Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 2298
Članak 107.
Članak 107.
(1) Komunalno – gospodarske djelatnosti smještaju se u pravilu unutar građevinskih područja ili u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja specifično rezerviranim za komunalnu infrastrukturu, sukladno uvjetima za pojedinu zonu, odnosno izdvojeno područje.
(2) Izvan građevinskih područja i izvan područja ekološke mreže „Natura 2000“ može se smjestiti azil za životinje i/ ili druga vrsta prihvata za životinje, prema sljedećim uvjetima: - građevna čestica se može formirati na površini obradivog tla /oznaka P3 ili PŠ/ na najmanjoj udaljenosti od 500,0 m od građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja - najmanja površina građevne čestice određuje se s 1.000,0 m2 - najmanja udaljenost građevina od linije regulacije prema pristupnom putu treba iznositi 5,0 m, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice i/ili željezničke pruge, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - najmanja udaljenost građevina od ostalih međa građevne čestice utvrđuje se s ½ visine (vijenca) građevine, ali ne manje od 4,0 m - koeficijent izgrađenosti građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4 - maksimalna dozvoljena etažnost zgrada utvrđuje se s E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 4,0 m - u oblikovanju kompleksa se preferira korištenje boja koje u odnosu okoliš nisu kontrastne - ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici - građevnu česticu je potrebno ograditi odgovarajućom zaštitno ogradom.
Članak 107.
3.3.6. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije
Članak 108.
(1) Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava.
(2) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je proizvoditi u: - individualnim energanama – kao energiju za jednog ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske) - komercijalnim energanama, odnosno u postrojenjima primarno namijenjenim za proizvodnju energije (električne i toplinske) za tržište.
(3) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“ broj 88/12), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
(4) Za smještaj građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je: - tražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjeglo narušavanje integriteta zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara - u slučaju smještanja kompleksa za proizvodnju energije izvan građevinskih područja, ispitati uvjete zaštite prirode.
Stranica 2299
Članak 108.
24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2299
Članak 109.
(1) Individualna postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, smještaju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, sustav za proizvodnju energije korištenjem topline zemlje, uključujući i plitke geotermalne bušotine za kućne toplinske pumpe, obavezno treba biti u cijelosti postavljen na istoj građevnoj čestici, kao i potrošač.
(3) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se smještati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama javnog zelenila /oznaka Z/ (parkovi, dječja igrališta i slično) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja izvan naselja - na građevnoj čestici izdvojenog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva ili neposredno uz gospodarstvo na zasebnoj čestici.
(4) Uvjet za sustave za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji je da građevna čestica na koju se smještaj predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(5) Osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka: - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja proizvode buku veću od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje predviđa - na građevnim česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, fotonaponske panele moguće je smjestiti samo na krovove zgrada i integrirati ih u pročelja.
Članak 109.
(6) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.
Članak 110.
(1) Kao komercijalni tipovi energana koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za tržište predviđene su: - sunčane energane - bioplinske energane i energane na biomasu - geotermalne energane - kombinacije navedenih tipova.
(2) Sunčane energane se kao prateći sadržaj mogu smjestiti na česticama drugih namjena, uključujući i čestice drugih tipova energana, a kao osnovni sadržaj predviđene su na području komunalno neuređenih gospodarskih, proizvodnih i poslovnih zona /oznaka I i K/.
(3) Fotonaponski paneli se smještaju: - na svim građevnim česticama na krovu građevina i/ili ugrađeno u pročelja - na građevnim česticama unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona /oznaka I/ dodatno i na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu.
(4) Energana na biomasu, kao i bioplinska energana mogu se smjestiti unutar gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/, te dodatno kao prateći sadržaj izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskih područja, uz uvjet da je građevna čestica od granice mješovitih zona u naselju / oznake M1 i M2/ i od granica zone javne i društvene namjene /oznaka D/ udaljena najmanje 100,0 m.
(5) Komercijalna geotermalna energana iz dubokih bušotina može se predvidjeti u slučaju da se istraživanjem ugljikovodika utvrdi dostatni geotermalni izvor, u kojem slučaju je izmjenom ovog Prostornog plana potrebno utvrditi izdvojeno građevinsko područje za smještaj takve energane i uvjeti za njenu gradnju.
Članak 110.
(6) Gradnja vjetroparkova na području Općine nije predviđena.
(7) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se smještaju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od stambenih sadržaja.
(8) Postupanje s otpadom koji se koristi kao komponenta u pripremi energenta za postrojenje OIE primjenjuju se odredbe iz poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“.
(9) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju OIE energana utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće građevne čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni u naselju ili namjeni izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4.1. OPĆI UVJETI ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Članak 111.
Članak 111.
(1) Vrsta i značaj društvenih djelatnosti ovisi o stupnju centraliteta i razvojnoj ulozi svakog pojedinog naselja u odnosu na sustav središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, te značaja unutar jedinice lokalne samouprave, prema kojem je Domašinec kategoriziran kao poticajno razvojno središte (općinsko središte), a Turčišće se svrstava u ostala naselja.
Članak 112.
(1) Sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti po naseljima, treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi.
(2) Površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, uključujući građevine sporta i rekreacije usklađuje se s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(3) Pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.
Članak 113.
Članak 113. Stranica 2300 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.
(1) Građevine društvenih djelatnosti, uključujući i sportske, te rekreacijske građevine, se smještaju unutar građevinskog područja naselja ovisno o namjeni pojedine građevine i namjeni funkcionalne zone: - građevine društvenih djelatnosti primarno se smještaju unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ - građevine namijenjene sportu i rekreaciji primarno se smještaju unutar sportsko rekreacijske – zone /oznake R/.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, sportska igrališta i sportske dvorane mogu se smještati u zonu javne i društvene namjene isključivo ukoliko se radi o školskim sportskim igralištima i/ili dvoranama.
(3) Pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, te unutar granica izdvojenih građevinskih područja namijenjenim rekreaciji, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(4) Otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od stambenih prostora u okruženju.
Članak 114.
Članak 114.
(1) Najmanje 30% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(2) Ukoliko je osnovna namjena pojedinačne građevne čestice sport i/ili rekreacija, otvorena sportska igrališta sa zatravnjenom, pješčanom ili zemljanom podlogom na tim česticama, obračunavaju se kao zelene površine prema stavku 1. ovog članka.
(3) Odgovarajući parkirališno - garažni prostor za sve sadržaje društvenih djelatnosti, uključujući i sportske i rekreacijske sadržaje, potrebno je osigurati prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“. 4.2. UVJETI PROVEDBE ZAHVATA SADRŽAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI PREMA LOKACIJI 4.2.1. U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/
Članak 115.
Članak 115.
(1) U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a unutar zone se mogu smještati i građevine i prostori društvene nadgradnje, te drugi sadržaji ukoliko je to predviđeno uvjetima poglavlja 2.2.1.3. „Zona javne i društvene namjene /oznaka D/“.
Članak 116.
(1) Pojedinačna građevna čestica društvenih djelatnosti predviđena unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ može se povećavati: - širenjem na površinu zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/, bez ograničenja - širenjem na površinu zone sporta i rekreacije /oznaka R/, uz uvjet da se površina zone sporta i rekreacije ne smanji ispod površine potrebne za uređenje planiranih sportskih, odnosno rekreacijskih igrališta - širenjem na površinu zone javnog zelenila /oznaka Z/, uz uvjet da predviđena površina javnog zelenila i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrži svoju izvornu namjenu javnog zelenila.
Članak 117.
Članak 117.
(1) Udaljenost građevina društvenih djelatnosti od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - od jedne bočne međe građevine mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i slično, mogu imati veću visinu.
(4) Etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: - zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže E=4 /Po+P+2K ili Po+P+1K+Pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P).
(5) Ukoliko se građevina oblikuje kao arhitektonski kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
Članak 117.
(6) Pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno kompleksa - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo) - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2301 4.2.2. U zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/
Članak 118.
Članak 118.
(1) Veličina pojedinačne građevne čestice sportske i/ili rekreacijske namjene utvrđuje se prema posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(2) Pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područje mješovite, pretežito stambene zone /oznaka M1/.
Članak 119.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m - od jedne bočne međe, zgrade mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu bili odmaknuta od međe li smještena na među.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 10,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m.
(4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K) - druge pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (E=P+1K).
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
Članak 119.
(6) Parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.
(7) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 10,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.3. U funkcionalnim zonama drugih namjena u naselju
Članak 120.
(1) Sadržaji društvenih djelatnosti, uključujući i sportsko – rekreacijske, koji se mogu smještati u drugim funkcionalnim zonama u naselju i u izdvojenim građevinskim područjima sportsko - rekreacijske namjene, specificirani su u odredbama za funkcionalne zone u naselju, odnosno za izdvojena građevinska područja izvan naselja.
(2) Smještaj, način gradnje i oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u funkcionalnim zonama drugih namjena, odnosno u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, potrebno je uskladiti s uvjetima za provedbu zahvata određenim za odgovarajuću zonu, odnosno izdvojenog područja. 4.2.4. U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja
Članak 121.
Članak 121.
(1) Rekreacijski sadržaji, kao sadržaji svrstani u skupinu društvenih djelatnosti, se u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja uređuju prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1.1. Izdvojene zone sportsko – rekreacijske namjene. 4.2.5. Izvan građevinskih područja
Članak 122.
(1) Sadržaji društvenih djelatnosti se u pravilu ne predviđaju smještati izvan građevinskih područja.
(2) Izvan građevinskih područja, odnosno unutar poljoprivrednih i šumskih površina i uz vodene površine vodotoka predviđene su samo rekreacijske aktivnosti koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste uz mjere opreza u odnosu na očuvanje okoliša i prirode.
(3) Izvan građevinskih područja se uvjeti uređenja prostora za rekreacijske sadržaje koji se smatraju dijelom šire turističke ponude utvrđuju prema poglavlju 3.3.1.2. „Turizam izvan građevinskih područja“. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. OPĆI UVJETI GRADNJE INFRASTRUKTURE
Članak 123.
Članak 123.
(1) Infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“.
(2) Infrastrukturne građevine od interesa za Državu i Županiju navedene su u poglavlju 2.1. „Građevine od državnog i županijskog značaja“.
(3) Zahvati za koje je utvrđena obveza provedbe prethodnih ispitivanja u odnosu na zaštitu okoliša, zaštitu prirode i ekološku mrežu utvrđeni su posebnim propisima.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.
Članak 124.
Članak 124.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih površina, prvenstveno unutar zelenih pojasa u sastavu uličnih koridora, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone. Stranica 2302 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.
(2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom, pri čemu je iz tehničkog ili drugog opravdanog razloga projektnim rješenjem moguće promijeniti trasu u odnosu na onu prikazinu na kartografskom prikazu.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje komunalne i druge distributivne linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture predviđene unutar uličnih koridora i drugih javnih prometnih površina, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora, odnosno javne prometne površine i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane elemente linijske infrastrukture (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
Članak 124.
(6) Međusobni razmaci linijske infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima.
Članak 125.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi unutar građevinskih područja ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, te izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog tla.
(2) Kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću građevinu, odnosno kao slobodnostojeća građevina.
(3) Ukoliko se građevina infrastrukturnih sustava prigrađuje ili ugrađuje u osnovnu ili prateću građevinu, smatra se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade, a slobodnostojeća građevina infrastrukturnog sustava smještena na čestici druge osnovne namjene smatra se pomoćnom građevinom.
(4) Uvjeti gradnje građevina infrastrukturnih sustava kao slobodnostojećih pomoćnih građevina na čestici: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata.
Članak 125.
(5) Uvjeti gradnje građevina infrastrukturnih sustava na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za smještaj i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme, - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m u pravilu potrebno je smjestiti na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - smještaj građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguć je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m, odnosno ukoliko je takav slučaj predviđen provedbenim prostornim planom - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postaviti unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van.
(6) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica raznih naponskih razina i slično) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.
Članak 125.
(7) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice, TK stanice, plinske stanice) ne smiju se smjestiti na česticama građevina kulturno – povijesnih vrijednosti niti na način da zaklanjaju vidik na građevine i objekte religijskog i memorijalnog sadržaja (ispred crkvi, poklonaca, raspela, spomen obilježja i slično). 5.2. PROMETNI SUSTAV 5.2.1. Cestovni promet
Članak 126.
(1) U jugozapadnom dijelu Općine rezervira se prostor za mogući planirani zahvat na A4 – čvor Turčišće i trasu moguće planirane spojne cesta Turčišće (novi čvor na A4) – Podturen – G.P. (novi granični prijelaz II. kategorije s R. Slovenijom) – čvor Tornyszentmiklos na autocesti Budimpešta – Trst, prema Prostornom planu Međimurske županije širine koridora 200,0 m.
Članak 127.
Članak 127.
(1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2303 se na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), ovisno o razini značaja, odnosno kategorizaciji prometnice.
(2) Zaštitni pojas ceste izvan građevinskih područja mjeri se od vanjskog ruba cestovnog pojasa tako da je sa svake strane širok: - za autocestu 40,0 m - za županijsku cestu 15,0 m - za lokalnu cestu 10,0 m.
(3) Priključci na javne prometnice projektiraju se prema posebnom propisu kojim se regulira projektiranje i izgradnja priključaka i prilaza na javnu cestu.
(4) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.
(5) Suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je prema Zakonu o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14).
Članak 128.
Članak 128.
(1) Širina novih cestovnih (uličnih) koridora unutar građevinskog područja naselja, treba iznositi najmanje: - za županijske i lokalne ceste 16,0 m - za nekategorizirane ceste u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama 12,0 m - za ostale ceste unutar građevinskih područja naselja 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio koridora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
Članak 129.
(1) Kod postojećih ulica unutar građevinskog područja naselja, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz prethodnog članka.
(2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici u građevinskom području naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod županijske i lokalne ceste 5,0 m - kod ostalih nerazvrstanih cesta 3,5 m.
(3) Izuzetno se može odstupiti od prethodnog stavka, ukoliko se na manjoj udaljenosti nalazi naseljena zgrada ili se radi o ogradi registriranog kulturnog dobra, odnosno ogradi zgrade koja je evidentirana za postupak zaštite kulturnog dobra od lokalnog značaja.
Članak 130.
Članak 130.
(1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s: - 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano ne nalaze prepreke, - 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.
Članak 131.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture (kolnici, biciklističke staze, pješačke staze, parkirališne površine) dimenzioniraju se primjenom posebnih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih elemenata - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine, nogostupa i drugo.
(3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača koji se priključuje na prometnicu.
Članak 132.
Članak 132.
(1) Preporuča se da kolnici unutar građevinskih područja naselja imaju kolovoznu širinu najmanje 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(2) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za: - jednosmjerni promet - dvosmjerni promet slijepe ulice, uz uvjet da je prema posebnim propisima i tehničkim normama utvrđena brzina kretanja, te riješen potreban broj ugibališta, odnosno okretišta na odgovarajućim razmacima.
(3) Neovisno o uvjetima za pojedinu kategoriju prometnice, sve prometnice kojima se osigurava prilaz česticama u gospodarskim zonama, širina koridora i kolnika, radijusi i nosivost kolnika trebaju biti dimenzionirani za teški tranzitni promet, a pješačke i pješačko-biciklističke staze trebaju biti izvedene uzdignuto od kolnika ili odvojene zelenom površinom.
Članak 133.
Članak 133.
(1) Preporuča se da se pješačke površine unutar kolnika izvode obostrano.
(2) Izuzetno, u dijelovima postojećih ulica užih koridora, druga predviđena staza može biti uža od minimalne širine utvrđene posebnim propisom ili se ne mora nužno izvesti.
(3) Sve prometne površine, a posebno one namijenjene pješačkom prometu trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 134.
(1) Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup obradivim površinama.
(2) Pješačke površine izvan uličnih koridora mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i površine za održavanje javnih manifestacija.
(3) Ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe.
(4) Pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenu betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put. Stranica 2304 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.
Članak 135.
Članak 135.
(1) Sva nova javna i druga veća parkirališta potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na javnu cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila, mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, unutar koridora nekategoriziranih cesta i kategoriziranih cesta iz nadležnosti županijske uprave za ceste, moguća je izvedba novih parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(4) Unutar koridora kategoriziranih cesta mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.
Članak 136.
Članak 136.
(1) U gospodarskim zonama i izdvajanjem čestica za tu namjenu iz površina obradivog tla uz kategorizirane ceste, moguće je smjestiti: - postaje za opskrbu vozila gorivom, uz koje je moguće urediti i parkirališta za kamione - stacionare, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi.
(2) Uvjeti za gradnju sadržaja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se prema uvjetima formiranje čestica i gradnju u gospodarskim zonama.
Članak 137.
(1) Izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
(2) Slobodnostojeći reklamni panoi, kao konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati u gospodarskim zonama /oznake I i K/.
(3) Slobodnostojeći reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m2, mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ na način: - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(4) Unutar površina svih ostalih funkcionalnih zona unutar građevinskih područja naselja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
Članak 138.
Članak 138.
(1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni pristup (priključak) s javne prometne površine, širine najmanje 3,0 m - najmanje jedan pješački pristup s javne prometne površine - kolni pristup širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Preporuča se da se za pojedinačnu građevnu česticu ne predviđaju više od 2 kolna priključka s javne prometne površine.
(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje ulica različitog značaja, kolni priključak građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(4) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice – s javnog puta i slične površine primjerene za prometovanje vozilom.
Članak 139.
Članak 139.
(1) U slučaju da se kolni priključak na pojedinačnu česticu ne može ostvariti neposredno s ceste ili javnog puta, odnosno ukoliko zemljišna čestica javne prometne površine ili javnog puta i građevna čestica na kojoj se planira graditi nemaju zajedničku među, kolni pristup do građevne čestice se može ostvariti preko zasebne čestice kolnog prilaza najmanje širine 3,5 m, čija ukupna duljina ne može biti veća od 5,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, može biti i veće duljine, te mu je iz tehničkih razloga moguće dijelom i izmijeniti trasu.
(3) Postojeći kolni prilaz duljine veće od 5,0 m koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, moguće je smatrati pristupom i neizgrađenim građevnim česticama uz njega, ako se radi o površini unutar utvrđenog građevinskog područja naselja.
Članak 140.
Članak 140.
(1) Služnost za prilaz na pojedinačnu građevnu česticu moguć je samo ukoliko se radi o postojećoj izgrađenoj građevnoj čestici, koja nema mogućnosti za direktan prilaz na javnu prometnu površinu, odnosno o čestici koja kolni prilaz već ima osiguran na takav način.
(2) U slučaju potrebe za redefiniranjem trase postojećeg služnog prilaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolni prilaz za česticu ne može riješiti drugačije.
Članak 141.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: namjena građevine koeficijent broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1 PROIZVODNJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA po smjeni 2 UREDSKI 2,00 100 m2 PROSTORI korisnog prostora 3 TRGOVINE, 4,00 100 m2 USLUGE I korisnog UGOSTITELJSTVO prostora 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,15 1 gledatelja GRAĐEVINE 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2305 4,00 1 sportskom igralištu 6 PREDŠKOLSKA 1,00 1 zaposlenika I ŠKOLSKA po smjeni NAMJENA 1,00 jednu učionicu ili grupu djece 7 ZDRAVSTVENA 2,00 100 m2 NAMJENA korisnog prostora 8 STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA 9 SMJEŠTAJNI utvrđuje se TURISTIČKI ovisno o SADRŽAJI kategorizaciji turističkog sadržaja, prema posebnom propisu
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 5.
Članak 141.
(3) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(4) Za škole i sportske dvorane potrebno je predvidjeti najmanje jedno parkiralište za autobus.
(5) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
Ostali akti u ovom izdanju (43)
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za podizanje i obnovu trajnih nasada -proljetna sadnja
- Odluka o povjeravanju poslova izrade II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Muzeja Međimurja Čakovec o sklapanju ugovora za sanacijske radove krovišta palače i izgradnju drenaže uz južni dio palače Starog grada u Čakovcu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole „Vladimira Nazora“ Pribislavec za pokretanje postupka nabave udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica o nabavi potrebnih udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec o nabavi udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Draškovec o organizaciji programa produženog boravka za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole u školskoj godini 2019./2020.
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o odabiru najpovoljnije ponude po provedenom postupku jednostavne nabave za radove na uređenju učionica i zamjene podova u školskoj zgradi Tehničke škole Čakovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Graditeljske škole Čakovec o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Selnica o nabavi udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije o usvajanju Statuta Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i na Odluku o usklađenju djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Hodošan o odabiru najpovoljnije ponude za radove na energetskoj obnovi zgrade i školske sportske dvorane Osnovne škole Hodošan
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Dr. Vinka Žganca Vratišinec o odabiru najpovoljnije ponude za radove na energetskoj obnovi zgrade Škole
- Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec
- Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec
- Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o komunalnom redu na području Općine Nedelišće
- Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti temeljem ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti
- Odluka o imenovanju Općinskog povjerenstva za procjenu šteta i dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
- Odluka o pokretanju prethodnog postupka za izradu II. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ – istočno od Macinca 6/07 i 4/16
- Odluka o potpisivanju Povelje o bratimljenju između Općine Nedelišće i Grada Vodnjan- Dignano
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o obavljanju dimnjačarskih poslova
- Odluka o I. izmjenama i dopunama Plana razvojnih programa Općine Nedelišće za razdoblje 2019. – 2021. godine
- Izmjene i dopune Programa gradnje građevina komunalne infrastrukture na području Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o I. izmjenama Programa javnih potreba u kulturi Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o I. izmjenama Programa javnih potreba u sportu Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti za potpisivanje Sporazuma o izmještanju baznih stanica mobilne telekomunikacijske mreže iz centra naselja Nedelišće
- Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjačarskih poslova
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu
- Odluka o pristupanju Hrvatskoj zajednici općina
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 15/04. i 10/15.)
- Zaključak o usvajanju Izvješća o utrošku sredstava ostvarenih od prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sveta Marija u 2018.godini
- Plan mreže dječjih vrtića u Općini Sveta Marija
- Program korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH na području Općine Sveta Marija za 2019. godinu
- Izmjene i dopune Plana prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveti Martin na Muri za 2019. godinu
- II. izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveti Martin na Muri
- Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Šenkovec
- Suglasnost na cjenik javne usluge – dimnjačar
- Odluka o komunalnom redu na području Općine Štrigova
- Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Štrigova
- Izmjene i dopune Mjera za ostanak mladih u Općini Štrigova, 3. mjere poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Štrigova