Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 2305
Članak 142.
Članak 142.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici ili na neposrednoj susjednoj čestici zasebnog parkirališta.
(2) Iznimno od prethodnog stavka, za sadržaje javne uprave, crkvu, predškolske i školske zgrade, parkirališna i/ili garažna mjesta za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite čestice, a preostala parkirališta za korisnike mogu biti osigurana korištenjem javnog parkirališta na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
(3) Parkiranje za potrebe groblja moguće je riješiti uređenjem parkirališta za groblje u pristupnom dijelu groblja ili uređenjem višenamjenskog javnog parkirališta.
(4) Površine parkirališta i/ili garaža izvedena na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za isti sadržaj ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima.
(5) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
Članak 143.
Članak 143.
(1) Specijalizirane parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se gospodarskim građevinama za transportne i srodne djelatnosti iz Grupe 1 građevina s potencijalnim negativnim utjecajem, koje se smještaju na specijaliziranim parkiralištima unutar funkcionalnih zona gospodarske namjene /oznake I i K/.
(2) Parkirališta za vozila i radne strojeve u funkciji drugih djelatnosti u pravilu se organiziraju u stražnjim dijelovima gospodarskih građevnih čestica, ili na drugi način zaklonjeno od pogleda s ulice. 5.2.2. Poštanski promet
Članak 144.
Članak 144.
(1) Za područje Općine je u sklopu javnog poštanskog servisa nadležan poštanski ured 40318 Dekanovec.
(2) Ispostave javnog ili drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se smjestiti u svim funkcionalnim zonama unutar naselja, u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, a uvjeti gradnje se utvrđuju prema uvjetima pojedine funkcionalne zone. 5.2.3. Elektronički komunikacijski sustav
Članak 145.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“ broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju podzakonski propisi kojima se određuju tehnički uvjeti za svjetlovodne distribucijske mreže, elektroničku kabelsku kanalizaciju, te drugu elektroničku komunikacijske infrastrukture i druge povezne opreme, radijski koridori i drugi elementi sustava elektroničkih komunikacijskih sustava.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina elektroničkih komunikacijskih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
Članak 146.
Članak 146.
(1) Na kartografskom prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“ okvirno su prikazani: - trase postojeće zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) - pozicije mjesnih telefonskih centrala - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područja mogućeg smještaja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme.
Članak 147.
Članak 147.
(1) Postojeću zračnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture smještene unutar podzemne kabelske kanalizacije. Stranica 2306 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.
(2) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Unutar prikladnih mjesta na većim zelenim površinama unutar uličnih koridora, te unutar drugih odgovarajućih funkcionalnih zona u naselju, osim unutar zone javnog zelenila /oznaka Z/, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme - gradnju manje građevine (TK stanice) za smještaj TK opreme - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
Članak 148.
Članak 148.
(1) Smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskih područja, a može ih se smjestiti i unutar građevinskih područja u gospodarske, proizvodne ili poslovne zone /oznaka K i I/.
(2) Ovisno o tehničkim mogućnostima, na isti samostojeći antenski stup potrebno je omogućiti postavljanje uređaja više operatera.
(3) Unutar drugih funkcionalnih zona unutar građevinskih područja naselja nije dozvoljeno postavljati samostojeće stupove s antenskim uređajima.
(4) Za postavu samostojećeg stupa za antenske uređaje potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.
(5) Unutar zona javne i društvene namjene /oznaka D/ antenske uređaje moguće je smjestiti samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 10,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate.
(6) Antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m.
Članak 149.
Članak 149.
(1) Priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. 5.3. ENERGETSKI SUSTAV 5.3.1. Elektroenergetski sustav
Članak 150.
(1) Na području Općine: - se ne nalaze, niti se predviđa mogućnost gradnje građevina za proizvodnju električne energije konvencionalnim načinom - trenutno ne postoje građevine za proizvodnju električne energije upisane u nacionalni Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije (OIE), te povlaštenih proizvođača
(2) Uvjeti za smještaj i gradnju građevina za proizvodnju energije temeljem korištenja obnovljivih izvora energije utvrđuju se prema poglavlju 3.3.6. „Proizvodnja energije korištenjem obnovljivih izvora i kogeneracije - OIE“.
Članak 151.
Članak 151.
(1) Područjem Općine prolaze zračni 2x400 kV i 35 kV vodovi za prijenos električne energije.
(2) Zaštitne zone zračnih elektroenergetskih vodova napona do 35 kV iznose 30,0 m, odnosno 15,0 m lijevo i desno od osi zračnog voda.
(3) Zaštitne zone zračnih elektroenergetskih vodova napona iznad 35 kV (110 i 400 kV) iznose 40,0 m, odnosno 20,0 m lijevo i desno od osi zračnog voda.
(4) Izvedene sustave za prijenos električne energije je prema potrebi moguće rekonstruirati i dograđivati, sukladno posebnim propisima.
Članak 152.
Članak 152.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području Općine je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 10 (20)/0,4 kV.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(4) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) U građevinskim područjima naselja se niskonaponske mreže elektroopskrbe preporučaju izvoditi kao podzemne.
(6) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(7) Radi racionalnijeg korištenja prostora: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže potrebno je koristiti isti koridor.
Članak 153.
Članak 153.
(1) Elektroenergetske priključke na javnu elektroopskrbnu mrežu, uključujući i priključenje mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema pravilima i tipizaciji nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava odgovarajućim spajanjem na transformatorsku stanicu, kabelski razvodni ormar (KRO) predviđen za opskrbu većeg broja korisnika ili neposredno na niskonaponsku kabelsku mrežu.
(2) Tipski priključni elektroormar može se postaviti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2307 bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.2. Sustavi za prijenos ugljikovodika i opskrbe plinom 5.3.2.1. Sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika
Članak 154.
Članak 154.
(1) Područjem Općine prolaze ili se planiraju magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - otpremni plinovod DN 300/75, čvor Međimurje – CPS Molve, i pripadajući optički kabel u istoj trasi - Jadranski naftovod (JANAF) – trasa međunarodnog naftovoda Virje – Lendava, prema Prostornom planu Međimurske županije planirano izmještanje trase naftovoda u koridor otpremnog plinovoda čvor Međimurje – CPS Molve - planirani višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate - mogući planirani magistralni plinovod DN 1200/100 „Sotin – Mursko Središće“, kao dio tranzitnog plinskog transportnog sustava, u koridoru otpremnog plinovoda čvor Međimurje – CPS Molve.
(2) Gradnja, odnosno rekonstrukcija građevina i drugih elemenata magistralnih sustava za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje u blizini njihovih trasa, neposredno se primjenjuje Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (S.L. br. 26/85, preuzet zakonom NN br. 53/91.)
Članak 155.
Članak 155.
(1) Zaštitna zona cjevovoda je 200,0 m, odnosno 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je 60,0 m, odnosno 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda.
(2) U pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 1,5 m.
(3) Zahvate unutar zaštitnih koridora cjevovoda za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika moguće je izvoditi uz prethodnu suglasnost i prema posebnim uvjetima izdanim od strane tijela nadležnog za pojedini cjevovod. 5.3.2.2. Plinoopskrba
Članak 156.
Članak 156.
(1) Sustav plinoopskrbe izgrađen je i u funkciji na područjima obaju naselja.
(2) Postojeći sustav opskrbe plinom u naseljima i u obližnjim izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja je moguće proširivati i rekonstruirati prema potrebama korisnika.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
Članak 157.
Članak 157.
(1) Plinske mjerne i redukcijske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila.
(2) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(3) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.
Članak 158.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Plinski priključak ne može se postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu. 5.3.3. Sustavi za prijenos i opskrbu toplinskom energijom
Članak 159.
Članak 159.
(1) Proizvodnja toplinske energije konvencionalnim načinom, za korištenje putem javnog toplinskog sustava se na području Općine ne predviđa.
(2) Za prijenos toplinske energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora (OIE) do udaljenog korisnika, moguće je unutar područja Općine postavljati energetsku linijsku infrastrukturu – cjevovode, kabelsku kanalizaciju i kabelsku linijsku infrastrukturu i graditi pripadajuće pojedinačne građevine sustava.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Gradnja priključaka na toplinski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora. 5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Članak 160.
Članak 160.
(1) Vodnogospodarski sustav čine sustavi javne vodoopskrbe, javne odvodnje, sustavi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i sustavi za korištenje voda. Stranica 2308 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.
(2) Izgradnju vodnogospodarskog sustava treba bazirati na vodnogospodarskoj osnovi područja.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 5.4.1. Javna vodoopskrba
Članak 161.
Članak 161.
(1) Na području Općine nema izvorišta vodocrpilišta niti utvrđenih zona zaštite izvorišta, ali se cijela Općina nalazi u zoni vodonosnika.
(2) Opskrbni sustavi vodoopskrbe za naselja predviđeni su vezom na odgovarajuće magistralne cjevovode.
(3) Širenje vodoopskrbne mreže predviđa se osobito na površinama građevinskih područja.
Članak 162.
(1) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće, potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na odgovarajućim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja.
(3) Za parkovno uređene površine treba odnosno hidrante oblikovane primjereno uređenju površina.
Članak 163.
Članak 163.
(1) Na područjima Općine na kojima se izgradnja javnog sustava vodoopskrbe ne predviđa ili se izgradnja sustava vodoopskrbe još nije dovršila, moguće je opskrbu pitkom vodom predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima Hrvatskih voda - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 5.4.2. Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda
Članak 164.
Članak 164.
(1) Za područje Općine predviđen je razdjelni sustav javne odvodnje, kao dio aglomeracije Podturen, s uređajem za pročišćavanje Podturen.
(2) Sustav javne odvodnje planira se nadalje razvijati fazno, sukladno odgovarajućim tehničkim studijama, odnosno projektima.
(3) Nakon priključenja pojedinačne građevine na sustav javne odvodnje, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije.
Članak 165.
(1) Javni sustavi oborinske odvodnje javnih površina u građevinskim područjima, posebice oborinskih voda s prometnih površina, u nadležnosti su Općine, a trebaju se vezati na sustave oborinske i melioracijske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda.
(2) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske odvodnje moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda.
Članak 166.
Članak 166.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15, 3/16), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda, - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način od ovlaštenog poduzeća - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske ili mješovite odvodnje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(5) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(6) Otpadne vode s čestica poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnosti.
Članak 167.
Članak 167.
(1) Priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Do funkcionalne uspostave pojedinog sustava javne odvodnje ili dijela sustava javne odvodnje: 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2309 - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti od ovlaštenog poduzeća - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti od ovlaštenog poduzeća.
(3) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda.
Članak 168.
Članak 168.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na područjima gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode s čestice u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 5.4.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 169.
Članak 169.
(1) Obrana od štetnog djelovanja voda je uspostavljena izvedbom sljedećih građevina i zahvata: - inundacija rijeke Mure sa zaštitnim nasipom – glavni murski nasip - zaštitne građevine na vodotocima I. reda – nasip kanala Trnava - postojeći sustav kanala za oborinsku i melioracijsku odvodnju.
(2) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata iz članka 8. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“. 5.4.4. Korištenje voda
Članak 170.
Članak 170.
(1) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(2) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.
Članak 171.
Članak 171.
(1) Uzgoj riba je moguć u rekreacijskim ribnjacima.
(2) Zasnivanje ribnjaka i uzgoj riba, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na lokaciju, način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH, PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 172.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina“. 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
Članak 173.
Članak 173.
(1) Krajobraznu vrijednost (strukturu) ruralnog prostora čini tradicijski odnos naselja i obradivog tla, a potrebno ju je čuvati primjenom sljedećih mjera: - očuvanjem tradicijske ortogonalne strukture poljoprivrednih parcela i sustava poljskih putova (lešovi) sjeverno od kanala Trnava - usmjeravanjem gradnje građevinskih sklopova poljoprivrednih gospodarstava, čim je više moguće, unutar granica izgrađenih dijelova građevinskog područja - zabranom gradnje izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava na poljoprivrednom tlu u kategorijama vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ i ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/.
Članak 174.
Članak 174.
(1) Zabranjene su intervencije u kultiviranom krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazivnih alohtonih vrsta Stranica 2310 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. - uvođenje drugih neautohtonih vrsta, bez odgovarajuće provjere i odobrenja nadležnog ministarstva.
Članak 175.
(1) U cilju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom, te treba osobito štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada, kao ekološki vrijednih područja.
(2) Postojeće veće površine obradivog tla potrebno je mjestimično presijecati prirodnom vegetacijom u vidu šumaraka, živica, livada i slično, a preporuča se da se takve površine uređuju kao neograđene lovačke remize, odnosno prostori za sklanjanje divljači.
Članak 176.
Članak 176.
(1) U cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima - ograđenim cvjetnjakom, te jednim ili skupinom visokih stabala.
(2) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela. 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 177.
Članak 177.
(1) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19) treba se provoditi kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. 6.2.1. Zaštićena područja i područja ekološke mreže
Članak 178.
(1) Unutar Općine nalaze se dijelovi područja zaštićenog prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19): - Regionalni park „Mura – Drava“ - Značajni krajobraz „Mura“.
(2) U Regionalnom parku su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima, a pri čemu je potrebno očuvati prirodne osobitosti prostora, odnosno zaštititi njegova bitna obilježja.
(3) Mjere zaštite regionalnog parka će se utvrditi Planom upravljanja i Prostornim planom područja posebnih obilježja predmetnog zaštićenog područja, a do donošenja navedenih dokumenata primjenjuju se mjere zaštite: - obveza sanacije terena napuštenih eksploatacijskih polja neenergetskih mineralnih sirovina - zabrana novih istraživanja, otvaranja novih eksploatacijskih polja i proširenje postojećih, osim navedenih ovom Odlukom - zabrana i aktivno sprečavanje gradnje vikendica i sličnih građevina uz rijeku Muru i ostale vodene površine - poticanje održivog gospodarskog razvoja, ekološke poljoprivrede, očuvanja tradicijskih obrta u novoj funkciji i slično - očuvanje rukavaca, močvarnih i barskih područja uz riječni tok - očuvanje vlažnih livada, šumaraka i šikara - sprečavanje degradacije vlažnih i poplavnih šuma, te njihovo uključenje u područje zaštitne zone jer čine prirodno jedinstvo s tokom rijeke.
Članak 178.
(4) Mjere zaštite značajnog krajobraza će se utvrditi Planom upravljanja, a do njegova donošenja primjenjuju se mjere utvrđene prethodnim stavkom za regionalni park.
Članak 179.
(1) Unutar Općine nalaze se dijelovi područja ekološke mreže Republike Hrvatska (ekološke mreže Europske unije „Natura 2000“) prema Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“ broj 124/13 i 105/15): - područja očuvanja značajna za vrte i stanišne tipove (POVS): - HR 2000364 „Mura“
(2) Zaštita područja ekološke mreže, treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode i ekološke mreže.
(3) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“ broj 146/14).
(4) U postupcima izdavanja odobrenja prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i građenje, za sve zahvate u području ekološke mreže, potrebno je od upravnog tijela nadležnog za poslove zaštite prirode ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost na projektnu dokumentaciju za predviđene zahvate.
(5) Posebni uvjeti zaštite prirode i suglasnost nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode obvezni su i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, ukoliko su planirani u području ekološke mreže. 6.2.2. Strogo zaštićene vrste
Ostali akti u ovom izdanju (43)
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za podizanje i obnovu trajnih nasada -proljetna sadnja
- Odluka o povjeravanju poslova izrade II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Muzeja Međimurja Čakovec o sklapanju ugovora za sanacijske radove krovišta palače i izgradnju drenaže uz južni dio palače Starog grada u Čakovcu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole „Vladimira Nazora“ Pribislavec za pokretanje postupka nabave udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica o nabavi potrebnih udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec o nabavi udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Draškovec o organizaciji programa produženog boravka za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole u školskoj godini 2019./2020.
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o odabiru najpovoljnije ponude po provedenom postupku jednostavne nabave za radove na uređenju učionica i zamjene podova u školskoj zgradi Tehničke škole Čakovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Graditeljske škole Čakovec o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Selnica o nabavi udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije o usvajanju Statuta Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i na Odluku o usklađenju djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Hodošan o odabiru najpovoljnije ponude za radove na energetskoj obnovi zgrade i školske sportske dvorane Osnovne škole Hodošan
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Dr. Vinka Žganca Vratišinec o odabiru najpovoljnije ponude za radove na energetskoj obnovi zgrade Škole
- Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec
- Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec
- Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o komunalnom redu na području Općine Nedelišće
- Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti temeljem ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti
- Odluka o imenovanju Općinskog povjerenstva za procjenu šteta i dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
- Odluka o pokretanju prethodnog postupka za izradu II. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ – istočno od Macinca 6/07 i 4/16
- Odluka o potpisivanju Povelje o bratimljenju između Općine Nedelišće i Grada Vodnjan- Dignano
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o obavljanju dimnjačarskih poslova
- Odluka o I. izmjenama i dopunama Plana razvojnih programa Općine Nedelišće za razdoblje 2019. – 2021. godine
- Izmjene i dopune Programa gradnje građevina komunalne infrastrukture na području Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o I. izmjenama Programa javnih potreba u kulturi Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o I. izmjenama Programa javnih potreba u sportu Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti za potpisivanje Sporazuma o izmještanju baznih stanica mobilne telekomunikacijske mreže iz centra naselja Nedelišće
- Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjačarskih poslova
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu
- Odluka o pristupanju Hrvatskoj zajednici općina
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 15/04. i 10/15.)
- Zaključak o usvajanju Izvješća o utrošku sredstava ostvarenih od prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sveta Marija u 2018.godini
- Plan mreže dječjih vrtića u Općini Sveta Marija
- Program korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH na području Općine Sveta Marija za 2019. godinu
- Izmjene i dopune Plana prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveti Martin na Muri za 2019. godinu
- II. izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveti Martin na Muri
- Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Šenkovec
- Suglasnost na cjenik javne usluge – dimnjačar
- Odluka o komunalnom redu na području Općine Štrigova
- Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Štrigova
- Izmjene i dopune Mjera za ostanak mladih u Općini Štrigova, 3. mjere poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Štrigova