GLASNIK

Arhiva › 2019. › SGMŽ 8

SGMŽOpćina Domašinec · 24. srpnja 2019. · KLASA 350-02/18-01/02 · URBROJ 2109/4-19-02-192

Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2310

Članak 180.

Članak 180.
(1) Strogo zaštićene vrste unutar općinskog područja dane su tabelarno: STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE NA PODRUČJU OPĆINE VRSTA – znanstveni VRSTA – NAPOMENA naziv hrvatski naziv MAMMALIA - SISAVCI Barbastella barbastellus širokouhi (Schreber, 1774) mračnjak Castor fiber (Linnaeus, dabar L 1758) 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2311 Lutra lutra (Linnaeus, vidra 1758) Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš (Kuhl, 1817) REPTILIA - GMAZOVI Emys orbicularis barska kornjača (Linnaeus, 1758) AMPHIBIA - VODOZEMCI Bombina bombina crveni mukač (Linnaeus, 1761) PISCES – RIBE ACTINOPTERYGII - ZRAKOPERKE Aspius aspius (Linnaeus, bolen 1758) Cobitis elongata (Heckel vijun & Kner, 1858) Gymnocephalus baloni Balonijev (Holčik et Hensel, 1974) balavac Gymnocephalus prugasti balavac schraetzer (Linnaeus, 1758) Misgurnus fossilis piškur (Linnaeus, 1758) Pelecus cultratus sabljarka (Linnaeus, 1758) Rhodeus amarus (Bloch, gavčica 1783) Romanogobio kesslerii Keslerova (= Gobio kesslerii) krkuša Romanogobio vladykovi bjeloperajna (= Gobio albipinnatus) krkuša Romanogobio tankorepa uranoscopus (=Gobio krkuša uranoscopus) Sabanejewia balcanica zlatna nežica (Karaman, 1922) Umbra krameri crnka (Walbaum, 1792) Zingel streber mali vretenac Zingel zingel veliki vretenac MOLLUSCA – MEKUŠCI GASTROPODA – PUŽEVI Anisus vorticulus (Troschel, 1834) ODONATA - VRETENCA Coenagrion ornatum istočna vodendjevojčica Ophiogomphus cecilia rogati regoč oznaka „L“ uz ime vrste označava da se vrsta nalazi i na popisu divljači Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj:

Članak 180.

99/18, 32/19), te se gospodarenje odobrava sukladno čl. 155. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19), a provodi temeljem planova gospodarenja prema Zakonu o lovstvu.
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih vrsta: - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - onemogućiti prenamjenu i isušivanje močvara, vodotokova, prirodnih stajaćica (bare i drugo) - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeke Mure i potoka - očuvati povoljan vodni režim i povezanost toka rijeke Mure i potoka. 6.2.3. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi

Članak 181.

Članak 181.
(1) Ugroženi i rijetki stanišni tipovi dani su tabelarno: NKS kod Naziv A.1.1. Stalne stajaćice A.2.3. Stalni vodotoci A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica Slobodno plivajući flotantni i submerzni A.3.2. hidrofiti (Red Llemnetalia minoris O. de Bolä˛s et Masclans 1955.) Zakorijenjena vodenjarska vegetacija (Red A.3.3. Potamogetonetalia Koch 1926.) Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi A.4.1. (Razred Phragmito – magnocaricetea Klika in Klika et Novák 1941) Mezofilne livade košanice Srednje Europe C.2.3.2. (Sveza Arrhenatherion elatioris Br.- Bl. 1926, syn. Arrhenatherion elatioris Luquet 1926) Srednjeeuropske livade rane pahovke (As. C.2.3.2.1. Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl. ex Scherrer 1925) Nizinske košanice s ljekovitom krvarom C.2.3.2.7. (Sanguisorba officinalis) Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soo E.1.1. 1951) Poplavne šume topola (Sveza Populion albae E.1.2. Br. – Bl. ex Tchou 1949, sveza Salicion albae Soo 1951) Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno – E.2.2. Quercion roboris Horvat 1950 Mješovite hrastovo – grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio – Carpinion (Horvat E.3.1. 1958) Marniček in Mucina et al. 1993 i sveza Carpinion betuli (Isler 1931) NKS – Nacionalna klasifikacija staništa
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture Stranica 2312 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.

Članak 181.

- osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. 6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 182.
(1) Mjere zaštite zaštićenih kulturnih dobara provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18).
(2) Za neposredni nadzor provedbe mjera zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti na području Općine nadležno je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu, u daljnjem tekstu nadležni Konzervatorski odjel.
(3) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(4) U slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu gradnju neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 183.

Članak 183.
(1) Na području Općine nema utvrđenih registriranih kulturna dobara.
(2) Ukoliko se za pojedina evidentirana kulturna dobra utvrđena ovom Odlukom, kroz postupak vrednovanja za zaštitu na lokalnoj razini utvrdi da se radi o dobru od potencijalno nacionalnog značaja, za ista se može pokrenuti postupak utvrđivanja vrijednosti za zaštitu upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(3) Sve zahvate na materijalnim kulturnim dobrima upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i na pripadajućim građevnim česticama, kao i za kulturna dobra u postupku vrednovanja, treba provoditi neposredno prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno prema posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje, ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje kao što su restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja i slično.

Članak 184.

Članak 184.
(1) Na području Općine evidentirani su arheološki lokaliteti: 1. Jezverčica – Podberek 2. Pri Pilju 3. Zavrtje 4. Malo Trnče 5. Dvorišće 6. Capas 7. Gradišće II 8. Gradišće I 9. Močvare – Rulek 10. Močvare 11. Kačak 12. Slokovec 13. Broci 14. Biškupec 15. Streljana Dnika 16. Murščak – Streljana Dnika 17. Mali Štuk 18. Gornjak 19. Vrti I 20. Vrti II 21. Gorica 22. Gardišće I 23. Gardišće II 24. Beli Pil – Župešće 25. Krtinjak
(2) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, na dubini većoj od 40,0 cm ispod razine tla, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(3) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.

Članak 185.

Članak 185.
(1) Evidencija ostalih materijalnih kulturnih dobara na području Općine: EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA POVIJESNE GRAĐEVINE I GRADITELJSKI 1. SKLOPOVI 1.1. KAPELE POKLONCI I RASPELA 1.1.1. Domašinec, Poklonac sv. Trojstva 1.1.2. Domašinec, Poklonac sv. Florijana 1.1.3. Domašinec, Pil sv. Obitelji, pil tipa tabernakul iz 1753.g., smješten uz cestu za Dekanovec 1.1.4. Domašinec, Raspelo iz 1904.g., na raskrižju za Dekanovec 1.1.5. Domašinec, Kameno raspelo, novijeg datuma ispred stambene novogradnje 1.1.6. Domašinec, Raspelo (grupa Pietá) iz 1929.g. 1.1.7. Domašinec – Dvorišće, Poklonac sv. Franje 1.1.8. Domašinec – Kvitrovec, Kameno raspelo 1.1.9. Turčišće, Poklonac sv. Florijana 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2313 1.1.10. Turčišće, Poklonac sv. Križa, na raskrižju cesta za Držimurec i Palinovec 1.1.11. Turčišće, Poklonac sv. Ivana Nepomuka na sjevernom ulazu u naselje 1.1.12. Turčišće, Kameno raspelo na raskrižju cesta za Držimurec i Kvitrovec 1.2. STAMBENE GRAĐEVINE 1.2.1. Domašinec, Tradicijska kuća sa svetačkim kipom u niši, sjeverni dio naselja uz cestu za Murščak 2. MEMORIJALNA PODRUČJA 2.0.1. Murščak, spomenik žrtvama II. svj. rata Domašinec, spomen područje žrtvama II. svj. rata i 2.0.2. Domovinskog rata 2.0.3. Turčišće, spomenik žrtvama II. svj. rata

Članak 186.

Članak 186.
(1) Evidentirana kulturna dobra predlažu za zaštitu na lokalnoj razini usvajanjem zasebne odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(2) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
(3) Mišljenje iz prethodnog stavka je usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja.

Članak 187.

Članak 187.
(1) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino evidentirano kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima: - planiranja građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 30,0 m od evidentiranog dobra - utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova.
(2) Izvedene stupove javne rasvjete i stupove zračne niskonaponske mreže smještene neposredno uz sakralna obilježja potrebno je izmjestiti na druge lokacije. 7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 188.

Članak 188.
(1) Lokacije odlagališta komunalnog otpada u postupku sanacije, kao i građevina i prostora rezerviranih za gospodarenje otpadom prikazana su na kartografskom prikazu br. 3 „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina“.
(2) Postupanje otpadom potrebno je provoditi primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17, 14/19), odgovarajućih podzakonskih propisa i općinskog plana gospodarenja otpadom.
(3) Na općinskom području se zasnivanje odlagališta otpada ne predviđa.
(4) Sva periodično uočena „divlja“ odlagališta potrebno je promptno sanirati sukladno Zakonu.

Članak 189.

Članak 189.
(1) Uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom, koji će obuhvaćati odvojeno skupljanje, odvoz, odvajanje korisnih komponenti, zbrinjavanje komunalnog otpada na siguran način i druge potrebne postupke, u nadležnosti je Općine, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine.
(2) Uspostavljen je sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada za cjelovito općinsko područje.
(3) Uspostavljen je sustav organiziranog odvojenog skupljanja otpada putem postavljanja odgovarajućih spremnika/ posuda/kontejnera – zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnih skupina otpada, na javnim površinama unutar građevinskog područja naselja.
(4) Prikladni opasni otpad malog volumena (stare baterije i slično) može se uključiti u sustav iz prethodnog stavka.
(5) Daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom treba usklađivati prema razvoju sustava županijske, odnosno regionalne razine.“

Članak 190.

Članak 190.
(1) Proizvodna zona u jugoistočnom dijelu naselja Domašinec /oznaka I1/ specifično je utvrđena kao područje za djelatnost gospodarenja otpadom iz općinske nadležnosti, odnosno za smještaj: - centralnog općinskog reciklažnog dvorišta /oznaka RD/ - reciklažnog dvorišta za građevinski otpad /oznaka RDG/ - deponije za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/ - druge sadržaje u funkciji djelatnosti postupanja s otpadom i druge kompatibilne komunalne djelatnosti iz općinske nadležnosti, izuzev odlaganja otpada.
(2) Točna lokacija za svaku pojedinu namjenu iz stavka 1. ovog članka unutar pojedinog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, odredit će se projektom.
(3) Na lokacijama predviđenim za gospodarenje otpadom nije dozvoljeno smještati deponije otpada niti skladišta otpada na duži rok.
(4) Uvjeti provedbe zahvata – formiranje pojedinačne građevne čestice, smještaj i gradnja građevina identični su kao i za proizvodne i poslovne sadržaje, odnosno provode se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim zonama“.
(5) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke.

Članak 191.

Članak 191.
(1) Funkcioniranje reciklažnog dvorišta se prema potrebi dodatno uređuje posredstvom mobilne jedinice, funkcionalno vezane za odgovarajuće funkcionalno stacionarno reciklažno dvorište unutar Općine ili u bliskom okruženju.
(2) Mobilna reciklažna dvorišta mogu se postavljati na odgovarajućim javnim površinama dostupnim vozilom, Stranica 2314 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. odnosno na javnim trgovima, na dijelovima javnih parkirališta i drugim česticama unutar funkcionalnih zona gospodarske i mješovite namjene /oznake I, K, M1 i M2/.

Članak 192.

Članak 192.
(1) Površine funkcionalnih zona gospodarske i mješovite stambeno – poslovne namjene /oznake I, K i M2/ određuju se kao prostori unutar kojih je moguće utvrditi dodatne lokacije za obavljanje djelatnosti postupanja s otpadom prema članku 83. stavku 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, kao komercijalna i/ili vlastita reciklažna dvorišta, odnosno skladišta sekundarne sirovine predviđene za daljnju upotrebu.
(2) U funkcionalnim zonama iz prethodnog stavka, građevine i manipulativni prostori reciklažnih dvorišta trebaju biti unutar čestice smješteni i/ili oblikovani na način da manipulacija sekundarnom sirovinom nije vidljiva s ulice.

Članak 193.

Članak 193.
(1) U okviru građevne čestice energane OIE, koja otpad koristi kao sirovinu, moguće je urediti odgovarajuće deponije i postrojenja za pripremu komponenti iz otpada, sukladno odgovarajućim posebnim propisima gospodarenja otpadom.
Članak 194.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
(3) Na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeni zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/, uz uvjet da se kompostište smjesti u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od višestambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.

Članak 195.

Članak 195.
(1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada.
(2) Pojedinačna građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja može se graditi: - u sklopu građevne čestice poljoprivrednoga gospodarstva za uzgoj životinja - na zasebnoj građevnoj čestici smještenoj unutar površine obradivog tla – ostala obradiva tla /oznaka P3/ najmanje 500,0 m udaljeno od građevinskih područja naselja.
(3) Zasebna građevna čestica za građevinu za privremeno skladištenje i zrenje gnoja dimenzionira se kao minimalna površina za smještaj građevine i servisni pristup vozilom, pri čemu je građevinu od međe pristupnog puta potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m.
(4) Ukoliko je (obiteljsko) poljoprivredno gospodarstvo izvedeno izvan građevinskog područja naselja, kao jedan od načina zbrinjavanja otpada nastalog na gospodarstvu, može se unutar vlastite čestice graditi postrojenje za proizvodnju energije korištenjem otpada s poljoprivrednog gospodarstva kao obnovljivog izvora energije (OIE) i to prvenstveno postrojenja na biomasu. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. Zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama

Članak 196.

Članak 196.
(1) Ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u okoliš je zabranjeno.
(2) Za sve čestice treba riješiti postupanje s otpadnim i oborinskim vodama prema poglavlju 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“ i na način da se zadovolji propisani standard kvalitete za ispuštanje voda u sustave javne odvodnje ili u površinske vode prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15, 3/16) prije ispuštanja. 8.2. Zaštita zraka
Članak 197.
(1) Mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka provode se prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) i odgovarajućim podzakonskim aktima. 8.3. Zaštita od buke

Članak 198.

Članak 198.
(1) Razina buke koja je posljedica gospodarskih djelatnosti: - unutar područja posebno osjetljivih na buku, kojima se smatraju zone mješovite, pretežito stambene namjene, javne i društvene namjene, sporta i rekreacije i javnog zelenila /oznake M1, D, R i Z/, buka ne smije premašivati vrijednosti 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću - unutar područja zona mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/, buka ne smije premašivati vrijednosti 65 dB(A) danju i 50 dB(A) noću - na granici pojedine građevne čestice unutar zona gospodarske namjene /oznake I i K/ ne smije premašivati 80 dB(A) - na granici pojedine funkcionalne zone ne smije prelaziti dopuštene razine za funkcionalnu zonu s manjom propisanom vrijednosti. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2315
(2) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04).
(3) Ako se građevine ili dijelovi građevina s izvorom buke, smještaju unutar funkcionalnih zona koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno je primijeniti odgovarajuće mjere zaštite, sukladno Zakonu o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18). 8.4. Zaštita od požara

Članak 199.

Članak 199.
(1) Mjere zaštite od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) i odgovarajućih podzakonskih propisa.
Članak 200.
(1) Prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je smjestiti i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.
(4) Ukoliko iz tehničkog razloga nije moguće mrežu vodoopskrbe predvidjeti za zaštitu od požara, ili područje nema izvedenu, odnosno nema planiranu javnu mrežu vodoopskrbe, sustav zaštite od požara je potrebno predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne policijske uprave.

Članak 201.

Članak 201.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Izuzetno, udaljenost može biti i manja: - ako se protupožarnim elaboratom, odnosno projektom dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili - ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišne prostore, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94 i 142/03).
(5) Za građevine u kojima se na bilo koji način koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od nadležne policijske uprave.

Članak 201.

8.5. Svjetlosno onečišćenje
Članak 202.
(1) Radi zaštite od svjetlosnog onečišćenja rasvjetna tijela vanjske javne rasvjete trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa u vis.
(2) Kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela javne rasvjete, treba voditi računa o emisiji energije u okoliš.
(3) Ostale mjere zaštite utvrđuju se temeljem Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja („Narodne novine“ broj 14/19). 8.6. Zaštita resursa obradivih površina i šuma
Članak 203.
(1) Zabranjena je prenamjena površina planski utvrđenih kao poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene – vrijedno obradivo tlo /oznake P2/ i kao gospodarskih šuma /oznaka Š1/, izuzev u slučajevima iz članka 60.
(2) Alternativno je moguće pošumljavanje poljoprivrednih površina slabijeg boniteta, sukladno odgovarajućoj gospodarskoj osnovi. 8.7. Osiguranje bitnih zahtjeva za građevine

Članak 204.

Članak 204.
(1) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani prema Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, određuju se na temelju normi i posebnih propisa.
(2) Zabranjena je gradnja na tektonskim rasjedima, klizištima, unutar inundacija vodotoka i na drugim plavnim područjima. 8.8. Upravljanje rizicima
Članak 205.
(1) Primjena mjera zaštite od nesreća provodi se sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18), pripadajućem podzakonskom aktu “Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Domašinec“ i drugim općinskim dokumentima iz područja civilne zaštite.
(2) Pojave razmatrane Procjenom rizika su: potres, poplava, ekstremne temperature, epidemije i pandemije i tehničko – tehnološke nesreće s opasnim tvarima, a rezultat analize u odnosu na najgore moguće posljedice ukazuje na sljedeće: - potres jačine 7° MSC i jači utvrđen je kao pojava umjerenog rizika, iznimno male vjerojatnosti i katastrofalnih posljedica Stranica 2316 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. - poplava, razmatrana kao posljedica bujičnih voda Trnave i razlijevanja Mure uslijed obilnih kiša i naglog topljenja leda utvrđena je kao pojava vrlo visokog rizika, umjerene vjerojatnosti, s umjerenim posljedicama - epidemije i pandemije utvrđene su kao pojave vrlo visokog rizika, umjerene vjerojatnosti i katastrofalnih posljedica - ekstremne temperature, uključujući posljedicu tuče i suše, utvrđene su kao pojave s visokog rizika, iznimno velike vjerojatnosti i s umjerenim posljedicama - industrijske nesreće (analizirano samo za slučaj istjecanja i zapaljenja naftnih derivata na benzinskoj postaji u Turčišću), utvrđena je kao pojava vrlo visokog rizika, sa značajnom posljedicom, umjerene vjerojatnosti
(3) Gradnja novih skloništa se na području Općine ne predviđa, osim ukoliko navedeno bude propisano odgovarajućim propisima iz stavka 1. ovog članka.

Članak 205.

8.9. Obaveza sanacije oštećenih i devastiranih područja
Članak 206.
(1) Sanacija napuštenog eksploatacijskog polja zapadno od Turčišća obavezna je prema Zakonu o rudarstvu („Narodne novine“ broj 56/13, 14/14, 52/18, 115/18) a planirana je u funkciji rekreacijskog ribnjaka.
(2) Lokacije divljih odlagališta otpada čija sanacija je u tijeku prikazane su u kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“, a postupci se trebaju provoditi prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17, 14/19). 8.10. Ostale mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 207.

Članak 207.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš za pojedinačnu gradnju definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14, 3/17).
(2) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBVEZA IZRADE PROVEDBENIH PROSTORNIH PLANOVA
Članak 208.
(1) Na području Općine su važeći provedbeni prostorni planovi čija primjena se nadalje predviđa u dijelu koji nije protivan prostornim planovima više razine, do pretežite izgrađenosti površina unutar njihovih obuhvata ili do stavljanja van snage iz drugih razloga u kom slučaju je za preostale neizgrađene i komunalno neuređene površine iz obuhvata predmetnih planova potrebno izraditi novi provedbeni prostorni plan: - Detaljni plan uređenja „Poduzetničke i športske zone“ Domašinec – Turčišće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/03) - Detaljni plan uređenja „Zona centralnih funkcija i stambena zona Domašinec” („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 19/13) - Detaljni plan uređenja „Stambeno – poslovne zone“ Turčišće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 19/13).
(2) Utvrđuje se obveza izrade provedbenih prostornih planova za neizgrađena i komunalno neuređena područja - između Glavne i Ulice braće Radić u Domašincu - područje „Berek“ u jugoistočnom dijelu Domašinca.
(3) Granica obuhvata pojedinog provedbenog prostornog plana prikazana je na kartografskom prikazu građevinskog područja naselja Domašinec.

Članak 208.

(4) Granica obuhvata pojedinog provedbenog prostornog plana može se proširiti na kontaktna područja ukoliko se analizom pojedine lokacije navedeno pokaže opravdanim.
(5) Provedbeni prostorni planovi se mogu izvoditi po segmentima, utvrđenim prema logičnim prostornim cjelinama.
(6) Izrada provedbenog plana za proširenje neizgrađene i komunalno neuređene gospodarske, proizvodnu zonu u jugoistočnom dijelu Domašinca nije obvezna ukoliko se zasebnim projektom komunalne infrastrukture riješi komunalno opremanje zone ili njenog većeg dijela, na način da se time neposredno omogući formiranje građevnih čestica odgovarajuće namjene, prema uvjetima iz ove Odluke.
(7) Obuhvat provedbenog prostornog plana dijela naselja, čija potreba se može propisati radi provedbe urbane transformacije ili obnove pojedinog izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, definirat će se pojedinačnom odlukom o izradi provedbenog prostornog plana.
(8) Za sva ostala neizgrađena građevinska područja naselja, jednako kao i za sva izdvojena građevinska područja izvan naselja, ne predviđa se izrada provedbenih prostornih planova, već se zahvati vrše neposredno temeljem ove Odluke, uz uvjet prethodnog komunalnog uređenja područja sukladno mjesnim prilikama.

Članak 209.

Članak 209.
(1) Smjernicama za izradu provedbenog prostornog plana pojedinog područja smatraju se opći uvjeti provedbe zahvata utvrđeni za pojedinu funkcionalnu zonu prema ovoj Odluci, a utvrđuju se ovisno o planiranoj namjeni područja iz kartografskih prikaza.
(2) Smjernicama za planiranje komunalnog opremanja pojedinog područja smatraju se uvjeti dani za infrastrukturne i komunalne sustave iz ove Odluke. 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
Članak 210.
(1) Kao posebna mjera bolje prostorne organizacije predlaže se: 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2317 - korekcija granica Općine Domašnec i Općine Mala Subotica na način da se granica uskladi s građevinskim područjem naselja Piškorovec u Općini Malča Subotica - međusobno usklađenje granica naselja na način da svi dijelovi građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja pripadnu naselju na čiju komunalnu infrastrukturu su vezani - međusobno usklađenje neusklađenih granica katastarskih općina. 9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 211.

Članak 211.
(1) Legalno izgrađenim građevinama smatraju se: - građevine koje se nalaze izvan građevinskih područja naselja, ukoliko su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. - zgrade ozakonjene u postupku prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17).
(2) Ukoliko su građevine iz prethodnog stavka u suprotnosti sa planiranom namjenom određenom ovim Prostornim planom, mogu se adaptirati, sanirati, ili rekonstruirati samo u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

Članak 212.

Članak 212.
(1) Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - izvedba priključka na prometnu i komunalnu infrastrukturu - dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih i/ili tihih i čistih gospodarskih prostora te prostora za poljoprivredu, tako da površina stana ukupno sa pomoćnim prostorima ne prelazi neto 150,0 m2, a površina za gospodarsku djelatnost ne prelazi neto 50,0 m2 - rekonstrukcijom se na građevnoj čestici ne smije povećati broj stanova niti broj zasebnih korisničkih jedinica druge namjene - adaptacija tavanskog prostora unutar postojećeg gabarita građevine dozvoljena je u stambenoj namjeni - ukoliko je postojeća građevina dotrajala, te nije moguća njena sanacija, može se odobriti gradnja zamjenske građevine. III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 8.

Članak 8.
(1) Svi kartografski prikazi koji čine grafički dio Prostornog plana uređenja Općine Domašinec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/04) prestaju važiti, a nadalje se primjenjuju kartografski prikazi iz I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec, sukladno članku 3. ove Odluke.
Članak 9.
(1) Svi propisi navedeni u ovoj Odluci kao osnova za utvrđivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru, u slučajevima izmjene i dopune, odnosno supstitucije propisa novim, u primjeni ove Odluke zamjenjuju se važećim propisom.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Elaborat izvornika I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec ovjerava predsjednik Općinskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 4 primjerka.
Članak 11.
(1) Digitalni oblik Elaborata I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec istovjetan izvorniku, dostupan je na općinskim mrežnim stranicama.
Članak 12.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DOMAŠINEC KLASA: 350-02/18-01/02 URBROJ: 2109/4-19-02-192 Domašinec, 18. srpnja 2019. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Goran Koren, v.r. OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Ostali akti u ovom izdanju (43)