GLASNIK

Arhiva › 2017. › SGMŽ 10

SGMŽMeđimurska županija · 29. rujna 2017. · KLASA 340-01/17-03/15 · URBROJ 2109/1-02-17-02

Odluka o donošenju Master plana za integrirani prijevoz putnika (projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2117

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2117 ponudu za osiguranje regionalne ravnoteže, dok će poveznice veće mobilnosti imati veću frekvenciju za zadovoljenje potražnje. Ponuda i karakteristike ruta ovisi o populaciji i njenoj mobilnosti. Osnovne autobusne linije trebaju imati manje stajališta i trebale bi koristiti brze ceste kako bi se umanjilo vrijeme putovanja. 16.2. Izrada integriranog (taktnog) voznog reda Prema Zakonu o sigurnosti u cestovnom prometu usklađeni vozni red je ovjereni vozni red koji je prošao propisani postupak usklađivanja, a vozni red je akt koji sadrži: naziv prijevoznika, liniju na kojoj se obavlja prijevoz, vrstu linije, redoslijed autobusnih kolodvora, odnosno autobusnih stajališta, te njihovu udaljenost od mjesta gdje počinje linija, vrijeme dolaska i polaska s autobusnog kolodvora, odnosno autobusnog stajališta, režim održavanja linije, razdoblje u kojem se održava linija, te rok važenja voznog reda. Taktni vozni red podrazumijeva prikaz voznog reda s polascima i dolascima na autobusni kolodvor u jednakim vremenskim intervalima. Intervali mogu biti npr. u razmacima od 10, 20, 30, 45, 60 minuta i sl. Primjenjuje se na sve modove prijevoza a gustoća polazaka ovisi o dobu dana i o danu u tjednu, no ona nikada nije rjeđa od pola sata u prve dvije zone odnosno od jedan sat u ostalim zonama. Integrirani sustavi temelje svoj uspjeh i na implementaciji atraktivnih usluga poput učestalog broja polazaka i taktnog voznog reda. Jedan od osnovnih preduvjeta za uvođenje integriranog prijevoza putnika i tarifne unije je usklađenje voznih redova svih prijevoznika u cilju minimiziranja vremena čekanja putnika u presjedanju.

Članak 3.

16.3. Tehničke karakteristike i kapacitet voznih sredstava S obzirom na obuhvatno područje Master plana na kojem će se provoditi pilot linija te s obzirom na akcijski plan održive mobilnosti u kojem se navodi kao cilj promoviranje ekološki prihvatljivog urbanog transporta, predlaže se za primjenu korištenje vozila koja najmanje zagađuju okoliš. Prema prikupljenim podacima na europskoj razini procijenjeno je da će u Europi do kraja 2025. godine, biti registrirano do 50% električnih ili djelomično električnih vozila. Iako e-mobilnost sigurno nije još uvijek dio našeg svakodnevnog života, Europska unija postavlja uvjete za promjene: određeno je da se emisije CO moraju smanjiti za 20% u razdoblju do 2020. 2 godine. Električna mobilnost nije dovoljna sama po sebi, ali se smatra dijelom višeg cilja održive mobilnosti. Tehničke karakteristike voznih sredstava ovise o pojedinom modelu a za predloženo područje se mogu koristiti različite vrste prijevoznih sredstava koji osim tehničkih karakteristika moraju udovoljiti i kapacitetima za prihvat putnika. Za predloženu pilot liniju predlaže se u početku autobus sa 45 mjesta gdje će se s obzirom na učestalost polazaka i atrakciju putnika u daljnjem obnašanju linije predložiti odgovarajući kapaciteti prijevoznih sredstava. Predlaže se primjena električnih autobusa i autobusa na hibridni pogon te pogon na dizel gorivo i prirodnim plinom. 16.3.1. Metode punjenja električnih vozila Kako bi se optimalno iskoristila vozila na električnu energiju razvijeno je nekoliko metoda za punjenje električnih vozila:

Članak 3.

AC33 punjenje Najčešći oblik punjenja baterija električnih vozila je AC punjenje, te je podijeljeno na sljedeće: • „Mode 1“ – punjenje prve generacije korišteno za punjenje malih baterija (punjenje traje 12 sati) • „Mode 2“ – ograničava najveću dopuštenu struju punjenja kako bi se kontrolirala potrošnja električne energije uz očuvanje konstantnog vremena punjenja baterija • „Mode 3“ – standardni oblik punjenja vozila ugrađen u većinu modernih električnih vozila • Jednofazno punjenje – najčešće korišteni oblik punjenja električnog vozila koji omogućuje potpuno punjenje baterija vozila u roku 3-6 sati. • Trofazno punjenje – omogućuje smanjenje vremena punjenja baterija na 1 sat što ga čini prihvatljivim za punjenje voznog parka. DC34 punjenje Ovakav način punjenja koristi se na velikom broju vozila na električni pogon jer omogućava punjenje baterije vozila od 0-80% za 25-30 minuta. 16.3.2. Održavanje vozila Održavanje električnih vozila ekonomski je 50%35 isplativije nego održavanje konvencionalnih vozila koji za pogon koriste fosilna goriva. Jedan od glavnih razloga je puno manji broj mehaničkih komponenti u električnim vozilima koja zahtijevaju rutinske provjere. Nedostatak električnih vozila je cijena zamjene baterija kada postojeće baterije izgube svojstvo ponovnog punjenja. Ukupna cijena održavanja električnog vozila iznosi 1.69 EUR/km35, dok cijena održavanja konvencionalnih vozila iznosi 3.41 EUR/km35, što električna vozila čini sveukupno isplativijima za održavanje. 16.3.3. Potrošnja goriva Uzevši u obzir da prosječna cijena električne energije za punjenje baterija električnih autobusa iznosi €0,2/kWh, te da je prosječna potrošnja električnih autobusa 86 kWh na 100 km, cijena prijeđenih 100 km takvog vozila iznosi €16,8. Za razliku od električnih vozila cijena prijeđenih 100 km autobusa na dizel pogon iznosi €26,4, uzevši u obzir cijenu od 1,2 €/l te prosječnu potrošnju od 22 l na prijeđenih 100 km.35 Cijena potrošnje električnog vozila 30% je manja od cijene potrošnje dizel vozila na istoj udaljenosti od 100 km, što ga čini isplativijim ali zahtijeva potrošnju veće količine energije.

Članak 3.

16.3.4. Buka Buka vozila jednim dijelom prouzrokovana je radom motora, gdje dolazi do sagorijevanja goriva i pomicanjem mehaničkih elemenata. Električna vozila svojim tehničkim karakteristikama omogućuju tiši rad motora zbog manjeg broja mehaničkih elemenata, te zbog korištenja takvog oblika 33 AC (Alternate current) – Punjenje baterija vozila korištenjem izmjenične struje 34 DC (Direct current) – Punjenje baterija vozila korištenjem istosmjerne struje 35 Development of a European Framework for Electromobility, 2015. Stranica 2118 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. pogonske energije gdje nije potrebno sagorijevanje goriva za pogon vozila. 16.3.5. Vozila javnog autobusnog prijevoza Kako bi se osigurala adekvatna usluga javnog prijevoza na području Sjeverne regije analizirana je ponuda ekološki prihvatljivijih vozila javnog prijevoza. Analizirana su sljedeća vozila: • MAN Lion’s City C LE • MAN Lion’s City Hybrid (series) • Mercedes-Benz Citaro FuelCELL Hybrid MAN Lion’s City C LE Jedno od predloženih vozila je Lion’s City C LE vozilo javnog prijevoza čija je glavna prednost pogon na dizel gorivo i prirodni plin, što ga čini ekonomski učinkovitim i isplativim na dulje korištenje. MAN Lion’s City Hybrid (series) Ova vrsta vozila koristi dizel motor, ali za razliku od Lion’s City C LE umjesto plina kao drugi pogon koristi električnu energiju što ga čini efikasnijim, te smanjuje emisiju štetnih plinova. Karakteristika ovakvog vozila je bolja iskorištenost energije, te automatsko gašenje dizel motora kada se vozilo ne kreće. Važna karakteristika ovog vozila je regenerativno kočenje, koje omogućuje spremanje energije prouzrokovane kočenjem za napajanje električnog motora. Ovakvo vozilo koristi dizel motor u situacijama kada je potrebna veća snaga, dok za ostale potrebe za pogon koristi električni pogon. Primjer takvog vozila vidljiv je iz slike (Slika 16.1.).

Članak 3.

Slika 16.1. Izgled MAN Lion’s City Hybrid vozila Izvor: www.bus.man.eu Tehničke karakteristike MAN vozila vidljivi su u tablici (►Tablica 16.1). Dimenzije vozila navedene u sljedećoj tablici u skladu su s tehničkim karakteristikama cesta predviđenih za prometovanje vozila javnog prijevoza. Tablica 16.1. Tehničke karakteristike vozila MAN Lion’s City Izvor: Izradio autor temeljem podataka proizvođača Vozilo Dimenzije vozila Dužina / Širina / Ukupna Lion’s City C LE Lion’s City Hybrid (series) 13,680 mm/2,500 mm/2,880 mm 11,980 mm/2,500 visina Međuosovinski razmak/ Luk skretanja Unutarnja Raspored sjedećih oprema mjesta Broj stupnjeva prijenosa mm/3,275 mm 5,875 mm/24,720 mm 5,875 mm/22,350 mm maksimalno. 45 Maksimalno. 36 4 ili 6 stupnjeva automatskog prijenosa 4 ili 6 stupnjeva Motor Dizel Plin / Električni Broj cilindara Snaga (Dizel) automatskog prijenosa D2066 LUH Euro 6 D0836 LUH Euro 6 E2876 LUH Euro 6 Električni sinkroni motori 2x 75 kW 6 cilindarski motor 6 cilindarski motor 235 kW/320 ks ili 265 kW/360 ks 84kW/250 ks Snaga (Plin) 228 kW/310 ks bei 2,000 U/min / Kapacitet (Dizel) Kapacitet (Plin) Najveći okretni moment (Dizel) Najveći okretni moment (Plin) Spremnik goriva Domet s jednim punjenjem 10,518 cm³ 6,871 cm³ 12,816 cm3 / 1,600/1,800 Nm 1750 U/min 1,250 Nm / 280 l - 360l 220 l, 290 l 930 km 850 km 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2119 Mercedes-Benz Citaro FuelCELL Hybrid Jedno od predloženih vozila je i hibridno vozilo koje koristi sustav gorivih ćelija za pogon. Gorive ćelije služe kao izvor električne energije i dio su hibridnog sustava vozila. Vozilo koristi sustav regenerativnog kočenja za iskorištavanje energije generirane kočenjem kako bi se pohranila za buduće korištenje, tj. napajanje pogonskog sustava vozila. Takvo vozilo vidljivo je na slici (►Slika 16.2).

Članak 3.

Slika 16.2. Izgled Citaro FuelCELL Hybrid vozila Izvor: http://www.mercedes-benz.ru/ U tablici (Tablica 35) prikazane su osnovne karakteristike vozila. Tablica 16.2. Tehničke karakteristike vozila Mercedes-Benz Citaro FuelCELL Hybrid Izvor: Izradio autor temeljem podataka proizvođača Vozilo Citaro FuelCELL Hybrid Dimenzije Dužina / Širina 11,950 mm/2,550 mm/3,400 vozila / Ukupna visina mm Međuosovinski 5,845 mm/24,720 mm razmak/luk Skretanja Unutarnja Raspored 26 sjedećih/50 stajaćih oprema sjedećih mjesta Kapacitet spremnika goriva 35 kg vodika na 350 bara (težina) Kapacitet spremnika goriva 1435 litara (volumen) Domet s jednim punjenjem 250 km Potrošnja 10 – 14 kg / 100 km Izlazna snaga baterije 250 kW Izlazna snaga sustava 120 kW (konst.) / 140 kW gorivih ćelija (max.) 16.4. Način organizacije prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola S obzirom da je prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola dio specifične kategorije obavljanja prijevoza ovisno o gravitacijskom području koje pojedine škole pokrivaju, broju učenika koji se prevoze, vremenima početka i završetka nastave te načinu financiranja prijevoza, potrebno je organizacijom djelovati na učinkovitiji i funkcionalniji prijevoz. Prijevoz učenika obavlja se posebnim linijskim prijevozom putnika gdje se učenici prevoze neovisno o redovitom javnom linijskom prijevozu što zahtjeva zasebnu organizaciju u prijevozu te odabir odgovarajućeg prijevoznika za obnašanje takvog prijevoza. Prema dobivenim podacima, postoji posebni linijski prijevoz učenika osnovnih škola koji je organiziran i izvodi se na način da se linijom povezuju mjesta prebivališta učenika te ih se prevozi do mjesta školovanja. Kroz detaljnu analizu pilot područja koje obuhvaća osnovne i srednje škole može se predložiti model prijevoza koji će uključiti i povezivanje linija posebnog prijevoza učenika osnovnih škola s prijevozom učenika srednjih škola uz korištenje javnog linijskog prijevoza putnika.

Članak 3.

16.5. Infrastrukturni zahvati Infrastrukturni zahvati uključuju potrebno uređenje postojećih stajališta sukladno Pravilniku o autobusnim stajalištima (NN 119/07), kako bi korisnici imali bolju i potpuniju uslugu, te kako bi se zadovoljili sigurnosni zahtjevi. Osim uređenja stajališta i kolodvora prema Pravilniku, mjesta integracije moraju imati svojstva intermodalnosti. Intermodalna stajališta To su stajališta gdje je osiguran siguran i brz prijelaz s jednog moda prijevoza na drugi. Optimalna situacija je kada se oba stajališta nalaze na istoj lokaciji gdje i putnici kako bi se prijelaz na drugi mod prijevoza obavio bez napuštanja kolodvorskog kompleksa. U slučajevima gdje infrastruktura ne zadovoljava minimalne potrebe prijelaza, potrebno je osigurati jasne informacije na stajalištima o ključnim lokacijama. Lokacije autobusnih stajališta Ako nije moguće izvesti intermodalno stajalište, lokacija autobusnog stajališta trebala bi biti što bliže željezničkoj stanici. Cilj je da stajalište bude bliže od 100 metara, te da ne prelazi udaljenost do 500 metara. Lokacija autobusnih stajališta treba biti vidljiva s željezničke stanice, te obrnuto, a pristup cestom treba biti siguran i ugodan za pješake. Ako se između dvaju stanica nalazi nogostup, potrebno je osigurati sigurnost za pješake (pješački prijelazi, semaforizacija ako je potrebno, prikladna osvijetljenost, …) Vrijeme čekanja Optimalno vrijeme čekanja na prijelaz trebalo bi biti manje od 10 minuta (bez ubrajanja vremena potrebnog za pješačenje do stajališta). Idealna situacija je situacija kada autobus već stoji na stajalištu u trenutku pristizanja vlaka.

Članak 3.

Putovanja na velike udaljenosti gdje je frekvencija mala može imati i veće vrijeme čekanja, te bi se povećanjem broja polazaka i skraćivanjem vremena putovanja skratilo vrijeme čekanja. Unificirane informacije Informacije moraju biti unificirane i uključivati: • Lokaciju autobusnog stajališta na željezničkim stajalištima, i obrnuto, te objašnjavati najkraći put do stajališta. • Vozne redove vlakova na autobusnim stajalištima i obrnuto Stranica 2120 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Integracija naplate prijevoznih karata Mogućnost upotrebe iste karte za oba oblika prijevoza kako bi se potaknula intermodalnost i korištenje intermodalnih stajališta. Autobusne linije spajanja zaleđa županije Autobusna stajališta u zaleđu potrebno je adekvatno povezati s intermodalnim čvorištem. Geografsku pokrivenost stajališta potrebno je analizirati odvojeno u zasebnoj studiji koja se bavi integriranim prijevozom putnika. Važno je identificirati glavne indikatore putovanja u području kako bi se povezala sa željezničkim stajalištima. Ako se javi potreba za prioritiziranjem nekih područja, potrebno je analizirati obrasce mobilnosti i alternativne oblike prijevoza. Usluge pružene od strane spojnih autobusnih linija Temeljem studije navedene u prethodnom paragrafu, usluge će se odrediti ovisno o veličini ponude željezničkog stajališta i opsluženoj potražnji. Na glavnim regionalnim stajalištima, potrebno je povezati sve željezničke usluge s autobusnim uslugama. Na ostalim stajalištima, međugradske usluge moraju imati minimalnu pokrivenost kako bi uslužile različite vrste pomaka.

Članak 3.

Park &Ride Pojam „Park &Ride“ najčešće se koristi za autobusnu uslugu koja je povezana s parkiralištem najbližeg gradskog centra, ili posebno predviđenim željezničkim kolodvorom projektiranim za pristup autom. Park&Ride željeznicom povezuje postojeće željezničke usluge. Osim formalnih Park&Ride stajališta, Park&Ride željeznicom omogućuje se parkiranje vozila na uobičajenim željezničkim kolodvorima. Željeznički kolodvori mogu poslužiti kao i „Kiss&Ride“ terminali, što čini uslugu Park&Ride autobusno baziranih lokacija. Slika 16.3. Primjer Park&Ride parkirališta i lokacijske signalizacije Izvor: www.stadtentwicklung.berlin.de Tehnički elementi javnih cesta U sklopu izrade prijedloga linije na pilot području potrebno je utvrditi i tehničke elemente javnih cesta na kojima su smještene lokacije stajališta predložene linije javnog prijevoza. Na navedenoj prometnoj mreži gdje se predviđa smještaj predloženih autobusnih stajališta omogućen je dvosmjerni promet, obim prometnim trakama. Ukupna širina kolnika iznosi 7 m, dok je širina pojedine prometne trake 3,5 m. Osim kolnika, pojedine dionice imaju osim biciklističke staze i nogostup ukupne širine 1,8 m. Najveća dopuštena brzina na dionici iznosi 50 km/h u gradu te 70 km/h izvan naselja. Horizontalna signalizacija je u duljini 15m a u širini 3m. 16.6. Način operativnog upravljanja i nadzora Integrirani prijevoz putnika (IPP) se temelji na formiranju tzv. prijevozno-tarifne unije na određenom području kojom upravlja upravljačko tijelo. U praksi kao upravljačko tijelo najčešće se susreću Prometne uprave ili Uredi za mobilnost.

Članak 3.

Prometna uprava je obično javno poduzeće s vlasničkim udjelima regija i gradova. Prometnoj upravi povjereno je kompletno upravljanje integriranim sustavom lokalnog i regionalnog javnog prijevoza. Njezine najvažnije zadaće su: provođenje istraživanja prijevozne potražnje, određivanje svih voznih redova na temelju istraživanja, raspisivanje natječaja za dodjelu linija prijevoznicima, razvitak sustava, prikupljanje svih novaca od prodaje karata i svih subvencija tijela državne uprave, raspodjela novaca prijevoznicima na temelju ugovora i marketing sustava. Upravljanje sustavom Sustavom se može upravljati direktno iz gradske samouprave ili se može koristiti uslužni operator. Potencijalna potražnja će odrediti potrebu za implementacijom programa ruta optimizacije. Kada su takvi elementi neophodni, cijena tehnološkog sustava raste. Neke studije potvrđuju da upotreba prijevoza na zahtjev raste kada se implementiraju aplikacije za pametne telefone i omogući rezervacija. Gradski ured za mobilnost Preporuča se da Grad Varaždin, Koprivnica i Čakovec uspostave gradske prometne urede koji će se baviti praćenjem i razvojem mobilnosti građana grada. Osnovna zadaća ureda jest potpora Prometnoj upravi u uspostavi i provođenju IPP-a. Uz to, ured bi trebao biti nositelj aktivnosti pri uspostavi zelene i održive gradske logistike, odnosno uspostave održivog i intermodalnog teretnog prijevoza, odnosno dostave i otpreme roba za potrebe gospodarstva grada. Dodatne zadaće ureda trebale bi biti: • prikupljanje podataka o mobilnosti, • prikupljanje podataka o logistici (teretnom prijevozu)

Članak 3.

• provođenje prometnih istraživanja, • pokretanje i provođenje projekata na području grada u cilju promocije i unapređenja IPP-a, biciklističke i pješačke infrastrukture, • promotivne aktivnosti u cilju privlačenja novih korisnika sustava održive mobilnosti i IPP-a, • provođenje projekata gradnje i unapređenja održive mobilnosti i javnog prijevoza na području grada • provođenje edukativnih projekata kojima bi se građane upoznavalo s prednostima i načinima korištenja IPP-a • suradnja sa sveučilištima u cilju povećanja znanja o stvaranju i rukovođenju sustava održive mobilnosti i IPP-a • pomoć u izradi planova održive mobilnosti za tvrtke, javna poduzeća, javne institucije, škole, sveučilišta i sl. Osnivanje komunalnog poduzeća za javni prijevoz Predlaže se da ured za promet, čije je osnivanje sastavni dio navedenih mjera, provede izradu elaborata kojim će se utvrditi kako osnovati i kako voditi gradsko komunalno poduzeće za javni prijevoz koje bi u budućnosti moglo upravljati sustavom gradskih autobusa. Novo gradsko komunalno poduzeće imati će svoju flotu autobusa za koje se predlaže da budu pogonjeni ekološki prihvatljivim gorivima36 što će omogućiti njihovu nabavu sredstvima iz EU fondova. 36 Vozila pogonjena na plin, električnu struju ili hibridna vozila. 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2121 16.7. Način informiranja korisnika prijevoza Uz adekvatnu opremljenost postojećih autobusnih stajališta te autobusnih stajališta za koje je potreban određeni angažman resursa, način informiranja korisnika prijevoza čini važan element u pravovremenoj, točnoj i jednoznačnoj informaciji.

Članak 3.

Takav način označavanja daje sustavu prepoznatljivost od strane korisnika, što povećava atraktivnost sustava, te dodatno privlači korisnike da ga rado upotrebljavaju. Informacije koje korisnici dobivaju su: 1. Jasne i unificirane o voznim redovima vlakova i autobusa 2. Podaci o intermodalnim čvorovima na pilot području (lokacije autobusnih stajališta i vozni redovi autobusa) 3. Pozicije uređaja za prodaju prijevoznih karata 4. Cijena prijevozne karte za pojedinu zonu i tarifno područje te vrste prijevoznih karti 5. Opremljenost stajališta s univerzalnom pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Informiranje korisnika će se obavljati ovisno o vrsti stajališta (autobusna stajališta na prometnici i autobusna stajališta na prometnici i nogostup kao površina za ukrcaj/ iskrcaj putnika) koja su pozicionirana na javno dostupnim mjestima na kojima će biti primarno info-totem, a sekundarno info-table u nekoliko varijanti. Predlaže se ugradnja totema visine do 250 centimetara, širine 50-60 centimetara. Preporuča se da totemi budu adekvatno osvijetljeni kako bi se sve informacije s njih mogle lako vidjeti u sva doba dana. Info-totem predlaže se ugrađivati na jednom mjestu na samom autobusnom stajalištu, na način da je jasno vidljiv iz više smjerova. Ugrađuje se na način da se postavlja okomito na prometnu traku kolnika, nikako u sredini samog stajališta, već, ako je to moguće, na mjestu ili malo ispred mjesta gdje se zaustavljaju sami autobusi koji prometuju na liniji. Info-totem mora se ugraditi na način da ne ometa prolazak pješaka ili ulaz i izlaz putnika iz autobusa.

Članak 3.

Kao alternativa info-totemu može se razmatrati uvođenje info-tabli koje bi trebali sadržavati jednake informacije kao i predloženi info-totem. Tabla visinom ne bi trebala prelaziti 250 cm. Info tablu treba ugrađivati na ista mjesta kao i info-totem. Primjer info-totema dan je na sljedećim slikama (Slika 16.4, Slika 16.5., Slika 16.6.): Transport for London je sustav IPP-a u gradu Londonu i široj regiji. Za informiranje putnika o položaju stajališta, voznim redovima, kartama i ostalim informacijama koriste se standardizirani i tipizirani info-totemi. Slika 16.4. Info-totem pokraj stajališta podzemne željeznice Paddington u Londonu Izvor: Transport for London, tfl.gov.uk Slika 16.5. Info-totem namijenjen pješačkom prometu u Londonu. Izvor: Transport for London, tfl.gov.uk Sustavi koji umjesto totema koriste table vrlo su česti u Europi, naročito u Njemačkoj. U nastavku je dan primjer table koja se koristi u IPP-u grada Hamburga i regije u Njemačkoj. Sustav ispod table s nazivom stajališta i popisom autobusnih linija koja prolaze kroz stajalište ima u stupu kvadar koji se koristi za isticanje voznih redova i ostalih obavijesti. Slika 16.6. Stup, tabla i kvadar koji se koriste za označavanje autobusnih stajališta i informiranje korisnika na stajalištu autobusa Kaserne Fishbek u Hamburgu. Izvor: commons.wikipedia.org Na stajalištima koja opslužuju veliki broj putnika i dnevnih polazaka, preporuča se ugradnja sustava za obavještajne putnika (PIS) o dolasku i vremenu čekanja za vlakove i autobuse. Dodatna prednost dolazi do izražaja na stajalištima u vrijeme visoke ponude. Koristeći LED rasvjetu niske energetske potrošnje, PIS pruža uvid u vrijeme dolaska, te uključuje i sustav eksploatacijske podrške (ESS). Displej također može prikazivati i dodatne poruke vezane za prometovanje vozila javnog prijevoza na liniji.

Stranica 2122

Članak 3.

Stranica 2122 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 16.7. Prikaz informativnog displeja. Izvor: Prijedlog dizajna međugradskih autobusnih stajališta na Metropolitskom području grada Barcelone Osim info-totema i info-tabli informiranje korisnika prijevoza također je potrebno provoditi kroz: • reklame u online medijima • informacije putem socijalnih mreža • informacije putem web stranice • korisničku službu • informacije putem kampanja. Reklame za online medije uključuju reklame za sustav i njegovo korištenje koje se objavljuju na internetskim portalima i ostalim mjestima vezanim za internetske mrežne servise i mobilne aplikacije. Uključuju grafičko rješenje i paket koji u medijima definira veličinu, dužinu trajanja objave i učestalost pojavljivanja (ako su tako dizajnirane). Informacije o sustavu putem socijalnih mreža uključuju povremeno objavljivanje materijala zanimljivih za javnost i pojedine ciljane skupine putem popularnih socijalnih mreža (Facebook, Instagram, Twitter i sl.). Informacije o sustavu putem web stranice su informacije koje se o sustavu mogu dobiti na specijaliziranoj web stranici o sustavu gradskih autobusa. Ona može biti na posebnoj web adresi ili može biti dio web stranice grada ili dio web stranice prometne uprave (prijevozno-tarifne unije) koja upravlja prometom na širem području. Web stranica prvenstveno mora sadržavati lako i brzo dostupne informacije za korisnike sustava, prvenstveno informacije o voznom redu, pružanju linija, prijevoznim kartama i njihovoj prodaji, te sve ostale informacije za privlačenje korisnika i planiranje putovanja.

Članak 3.

Korisnička služba je služba koja se uspostavlja kao dio tijela koje upravlja sustavom gradskih autobusa i koja dijeli informacije svim postojećim i potencijalnim zainteresiranim korisnicima putem raznih kanala komunikacije. Oni uključuju: info-pultove ili šaltere, info-telefon, info e-mail adresu, komunikaciju putem socijalnih mreža, komunikaciju putem SMS-a i sl. 16.8. Prijedlog pilot linija na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije Temeljem projektnog zadatka predlaže se uspostava po jedne pilot linije na području svake od županija. Pilot linija odabrana je temeljem provedene analize prikupljenih podataka dionika, analizom podataka prikupljenih terenskim istraživanjima, te analizom rezultata prometnog modela. Također, u obzir su se uzeli i minimalni kriteriji potrebni za uspostavu potencijalnog pilot područja: • Veličina i status naselja • Opremljenost postojeće infrastrukture javnog prijevoza • Vrsta i propusna moć pruge. Veličina i status naselja Vodeći se uvjetima opisanim u prethodnim poglavljima definiraju se uvjeti za dostupnost javnoga prijevoza, odnosno same usluge. Jedan od osnovnih kriterija koji su uzeti u obzir prilikom odabira pilot područja su demografski kriteriji, odnosno veličina i status naselja. Opremljenost postojeće infrastrukture javnog prijevoza Smisao predloženih pilot linija je integrirati postojeći autobusni prijevoz sa željezničkim prijevozom, na postojećim stajalištima javnog prijevoza koja zadovoljavaju minimalne sigurnosne uvijete, odnosno zahtijevaju minimalna ulaganja u kratkome vremenu. S ciljem približavanja standardima opremljenosti, a i uvjetima koji su definirani Pravilnikom o autobusnim stajalištima (NN 119/07) predloženi su okvirni troškovi uređenja i izgradnje infrastrukture.

Članak 3.

Lokacija autobusnog stajališta trebala bi biti što bliže željezničkom stajalištu ili kolodvoru, te ne prelaziti udaljenost od 400 metara. Lokacija autobusnih stajališta treba biti vidljiva sa željezničkog stajališta ili kolodvora, te obrnuto, a pristup cestom treba biti siguran i ugodan za pješake. Ako se između dvaju stajališta nalazi nogostup, potrebno je osigurati sigurnost za pješake (pješački prijelazi, semaforizacija ako je potrebno, prikladna osvijetljenost, …). Vrsta i propusna moć pruge Ključan faktor prilikom određivanja područja za pilot linije integriranog javnog prijevoza putnika bila je i kategorija pruge te njezina propusna moć. Propusna moć pruge je karakteristika postojeće infrastrukture da u jedinici vremena (24 sata) propusti određeni broj vlakova. Popusna moć pruge ovisi o propusnoj sposobnosti svakog pojedinog pružnog razmaka, te tehničke opremljenosti pruge. To znači da je uvođenje integriranog voznoga reda na principu taktnih polazaka definiranih u poglavlju Standardi ponude javnog prijevoza moguće provesti u postojećem stanju željezničke infrastrukture. S obzirom da je riječ o prugama lokalnog i regionalnog značaja, dodatna pogodnost je mogućnost usklađivanja organizacije (usklađivanje voznih redova između željeznice i autobusnog prijevoza) sukladno potrebama prijevozne potražnje, ali i rezultata koji će biti dobiveni tijekom implementacije i provedbe pilot projekata. Opremljenost postojeće infrastrukture javnog prijevoza Smisao predloženih pilot linija je integrirati postojeći autobusni prijevoz sa željezničkim prijevozom, na postojećim stajalištima javnog prijevoza koja zadovoljavaju minimalne sigurnosne uvijete, odnosno zahtijevaju minimalna ulaganja u kratkome vremenu. S ciljem približavanja standardima opremljenosti, a i uvjetima koji su definirani Pravilnikom o autobusnim stajalištima (NN 119/07) predloženi su okvirni troškovi uređenja i izgradnje infrastrukture.

Članak 3.

Lokacija autobusnog stajališta trebala bi biti što bliže željezničkom stajalištu ili kolodvoru., te da ne prelazi udaljenost od 500 metara. Lokacija autobusnih stajališta treba biti vidljiva sa željezničkog stajališta ili kolodvora, te obrnuto, te pristup cestom treba biti siguran i ugodan za pješake. Ako se između 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2123 dvaju stajališta nalazi nogostup, potrebno je osigurati sigurnost za pješake (pješački prijelazi, semaforizacija ako je potrebno, prikladna osvijetljenost, …). Željeznički kolodvori i službena mjesta Željeznica kao okosnica intermodalnog prijevoza, uvjetuje da opremljenost željezničkih kolodvora i službenih mjesta uvelike utječu na atraktivnost intermodalnih linija i sustava. Za razliku od standarda opremljenosti autobusnih stajališta koja takva mjesta moraju zadovoljavati propisano od strane Ministarstva Pravilnikom o autobusnim stajalištima (NN 119/2007) željeznička službena mjesta i kolodvori nemaju službeni dokument koji propisuje njihovo uređenje. Iz ove činjenice proizlazi ocjenjivanje ovih lokacija te njihove opremljenosti prema potrebnim infrastrukturnim zahvatima za zadovoljenje standarda intermodalnosti. 16.9. Varaždinska županija Prijedlog pilot linije na području Varaždinske županije obuhvaća prijevoznu uslugu za liniju Varaždin – Lepoglava - Trakošćan. Kao što je već u prethodnim poglavljima navedeno, osnova cijele pilot linije je željeznica, dok autobusni prijevoz služi kao dopuna s ciljem dopremanja putnika na kolodvor, intermodalni terminal ili mjesto integracije, odnosno razvoza putnika. Na taj se način ostvaruju prednosti željeznice kao sustava za masovni prijevoz putnika, dok ostala vozila javnog prijevoza (autobusi) svoje prednosti iskorištavaju na kratkim relacijama.

Članak 3.

Željeznička službena mjesta: • Kolodvor Varaždin • Stajalište Vidovec • Kolodvor Cerje Tužno • Stajalište Stažnjevec • Kolodvor Ivanec • Stajalište Kuljevčica • Kolodvor Lepoglava Autobusna službena mjesta: • Autobusni kolodvor Varaždin • Autobusno stajalište željeznički kolodvor Varaždin • Autobusno stajalište Lepoglava • Autobusno stajalište Lepoglava - Trakošćanska • Autobusno stajalište Rinkovec • Autobusno stajalište Benkovec • Autobusno stajalište Bednja • Autobusno stajalište Pleš • Autobusno stajalište Trakošćan. Slika 16.8. Prijedlog pilot linije na području Varaždinske županije Izvor: Izradio autor Na slici (Slika 16.8) prikazan je shematski prikaz predloženog pilot područja za Varaždinsku županiju. 16.9.1. Željeznički kolodvori i željeznička službena mjesta na pilot liniji Varaždin – Lepoglava - Trakošćan Željeznički kolodvor Varaždin Željeznični kolodvor Varaždin predstavlja budući intermodalni terminal na predloženoj pilot liniji. Uz postojeće usluge koje kolodvor nudi: domaća i međunarodna putovanja HŽ Putničkog prijevoza, u krugu od 200 metara nalazi se i autobusni terminal koji pruža usluge lokalnog autobusnog prijevoza. Postojeća opremljenost kolodvora zadovoljava minimalne uvjete standarda opremljenosti potrebne za uspostavu intermodalnosti. Prilaz kolodvoru omogućen je pješačkim nogostupima, te na kolodvorskoj površini postoji stalci za odlaganje bicikala. Međutim, preporuča se postavljanje „klamerica“ koje se i navode u osnovnom troškovniku. Dodatna usluga koju se preporuča uvesti je i sustav javnih bicikala, te izgradanja terminala u blizini kolodvorske zgrade. Parkirališne površine oko kolodvora zadovoljavaju postojeće potrebe okolnih Stranica 2124 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.

Članak 3.

objekata, te kolodvora i ne preporuča se proširenje postojećih parkirališnih površina nego prenamjena određenog broja postojećih u Park & Ride koncept. Terminal javnih bicikala uspostaviti u blizini Park&Ride sustava, koje se naplaćuje, osim za korisnike sustava javnih bicikala, te korisnike integrirane karte javnoga prijevoza. Slika 16.9. Željeznički kolodvor Varaždin Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Nakon pune uspostave intermodalnosti ova točka bi trebala sadržavati sljedeće prometne modove i usluge: - putničke, međunarodne, međugradske, regionalne i lokalne vlakove - međunarodne, međugradske, regionalne i lokalne autobuse - gradski autobus - sustav javnih bicikala - Bike and ride - Park and ride. Željezničko stajalište Vidovec Željezničko stajalište Vidovec u prijedlogu uspostave pilot linije ostaje željezničko stajalište s obzirom na to da se ne predviđa integracija s autobusnom linijom. Prilaz stajalištu nije osiguran pješačkim nogostupom i biciklističkom stazom. Sukladno standardima ponude javnog prijevoza, stajalište bi trebalo imati uređenu okolnu površinu, nadstrešnicu prikladnu za zaštitu od vremenskih nepogoda te rasvjetu. Preporuča se uređenje površine namijenjene za postavljanje stalaka za bicikle „klamerica“ s nadstrešnicom. Slika 16.10. Željezničko stajalište Vidovec Izvor: Google maps Željeznički kolodvor Cerje Tužno Željeznični kolodvor Cerje Tužno predstavlja budući intermodalni terminal na predloženoj pilot liniji. Uz postojeće usluge koje kolodvor nudi: domaća putovanja HŽ Putničkog prijevoza, u krugu više od 200 metara ne nalazi se autobusno stajalište lokalnog autobusnog prijevoza. Postojeća opremljenost kolodvora ne zadovoljava minimalne uvjete standarda opremljenosti potrebne za uspostavu intermodalnosti.

Članak 3.

Prilaz kolodvoru nije omogućen pješačkim nogostupima i biciklističkim stazama te na kolodvorskoj površini ne postoje stalci za odlaganje bicikala. Međutim, preporuča se postavljanje „klamerica“. Parkirališne površine oko kolodvora kapacitetom zadovoljavaju postojeće potrebe, ali je potrebno njihovo dodatno uređenje, te prenamjena određenog broja postojećih u Park & Ride koncept. Preporuka je također da se kolodvorska zgrada, rekonstruira, te površine oko kolodvora krajobrazno urede. Slika 16.11. Željeznički kolodvor Cerja Tužno Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Željezničko stajalište Stažnjevec Željezničko stajalište Stažnjevec u prijedlogu uspostave pilot linije postaje potencijalno mjesto integracije. Postojeće autobusno stajalište udaljeno je više od 700 metara od željezničkog stajališta, te se preporuča njegovo premještanje, odnosno izgradnja novog na prihvatljiviju udaljenost do maksimalne udaljenosti 200 metara. Prilaz stajalištu nije osiguran pješačkim nogostupom i biciklističkom stazom. Sukladno standardima ponude javnog prijevoza, stajalište bi trebalo imati uređenu okolnu površinu, nadstrešnicu prikladnu za zaštitu od vremenskih nepogoda te rasvjetu. Preporuča se uređenje površine namijenjene za postavljanje stalaka za bicikle „klamerica“ s nadstrešnicom. Slika 16.12. Željezničko stajalište Stažnjevec Izvor: Google maps 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2125 Željeznički kolodvor Ivanec Željeznični kolodvor Ivanec predstavlja budući intermodalni terminal na predloženoj pilot liniji. Uz postojeće usluge koje kolodvor nudi: domaća putovanja HŽ Putničkog prijevoza, u krugu više od 200 metara ne nalazi se autobusno stajalište lokalnog autobusnog prijevoza. Postojeća opremljenost kolodvora zadovoljava minimalne uvjete standarda opremljenosti potrebne za uspostavu intermodalnosti.

Članak 3.

Prilaz kolodvoru nije omogućen pješačkim nogostupima i biciklističkim stazama te na kolodvorskoj površini postoje stalci za odlaganje bicikala. Međutim, preporuča se postavljanje „klamerica“. Parkirališne površine oko kolodvora kapacitetom zadovoljavaju postojeće potrebe, ali je potrebno njihovo dodatno uređenje, te prenamjena određenog broja postojećih u Park & Ride koncept. Preporuka je također da se kolodvorska zgrada, rekonstruira, a površine oko kolodvora krajobrazno urede. Slika 16.13. Željeznički kolodvor Ivanec Izvor: Google maps Željezničko stajalište Kuljevčica Željezničko stajalište Kuljevčica u prijedlogu uspostave pilot linije ostaje željezničko stajalište s obzirom da se ne predviđa integracija s autobusnom linijom. Prilaz stajalištu nije osiguran pješačkim nogostupom i biciklističkom stazom. Sukladno standardima ponude javnog prijevoza, stajalište bi trebalo imati uređenu okolnu površinu, nadstrešnicu prikladnu za zaštitu od vremenskih nepogoda te rasvjetu. Preporuča se uređenje površine namijenjene za postavljanje stalaka za bicikle „klamerica“ s nadstrešnicom. Slika 16.14. Željezničko stajalište Kuljevčica Izvor: Google maps Željeznički kolodvor Lepoglava Željeznični kolodvor Lepoglava predstavlja budući intermodalni terminal na predloženoj pilot liniji. Uz postojeće usluge koje kolodvor nudi: domaća putovanja HŽ Putničkog prijevoza, u krugu više od 200 metara ne nalazi se autobusno stajalište lokalnog autobusnog prijevoza. Postojeća opremljenost kolodvora zadovoljava minimalne uvjete standarda opremljenosti potrebne za uspostavu intermodalnosti.

Članak 3.

Prilaz kolodvoru omogućen je pješačkim nogostupima, bez mogućnosti prilaza označenim biciklističkim stazama. Na kolodvorskoj površini postoje stalci za odlaganje bicikala. Međutim, preporuča se postavljanje „klamerica“. Parkirališne površine oko kolodvora kapacitetom zadovoljavaju postojeće potrebe, ali je potrebno njihovo dodatno uređenje, te prenamjena određenog broja postojećih u Park & Ride koncept. Preporuka je također da se kolodvorska zgrada, rekonstruira, a površine oko kolodvora krajobrazno urede. Slika 16.15. Željeznički kolodvor Lepoglava Izvor: Google maps 16.9.2. Autobusna stajališta i kolodvori na pilot liniji Varaždin – Lepoglava - Trakošćan Kroz sljedeće poglavlje su nabrojana i analizirana autobusna stajališta i kolodvori na predloženoj pilot liniji Varaždin – Lepoglava – Trakošćan prema kriterijima Pravilnika o autobusnim stajalištima (NN 119/2007). Autobusni kolodvor Varaždin Slika 16.16. Autobusni kolodvor Varaždin Izvor: Google maps Tablica 16.3. Opremljenost autobusnog kolodvora Varaždin Izvor: Izradio autor temeljem podataka terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište željeznički kolodvor Varaždin Stranica 2126 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.

Članak 3.

Slika 16.17. Autobusno stajalište željeznički kolodvor Varaždin Izvor: Izradio autor tokom terenskog istraživanja Tablica 16.4. Opremljenost autobusnog stajališta željezničkog kolodvora Varaždin Izvor: Izradio autor temeljem podataka terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Lepoglava Slika 16.18. Autobusno stajalište Lepoglava Izvor: Google maps Tablica 16.5. Opremljenost autobusnog stajališta Lepoglava Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Muričevec Slika 16.19. Autobusno stajalište Muričevec smjer sjever Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.6. Opremljenost autobusnog stajališta Muričevec smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X 29. rujna 2017.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2127 Slika 16.20. Autobusno stajalište Muričevec smjer jug Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.7. Opremljenost autobusnog stajališta Muričevec smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Rinkovec Slika 16.21. Autobusno stajalište Rinkovec smjer sjever Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.8. Opremljenost autobusnog stajališta Rinkovec smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Slika 16.22. Autobusno stajalište Rinkovec smjer jug Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.9. Opremljenost autobusnog stajališta Rinkovec smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Stranica 2128 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.

Članak 3.

Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Benkovec Slika 16.23. Autobusno stajalište Benkovec smjer sjever Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.10. Opremljenost autobusnog stajališta Benkovec smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Slika 16.24. Autobusno stajalište Benkovec smjer jug Izvor: Izradio autor tokom terenskih istraživanja Tablica 16.11. Opremljenost autobusnog stajališta Benkovec smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Bednja Slika 16.25. Autobusno stajalište Bednja smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Tablica 16.12. Opremljenost autobusnog stajališta Bednja smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X 29. rujna 2017.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2129 Parking za automobile X Slika 16.26. Autobusno stajalište Bednja smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Tablica 16.13. Opremljenost autobusnog stajališta Bednja smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Pleš Slika 16.27. Autobusno stajalište Pleš smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Tablica 16.14. Opremljenost autobusnog stajališta Pleš smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Autobusno stajalište Trakošćan Slika 16.28. Autobusno stajalište Trakošćan smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Tablica 16.15. Opremljenost autobusnog stajališta Trakošćan smjer sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Stranica 2130 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.

Članak 3.

Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X Slika 16.29. Autobusno stajalište Trakošćan smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Tablica 16.16. Opremljenost autobusnog stajališta Trakošćan smjer jug Izvor: Izradio autor temeljem podataka s terenskog istraživanja Projektirani uvjeti autobusnih stajališta DA NE Vertikalna signalizacija X Horizontalna signalizacija X Ugibalište X Uvjeti uređenja autobusnih stajališta DA NE Nadstrešnica X Povezanost nogostupom X Povezanost biciklističkom stazom X Izvod iz voznog reda X Naziv stajališta X Kanta za otpatke X Parking za bicikle X Parking za automobile X 16.9.3. Opremljenost autobusnih stajališta pilot linije Varaždin – Lepoglava – Trakošćan Slika 16.30. Prosječna opremljenost autobusne infrastrukture na predloženoj pilot liniji Varaždin – Lepoglava – Trakošćan Izvor: Izradio autor na temelju podataka s terenskih istraživanja 16.9.4. Faze izgradnje potrebne infrastrukture Kroz sljedeće poglavlje će se detaljnije objasniti infrastrukturni zahvati potrebni za uspostavljanje Park&Ride, Bike&Ride terminala te njihova kombinacija u svrhu postizanja intermodalnosti i povećanje atraktivnosti javnog prijevoza na području Varaždinske županije. Kako bi implementacija spomenutih terminala bila što efikasnija na određenim dionicama bit će potrebna izgradnja nogostupa ili biciklističkih staza kako bi predviđeni terminali bili u skladu sa standardima opremljenosti intermodalnih terminala i mjesta intregracije. Uz navedenu analizu potrebne infrastrukture priloženi su i PROCIJENJENI troškovi konstrukcije i implementacije predloženih zahvata.

Članak 3.

Varaždin autobusni kolodvor – željeznički kolodvor U neposrednoj blizini željezničkog kolodvora u Varaždinu predlaže se prenamjena i uređenje dijela prostora ulaza na sam kolodvor u Bike&Ride terminal s kapacitetom za 40 bicikala u izvedbi dvoetažnog horizontalnog stalka za bicikle vidljivog na sljedećem prikazu (►Slika 16.31). 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2131 Slika 16.31. Primjer “Bikeport” izvedbe Park&Ride terminala Izvor: www.bikeparking.com Kako bi se postigla veća učinkovitost Bike&Ride terminala predlaže se povezivanje Varaždinskog autobusnog sa željezničkim kolodvorom čime bi se poboljšala povezanost navedena dva intermodalna terminala. U tu svrhu potrebna je izgradnja i uređenje biciklističke staze u Kolodovorskoj ulici, ulici Augusta Cesarca, Kapucinskom trgu i ulici Zrinskih i Frankopana sveukupne procjenjene dužine od 1.420 metara. Kako bi prijelaz s ulice Petra Preradovića na ulicu Augusta Cesarca bio moguć i adekvatno osiguran potreban je uređeni pješački prijelaz na počeku Ulice Petra Preradovića neposredno iznad raskrižja Kolodvorske ulice, ulice Augusta Cesarca i ulice Petra Preradovića. Navedena ruta je vidljiva na slici niže (►Slika 16.32). Zbog specifičnih omjera slike područja prikaz će biti uvršten kao prilog Master planu. Slika 16.32. Prikaz predloženih infrastrukturnih radova za uvođenje Bike&Ride terminala u Varaždin Izvor: Izradio autor U tablici (►Tablica 16.17) u nastavku daju se opći troškovi za postizanje minimalnih standarda opremljenosti intermodalnog terminala u Varaždinu temeljem predloženih zahvata.

Članak 3.

Tablica 16.17. Procjena troškova infrastrukturnih zahvata na području grada Varaždina za pilot liniju Varaždin Lepoglava – Trakošćan Izvor: Izradio autor Procjena Procjena Predloženi Procjena jedinične duljine infrastrukturni ukupnog cijene (m) / zahvati troška (kn) (kn) količina Pješački nogostup 600 0,0 0,0 (širine 1,5m) Biciklistička staza (širine 2,0 m, odvojena malim 750 1.414,2m 1.060.650,0 rubnjakom od nogostupa) Pješački prijelazi (2 4.700 1 4.700,0 rampe + zebra) Prilazna rampa za osobe s invaliditetom 2.985 0 0,00 (po m2) Parkiralište za bicikle (10 bicikala s 70.000 4 280.000,0 nadstrešnicom) Autobusno stajalište (komplet Već 175.000 0,00 s nadstrešnicom i postoji totemom) Uređenje parkirališnog prostora za osobna vozila Već 7.500 0,00 (jedinična cijena po postoji jednom parkirnom mjestu) UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK 1.345.350,00 Lepoglava željeznički kolodvor – autobusno stajalište Na području grada Lepoglave predlaže se uvođenje dva natkrivena Bike&Ride terminala neposredno pored željezničkog kolodvora i postojećeg autobusnog stajališta, sa 20 mjesta za parkiranje bicikala u izvedbi „Klamerice“ za obje lokacije. Zbog činjenice da se u neposrednoj blizini autobusnog stajališta Lepoglava već nalazi parkirališni prostor, potrebe za uvođenjem Park&Ride sustava nema, već se postojeća infrastruktura može iskoristiti u tu svrhu. Kako bi prijelaz s autobusne stanice do željezničkog kolodvora putnicima bio pristupačan predlaže se uređenje nogostupa i biciklističke trake uz Varaždinsku ulicu, ukupne procjenjene duljine od 1.140 metara. Pješački prijelaz u blizini željezničkog kolodvora Lepoglava nalazi na državnoj cesti te se predlaže uvođenje dodatne horizontalne i vertikalne signalizacije, kako bi se putnicima osigurao siguran pristup kolodvoru.

Članak 3.

Trasa i lokacije predloženih zahvata su vidljivi na prikazu niže (►Slika 16.33). Stranica 2132 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 16.33. Prikaz predloženih infrastrukturnih radova za uvođenje Bike&Ride terminala u Lepoglavi. Izvor: Izradio autor U tablici (►Tablica 16.18.) u nastavku daju se opći troškovi za postizanje minimalnih standarda opremljenosti intermodalnog terminala u Lepoglavi temeljem predloženih zahvata. Tablica 16.18. Procjena troškova infrastrukturnih zahvata na području grada Lepoglave za pilot liniju Varaždin Lepoglava – Trakošćan Izvor: Izradio autor Procjena Procjena Predloženi Procjena jedinične duljine infrastrukturni ukupnog cijene (m) / zahvati troška (kn) (kn) količina Pješački nogostup 600 1.136,00 681.600,00 (širine 1,5m) Biciklistička staza (širine 2,0 m, odvojena malim 750 1.136,00 852.000,00 rubnjakom od nogostupa) Pješački prijelazi (2 Već 4.700 0,00 rampe + zebra) postoji Prilazna rampa za osobe s invaliditetom 2.985 0 0,00 (po m2) Parkiralište za bicikle (10 bicikala s 70.000 4 280.000,00 nadstrešnicom) Autobusno stajalište (komplet Već 175.000 0,00 s nadstrešnicom i postoji totemom) Uređenje parkirališnog prostora za osobna vozila Već 7.500 0,00 (jedinična cijena po postoji jednom parkirnom mjestu) UKUPNI PROCIJENJENI TROŠAK 1.813.600,00 Trakošćan autobusno stajalište - završna točka pilot linije Varaždin – Lepoglava - Trakošćan Trakošćan kao predviđeno okretište predložene pilot linije Varaždin – Lepoglava – Trakošćan je u postojećem stanju opremljeno parkirališnim mjestima te u početnoj fazi uvodenja pilot linije nije potrebno razmatrati dodatnu lokaciju za Park&Ride terminal. Međutim u budućnosti se predlaže impementacija odvojenog parkirališta namjenjenog samo za potrebe stajališta Trakošćan kako bi se u potpunosti odvojio prostor parkirališta turističke namjene od Park&Ride terminala.

Ostali akti u ovom izdanju (88)