GLASNIK

Arhiva › 2017. › SGMŽ 10

SGMŽMeđimurska županija · 29. rujna 2017. · KLASA 340-01/17-03/15 · URBROJ 2109/1-02-17-02

Odluka o donošenju Master plana za integrirani prijevoz putnika (projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2132

Članak 3.

U početnoj fazi implementacije pilot linije predlaže se uvođenje Bike&Ride terminala u neposrednoj blizini postojećeg autobusnog stajališta s predviđenih 20 parkirnih mjesta za bicikle u izvedbi „Klamerica“ kako bi se njima moglo služiti lokalno stanovništvo u dnevnim migracijama prema Varaždinu. Lokacija autobusnog stajališta i predloženog parkinga za bicikle je vidljiva na narednoj slici (►Slika 16.34). 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2133 Slika 16.34. Prikaz predloženih infrastrukturnih radova za uvođenje Bike&Ride terminala u Lepoglavi. Izvor: Izradio autor U tablici (►Tablica 16.19) u nastavku daju se opći troškovi za postizanje minimalnih standarda opremljenosti autobusnog stajališta Trakošćan zadnje stanice pilot linije Varaždin – Lepoglava – Trakošćan temeljem predloženih zahvata. Tablica 16.19. Procjena troškova infrastrukturnih zahvata na području Trakošćana za pilot liniju Varaždin - Lepoglava – Trakošćan Izvor: Izradio autor Predloženi Procjena Procjena Procjena infrastrukturni jedinične duljine (m) ukupnog zahvati cijene (kn) / količina troška (kn) Pješački nogostup 600 0.0 0.00 (širine 1,5m) Biciklistička staza (širine 2,0 m, odvojena malim 750 0.0 0.00 rubnjakom od nogostupa) Pješački prijelazi (2 4.700 0 0.00 rampe + zebra) Prilazna rampa za osobe s 2.985 0.0 0.00 invaliditetom (po m2) Parkiralište za bicikle (10 bicikala 70.000 2 140,000.00 s nadstrešnicom) Autobusno stajalište (komplet 175.000 0 0.00 s nadstrešnicom i totemom)

Članak 3.

Uređenje parkirališnog prostora za osobna 7.500 0 0.00 vozila (jedinična cijena po jednom parkirnom mjestu) UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK 140,000.00 16.10. Međimurska županija Prijedlog pilot linije na području Međimurske županije obuhvaća prijevoznu uslugu za liniju Čakovec - Mursko Središće – Toplice sveti Martin. Željeznička službena mjesta: • Kolodvor Čakovec • Stajalište Čakovec- Buzovec • Stajalište Novo selo Rok • Stajalište Vratišinec • Kolodvor Mursko Središće. Autobusna službena mjesta: • Autobusni kolodvor Čakovec • Autobusno stajalište Čakovec - Buzovec • Autobusno stajalište Mursko Središće • Autobusno stajalište Mursko Središće – zapad • Autobusno stajalište Hlapičina • Autobusno stajalište Vrhovljan • Autobusno stajalište Sveti Martin na Muri • Autobusno stajalište Toplice sveti Martin. Stranica 2134 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 16.35. Prijedlog pilot linije na području Međimurske županije Izvor: Izradio autor 16.10.1. Željeznički kolodvori i stajališta na pilot liniji Čakovec – Mursko Središće – Toplice Sv. Martin Željeznički kolodvor Čakovec Željeznički kolodvor Čakovec predstavlja budući intermodalni terminal na predloženoj pilot liniji. Uz postojeće usluge koje kolodvor nudi: domaća i međunarodna putovanja HŽ Putničkog prijevoza, u krugu više od 200 metara nalazi se i autobusno stajalište lokalnog autobusnog prijevoza. Postojeća opremljenost kolodvora zadovoljava minimalne uvjete standarda opremljenosti potrebne za uspostavu intermodalnosti.

Članak 3.

Prilaz kolodvoru omogućen je pješačkim nogostupima, te na kolodvorskoj površini postoji stalci za odlaganje bicikala. Međutim, preporuča se postavljanje „klamerica“ koje se i navode u osnovnom troškovniku. Dodatna usluga koju se preporuča uvesti je i sustav javnih bicikala, te izgradnja terminala u blizini kolodvorske zgrade. Parkirališne površine oko kolodvora zadovoljavaju postojeće potrebe okolnih objekata, te kolodvora i ne preporuča se proširenje postojećih parkirališnih površina nego prenamjena određenog broja postojećih u Park & Ride koncept. Terminal javnih bicikala treba uspostaviti u blizini Park&Ride sustava, koji se naplaćuje, osim za korisnike sustava javnih bicikala, te korisnike integrirane karte javnoga prijevoza. Slika 16.36. Željeznički kolodvor Čakovec Izvor: Google maps Nakon pune uspostave intermodalnosti ova točka bi trebala sadržavati sljedeće prometne modove i usluge: - putničke međunarodne, međugradske, regionalne i lokalne vlakove - međugradske, regionalne i lokalne autobuse - gradski autobus - sustav javnih bicikala - Bike and Ride - Park and Ride. Željezničko stajalište Čakovec – Buzovec Željezničko stajalište Čakovec-Buzovec u prijedlogu uspostave pilot linije postaje potencijalno mjesto integracije. Prilaz stajalištu je osiguran pješačkim nogostupom, ali ne i biciklističkom stazom. Sukladno standardima ponude javnog prijevoza, stajalište bi trebalo imati uređenu okolnu površinu, nadstrešnicu na peronu prikladnu za zaštitu od vremenskih nepogoda te rasvjetu. Preporuča se uređenje površine namijenjene za postavljanje stalaka za bicikle „klamerica“ s nadstrešnicom sukladno danom općem troškovniku.

Članak 3.

Parkirališne površine oko stajališta zadovoljavaju postojeće potrebe okolnih objekata, te stajališta i ne preporuča se proširenje postojećih parkirališnih površina nego prenamjena određenog broja postojećih u Park & Ride koncept. Slika 16.37. Željezničko stajalište Čakovec – Buzovec Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2135 Slika 16.38. Željezničko stajalište Čakovec – Buzovec Izvor: Google maps Željezničko službeno mjesto Novo selo Rok Željezničko stajalište Čakovec-Novo selo Rok u prijedlogu uspostave pilot linije postaje potencijalno mjesto integracije. Prilaz stajalištu nije osiguran pješačkim nogostupom, biciklističkom stazom. Sukladno standardima ponude javnog prijevoza, stajalište bi trebalo imati uređenu okolnu površinu, nadstrešnicu na peronu prikladnu za zaštitu od vremenskih nepogoda te rasvjetu. Preporuča se uređenje površine namijenjene za postavljanje stalaka za bicikle „klamerica“ s nadstrešnicom. Parkirališne površine oko stajališta zadovoljavaju postojeće potrebe okolnih objekata, te stajališta i ne preporuča se proširenje postojećih parkirališnih površina nego prenamjena određenog broja postojećih u Park & Ride koncept. Slika 16.39. Željezničko stajalište Novo Selo Rok Izvor: Google maps Željezničko službeno mjesto Vratišinec Željezničko stajalište Vratišinec u prijedlogu uspostave pilot linije postaje potencijalno mjesto integracije. Prilaz stajalištu je osiguran pješačkim nogostupom, ali ne i biciklističkom stazom. Sukladno standardima ponude javnog prijevoza, stajalište bi trebalo imati uređenu okolnu površinu, nadstrešnicu na peronu prikladnu za zaštitu od vremenskih nepogoda te rasvjetu. Preporuča se uređenje površine namijenjene za postavljanje stalaka za bicikle „klamerica“ s nadstrešnicom sukladno danom općem troškovniku.

Članak 3.

Slika 16.40. Željezničko stajalište Vratišinec Izvor: Google maps Željeznički kolodvor Mursko Središće Željeznični kolodvor Mursko Središće predstavlja budući intermodalni terminal na predloženoj pilot liniji. Uz postojeće usluge koje kolodvor nudi: domaća putovanja HŽ Putničkog prijevoza, u krugu više od 200 metara ne nalazi se autobusno stajalište lokalnog autobusnog prijevoza. Postojeća opremljenost kolodvora zadovoljava minimalne uvjete standarda opremljenosti potrebne za uspostavu intermodalnosti. Prilaz kolodvoru nije omogućen pješačkim nogostupima i biciklističkim stazama te na kolodvorskoj površini postoje stalci za odlaganje bicikala. Međutim, preporuča se postavljanje „klamerica“. Parkirališne površine oko kolodvora kapacitetom zadovoljavaju postojeće potrebe, ali je potrebno njihovo dodatno uređenje, te prenamjena određenog broja postojećih u Park & Ride koncept. Preporuka je također da se kolodvorska zgrada, rekonstruira, te površine oko kolodvora krajobrazno urede. Slika 16.41. Željeznički kolodvor Mursko Središće Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja 16.10.2. Autobusni kolodvori i stajališta na pilot liniji Čakovec – Mursko Središće – Toplice Sv. Martin Autobusni kolodvor Čakovec Slika 16.42. Autobusni kolodvor Čakovec Izvor: Google maps Tablica 16.20. Opremljenost autobusnog kolodvora Čakovec Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Stranica 2136 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.

Članak 3.

Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Mursko Središće - zapad Slika 16.43. Autobusno stajalište Mursko Središće zapad u smjeru prema sjeveru Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.21. Opremljenost autobusnog stajališta Mursko Središće smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Slika 16.44. Autobusno stajalište Mursko Središće u smjeru prema jugu Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.22. Opremljenost autobusnog stajališta Mursko Središće smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Hlapičina Slika 16.45. Autobusno stajalište Hlapičina u smjeru prema sjeveru Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.23. Opremljenost autobusnog stajališta Hlapičina smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X 29. rujna 2017.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2137 Slika 16.46. Autobusno stajalište Hlapičina u smjeru prema jugu Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.24. Opremljenost autobusnog stajališta Hlapičina smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Vrhovljan Slika 16.47. Autobusno stajalište Vrhovljan u smjeru prema sjeveru Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.25. Opremljenost autobusnog stajališta Vrhovljan smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Slika 16.48. Autobusno stajalište Vrhovljan u smjeru prema jugu Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.26. Opremljenost autobusnog stajališta Vrhovljan smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Sveti Martin na Muri Slika 16.49. Autobusno stajalište Sveti Martin na Muri u smjeru prema sjeveru Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Stranica 2138 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.

Članak 3.

Tablica 16.27. Opremljenost autobusnog stajališta Sveti Martin na Muri smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Slika 16.50. Autobusno stajalište Sveti Martin na Muri u smjeru prema jugu Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.28. Opremljenost autobusnog stajališta Sveti Martin na Muri smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Toplice Sveti Martin Slika 16.51. Autobusno stajalište Toplice Sveti Martin u smjeru prema jugu Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.29. Opremljenost autobusnog stajališta Sveti Martin na Muri smjer jug Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X 16.10.3. Opremljenost autobusnih stajališta pilot linije Čakovec – Mursko Središće – Toplice Sv. Martin Slika 16.52. Prosječna opremljenost autobusne infrastrukture na predloženoj pilot liniji Čakovec – Mursko Središće – Toplice Sv. Martin Izvor: Izradio autor na temelju podataka s terenskih istraživanja 29. rujna 2017.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2139 16.10.4. Faze izgradnje potrebne infrastrukture Čakovec – Buzovec - mjesto integracije Za željezničko službeno mjesto Čakovec – Buzovec predlaže se prenamjena postojećeg službenog mjesta u ključno mjesto integracije. Kako bi se ostvarila prenamjena službenog mjesta u mjesto integracije predlaže se uvođenje gradske autobusne linije od autobusnog kolodvora Čakovec do službenog mjesta Čakovec – Buzovec. Isto tako, predlaže se izgradnja i uređenje dviju autobusnih stanica te uređenje i prenamjena postojećih parkirališnih površina nasuprot zgrade Jezičnog učilišta „Barbare Močnik“. Pošto postojeći parkirališni prostor nije u cijelosti uređen predlaže se prenamjena područja u dva terminala, Park&Ride terminal s 15 parkirališnih mjesta za automobile i Bike&Ride terminal s 30 parkirališnih mjesta za bicikle te nadstrešnicom u izvedbi dvoetažnog horizontalnog stalka za bicikle poput rješenja „Bikeport“ vidljivog na slici (►Slika 16.31). Premda u početnoj fazi nije razmatrano uvođenje biciklističkh staza koje povezuju mjesto integracije Čakovec – Buzovec s ostatkom grada, u budućnosti bi se trebala razmatrati mogućnost izgradnje biciklističke staze do autobusnog kolodvora Čakovec, kako bi se predložena pilot linija objedinila s postojećom prometnom ponudom. Lokacije predloženih infrastrukturnih zahvata su vidljive na sljedećoj slici (►Slika 16.53). Slika 16.53. Prikaz predloženih infrastrukturnih zahvata na području mjesta integracije Čakovec – Buzovec Izvor: Izradio autor U tablici (►Tablica 16.30) u nastavku daju se opći troškovi za postizanje minimalnih standarda opremljenosti mjesta integracije Čakovec – Buzovec temeljem predloženih zahvata.

Članak 3.

Tablica 16.30. Procjena troškova infrastrukturnih zahvata na području grada Čakovca za pilot liniju Čakovec – Buzovec – Mursko Središće – Toplice Sveti Martin Izvor: Izradio autor Procjena Procjena Predloženi Procjena duljine ukupnog infrastrukturni jedinične (m) / troška zahvati cijene (kn) količina (kn) Pješački nogostup 600 0,0 0,00 (širine 1,5m) Biciklistička staza (širine 2,0 m, odvojena malim 750 0,0 0,00 rubnjakom od nogostupa) Pješački prijelazi (2 4.700 0 0,00 rampe + zebra) Prilazna rampa za osobe s invaliditetom 2.985 0,0 0,00 (po m2) Parkiralište za bicikle (10 bicikala s 70.000 3 210.000,00 nadstrešnicom) Autobusno stajalište (komplet 175.000 2 350.000,00 s nadstrešnicom i totemom) Uređenje parkirališnog prostora za osobna 7.500 15 112.500,00 vozila (jedinična cijena po jednom parkirnom mjestu) UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK 672.500,00 Intermodalni terminal Mursko Središće Predloženi infrastrukturni zahvati za prilagodbu kolodvora Mursko Središće prema standardima intermodalnosti na pilot liniji Čakovec – Buzovec – Mursko Središće – Toplice Sveti Martin uključuju uređivanje i izgradnju autobusnog stajališta u neposrednoj blizini kolodvora s njegove južne strane. Isto tako uključuje uređivanje 30 parkirališnih mjesta za Park&Ride terminal nasuprot kolodvora, uvođenje natkrivenog Bike&Ride terminala s parkirališnim kapacitetom od 20 mjesta za bicikle s njegove sjeverne strane te uređenje nogostupa i biciklističke staze do Frankopanske ulice procjenjene duljine od 400 metara.

Članak 3.

Predloženi zahvati su odabrani na temelju činjenica da je sam kolodvor izmaknut od glavnih prometnica te da ne postoji adekvatna infrastruktura za sigurno i nesmetano putovanje od centra Murskog Središća do željezničkog kolodvora. Na sljedećem prikazu (►Slika 16.54) vidljive su lokacije predloženih infrastrukturnih zahvata. Stranica 2140 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 16.54. Prikaz predloženih infrastrukturnih zahvata na području intermodalnog terminala Mursko Središće Izvor: Izradio autor U tablici (►Tablica 16.31) u nastavku daju se opći troškovi za postizanje minimalnih standarda opremljenosti intermodalnog terminala Mursko Središće temeljem predloženih zahvata. Tablica 16.31. Procjena troškova infrastrukturnih zahvata na području grada Murskog Središća za pilot liniju Čakovec – Buzovec – Mursko Središće – Toplice Sveti Martin Izvor: Izradio autor Procjena Procjena Procjena Predloženi in- jedinične duljine ukupnog frastrukturni zahvati cijene (m) / troška (kn) (kn) količina Pješački nogostup 600 391,0m 234.600,00 (širine 1,5m) Biciklistička staza (širine 2,0 m, odvo- 750 391,0m 293.250,00 jena malim rubnjakom od nogostupa) Pješački prijelazi (2 4.700 1 4.700,00 rampe + zebra) Prilazna rampa za osobe s invaliditetom 2.985 0 0,00 (po m2) Parkiralište za bicikle (10 bicikala s 70.000 2 140.000,00 nadstrešnicom) Autobusno stajalište (komplet s 175.000 1 175.000,00 nadstrešnicom i totemom) Uređenje parkirališnog prostora za osobna vozila (jedinična 7.500 30 225.000,00 cijena po jednom parkirnom mjestu)

Članak 3.

UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK 1.072.550,00 Toplice Sveti Martin autobusno stajalište - završna točka pilot linije Čakovec – Buzovec – Mursko Središće – Toplice Sveti Martin Na lokaciji Toplice Sveti Martin predlaže se u početnoj fazi uvođenje Bike&Ride terminala s 10 parkirnih mjesta za bicikle. U budućim fazama preporuča se uvođenje biciklističkih staza do ostalih mjesta u okolici kako bi se lakše pristupilo Bike&Ride terminalu i poboljšala efikasnost predložene pilot linije Čakovec – Buzovec – Mursko Središće – Toplice Sveti Martin. 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2141 U tablici (►Tablica 16.31) u nastavku daju se opći troškovi za postizanje minimalnih standarda opremljenosti mjesta integracije Toplice Sveti Martin temeljem predloženih zahvata. Tablica 16.32. Procjena troškova infrastrukturnih zahvata na području naselja Toplice Sveti Martin za pilot liniju Čakovec – Buzovec – Mursko Središće – Toplice Sveti Martin Izvor: Izradio autor Procjena Procjena Predloženi in- Procjena duljine ukupnog frastrukturni jedinične (m) / troška zahvati cijene (kn) količina (kn) Pješački nogostup 600 0,0 0,00 (širine 1,5m) Biciklistička staza (širine 2,0 m, odvo- 750 0,0 0,00 jena malim rubnjakom od nogostupa) Pješački prijelazi (2 4.700 0 0,00 rampe + zebra) Prilazna rampa za osobe s invalid- 2.985 0 0,00 itetom (po m2) Parkiralište za bicikle (10 bicikala s 70.000 1 70.000,00 nadstrešnicom) Autobusno stajalište (komplet 175.000 0 0,00 s nadstrešnicom i totemom)

Članak 3.

Uređenje parkirališnog prostora za osobna vozila 7.500 0 0,00 (jedinična cijena po jednom parkirnom mjestu) UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK 70.000,00 16.11. Koprivničko – križevačka županija Prijedlog pilot linije na području Koprivničko-križevačke županije obuhvaća prijevoznu uslugu za liniju Koprivnica - Virje- Ždala. Željeznička službena mjesta: • Kolodvor Koprivnica • Kolodvor Bregi • Kolodvor Novigrad Podravski • Kolodvor Virje. Autobusna službena mjesta: • Autobusni kolodvor Koprivnica • Autobusno stajalište Virje • Autobusno stajalište Molve • Autobusno stajalište Repaš • Autobusno stajalište Ždala. Slika 16.55. Prijedlog pilot linije na području Koprivničko-križevačke županije Izvor: Izradio autor 16.11.1. Željeznički kolodvor i željeznička službena mjesta na pilot liniji Koprivnica – Virje – Ždala Željeznički kolodvor Koprivnica Željeznični kolodvor Koprivnica predstavlja budući intermodalni terminal na predloženoj pilot liniji. Na tom prostoru se u krugu od 200 metara uz predviđeni gradski autobus nalaze još sljedeći prometni modovi i usluge: vlak, željeznički kolodvor i usluge domaćih i međunarodnih putovanja HŽ Putničkog prijevoza, autobus, autobusni kolodvor i usluge putovanja lokalnim, regionalnim, međugradskim i međunarodnim autobusnim prijevozom, te stanica za Bicko bicikle. U budućnosti je moguće uspostaviti Park and ride, te Bike and ride sustav. Pri Park and Rideu treba uspostaviti Stranica 2142 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.

Članak 3.

parkiralište pokraj Bicko sustava koje se naplaćuje, osim za korisnike Bicko sustava i sustava gradskih autobusa. Na ovoj se točki predlaže postavljanje dodatnih Bicko stajališta ispred zgrade željezničkog kolodvora i ispred zgrade autobusnog kolodvora. Jedna od tih novih postaja trebala bi imati mogućnosti iznajmljivanja električnih bicikala. Nakon pune uspostave intermodalnosti ova točka bi trebala sadržavati sljedeće prometne modove i usluge: - putničke međunarodne, međugradske, regionalne i lokalne vlakove - međunarodne, međugradske, regionalne i lokalne autobuse - gradski autobus - Bicko bicikle - Bicko električne bicikle - Park and ride - Bike and ride. Slika 16.56. Željeznički kolodvor Koprivnica Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Željeznički kolodvor Koprivnički Bregi Željeznički kolodvor Koprivnički Bregi u prijedlogu uspostave pilot linije ostaje željezničko službeno mjesto s obzirom na to da se ne predviđa integracija s autobusnom linijom. Prilaz stajalištu nije osiguran pješačkim nogostupom i biciklističkom stazom. Sukladno standardima ponude javnog prijevoza, kolodvor bi trebao imati uređenu okolnu površinu, nadstrešnicu prikladnu za zaštitu od vremenskih nepogoda te rasvjetu. Preporuča se uređenje površine namijenjene za postavljanje stalaka za bicikle „klamerica“ s nadstrešnicom. Slika 16.57. Željezničko stajalište Koprivnički Bregi Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Željeznički kolodvor Novigrad Podravski Željeznički kolodvor Novigrad Podravski u prijedlogu uspostave pilot linije ostaje željezničko službeno mjesto s obzirom na to da se ne predviđa integracija s autobusnom linijom.

Članak 3.

Prilaz stajalištu nije osiguran pješačkim nogostupom i biciklističkom stazom. Sukladno standardima ponude javnog prijevoza, kolodvor bi trebao imati uređenu okolnu površinu, nadstrešnicu na peronima prikladnu za zaštitu od vremenskih nepogoda te rasvjetu. Preporuča se uređenje površine namijenjene za postavljanje stalaka za bicikle „klamerica“ s nadstrešnicom. Slika 16.58. Željeznički kolodvor Novigrad Podravski Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Željeznički kolodvor Virje Željeznički kolodvor Vrije u prijedlogu uspostave pilot linije predviđa se kao mjesto integracije s autobusnom linijom do naselja Ždale. Prilaz kolodvoru nije osiguran pješačkim nogostupom i biciklističkom stazom. Sukladno standardima ponude javnog prijevoza, kolodvor bi trebao imati uređenu okolnu površinu, nadstrešnicu na peronima prikladnu za zaštitu od vremenskih nepogoda te rasvjetu. Preporuča se uređenje površine namijenjene za postavljanje stalaka za bicikle „klamerica“ s nadstrešnicom, uređenje parkiralnišnog prostora te prenamjena za Park&Ride, kao i uređenje autobusnog stajališta/terminala. 16.11.2. Autobusna stajališta na pilot liniji Koprivnica – Virje – Ždala Autobusni kolodvor Koprivnica Slika 16.59. Autobusni kolodvor Koprivnica Izvor: Google maps 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2143 Tablica 16.33. Opremljenost autobusnog kolodvora Koprivnica Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Virje Slika 16.60. Autobusno stajalište Virje u smjeru prema sjeveru Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.34. Opremljenost autobusnog stajališta Virje smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Slika 16.61. Autobusno stajalište Virje u smjeru prema jugu Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.35. Opremljenost autobusnog stajališta Virje smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Molve Slika 16.62. Autobusno stajalište Molve u smjeru prema sjeveru Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.36. Opremljenost autobusnog stajališta Molve smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Stranica 2144 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.

Članak 3.

Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Slika 16.63. Autobusno stajalište Molve u smjeru prema jugu Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.37. Opremljenost autobusnog stajališta Molve smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Repaš Slika 16.64. Autobusno stajalište Repaš Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.38. Opremljenost autobusnog stajališta Repaš Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Ždala Slika 16.65. Autobusno stajalište Ždala Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.39. Opremljenost autobusnog stajališta Ždala smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskih istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X 16.11.3. Opremljenost autobusnih stajališta pilot linije Koprivnica – Virje -Ždala 29. rujna 2017.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2145 Slika 16.66. Prosječna opremljenost autobusne infrastrukture na predloženoj pilot liniji Koprivnica- Virje- Ždala Izvor: Izradio autor na temelju podataka s terenskih istraživanja 16.11.4. Faze izgradnje potrebne infrastrukture Mjesto integracije Virje Za prikladno povezivanje mjesta integracije kolodvora Virje sa centrom naselja predlaže se izgradnja biciklističkih i pješačkih staza i prenamjena postjeće infrastrukture kako bi se zadovoljili standardi intermodalnosti. Predlaže se uvođenje biciklističke i pješačke infrastrukture uzduž ulice Ante Starčevića, ukupne procjenjene duljine od 900 m. Isto tako uzduž ulice Mitrovica potrebno je izgraditi biciklističku infrastrukturu ukupne duljine od 500 metara. Kako bi se zadovoljili svi sigurnosni standardi potrebno je postavljanje horizontalne signalizacije u obliku pješačkih prijelaza na dvije lokacije (križanje ulice Ante Starčevića i ulice Mitrovica, i križanje ulice Mitrovica i ulice Ferde Rusana). Predložena infrastruktura osmišljena je kako bi se ostvarila adekvatna komunikacija autobusnog stajališta i mjesta integracije Virje (željeznički kolodvor Virje). Trasa predloženih biciklističkih i pješačkih staza vidljiva je na slici (►Slika 16.67). Slika 16.67. Prikaz predloženih infrastrukturnih zahvata na području mjesta integracije Virje Izvor: Izradio autor Predloženi infrastrukturni zahvati za prilagodbu kolodvora Virje prema standardima intermodalnosti na pilot liniji Koprivnica – Virje – Ždala uključuju uređivanja i izgradnju autobusnog stajališta u neposrednoj blizini kolodora s njegove sjeverozapadne strane. Isto tako uključuje uređivanje 20 parkirališnih mjesta za Park&Ride terminal i Bike&Ride terminal s 20 natkrivenih parkirališnih mjesta za bicikle na postojećem divljem parkiralištu jugoistočno od kolovora Virje.

Stranica 2146

Članak 3.

Stranica 2146 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 16.68. Prikaz predloženih infrastrukturnih zahvata na području mjesta integracije Virje uz sam kolodvor Virje Izvor: Izradio autor U tablici (►Tablica 16.40) u nastavku daju se opći troškovi za postizanje minimalnih standarda opremljenosti mjesta integracije Virje temeljem predloženih zahvata. Tablica 16.40. Procjena troškova infrastrukturnih zahvata na području mjesta integracije Virje za pilot liniju Koprivnica – Virje - Ždala Izvor: Izradio autor Procjena Predloženi Procjena Procjena duljine infrastrukturni jedinične ukupnog (m) / zahvati cijene (kn) troška (kn) količina Pješački nogostup 600 900 540.000,00 (širine 1,5m) Biciklistička staza (širine 2,0 m, odvojena malim 750 1400 1.050.000,00 rubnjakom od nogostupa) Pješački prijelazi (2 4.700 2 9.400,00 rampe + zebra) Prilazna rampa za osobe s invaliditetom 2.985 8 23.880,00 (po m2) Parkiralište za bicikle (10 bicikala s 70.000 2 140.000,00 nadstrešnicom) Autobusno stajalište (komplet 175.000 1 175.000,00 s nadstrešnicom i totemom) Uređenje parkirališnog prostora za osobna 7.500 20 150.000,00 vozila (jedinična cijena po jednom parkirnom mjestu) UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK 2.088.280,00 Ždala autobusno stajalište - završna točka pilot linije Koprivnica – Virje – Ždala U postojećem stanju autobusno stajalište Ždala koristi se za odlaganje bicikala te se predlaže izgradnja Bike&Ride terminala u neposrednoj blizini stajališta javnog prijevoza. Točna lokacija predloženog terminala vidljiva je na slici (►Slika 16.69).

Članak 3.

Slika 16.69. Prikaz predloženog infrastrukturnog zahvata na području završne točke pilot linije Ždala Izvor: Izradio autor U tablici (►Tablica 16.41) u nastavku daju se opći troškovi za postizanje minimalnih standarda opremljenosti završne točke pilot linije Koprivnica – Virje – Ždala, autobusno stajalište Ždala temeljem predloženog zahvata. Tablica 16.41. Procjena troškova infrastrukturnog zahvata na području završne točke pilot linije Koprivnica – Virje – Ždala, autobusno stajalište Ždala Izvor: Izradio autor 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2147 Procjena Procjena Predloženi Procjena jedinične duljine infrastrukturni ukupnog cijene (m) / zahvati troška (kn) (kn) količina Pješački nogostup 600 0,0 0,00 (širine 1,5m) Biciklistička staza (širine 2,0 m, odvojena malim 750 0,0 0,00 rubnjakom od nogostupa) Pješački prijelazi (2 4.700 0 0,00 rampe + zebra) Prilazna rampa za osobe s invaliditetom 2.985 0,0 0,00 (po m2) Parkiralište za bicikle (10 bicikala s 70.000 2 140.000,00 nadstrešnicom) Autobusno stajalište (komplet 175.000 0 0,00 s nadstrešnicom i totemom) Uređenje parkirališnog prostora za osobna vozila 7.500 0 0,00 (jedinična cijena po jednom parkirnom mjestu) UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK 140.000,00 17. NAČIN I FAZE IMPLEMENTACIJE SUSTAVA ZAJEDNIČKE TARIFE I ZAJEDNIČKIH PRIJEVOZNIH KARATA 17.1. Komparativna analiza tarifnih sustava u europskim regijama s tarifnim sustavima u sjevernoj Hrvatskoj Postojeći tarifni sustav u javnome prijevozu sjeverne Hrvatske usporedio se s europskim tarifnim sustavima u javnome prijevozu s ciljem stjecanja cjelovitog pregleda sustava. Za referentne primjere izabrane i analizirane su sljedeće prijevozno tarifne unije:

Članak 3.

• “Zweckverband Verkehrsverbund Oberlausitz- Niederschlesien ZVON” (Istočna Njemačka), • “Bodensee-Oberschwaben Verkehrsverbundgesellschaft bodo” (Jugozapadna Njemačka) • “Tarifverbund Passpartout (Luzern, Obwalden, Niedwalden) TLVU” (Švicarska) • “Tarifverbund Nordwestschweiz TNW” (Sjeverozapadna Švicarska) • “Verkehrsverbund Voralberg VVV” (Zapadna Austrija) Navedene regije izabrane su temeljem usporedivih geografskih i socio – ekonomskih profila (slika ispod) kao i njihovih prostornih karakteristika jer je u svima dominantna ruralna struktura područja. 17.1.1. Tarifna struktura Pregled Četiri su moguće strukture za oblikovanje tarifnog sustava prikazane na slici (Slika 17.1), a to su udaljenost, zone, krugovi ili saće. Slika 17.1. Tarifna struktura Izvor: Izradio autor Zone, krugovi i saće temelje se na prostornom modelu, dok se model udaljenosti vodi drugim pristupom. Tarifna struktura temeljena na udaljenosti Tarifni sustav vezan uz udaljenost temelji se na osnovnom načelu da je udaljenost između polazišta i odredišta određena. Na oglasnoj ploči su navedene cijene za svaku destinaciju. Funkcija cijena obično je linearna ili degresivna. Slika 17.2. Primjer tarifnog sustava temeljenog na udaljenosti Izvor: Izradio autor Proces prodaje kod tarifa vezanih za udaljenost predstavlja izazov jer se karte prodaju na osnovi polazišta i odredišta. Mora postojati tablica s relacijama i navedenim brojem kilometara do svake od njih. Naplaćivanje karata na temelju udaljenosti zahtijeva složeniji prodajni sustav. Željeznička poduzeća obično imaju tarifni sustav temeljen na udaljenosti a moderna Stranica 2148 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.

Članak 3.

infrastruktura osigurava pristupačnost i dostupnost te ponudu cijena u javnom prijevozu. Elektronska kupovina karata (e-ticketing) otvara nove mogućnosti inovativne naplate po principu udaljenosti. Tarifna struktura temeljena na prostornim modelima (npr. zone) Prednost tarifnih zona je u tome što se određeni broj stajališta može uvrstiti u jednu zonu. Uz pomoć plana tarifnih zona, putnici mogu odrediti broj tarifnih zona i cijenu vožnje na određenoj relaciji. Za distribuciju karata dovoljna je jednostavna prodajna infrastruktura. Primjer iz slike (Slika 124) prikazuje pristup dizajniranja zoniranja unutar TLVU-a. . Slika 17.3. Tarifne zone u TLVU (Lucerne/Švicarska) Izvor: Javno dostupni podaci Primjer cijene karata prikazanih na slici (Slika 17.4) prikazuje dnevnu kartu (“Tageskarte”) koja se naplaćuje temeljem broja prijeđenih zona. Slika 17.4. Pojedinačna karta (“Einzelbillett”) u TLVU Izvor: Javno dostupni podaci 17.1.2. Komparacija analiziranih prijevozno tarifnih unija Sukladno sličnostima navedenih osnovnih uvjeta može se pretpostaviti da su postojeći sustavi javnog prijevoza, barem u određenoj mjeri, usporedivi te da su identificirani primjeri odabranih regija primjenjivi za sjevernu Hrvatsku. Analizirani sustavi javnog prijevoza sadrže slične karakteristike u pogledu prijevoznih modova. Željeznički prijevoz javlja se u svim regijama kao regionalni, ali i kao koncept gradskog i prigradskog prijevoza (S-bahn). Većina istraženih prometnih sustava podijeljeno je u nekoliko zona, ovisno o tarifnoj strukturi. Veličina zone doseže veličine od 20 km2 do 40 km2, ovisno o broju zona. Zone su definirane sukladno geografskim karakteristikama naselja, gradova i općina.

Članak 3.

Slika 17.5. Komparacija prijevozno tarifnih unija Izvor: Izradio autor temeljem javno dostupnih podataka 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2149 Uzimajući u obzir komparaciju europskih primjera, preporučljivo je definiranje tarifne strukture u obliku zona kao i uspostavljanje prijevozno tarifne unije u sjevernoj Hrvatskoj. Slično kao i kod analiziranih prijevozno tarifnih unija, preporuča se uspostavljanje većeg broja manjih zona kako bi se nudile konzistentne cijene unutar istraživanog područja. Navedeni način tarifne strukture ne samo da pruža visoku fleksibilnost prilikom proširenja prijevozno tarifne unije, nego pruža i lakšu buduću integraciju sa susjednim prijevozno tarifnim unijama kao što je planirana prijevozno tarifna unija šireg zagrebačkog područja koja se također zasniva na modelu zona. Slika 17.6. Prijedlozi za tarifnu strukturu na istraživanom području sjeverne Hrvatske Izvor: Izradio autor temeljem prikupljenih podataka Nadalje, preporučamo razmatranje uvođenja tarifnog sustava koji se temelji na konceptu udaljenosti. Korištenje elektronske kupovine karata (e-ticketing) otvara ne samo nove mogućnosti inovativne naplate po principu udaljenosti, nego i donosi prednosti prilikom implementacije novog tarifnog modela. 17.1.3. Portfelji karata Nakon analize postojeće ponude karata unutar sustava javnog prijevoza, utvrđeno je kako postoji slična ponuda između prijevoznika. Svi u ponudi imaju pojedinačne, dnevne i mjesečne karte, međutim dodatne karte poput „9- satnih“ karata nisu u ponudi.

Članak 3.

Godišnje karte uglavnom ne postoje u sjevernoj Hrvatskoj, dok su svi ostali uspoređeni transportnih sustava nude godišnje kartu. Slika 17.7. Prikaz portfelja karata uspoređenih transportnih sustava Izvor: Izradio autor temeljem javno dostupnih podataka Prije i tijekom implementacije integriranog tarifnog sustava u regiji sjeverna Hrvatska treba uvažiti neke općenite prijedloge vezane uz strukturu postojećih prijevoznih karata: • Treba uspostaviti diferencirani portfelj karata u cilju ponude široke palete karata za korisnike • Ovo treba uključivati standardne vremenske karte poput: o pojedinačna/povratna o dnevna o tjedna o mjesečna o godišnja. • Dodatne karte poput „9- satnih“ karata u Njemačkoj i Švicarskoj također bi trebale biti dio portfelja karata. Takve vremenski ograničavajuće karte su dobra mogućnost za izjednačavanje prijevozne potražnje tijekom sati vršnog opterećenja te da distribuiraju broj putnika kroz dan. • Portfelj karata treba usavršiti s posebnim ponudama za ciljane skupine a koje uključuju: o odrasle (npr. zaposlenička (radnička) karta) o studente (npr. studentska karta) o obitelji (npr. obiteljska karta) o umirovljenike (npr. umirovljenička karta) o osobe s invalidnošću (npr. popusti za sve vrste karata) 17.3. Prijedlog cijena za portfelj karata U javnom prijevozu, tarife su jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na broj putnika, a time i na prihod. Posebice u lokalnom javnom prijevozu, postoji nekoliko cijena karata koje se mogu usklađivati, npr. cijene pojedinačnih karata, mjesečnih karata, karata koje ovise o udaljenosti itd. Prema tome, poduzeću za javni prijevoz ili gradskoj upravi za prijevoz bilo bi u interesu optimizirati sustav cijena kako bi im se maksimizirao prihod. Budući da poduzeća za javni prijevoz često rade s gubitkom, cilj je smanjiti gubitke što je više moguće.

Članak 3.

Naravno, problem utvrđivanja tarifa u mnogim je zemljama političke prirode, što znači da je sloboda planiranja ograničena. U stvarnosti, do cijene vožnje češće se dolazi pregovaranjem nego stvarnim planiranjem. Donja ilustracija prikazuje primjer razlika između tarifnog sustava s nekoliko razina cijena i onog s mnogo razina cijena.  što je više zona, to su veće mogućnosti za različite cijene karata Stranica 2150 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.  što je više različitih razina cijena, to ćete bolje zadovoljiti spremnost putnika da plate kartu  općenito: što je više različitih razina cijena, to su veći prihod i potražnja  ali: što je više zona, to je složenije informiranje putnika o cijenama  utvrđivanje odgovarajuće cijene brojanjem zona na karti ograničeno je na najviše 12 zona. Slika 17.8. Primjer razlika između tarifnog sustava s nekoliko razina cijena i onog s mnogo razina cijena Izvor: Izradio autor temeljem javno dostupnih podataka ”Spremnošću za plaćanje” (tj. funkcijom potražnje) mjeri se broj putnika koji kupuju kartu s obzirom na njezinu cijenu, udaljenost koju prelaze i cijene konkurentskih prijevoznih sredstava (automobil, bicikl itd). 17.3.1. Cjenovni razredi mjesečnih karata Analizirana je struktura cijena sljedećih prijevozno-tarifnih unija:  “Zweckverband Verkehrsverbund Oberlausitz- Niederschlesien ZVON” (Istočna Njemačka),  “Bodensee-Oberschwaben Verkehrsverbundgesellschaft bodo” (Jugozapadna Njemačka)  “Tarifverbund Passpartout (Luzern, Obwalden, Niedwalden) TLVU” (Švicarska)

Članak 3.

 “Tarifverbund Nordwestschweiz TNW” (Sjeverozapadna Švicarska)  “Verkehrsverbund Voralberg VVV” (Zapadna Austrija). Tablica 17.1. Pregled cijena između pojedinačnih i mjesečnih karata Izvor: Izradio autor temeljem javno dostupnih podataka Pojedinačna karta Prijevozno-tarifna unija Cijena min Cijena max ZVON 1,50 € 10,50 € BODO 2,10 € 7,50 € TLVU 3,60 CHF 25,20 CHF TNW 2,20 CHF 14,20 CHF VVV 1,40 € 12,80 € Pojašnjenje sadržaja tablice (Tablica 17.1): Cijena min je cijena pojedinačne karte za odraslu osobu najnižeg cjenovnog razreda (najkraće putovanje). Cijena max je cijena pojedinačne karte za odraslu osobu najvišeg cjenovnog razreda (najduže putovanje). Analiza prikazuje sljedeće:  Postoje velike razlike u cjenovnim razredima analiziranih prijevozno-tarifnih unija zbog razlika u prihodima stanovništva, kvaliteti usluge javnog prijevoza, strategija određivanja cijena (strategija kvantitativnih nagrada) i političkog utjecaja.  Minimalna cijena pojedinačne karte za odrasle osobe je između 1,40 € kod VVV (Austrija) i 3,60 CHF (= 3,30 €) kod TLVU (Švicarska)  Maksimalna cijena pojedinačne karte za odrasle je između 7,50 € kod BODO (Njemačka) i 25,20 CHF (= 23,30 €) kod TLVU (Švicarska) Mjesečna Omjer mjesečna / pojedinačna Cijena min Cijena max min max 39,00 € 176,00 € 26,00 16,76 42,50 € 145,00 € 20,24 19,33 68,00 CHF 239,00 CHF 18,89 9,48 76,00 CHF 76,00 CHF 34,55 5,35 21,00 € 77,00 € 15,00 6,02  Minimalna cijena mjesečne karte za odrasle osobe je između 21,00 € kod VVV (Austrija) i 76 CHF (= 70,50 €) kod TNW (Švicarska)

Članak 3.

 Maksimalna cijena mjesečne karte za odraslu osobu je između 76 CHF (= 70,50 €) kod TNW (Švicarska) i 239 CHF (= 221,00 €) kod TLVU (Švicarska)  Također se mogu primijetiti različite strategije određivanja cijena mjesečnih karata u odnosu na pojedinačne karte.  Kod VVV (Austrija) treba se kupiti samo 15 pojedinačnih karata (najnižeg cjenovnog razreda) kako bi se isplatilo kupiti mjesečnu kartu.  Kod TNW (Švicarska) postoji samo mjesečna karta za cijelu prijevozno-tarifnu uniju (cijena je jednaka i za putovanja na kratke i duge relacije). Stoga, potrebno je skoro 35 vožnji na kraće relacije unutar mjeseca, kako bi se isplatila kupnja mjesečne karte. 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2151 Odnos cijena između pojedinačne karte i vremenski ograničene karte ovisi o navikama i volji putnika da plati uslugu. Gore navedeni mjesečni/pojedinačni odnosi su neobično mali. Preporuka je približiti se odnosu od 40 pojedinačnih karata za kratke relacije i smanjenje odnosa na 20 pojedinačnih karata na veće udaljenosti putovanja kako bi se isplatilo kupiti mjesečnu kartu. Mjesec Prijevozno-tarifna unija Cijena min Cijena max ZVON 39,00 € 176,00 € bodo 42,50 € 145,00 € TLVU 68,00 € 239,00 € TNW 76,00 € 76,00 € VVV 21,00 € 77,00 € Cijena min je cijena mjesečne karte za odraslu osobu najnižeg cjenovnog razreda (najkraće putovanje). Cijena max je cijena mjesečne karte za odraslu osobu najvišeg cjenovnog razreda (najduže putovanje). Mjesečni pretplatnik je mjesečna cijena pretplatne karte (redovito jednogodišnja pretplata)

Članak 3.

Analiza prikazuje sljedeće:  Postoje velike razlike u cjenovnim razredima analiziranih prijevozno-tarifnih unija glede popusta za pretplatnike  Najniži popust za pretplatnike je 16,7% kod TNW (Švicarska)  Najviši popust za pretplatnike je 60,5% kod VVV (Austrija) na dulje relacije. Kako bi se utvrdio popust za pretplatnike potrebno je dobro postavljenje metodologije. Osim ideja prijevoznika i zakona tržišta, česti su i politički utjecaji s kojima se treba nositi. Stoga se preporuča da se utvrdi popust za pretplatnike nakon što se utvrdi kompletni portfelja karata i cijena za svaku kartu. 17.3.3. Kanali prodaje Distribucijski kanali prodaje karata za javni prijevoz na području sjeverne Hrvatske također su uspoređeni za integriranim sustavima ostalih europskih regija. Situacija na području sjeverne Hrvatske treba biti promatrana s aspekta dostupnosti podataka, s obzirom na to da prijevoznici nisu dali kompletnu informaciju kroz upitnik koji je distribuiran uz pomoć naručitelja. Međutim, treba biti zabilježeno da se prodaja karata u sjevernoj Hrvatskoj odvija pomoću aparata za prodaju karata, 17.3.2. Određivanje cijena za pretplatničke karte Analizirale su se cjenovne strukture pretplatničkih karata sljedećih prijevozno-tarifnih unija: Tablica 17.2. Pregled cijena između mjesečnih i pretplatničkih karata Izvor: Izradio autor prema javno dostupnim podacima Mjesec (pretplatnik) Popusti za pretplatnike Cijena min Cijena max min max 29,50 € 134,00 € -24,4% -23,9% 33,96 € 106,04 € -20,1% -26,9% 51,00 € 179,25 € -25,0% -25,0% 63,33 € 63,33 € -16,7% -16,7% 13,50 € 30,42 € -35,7% -60,5% blagajni, dok prijevozno tarifne unije koje su podlegnute analizi distribucijski kanal proširuju na web i smartphone aplikacije.

Članak 3.

Slika 17.9. Postojeći distribucijski kanali Izvor: Izradio autor prema javno dostupnim podacima Prilikom implementacije integriranog tarifnog sustava, preporučljivo je da se većina prodaje odvija preko standardnih kanala prodaje. To podrazumijeva smanjenje osobne prodaje karata uslijed financijskih razloga kao i jasno određivanje odgovornosti svakog distribucijskog kanala. U nastavku će se dati opis prednosti i nedostataka za većinu prodajnih kanala: Tablica 17.3. Pregled distribucijskih kanala Izvor: Izradio autor prema javno dostupnim podacima Udio u Distribucijski Distribucijski ukupnom trošak u Prednosti kanal prihodu* prometu* Sezonska karta 40% < 5% • Vrlo visoka distribucija / profitabilnost pretplata Nedostaci Procjena • Niska prostorna i vremenska • Vrlo učinkoviti dostupnost popularan • Visoko zadržavanje • Može se primijeniti samo na distribucijski kanal kupca/lojalnost Vlastiti pultovi 25% 10-15% neke karte • Visoki troškovi osoblja • Smanji prihod, ali • Visoka razina usluge za prodaju • Pozitivan imidž karata poduzeća (IFS asocijacija)) informacijska usluga putniku je na visokoj razini Stranica 2152 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Vanjski • Relativno mali prodajni pultovi troškovi prodaje (ljudski resurs) Prodaja kod 5% 5-10% • Visoka prostorna vozača i vremenska dostupnost 25% 10-15% • Kvaliteta usluge može biti narušena • Visoki troškovi uslijed • Gotovo bez čekanja na polaske alternative ukoliko na • Niska razina usluge s kolodvoru ili stanici obzirom na ljudsku faktor nema prodajnog prodaje aparata • Visoka prostorna dostupnost • Dosegao je važnost Stacionarni • Visoka profitabilnost uređaji za • Visoka vremenska prodaju karata dostupnost (TVA)

Članak 3.

Mobilni uređaji 25% 10-15% • Visoka prostorna za prodaju i vremenska karata dostupnost Online 5% 5-20% je jako skupa uslijed mogućnosti • Dugoročno ulaganje kartičnog plaćanja • Visoki operacijski troškovi, • Dugoročno ulaganje vođenje gotovine, tehnička i visoki operativni podrška troškovi mogli bi dovesti do smanjenja • Niski prinos zbog broja uređaja ograničene dostupnosti ponude karata • Visoki operacijski troškovi, vođenje gotovine, tehnička podrška • Visoka/kontinuirana • Potrebna velika investicija • Dobiva na važnosti, prodaja (web-, vremenska i smartcard- ili • Visoki operativni troškovi ali trenutno nema prostorna dostupnost (ovisno o odabranom homogenu sliku. smartphone- • Visoka kvaliteta orijentirani) usluge sustavu) *) Prosjeci odabranih prijevozno-tarifnih unija u Europi Za implementaciju integriranog tarifnog sustava u sjevernoj Hrvatskoj preporuča se korištenje inovativnih distribucijskih kanala, posebice kupovinu karata putem mobilnih uređaja koji se već koriste u mnogobrojnim europskim prometnim sustavima javnoga prijevoza. Time se proširuju, ali ujedno i kompenziraju postojeći kanali prodaje. Uspjeh kupovine karte putem mobilnih uređaja uvelike ovisi o razini tehničke implementacije i razvoju odabranog sustava. Slika 17.10. Potencijalni razvoj funkcionalnosti mobilne kupovine karata Izvor: Izradio autor Ovisno o razini implementacije odabranog sustava, mobilni distribucijski kanali su povezani s određenim prednostima i izazovima kako za operatere tako i za korisnike.

Stranica 2153

Članak 3.

29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2153 Slika 17.11. Prednosti i nedostaci funkcionalnosti kupovine mobitelom Izvor: Izradio autor Osim značajnog poboljšanja slike kroz korištenje mobilnih funkcionalnosti, provedba tih inovativnih distribucijskih kanala također nudi mogućnost da se preskoče razvojni koraci u pogledu distribucije karata u javnom prijevozu. Stoga je preporuka da se prilikom izrade integriranog tarifnog sustava sjeverne Hrvatske implementira inovativni sustav prodaje u kombinaciji s modernim alternativnim načinima naplate karata. Što se tiče odgovornosti distribucijskih kanala vrlo je važno imati sustav prodaje koji je u velikoj mjeri standardiziran. To znači da bi krovna ustanova za upravljanje prodajom, prometni ured u najboljem slučaju, trebao biti zadužen za većinu kanala distribucije. Prijevozna poduzeća bi trebala biti zadužena samo za provedbu tehničke i organizacijske zahtjeve institucije zadužene za prodaju. Takav koncept može se naći u gotovo svakoj uspješnoj prometnoj organizaciji u cijeloj Europi. To ne samo da će olakšati proces orijentiran ka standardizaciji prodaje, nego i biti osnova za optimiziranje dijeljenja prihoda. 17.3.4. Kontrole karata Pravna situacija u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj o pravima koja provodi inspekciju je vrlo slična. Međutim, u odnosu na Hrvatsku postoje neke razlike i jednostavna adaptacija najboljih praksi nije moguća bez ograničenja i promjena u zakonskim propisima. U Njemačkoj je dopušteno zadržavati osumnjičenog, ukoliko postoje razlozi za sumnju da dotična osoba putuje bez valjane karte. To vrijedi i za pokušaje bijega tijekom inspekcije karata. Osumnjičeni s druge strane ima pravo svoju osobnu iskaznicu pokazati samo na policiji.

Ostali akti u ovom izdanju (88)