Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec

34. Na temelju članka 109. stavka 4. i članka 198. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 153/13, 65/17, 114/18) i članka 62. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 39/19), članka 31. Statuta Općine Dekanovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 3/18) i Odluke o izradi I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/18), Općinsko vijeće Općine Dekanovec na 12. sjednici održanoj 23.07.2019. godine, donijelo je: ODLUKU o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Donose se I. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec – (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/05), koje je izradila tvrtka ARHITEKT- ATELJE d.o.o. Čakovec.
Članak 2. 1) Elaborat Izmjena i dopuna Plana sadrži grafički dio i tekstualni dio. 2) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1. Korištenje i namjena površina MJ 1: 25 000 Stranica 2240 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. 2a. Infrastrukturni sustavi – pošta i MJ 1: 25 000 elektroničke komunikacije, energetski sustavi 2b. Infrastrukturni sustavi – vodoopskrba MJ 1: 25 000 i odvodnja otpadnih voda 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite MJ 1: 25 000 prostora 4. Građevinsko područje naselja MJ 1: 5 000 Dekanovec 3) Tekstualni dio sadrži Odredbe za provedbu i Obrazloženje. II. ODREDBE ZA PROVEDBU

Članak 3.

Članak 3. U članku 3. stavak 2. se mijenja i glasi: 2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje sljedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: a) građevinsko područje naselja b) izdvojena područja gospodarskih djelatnosti /oznake K3/, te građevina i uređaja infrastrukture, c) neizgrađene površine izvan građevinskog područja naselja - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene /oznake P2/ - šume gospodarske namjene /oznake Š1/ - zaštitne šume /oznake Š2/ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište / oznake PŠ/ - vodene površine /oznake V/ - površine infrastrukturnih sustava.

Članak 4.

Članak 4. U članku 4. stavku 1. iza riječi “Općina” dodaje se riječ “Dekanovec”.
Članak 5.
Članak 5. stavak 1. mijenja se i glasi: 1) Građevinsko područje naselja je površina namijenjena izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti u naselju Dekanovec. Stavak 3. mijenja se i glasi: 3) Naselje se od okolnog prostora razgraničava granicom građevinskog područja naselja, unutar koje se razlikuje izgrađeni dio građevinskog područja i neizgrađeni dio građevinskog područja određen PPUO-om za daljnji razvoj. Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: 4) Granica građevinskog područja naselja detaljno je određena u grafičkom dijelu plana, u pravilu granicama katastarskih čestica. U slučaju kad granica građevinskog područja nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica), granica se definira sukladno grafičkom dijelu plana u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina čestica, kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je moguće obostrano formirati građevne čestice. 5) Ovim planom definirane su unutar građevinskog područja “rezervirane zone”: - zone mješovite, pretežito stambene namjene (oznake M1), - zone javne i društvene namjene (oznake D), - zone gospodarske namjene - proizvodne i zanatske (oznake I), - zone gospodarske namjene - poslovne (oznake K), - zone gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke (oznake T4) - sportsko rekreacijska namjena (oznake R1 i R2)

Članak 5.

- zelene površine (oznake Z, Z1, Z2), - groblje.
Članak 6.
Članak 6. mijenja se i glasi: 1) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjene uređenju zemljišta i gradnji građevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). 2) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja i to: - izdvojeno područje za lociranje građevine za skupljanje, selektiranje i privremeno skladištenje komunalnog otpada /oznaka K3/ - reciklažno dvorište - površina za formiranje građevne čestice za lociranje vodotornja, kao dijela sustava vodoopskrbe I. vodoopskrbne zone Međimurja /oznaka IS VO/ - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih infrastrukturnih sustava državne, županijske ili gradske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i slično, za koje je unutar planskog razdoblja utvrđena ili se može pojaviti potreba izgradnje) - površine za formiranje građevnih čestica cestovnih servisa, isključivo za djelatnost prodaje goriva na malo, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba. 3) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgraničavaju granicama izdvojenog područja prema kartografskom prikazu br. 1.

Članak 6.

4) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih područja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog područja i uvjeta ovim PPUO-om određenih za uređenje tih područja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.
Članak 7.
Članak 7. mijenja se i glasi: 1) Neizgrađene površine izvan naselja čini: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/, 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2241 - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište / oznaka PŠ/, koje obuhvaća izmiješane strukture manjih površina tla pogodnog za poljoprivrednu obradu i visokog raslinja, i koje se u manjoj mjeri ili povremeno koristi u poljoprivredne svrhe, a nalaze se južno od obrambenog nasipa rijeke Mure, - čestice lovačkih remiza, koje se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., članku 97. mogu formirati unutar površina jednog dijela poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene i - dijelovi prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje. 2) Zahvati u prostoru koji se unutar kultiviranih predjela izvedu suprotno namjeni površine, smatraju se bespravnom gradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom gradnjom.

Članak 7.

3) Pod zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se posebno: - iskop koji nema poljoprivrednu namjenu, - asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje različitog dovezenog materijala po površini poljoprivrednog tla, - ograđivanje površina koje nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva i - drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla ili njegove prenamjene.
Članak 8. U članku 8. stavku 3. podstavku 2. riječ “posebne” zamjenjuje se riječi “gospodarske”, a riječ “oznaka Š3” zamjenjuje se riječi “oznaka Š1”.

Članak 9.

Članak 9.
Članak 9. mijenja se i glasi: 1) Temeljna ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora unutar i izvan građevinskih područja proizlaze iz posebnih propisa, pri čemu se: - zabranjuje gradnja građevina visokogradnje, uključujući i postavu ograda – unutar utvrđenih inundacijskih pojaseva vodotoka, a za vodotoke za koje inundacijski pojas nije utvrđen na udaljenosti od 6,0 m od nožice nasipa i od ruba otvorenog vodotoka (potoka i kanala), dok ostala ograničenja zahvata u pojasu inundacije otvorenih vodotoka utvrđuju Hrvatske vode, izdavanjem posebnih uvjeta prema Zakonu o vodama (NN br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18), - ograničenja zahvata na kulturnim dobrima utvrđuju prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18), - ograničenja zahvata unutar zaštićenih dijelova prirode i unutar ekološke mreže „Natura 2000“ utvrđuju se prema Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 80/13, 15/18, 14/19) - zabranjuje prenamjena poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, a mogućnosti gradnje u svrhu poljoprivrede i kompatibilnih djelatnosti utvrđuje se prema odredbama iz poglavlja 3.3.1. “Poljoprivreda”, - ograničenja zahvata u šumama i u pojasu 50,0 m od ruba šume, kao i nadležnost izdavanja posebnih uvjeta u postupcima izdavanja akata u svrhu gradnje na tim površinama proizlaze iz Zakona o šumama (NN br. 68/18, 115/18) i odredbi poglavlja 3.2.3.1 “Šumarstvo”.

Članak 9.

2) Odstupanja od temeljnih ograničenja iz stavka 1. ovog članka moguća su u slučajevima zahvata na već postojećim legalnim građevinama, te u slučaju gradnje infrastrukture, ukoliko odstupanje posebnim uvjetima za pojedinačni zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo. 3) Izmjena trasa infrastrukturnih sustava u odnosu na utvrđene u kartografskim prikazima ovog Prostornog plana, moguća je ukoliko se temelji na stručno verificiranoj studiji i/ili projektnom rješenju, uz zadovoljenje uvjeta iz prethodna dva stavka ovog članka.

Članak 10.

Članak 10.
Članak 10. mijenja se i glasi: 1) Klasifikacija građevina od državnog i županijskog značaja na općinskom području, uključujući i površine i zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem, utvrđuje se temeljem Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN br. 37/14, 154/14). 2) Uvjeti provedbe zahvata i zaštite predmetnih građevina i površina državnog i županijskog značaja utvrđeni su: - za građevine gospodarske namjene u poglavlju 3. “Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti” - za infrastrukturne građevine u poglavlju 5. “Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava”. 3) Izuzetno od prethodnog stavka, u slučajevima za koje je prostornim planom više razine provedba zahvata od državnog i područnog (regionalnog) značaja utvrđena neposrednom primjenom prostornog plana više razine, prema ovoj Odluci se provodi samo zaštita. 4) Građevine, površine i zahvati u prostoru, koji se ne smatraju građenjem, od značaja za Državu na području Općine Dekanovec su: a) Postojeće građevine 1. Energetske građevine: - Jadranski naftovod (JANAF) - trasa međunarodnog naftovoda Virje – NT Lendava 2. Vodne građevine: - inundacija rijeke Mure sa zaštitnim nasipom - glavni murski nasip b) Planirane moguće građevine - planirani višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate, - mogući planirani magistralni plinovod DN 1200/100 “Sotin - Mursko Središće” - kao dio tranzitnog plinskog transportnog sustava.

Članak 10.

5) Građevine i površine od Županijskog značaja na području Općine Dekanovec: a) Postojeće građevine - Ceste u nadležnosti Županijske uprave za ceste: Stranica 2242 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. - Ž 2003 (G.P.Bukovje-Sv.Martin na Muri-M.Središće- Dekanovec-Turčišće-Hodošan - priključak na D3) - Ž 2018 (Dekanovec-Belica-Čakovec - priključak na D20), - Vodne građevine: - postojeća kanalska mreže za melioracijsku odvodnju. b) Planirane građevine - Cestovne građevine: - spojna brza cesta čvor Turčišće - most na Muri - čvor Tornyszentmiklos na autocesti Budimpešta - Trst - Vodne građevine: - vodotoranj Dekanovec.

Članak 11.

Članak 11. U članku 12. stavku 1. podstavku 2. broj “2.” zamjenjuje se brojevima “2a. i 2b “o.”.
Članak 12. U članku 13. stavku 1. iza riječi “naselja” briše se točka, dodaje crtica i riječi “neizgrađeni dijelovi”.
Članak 13. U članku 14. stavak 1. mijenja se i glasi: 1) Osnivanje građevnih čestica u naselju je postupak kojim zemljište unutar građevinskog područja naselja postaje pogodno za gradnju (građevinsko), a podrazumijeva formiranje građevne čestice (geodetskom) parcelacijom na temelju uvjeta uređenja prostora iz mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne prometnice i mogućnosti priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom.

Članak 14.

Članak 14. 1) U članku 18. stavku 3. iza riječi “jedinice” briše se točka i dodaju riječi “ i visinom izgradnje od minimalno P+1.”
Članak 15.
Članak 19. mijenja se i glasi: 1) Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno–servisnih, a može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti, - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem, - gospodarska poljoprivredna građevina ili građevina poljoprivrednog gospodarstva. 2) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i sl. - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, onečišćenje zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (prostori za prodaju obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja i ograničenih radnim vremenom (kafe, bistro i sl.) - malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male tiskare, male pekare i slastičarske radionice i slično) - izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova, izrada papirne, drvene i plastične ambalaže i slično)

Članak 15.

- djelatnosti prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta (sortirnice, pakirnice, vinarije, kraft pivovare i/ili destilerije) - drugih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor. 3) Gospodarskom građevinom za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem smatra se građevina: a) Grupa 1 – građevine većeg negativnog utjecaja koje sadrže prostore: - industrijske proizvodnje i prerade bez ograničenja u površini industrijskog kompleksa, odnosno djelatnosti tipa: klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala i druga bazična proizvodnja, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i sl., - rudarskih djelatnosti kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, asfaltne baze i sl., - trgovačkih djelatnosti i skladištenja koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili prouzročiti pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije – velike hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i sl.), - transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i sl., - komunalnih djelatnosti - građevine za skupljanje i selektiranje komunalnog i tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta), - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom nastaju buka ili neugodni mirisi (bioplinska postrojenja i sl.), - drugih djelatnosti koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili prouzročiti pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprječavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 15.

b) Grupa 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja koje sadrže prostore: - proizvodnje i prerade manjeg obima u kompleksu od jedne ili više građevnih čestica ukupne površine kompleksa do najviše 1,0 ha –proizvoda od metala, 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2243 drveta, tekstila, plastike, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i sl., - tehničkih i građevinskih servisa kao što su automehaničarske, autoelektričarske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice, manje pilane, sušare i sl., - uslužnog pranja vozila - samouslužne i automatske praonice i sl. - ugostiteljskih djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disko klubovi, noćni barovi i sl., - skladišta za skupljanje i selektiranje otpada, koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta) - drugih sličnih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprječavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. 4) Gospodarska poljoprivredna građevina je građevina u funkciji poljoprivredne djelatnosti, odnosno građevine poljoprivrednog gospodarstva, a može biti: - bez izvora zagađenja za: - spremanje poljoprivrednih strojeva, - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući i specifične građevine, tipa silosi, hladnjače i sl. - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, vinarije, destilerije, uljare i sl., - uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici, plastenici i slične konstrukcije, - držanje pčela, - drugi uređaji i građevine za čiju upotrebu nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliš ili širenje neugodnih mirisa.

Članak 15.

- s potencijalnim izvorom zagađenja za: - držanje životinja (staje, svinjci, kokošinjci), - silažu stočne hrane, - kompostane i druge građevine za skupljanje i obradu biljnog otpada, - građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja i slične građevine, - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva s mogućim negativnim utjecajem.
Članak 16.
Članak 20. mijenja se i glasi: 1) Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti: - građevina osnovne društvene infrastrukture, - građevina društvene nadgradnje. 2) Građevina društvene infrastrukture dio je sustava utvrđene mreže centralnih funkcija naselja ili je namijenjena nekoj lokalno značajnoj društvenoj funkciji, radi čega se za takve građevine u naselju specifično rezervira prostor (prvenstveno u zoni javne i društvene namjene ili sporta i rekreacije), posebno ukoliko se radi o građevinama sa specifičnim prostornim zahtjevima (mrežom utvrđeni kapaciteti za upravne, odgojne, obrazovne i zdravstvene ustanove, prostori za kulturu, sport i rekreaciju, zgrade vjerske namjene i slično). 3) Građevina društvene nadgradnje namijenjena je za društvene djelatnosti koje mogu funkcionirati u tržno – gospodarskom sustavu, odnosno građevine kojima se povećava razina društvenog standarda lokalne zajednice, a koje se može interpolirati unutar pojedinih drugih kompatibilnih funkcionalnih zona, prvenstveno unutar zona mješovite i poslovne namjene:

Članak 16.

- razni oblici obrazovanja za djecu i odrasle izvan javnog sustava ili kao proširenje javnog sustava, - domovi i druge vrste građevina za stalni ili privremeni smještaj starijih i/ili nemoćnih osoba, - socijalne usluge raznih vrsta kao privremeni socijalni smještaj, pučke kuhinje i sl., - upravni sadržaji s prostornim zahtjevima sličnim uredskim poslovnim sadržajima, - javni servisi sa specifičnim tehničkim prostornim zahtjevima (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i sl.), - druge vrste javnih sadržaja ili uslužnih djelatnosti u funkciji društvene zajednice.

Članak 17.

Članak 17. U članku 21. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: 3) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.
Članak 18.
Članak 22. mijenja se i glasi: 1) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, nadstrešnice, drvarnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. 2) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu ili izvan naselja. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2 ili silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m2, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 4) Prateće gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj: - odraslih goveda do 8 uvjetnih grla /8 grla/, - tovne teladi i junadi do 5 UG /do10 grla/, - ovaca i koza do 2 UG /do 20 grla/, Stranica 2244 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.

Članak 18.

- konja do 4 UG /do 4 grla/, - odraslih svinja krmača do 2,5 UG /do 5 grla/, - tov svinja do 2,5 UG /do 10 grla/, - peradi do 0,2 UG /do 100 komada/, - sitnih glodavaca do 0,2 UG /do 50 komada/. Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja. 5) Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom stavku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 12m, odnosno 37m od regulacijskog pravca u dubini čestice, minimalno 3,0 m od susjednih međa,te sežu u dubinu do najviše 100m od regulacijskog pravca. 6) Veličina građevina za držanje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 4. ovog članka ne smije prelaziti veličinu od 90m2 tlocrtne površine i visine vijenca do 4,0m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja (pčelinjaci, sušare-pušnice i sl.) mogu biti maksimalno 50m2 tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgrađenost čestice ne prelazi 30% njene površine kod minimalnih veličina građevnih čestica. 7) Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 40% njene površine. 8) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 19.

Članak 19. U članku 24. stavku 1. podstavku 2. riječ “detaljni” zamjenjuje se riječju “urbanistički”, te se kratica “DPU” zamjenjuje kraticom “UPU”. U stavku 1. podstavku 5. riječ “poglavlja 2.2.” zamjenjuje se riječju “poglavlja 2.2.4.”.
Članak 20. U članku 26. stavku 1. riječi “stambenih zona” zamjenjuju se riječima “mješovite, pretežito stambene zone”, te se briše kratica “ili DPU”. U 1. stavku broj poglavlja “2.2.5.” zamjenjuje se brojem 2.2.4. U stavku 3. briše se podstavak 2.
Članak 21.
Članak 27. mijenja se i glasi: 1) Osnovna funkcionalna podjela prostora naselja načelno se određuje ovim PPUO-om, i prikazana je na kartografskom prikazu br. 4. “Građevinsko područje naselja”. 2) U odnosu na namjenu površina, dijelovi naselja se razgraničuju na funkcionalne zone: - zona mješovite - pretežito stambene namjene /žuto/ oznaka M1 - zona javne i društvene namjene/crveno/oznaka D, - gospodarske zone /ljubičasto/ oznaka I /, - gospodarsku zonu namijenjenu isključivo uređenju poljoprivrednih gospodarstava biljne proizvodnje i ekstenzivnog stočarstva /smeđe/ oznaka K2, - zona sporta i rekreacije /tamno zeleno/ oznake R1 i R2, - zone urbanog zelenila /svijetlo zeleno/ oznaka Z1 i - groblje unutar naselja /oznaka groblja/. 3) Manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti kod izrade urbanističkih planova uređenja užih područja (UPU), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene.

Članak 22.

Članak 22.
Članak 28. mijenja se i glasi: 1) Zone mješovite - pretežito stambene namjene /oznaka M1/ su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mješovite - pretežito stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena ili poslovna građevina - jedna stambeno-poslovna građevina - jedna stambeno-poslovna i poslovna građevina - jedna poslovna i manja poslovna građevina. 3) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ mogu se graditi stambene i/ili poslovne građevine i građevine društvene nadgradnje, te dodatno i građevine (osnovne) društvene infrastrukture koji se uobičajeno smještaju u funkcionalnu zonu javne i društvene namjene /oznaka D/ ukoliko za pojedini takav sadržaj za koji se ukaže potreba (dječji vrtić, dom zdravlja i slično), Prostornim planom nije specifično rezerviran prostor u zoni javne i društvene namjene. 4) Osim građevina iz stavka 2. ovog članka, unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene mogu se graditi sadržaji gospodarskih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 2 (građevine manjeg negativnog utjecaja) i sadržaji poljoprivrednog gospodarstva, uz uvjet da se ova dva sadržaja ne mogu smjestiti na istu građevnu česticu 5) Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 (građevine većeg negativnog utjecaja) ne mogu se graditi unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene.

Članak 22.

6) Višestambene zgrade, zgrade sa sadržajima smještaja u turizmu ili socijalnom sektoru, kao što su hoteli, hosteli, domovi za starije i nemoćne i slično, ne mogu se na istoj građevnoj čestici kombinirati sa sadržajima iz stavka 2. ovog članka. 7) Izuzetak od stavka 6. ovog članka je smještajni turistički sadržaj koji se organizira kao prateći u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstava, sukladno posebnom propisu. 8) Ukoliko se unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene formira građevna čestica za zgradu dječjeg vrtića, jaslica ili ustanove za stacionarni smještaj djece, na istoj čestici se ne mogu smjestiti drugi sadržaji. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2245

Članak 23.

Članak 23. U članku 29. stavku 1. podstavku 1. brišu se riječi “i DPU”.
Članak 24.
Članak 30. mijenja se i glasi: 1) Zona javne i društvene namjene /crveno/ oznaka D, određuje se kao područje naselja prvenstveno namijenjeno uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvenih djelatnosti. 2) Vrsta djelatnosti koje se unutar zone javne i društvene namjene predviđaju obavljati su upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulture, vjerska, javnih i civilnih servisa, civilnog društva i slično, pri čemu se: - upravni sadržaji odnose na vrstu javnih usluga koje se obavljaju u uredima (lokalna uprava, ispostave državne uprave i sl.), - socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, vjerska i slične funkcije smatraju prostorno specifičnima u odnosu na površinu čestice i veličinu gradnje, - sadržaji javnih i civilnih servisa odnose na prostorno specifične sadržaje u odnosu na lokaciju i veličinu gradnje (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i sl.), - sadržaji civilnog društva odnose se na aktivnosti udruga građana, a potreban prostor za njihovo djelovanje ovisi o vrsti aktivnosti. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone javne i društvene namjene, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti – uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku dvoranu, zdravstva – ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, te - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma, ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti.

Članak 24.

4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto površine građevina na čestici. 5) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 6) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. 7) Zone javne i društvene namjene u naselju Dekanovec su pretežito dovršene, uz izuzetak područja koje se rezervira za rekonstrukciju, odnosno dogradnju ili izgradnju nove škole, izgradnju školske sportske dvorane i dječjeg vrtića, te za dovršetak ovih prostora nije potrebno raditi planove uređenja užih područja, već se mogu dalje izgrađivati temeljem projekata izrađenih prema smjernicama iz poglavlja 4.1. ovih odredbi.

Članak 25.

Članak 25. U članku 31. stavku 1. iza riječi “Gospodarskim zonama” dodaju se riječi “oznake I i K”.
Članak 26.
Članak 33. mijenja se i glasi: 1) Zona sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1 i R2/ je primarno namijenjena uređenju površina i gradnji otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih igrališta, te uz njih pratećih servisnih prostora kao što su tribine uz sportska borilišta, te prostori sportskih društava sa sanitarijama i pratećim ugostiteljskim sadržajem; 2) Zatvoreni sportski sadržaji kao što su sportske dvorane i sezonske građevine kojima se natkrivaju sportska igrališta mogu se smještati unutar zone sportsko – rekreacijske namjene ukoliko je zona dovoljno velike površine i gradnja, ili privremena postava takvog sadržaja, ne utječe negativno na korištenje okolnog prostora; 3) Područje pojedine sportsko – rekreacijske zone može obuhvaćati jednu ili više građevnih čestica; 4) Iz površine zona sportsko – rekreacijske namjene mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - otvorene, pretežito opločene pješačke površine – javni trgovi, šetnice i pješačke staze izvan uličnih koridora i sl., - površine za gradnju otvorenih parkirališta, - građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje), osim laguna za prihvat oborinskih voda i samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu, - čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i sl.), - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.

Članak 26.

5) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi kompleks otvorenih igrališta sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). 6) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na Stranica 2246 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, 7) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene.

Članak 27.

Članak 27. U članku 34. stavku 2. podstavku 2. riječ “izgradnja” zamjenjuje se riječju “postava”. U stavku 2. podstavak 3. mijenja se i glasi: - uređenje dječjeg igrališta.
Članak 28. Naslov iznad članka 36. mijenja se i glasi: 2.2.3 Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar zone mješovite - pretežito stambene izgradnje.
Članak 36. mijenja se i glasi: 1) Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). 2) Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m. 3) Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje. Najmanja širina Način gradnje građevina čestice a/ za gradnju na slobodnostojeći način – slobodnostojeće građevine - prizemne 16 m - katne 18 m b/ za gradnju na poluotvoreni način – dvojne građevine - prizemne 12 m - katne 14 m c/ ugrađeni način gradnje - nizovi *Kig – maksimalna bruto izgrađenost čestice 2) U bruto izgrađenost čestice ulazi bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže svih građevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajući prepuštene strehe krova.

Članak 28.

3) Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60cm iznad razine terena površine do 12m2, vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površine do 4m2 ne ulaze u bruto izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u bruto izgrađenu površinu čestice. 4) Iznimno od veličina čestica propisanih u tabeli, za slobodnostojeće građevine koje su smještene na udaljenosti manjoj od 0,60 m od susjedne međe, mogu se primijeniti dimenzije širine čestice za poluotvoreni tip, pogotovu kada 4) Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 400 m2, a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m za gradnju na slobodnostojeći način. Izuzetno kada se radi o interpolaciji može biti i manja, ali ne manja od 12 m za dvojne građevine, uz minimalnu površinu građevne čestice od 300 m2. 5) Iznimno, kada se radi o interpolaciji unutar izgrađene strukture naselja, u kojoj je položaj građevine određen na tradicionalan način uz među, na udaljenosti od susjedne međe 0,6 m i manje, uvjeti za gradnju i formiranje čestice za takve slobodnostojeće građevine primjenjuju se kao za gradnju na poluotvoreni način. Veličina te građevine i njena lokacija treba biti u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina. 6) Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja.

Članak 28.

7) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše kig = 0,4. Izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa i nadstrešnica, balkoni).
Članak 29.
Članak 37. mijenja se i glasi: 1) Pri formiranju i određivanju građevnih čestica unutar mješovite zone – pretežito stambene namjene na izgrađenim područjima i područjima za razvoj naselja, potrebno je primijeniti sljedeće kriterije za minimalne veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti: Najmanja dubina Najmanja površina Koeficijent izgrađenosti čestice čestice građevne čestice Kig* 25 m 400 m2 0,4 30 m 540 m2 0,4 25 m 300 m2 0,4 30 m 420 m2 0,4 kao tipologija gradnje ovim Planom nije dopuštena se radi o slijedu građevina određenim tradicionalnom pozicijom građevina na čestici. 5) Prostornim planovima užeg područja mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina. 6) Iznimno se u prostornim planovima užeg područja za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica određene u stavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana.

Članak 30.

Članak 30.
Članak 38. mijenja se i glasi: 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2247 1) Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne ili stambeno- poslovne građevine je 64m2. 2) Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa stambenom građevinom je 30m2. 3) Maksimalna tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 400 m2, a višestambene i poslovne ili stambeno-poslovne 1000 m2. 4) Pod pojmom “tlocrtna površina” u ovim Odredbama podrazumijeva se bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže. U tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehe krova. 5) Postojeće građevine koje su veće od onih navedenih u stavku 3. ovog članka, mogu se zadržati uz mogućnost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.5. ovih Odredbi.