježjima. Građenje izvan građevinskih područja mora biti u skladu sa zakonskim propisima te uklopljeno u krajolik s ciljem očuvanja prirodnog prostora – njegove konfiguracije, šuma, vrijednog poljoprivrednog zemljišta. 3.5.2. Stanje i pritisci41 Priroda je po definiciji iz zakona sveukupna bioraznolikost, krajobrazna raznolikost i georaznolikost. Neki od ciljeva i zadaća zaštite prirode su očuvati i/ili obnoviti bioraznolikost očuvanjem prirodnih stanišnih tipova, divljih vrsta i njihovih staništa, uključujući i sve vrste ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske, kao i ptičjih jaja i gnijezda, uspostavom odgovarajućeg sustava zaštite, upravljanja i nadzora, utvrditi i pratiti stanje prirode, osigurati sustav zaštite prirode radi njezina trajnog očuvanja, osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica, pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika te očuvanju klime, spriječiti ili ublažiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti. Bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava te je stoga niže dan pregled bioraznolikosti Međimurske županije.

Članak 3.

Bioraznolikost Prema karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016.42 (Slika 3.5-1.) na području Međimurske županije dominantna su antropogena staništa I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom (58.1%) i J. Izgrađena i industrijska staništa (9.1%), dok su u manjoj mjeri prisutna prirodna i poluprirodna staništa C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni (5.8%), A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa (5.2%) i D. Šikare (0.7%). Šumska staništa tj. stanišni tip E. Šume zauzima 21.1% površine Međimurske županije. S obzirom na prisutne mozaike stanišnih tipova, s površinom većom od 1% područja županije dominiraju mozaici sa sljedećim dominantnim stanišnim tipovima: I.2.1. Mozaici kultiviranih površina (51.0%), E. Šume (21.1%), J. Izgrađena i industrijska staništa (9.1%), I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine (3.9%), C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe (3.6%), A.1.1. Stalne stajaćice (2.5%), C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke (1.9%), I.5.3. Vinogradi (1.5%) te I.5.1. Voćnjaci (1.4%). 41 Strateška studija o utjecaju na okoliš Razvojne strategije Međimurske županije do 2020., Oikon, 2017. 42 Bardi, A.; Papini, P.; Quaglino, E.; Biondi, E.; Topić, J.; Milović, M; Pandža, M.; Kaligarič, M.; Oriolo, G.; Roland, V.; Batina, A.; Kirin, T. (2016): Karta prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske. AGRISTUDIO s.r.l., TEMI S.r.l., TIMESIS S.r.l., HAOP Sveukupno je na području županije zabilježeno 629 različitih mozaika stanišnih tipova.

Članak 3.

Slika 3.5-1. Prikaz karte staništa Međimurske županije prema karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016.43 S obzirom na raznolika prirodna i poluprirodna staništa Međimurske županije, posebice šumska i akvatična staništa, prisutne su i mnoge ugrožene vrste faune, i to kako slijedi prema podacima iz Crvenih knjiga: 14 vrsta beskralježnjaka tj. leptira i vretenaca, 25 vrsta riba, 2 vrste vodozemaca, 1 vrsta gmaza, 13 vrsta ptica i 3 vrste sisavaca. Također, zabilježeno je i 16 vrsta šišmiša. Svakako je važno prvotno naglasiti postojeće pritiske na vlažna akvatična staništa s obzirom da su ista veoma zastupljena na području Međimurske županije. Naime, postojeći i potencijalni pritisci vezani su za neadekvatnu regulaciju vodnog režima što uključuje aktivnosti neadekvatne regulacije vodotoka, vađenja šljunka i održavanja plovnih putova, melioracijskih zahvata, isušivanje te nedostatak aktivnosti revitalizacije i restauracije staništa. U konačnici, postojeći pritisci akvatičnih staništa su svakako i onečišćenje površinskih i podzemnih vodnih tijela vodotoka (sustavi otpadnih voda i poljoprivreda) te unos invazivnih vrsta. Nadalje, neodgovarajuće gospodarenje šumama svakako je postojeći pritisak na šumska staništa, što podrazumijeva uništavanje starih stabala i mrtvog drva, čišćenje rubova šuma te promjena vodnog režima čime se utječe na poplavne šume. Predmetni pritisci dovode do gubitka značajnih staništa šumskih vrsta, posebice ptica. Također, važno je spomenuti i postojeće pritiske na izrazito vrijedna popuprirodna staništa poput livada košanica i pašnjaka.

Članak 3.

Naime, kako bi se zadržala predmetna staništa potrebno je zadržati i specifične oblike antropogenog utjecaja (košnja, ispaša i sl.) koji se postupnim napuštanjem tradicionalnog načina života tj. urbanizacijom smanjuju. Predmetno dovodi do 43 Bardi, A.; Papini, P.; Quaglino, E.; Biondi, E.; Topić, J.; Milović, M; Pandža, M.; Kaligarič, M.; Oriolo, G.; Roland, V.; Batina, A.; Kirin, T. (2016): Karta prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske. AGRISTUDIO s.r.l., TEMI S.r.l., TIMESIS S.r.l., HAOP 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4141 zaraštavanja otvorenih staništa tj. sukcesije livadnih staništa, pašnjaka te močvara i ribnjaka. Iako intenziviranje poljoprivredne proizvodnje daje primaran pritisak na akvatična staništa kroz onečišćenje putem prekomjernog korištenja gnojiva i sredstva za zaštitu, predmetni pritisak svakako utječe i na otvorena i šumska staništa. Naime, širenjem površina pod poljoprivrednom proizvodnjom tj. komasacijom gube se brojni krajobrazni elementi (npr. živica, drvoredi, cvjetni rubovi i sl.) koji su bitni kao staništa za migraciju i razmnožavanje brojnim vrstama. Na području Međimurske županije prisutne su brojne alohtone invazivne vrste biljaka (npr. ambrozija, čivitnjača, žljezdasti nedirak, japanski dvornik, pajasen, bagrem) i životinja (signalni rak, crvenouha kornjača, žutouha kornjača, raznolika trokutnjača, sunčanica, babuška). Predmetne su u većini vezana za akvatična staništa što doprinosi izrazito jakom pritisku na ista s obzirom da se na akvatična staništa odnosi i postojeći pritisci od neadekvatne regulacije vodnog režima, intenziviranja poljoprivredne proizvodnje te sukcesije.

Članak 3.

U konačnici, fragmentacija staništa uobičajeni je pritisak današnjeg društva na okoliš. Mreža prometnica u županiji je izrazito gusta. Za primjer, na 50 km2 ima 250 km prometnica. Konkretno se bilježi stradavanje vrsta kao što su vidra, dabar, male ušare, ježevi i vodozemci na više crnih točaka u županiji, a posebno uz retencije u središnjem dijelu Međimurja. Svakako je važno naglasiti da zajednički sinergijski učinak gore navedenih postojećih pritisaka je najznačajniji postojeći pritisak što se može vidjeti kroz primjerice ugrožene vrste leptira – velikog i zagasitog livadnog plavca. Naime, nestanak pogodnog staništa velikog i zagasitog livadnog plavca uzrokovan je sinergijskim učinkom sljedećih aktivnosti: sukcesije vlažnih livada košanica uslijed promjena životnih aktivnosti stanovništva, intenziviranja poljoprivrede i komasacije, isušivanja livada uslijed reguliranja vodotoka i širenja invazivnih vrsta. Primjerice, čak i promjena načina korištenja predmetnih livadnih staništa poput neodgovarajućeg upravljanja staništem (košnja u nepovoljnom periodu, košnja teškim strojevima, prečesta košnja) uzrokuje nestanak mrava domaćina i biljke hraniteljice, a time i izumiranje velikog i zagasitog livadnog plavca. Zaštićeni dijelovi prirode Na području Međimurske županije djeluje javna ustanova Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode koja obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja na prostoru Međimurske županije s ciljem zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Također, nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na područjima kojima upravlja te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring).

Ostali akti u ovom izdanju (88)