Odluka o donošenju Master plana za integrirani prijevoz putnika (projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske)

86. Temeljem članka 21. Statuta Međimurske županije («Službeni glasnik Međimurske županije» broj 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst, 8/13 i 6/14) i članka 62. Poslovnika Skupštine Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 26/10, 4/13, 6/13 - pročišćeni tekst i 6/14), Skupština Međimurske županije je na 2. sjednici, održanoj 28.09.2017. godine, donijela ODLUKU o donošenju Master plana za integrirani prijevoz putnika (Projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske)

Članak 1.

Članak 1. Skupština Međimurske županije donosi Master plan za integrirani prijevoz putnika kao osnovu za daljnji razvoj prijevoza putnika na području Međimurske županije, a sufinanciranog iz Operativnog Programa Promet 2007.-2013.
Članak 2. Za provedbu ove Odluke zadužuje se Upravni odjel za gospodarske djelatnosti u suradnji s tijelima i subjektima nadležnim za razvoj prometa.
Članak 3. Master plan za integrirani prijevoz putnika sastavni je dio ove Odluke i zajedno s Odlukom objavit će se u “Službenom glasniku Međimurske županije”. SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 340-01/17-03/15 URBROJ: 2109/1-02-17-02 Čakovec, 28. rujna 2017. Stranica 1974 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. PREDSJEDNIK Mladen Novak, dipl.ing., v.r. Projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske Master plan za integrirani prijevoz putnika 26/01/2017 NARUČITELJ VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Mobilita Evolva d.o.o. –za razvoj prometa i prometne infrastrukture, Zrinjevac 17, IZVRŠITELJ HR-10 000 Zagreb, Hrvatska; MCRIT,Sl. Salvador Espriu 83, 08005 Barcelona, Španjolska. VRSTA DO- KUMENT- Master plan za integrirani prijevoz putnika ACIJE VODITELJICA IZRADE dr. sc. Una Vidović, mag.ing.arch. STUDIJE dr. sc. Una Voditelj tima / Promet- Vidović, mag. ni planer ing.arch., CE Član stručnog tima - Dr. sc. Andreu Urbanist/Arhitekt Ulied Segui, dipl. Član stručnog tima – ing. građ. Građevinski inženjer Andreu Esquius l Član stručnog tima - Rafat, dipl. Stručnjak organizacije ing. građ. javnog prijevoza Efrain Larrea Član stručnog tima – Gomez, dipl. ing.

Članak 3.

Prometni inženjer građ. Oriol Biosca Član stručnog tima – Reig, dipl. ing. Prometni inženjer građ. Ključni eksperti dr. sc. Una Član stručnog tima – Vidović, Stručnjak za prometno mag.ing.arch., modeliranje CE Raquel López Član stručnog tima – Aceña, dipl. ing. Stručnjak za prometno građ. modeliranje Oliver Drümmer, dipl. Član stručnog tima – komercijalist / Ekonomist ekonomist Nils Hansen, Član stručnog tima – dipl. komercijal- Stručnjak za marketist / ekonomist ing Željko Koren, Član stručnog tima - dipl. ing. građ., Stručnjak za zaštitu CE, PMP okoliša Damjan Hatić, mag.ing.agr. Stručni tim Hrvoje Pandža, mag.ing. Stručni tim traff Ivan Šimunec, mag.ing. Stručni tim traff . Jelena Grižić, mag.math. Stručni tim Matija Habuš, univ.spec. Stručni tim transp. SUDJELOVALI U IZRADI Marin Dokoza, bacc. ing. Stručni tim MASTER traff . PLANA ZA Miljenko Stanković, dipl. Stručni tim INTEGRIRANI ing.građ. PRIJEVOZ Trpimir Gerstner, dipl.ing. PUTNIKA Stručni tim građ. Milena Anzulović, dipl.ing. Stručni tim građ. Željko Čučković, univ. Stručni tim bacc.inf. Nataša Agić, dipl.oec. Stručni tim Dubravka Kruljac, mag. Stručni tim oec. Mobilita Evolva d.o.o. DIREKTOR dr. sc. Una Vidović, mag.ing.arch., CE Sadržaj 1. Uvod 1 2. Ciljevi izrade Master plana 6 3. Opis metodologije izrade Master plana 7 3.1. Plan prikupljanja podataka 7 3.2. Analiza prometnih podataka 7 3.3. Prikupljanje prometnih podataka za prometni model 8 3.4. Revizija odabranog prometnog obuhvata 8 3.5. Analiza podataka i razvoj prometnog modela 9 3.6. Prometni model 9 4. Analiza relevantnih strategija i planova više i iste razine Europske unije i Republike Hrvatske za Master plan integriranog prijevoza putnika 11 4.1. Akcijski plan urbane mobilnosti 11 4.2. Smjernice urbane mobilnosti – Zajedno prema konkurentnoj i energetski učinkovitoj urbanoj mobilnosti 13 4.3. Bijela knjiga o prometu 14 4.4. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. 15 4.5. Operativni program promet 2007. -2013. 17 4.6. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 19 4.7. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske 1997. 20 4.8. Nacrt prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH za razdoblje do kraja 2020. godine 21 4.9. Strateški dokumenti Koprivničko-križevačke županije 24 4.10. Strateški dokumenti Međimurske županije 28 4.11. Strateški dokumenti Varaždinske županije 30 29. rujna 2017.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1975 5. Četverostupanjski prometni model prometnih tokova 35 5.1. Opći pregled prometnih modela 35 5.2. Softverski alat 36 5.3. Analiza prometne ponude 37 5.4. Cestovna mreža 37 5.5. Sustav javnog prijevoza 41 5.6. Podaci o prometnoj potražnji 42 5.7. Četverostupanjska metoda izrade prometnog modela 43 5.8. Analiza postojećeg prometnog stanja 51 5.9. Željeznička prometna potražnja 56 6. Analiza postojeće situacije 61 6.1. Cestovni promet 61 6.2. Promet u mirovanju 79 6.3. Biciklistički promet 83 6.4. Pješački promet 90 6.5. Autobusni prijevoz 94 6.6. Željeznički promet 105 6.7. Zračni promet 157 7. Analiza postavljenih hipoteza 160 7.1. Općenite hipoteze 160 7.2. Hipoteze za kvalitetu javni prijevoz 162 7.3. Hipoteze iz cestovnog prometa 163 7.4. Hipoteze o regionalnoj i lokalnoj pristupačnosti 166 7.5. Hipoteze o financiranju prometnog sektora 167 8. Ciljevi 168 8.1. Cilj 1.: Opći ciljevi 168 8.2. Cilj 2.: Unapređenje kvalitete sustava javnog prijevoza 169 8.3. Cilj 3.: Povećanje regionalne i lokalne pristupačnosti u putničkom prometu 170 8.4. Cilj 4.: Povećanje financijske održivosti Prometnog sustava 171 9. Mjere 178 9.1. Infrastrukturne mjere 178 9.2. Organizacijske mjere 199 9.3. Ostale mjere 215 9.4. Evaluacija tokova putnika i učinkovitosti linija javnog prijevoza 227 9.5. Evaluacija ušteda u vremenu 227 9.6. Prognoza troškova putovanja 236 9.7. Prioritetne mjere temeljene na višekriterijskoj analizi. 238 10. Scenariji prometnog razvoja 240 11. Plan provedbenih aktivnosti 241 11.1. Detaljni plan za daljnji razvoj mjera 241 11.2. Scenarij provedbene strategije uzimajući u obzir sve mjere 246 11.3. Preispitivanje/ažuriranje Plana 246 11.4. Scenarij provedbene strategije za razdoblje Master plana 249 12. Standardi ponude javnog prijevoza 251 12.1. Pristupačnost sustava javnog prijevoza 251 12.2. Dostupnost sustava javnog prijevoza 253 12.3. Pristup informacijama i planiranje putovanja 258 12.4. Opremljenost stajališta, kolodvora i intermodalnih terminala 268 12.5. Kvaliteta usluge javnog prijevoza 275 13. Mjesta integracije putničkog prijevoza, P&R parkirališta 276 13.1. Kategorizacija intermodalnih terminala 277 13.2. Međugradski terminali 277 13.3. Prigradski tranzitni centri 278 13.4. Točke promjene modova prijevoza (čvorovi) 278 13.5. Park and Ride (P&R) stajališta 278 13.6. Stajališta javnog prijevoza 279 14. Model upravljanja budućim sustavom IPP-a 280 14.1. Opći aspekti 280 14.2. Prijedlog novog modela integriranih tarifa 282 14.3. Europski primjeri sustava e-karte 295 14.4. Model prikupljanja i raspodjele prihoda 299 15. Komparativne analize prijevoznih modova 303 15.1. Opći aspekti 303 15.2. Analiza direktnih troškova 308 15.3. Analiza indirektnih troškova (vrijeme putovanja) 311 16. Organizacija pilot područja IPP-a na području Sjeverne regije 317 16.1. Organizacijska forma javnog prijevoza (JP) 317 16.2. Izrada integriranog (taktnog) voznog reda 318 16.3. Tehničke karakteristike i kapacitet voznih sredstava 318 16.4. Način organizacije prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola 323 16.5. Infrastrukturni zahvati 323 16.6. Način operativnog upravljanja i nadzora 325 16.7. Način informiranja korisnika prijevoza 327 16.8. Prijedlog pilot linija na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije 330 16.9. Varaždinska županija 332 16.10. Međimurska županija 356 16.11. Koprivničko – križevačka županija 375 17. Način i faze implementacije sustava zajedničke tarife i zajedničkih prijevoznih karata 390 17.1. Komparativna analiza tarifnih sustava u europskim regijama s tarifnim sustavima u sjevernoj Hrvatskoj 390 17.2. Portfelji karata 395 17.3. Prijedlog cijena za portfelj karata 397 17.4. Sustav raspodjele prihoda 405 17.5. Financijski efekti integriranog tarifnog sustava 407 17.6. Smjernice za uspostavu prijevozno –tarifne unije 408 17.7. Marketing plan 410 18. Prijedlog nove organizacije željezničkog sustava 412 Stranica 1976 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.

Članak 3.

18.1. Postojeće željezničke linije na području regije Sjever 412 18.2. Nova organizacija željezničkog prometa 419 18.3. Prijedlog organizacije autobusnih linija 431 18.4. Autobusni prijevoz 443 18.5. Druge transportne mogućnosti u područjima manje naseljenosti 445 19. Zaključak 465 20. Prilozi 468 Knjiga I. 1. UVOD Suvremeno društvo utemeljeno na humanim vrijednostima, koje svojim građanima pruža visoku kvalitetu života, zahtijeva suvremena, inovativna i održiva rješenja. Ako govorimo o prometu, kvaliteta prometnog sustava itekako se odražava na kvalitetu života svih građana. Zašto? Na ovo pitanje možemo dati jednostavan ili pak opsežan odgovor. Jednostavan odgovor bi mogao glasiti – transport je važan. Složeniji odgovor može se podijeliti u dva dijela, onaj o globalnoj važnosti transporta koji čini temelj suvremene trgovine, a time i cijele civilizacije, te onaj ekonomski koji govori da transport u svijetu čini oko 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda gotovo svake zemlje1. Ako gledamo malo detaljnije, suvremeni transport je osnova suvremene civilizacije jer omogućava globalno kretanje robe i ljudi što ga čini nezamjenjivim u suvremenoj trgovini, proizvodnji i gotovo svim poslovnim procesima. Ukratko, bez transporta nema suvremene civilizacije. Transport ima ključnu ulogu u gotovo svim aspektima ljudskog života, podjednako lokalno i globalno. U Europskoj uniji, slično kao u svijetu, transport stvara oko 5% ukupnog bruto domaćeg proizvoda te pruža posao za oko 10 milijuna ljudi2.

Članak 3.

Udio transportnih troškova u cijeni robe u Europskoj uniji čini 10 – 15%. Također, u Europskoj uniji svako kućanstvo u prosjeku troši 13,2% svog budžeta na vlastitu mobilnost, odnosno sva svoja putovanja. Važnost transportnog sustava može se ogledati i kroz činjenicu da svaki puta kada napustimo svoje dvorište ili ulaz zgrade u kojoj živimo koristimo prometni sustav, i to bez obzira pješačimo li, vozimo bicikl, putujemo javnim prijevozom ili koristimo osobni automobil. Suvremena prometna rješenja moraju se prije svega rukovoditi načelima održivosti u cilju izazova s kojima smo suočeni3. Građani i gospodarstvo u Varaždinskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji danas su izloženi velikom nizu izazova koje donosi postojeće društvo. Gospodarske promjene, promjene u sustavu rada i školovanja, te promjene u ostalom društvenom životu zahtijevaju suvremena rješenja. Ako društvo ne odgovori na izazove tih promjena, to negativno utječe na život i rad ljudi. 1 Rodrigue, J.P., The geography of transport systems, Third edition, Routhledge, New York, SAD, 2013. 2 EU Science hub, Joint research centre, European commission, 2016 – www.ec.europa.eu/jrc 3 White paper on transport 2011 – Roadmap to a single European transport area – towards a competative and resource-efficient transprot system, European Commission, 2011 Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija danas se suočavaju s trendom smanjenja stanovništva koji je uvelike uzrokovan iseljavanjem ljudi u inozemstvo i Grad Zagreb, te se isto tako suočava i s demografskim trendovima sve starijeg stanovništva. Također, broj putovanja automobilima je u porastu, dok održivi modovi, poput željezničkog i autobusnog prijevoza stagniraju ili opadaju.

Članak 3.

Prevladava i trend smanjenja usluga javnog prijevoza, stagnacija u duljini pješačkih i biciklističkih staza, a povećanje putovanja automobilima. Također, sve se više robe prevozi isključivo cestovnim prijevozom, a sve manje željeznicom. To sve dovodi do značajnog smanjenja održivosti prometnog sustava, smanjenja mogućnosti putovanja stanovništva, smanjenja mogućnosti prijevoza roba pa time i padom konkurentnosti poduzeća, sve većeg uništenja okoliša, veće potrošnje pogonske energije, te do smanjenja prometne sigurnosti, a time i sve većeg utjecaja na ljudsko zdravlje i sve veći gubitak ljudskih života. Sve navedeno u prethodnoj rečenici potvrđeno je istraživanjima koja su provedena i opisana u ovoj studiji. Europski strateški dokumenti, a i Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske, vrlo jasno obvezuju kako je cilj svih regija Europe i Hrvatske postići održivo društvo, a samim time i održivi promet. Ukratko, prometni sustav valja graditi i organizirati što više pješačenjem i vožnjom bicikla, korištenjem javnog prijevoza umjesto automobila, otpremanjem robe željeznicom i plovnim putovima, a manje cestom. To svakako ne znači da cestovni prijevoz treba zanemariti, već jednako kao i željeznicu osuvremeniti i adekvatno opremiti kako bi zajednički bili podloga suvremenom prijevozu robe i ljudi. Cilj je stvaranje integriranih i intermodalnih sustava prijevoza. Ako gledamo putnički prijevoz, pojedini modovi javnog prijevoza imaju svoje nedostatke, ali ako se kombiniraju, nedostaci se mogu poprilično minimizirati, a kombinirano djelovanje donosi sinergijske učinke koji višestruko povećavaju učinkovitost čitavog sustava. Tako govorimo o integriranom prijevozu putnika.

Članak 3.

Integrirani transport (prijevoz) jest pojam koji je mogao nastati od latinske riječi „integratus“ u značenju: sastavljen od dijelova koji tvore cjelinu, a čvrsto su povezani4. Integrirani prijevoz putnika (IPP), ponekad i Integrirani javni prijevoz putnika (IJPP) ili Integrirani prijevozni sustav (IPS), jest sustav lokalnog javnog prijevoza koji objedinjuje različite modove javnog prijevoza u jednu cjelinu na nekom području. Takav sustav koristi prednosti svih prijevoznih modova u sustavu, a suradnjom modova u velikoj mjeri poništava nedostatke pojedinog prijevoznog moda. On omogućuje stvaranje intermodalnih terminala, odnosno mjesta gdje se lako presjeda s jednog prijevoznog moda na drugi, usklađivanje voznih redova između različitih modova i korištenje jedinstvenih prijevoznih karata za sve vrste modova u sustavu5. Uz sve, to donosi niz ekonomskih prednosti kako za korisnike, tako i za prijevoznike te sudionike uključene u subvencioniranje javnog prijevoza. U sustavu integriranog prijevoza putnika korisnik može koristiti jednu jedinstvenu kartu za putovanje vlakom, tramvajem, autobusom i svim ostalim modovima prijevoza koji postoje u sustavu na određenom području. Vozni redovi svih modova prijevoza međusobno su dobro usklađeni, a također postoji veliki broj 4 Zelenika, R., Ekonomika prometne industrije, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010. 5 Klečina, A. et al., Mladi i mobilnost u Međimurju, Autonomni centar, Čakovec, 2015. 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1977 stajališta gdje je moguće između vlakova, autobusa, tramvaja i/ ili ostalih modova brzo i lako presjedati.

Članak 3.

Slično kao i kod prijevoza putnika, i kod prijevoza robe kombiniranje prometnih modova dovodi do veće učinkovitosti sustava i stvara sinergijske učinke. No, prijevoz robe održivim modovima nije uvijek moguć do svih točaka, pa se zbog toga pribjegava stvaranju interomodalnih sustava prijevoza tereta ili intermodalnom transportu. Pod pojmom intermodalni transport podrazumijeva se premještanje dobara u jednom i istom natovarenom (ukrcanom) sredstvu ili vozilu koje se uspješno može koristiti u više vrsta transporta (npr. kontejneri, prenosivi kamionski sanduci i sl.) bez posebnih manipulacija (samih) dobara pri promjeni vrste transporta (npr. s kamiona na vlak, s vlaka na brod i sl.)6. Kada sagledamo ovdje navedeno, nameće se zaključak o potrebi poduzimanja hitnih koraka u promjeni postojeće nepovoljne prometne situacije, a prvi korak na tom putu jest izrada upravo ovog strateškog Master plana. Njegov je cilj stvaranje strateške podloge za suvremene prometne projekte koji će građanima donijeti povećanje kvalitete života, a gospodarstvu povećanje konkurentnosti. Prilikom izrade ovog dokumenta izrađivač se jasno vodio naputcima danim u dokumentu „Tehnička specifikacija – OPIS POSLOVA“ koji je bio sastavni dio natječajne dokumentacije u procesu izbora izrađivača ove Studije. Metodologija Master plana usklađena je s „Tehničkom specifikacijom – OPIS POSLOVA“, odnosno s dijelom br. 3 „Opis poslova koje treba obaviti ponuditelj“ (u daljnjem tekstu Opis poslova) pa su prema tome određena istraživanja, analize i sve ostale radnje.

Članak 3.

Prije same izrade Master plana stvoren je izrađivački tim, te je uspostavljena jasna komunikacijska struktura između naručitelja, izrađivača i svih ostalih važnih dionika pri izradi ovog Master plana. Nakon toga napravljen je plan prikupljanja podataka, provedeno je prikupljanje istih, napravljena je njihova analiza, te se nakon nje pristupilo izradi četverostupanjskog prometnog modela analize prometnih tokova. Model je u stvari jasan prikaz postojećeg prometnog stanja, odnosno prometne potražnje i ponude. Krajnje jednostavno, on prikazuje tko, kada i gdje putuje, odnosno kada i gdje se prevozi roba. Ovaj model jasan je pokazatelj postojećeg stanja, te još važnije, predstavlja temelj za simulaciju svih budućih željenih stanja. Također, predstavlja i osnovu za stvaranje tablice ciljeva, te mjera koje valja poduzeti da bi se isti postigli. Na osnovi prometnog modela stvorena je analiza postojeće situacije. Uz to, putem prometnog modela analizirane su i hipoteze postavljene kroz radionice s dionicima. Nakon toga stvorena je grupa općih ciljeva, a za svaki cilj - grupe specifičnih ciljeva. Svim ciljevima pridruženi su setovi adekvatnih mjera s procjenom vrijednosti njihove provedbe. Iz svega toga su prema Opisu poslova razvijena tri (potencijalna) scenarija razvoja prometne situacije na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Prvi scenarij - „ne činiti ništa“- napravljen je na pretpostavci da će se „dopustiti“ razvoj prometa na postojeći način. On pretpostavlja uglavnom održavanje postojećih prometnica i ne uključuje razvoj novih prometnih usluga. Kroz njega se nastavlja trend rasta cestovnog prijevoza i stagnacije ili blagog pada ostalih modova, i stagnacije ili pada javnog putničkog 6 Zelenika, R., Ekonomika prometne industrije, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010.

Članak 3.

prijevoza. Ovaj scenarij uglavnom razrađuje sva pogoršanja koja će ovaj pristup donijeti. Drugi scenarij - „umjereni“ - donosi provedbu određenih mjera koje pridonose postepenom, no ipak sporom približavanju održivosti sustava, donosi određena unapređenja u prijevoznim uslugama i predviđa koje će koristi donijeti. Treći scenarij - „progresivni“ - donosi provedbu gotovo svih mjera koje se mogu poduzeti u vremenu trajanja provedbe Master plana i koje sve koristi ovaj scenarij može donijeti. On zahtijeva maksimalna moguća ulaganja, ali i donosi maksimalni mogući razvoj koji se onda i maksimalno odražava na povećanje kvalitete života građana. Scenarijske razrade nalaze su u Prilogu 1. U nastavku Master plana razrađeni su standardi ponude javnog prijevoza. Ovdje je napravljena kategorizacija naselja, te je predloženo kakvu minimalnu uslugu javnog prijevoza ta naselja moraju imati kako bi bila ostvarena uključenost istih u sustav javnog prijevoza. Standardi se odnose na vrstu usluge (vlak, autobus, javni prijevoz na poziv (on-demand service)7), vrijeme kada usluga mora započeti ovisno o tipu dana (radni dan, vikend), kada mora minimalno završiti, te koja je minimalna frekvencija usluge. Kada govorimo o frekvenciji, kroz Master plan se maksimalno koristila mogućnost da usluga javnog prijevoza bude u taktnom voznom redu. Takav vozni red ima polaske u pravilnim razmacima (npr. svakih 15, 30, 60 ili više minuta), lako je pamtljiv i donosi brojne ostale prednosti. Kada se isti koristi na linijama s međusobnim vezama, tada se te iste veze ponavljaju kroz čitav dan u jednakim razmacima (ponovno svakih 15, 30, 60 ili više minuta). Uz standarde usluge razrađeni su i standardi opremljenosti stajališta i kolodvora javnog prijevoza te njihova kategorizacija.

Članak 3.

Uz sve to izrađena je i osnovna karta i opisi gdje izrađivač predlaže lokacije intermodalnih terminala za prijevoz putnika8, P&R parkirališta9. Prije zaključka Master plana izvođač je u konzultacijama s naručiteljem odabrao jedan dio iz svake županije, te je na tom dijelu razradio pilot područje primjene IPP-a. Na tom je području odabrana jedna željeznička i nekoliko autobusnih linija te je napravljen prijedlog integracije prema mjestima integracije, a sve je dodatno prikazano shemama i tablicama. Za pilot liniju na području Varaždinske županije odabrano je područje Varaždin – Lepoglava – Trakošćan, za Međimursku županiju odabrano je pilot područje Čakovec – Mursko Središće – Toplice sv. Martin, te za Koprivničko-križevačku županiju odabrano je pilot područje Koprivnica – Virje – Ždala. Cilj je provođenje mjere integracije upravo na tom manjem području, te iz pilot linija istraživanjima ustanoviti dobre i loše aspekte provedbe, te na osnovu njih napraviti poboljšanja kako bi sustav što bolje funkcionirao jednom kada se uvede na čitavom području županija. Dakle, važno je naglasiti da je zadatak Master plana razvoja integriranog prijevoza putnika prvenstveno djelovati kroz poboljšanje organizacijskog koncepta javnoga prijevoza, te dati poticaj i utemeljenja 7 On-demand – oblik prijevoza putnika na zahtjev gdje se korisnik mora pribilježiti za korištenje usluge u željenom vremenu 8 Intermodalni terminali – terminali za putnički ili teretni prijevoz na kojima se obavlja promjena moda prijevoza (npr. a utobus -vlak ili kamion - vlak)

Članak 3.

9 P&R – Sustav parkirališta koji korisnici mogu koristiti pri promjeni moda prijevoza (osobno vozilo na javni prijevoz) Stranica 1978 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. projektima koji su u funkciji razvoja integriranog prijevoza putnika, prvenstveno kroz provedbu pilot projekata. Kroz radionice s naručiteljem i dionicima prepoznati su i ostali infrastrukturni projekti na istraživanom području koji su korišteni kao podloga. Navedeni projekti su neovisni te se njihova realizacija provodi neovisno o Master planu. Isti se nalaze u Prilogu 2. Provedbom Master plana trebala bi se povećati regionalna i lokalna dostupnost, te bi se trebao omogućiti ravnomjeran, ali i povećan razvitak svih dijelova Županija. Iako je naglasak stavljen na povećanje pristupačnosti funkcionalnim središtima regije, provedba ovog Master plana ipak bi trebala omogućiti značajno povećanje mobilnosti građana Županija u cijelosti. To će pak donijeti brži i bolji društveni i ekonomski razvitak cijelih Županija i znatno povećati kvalitetu života svih njenih građana, ali i svih onih koji Županije posjećuju zbog poslovnih, edukativnih ili turističkih motiva. 2. CILJEVI IZRADE MASTER PLANA Opći cilj Master plana je identificirati probleme i prilike za poboljšanje prometnog sustava te postaviti okvire mogućim rješenjima. Posebni ciljevi izrade Master plana su: • postizanje integriranog pristupa planiranju prometa na svim razinama - nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj, s time da se sve temelje na zajedničkoj metodologiji i utvrđuju jasan slijed planiranja počevši od NPS-a • izrada stručnih i strateških podloga neophodnih za uspostavu integriranog prijevoza putnika (IPP), zajedničke tarife i zajedničkih voznih karata na području Županija, • povezivanje javnim prijevozom svih gradova i općina unutar Županije, • povezivanja Županija sa susjednim županijama, posebice gradom Zagrebom i pograničnim regijama u susjednim državama Sloveniji i Mađarskoj, • uspostava javnog prijevoza (JP) za potrebe dnevnih migracija učenika osnovnih i srednjih škola, studenata te radnika, • povezivanje JP s najjednostavnijim oblicima mobilnosti kao što su vožnja biciklom i pješačenje, • uspostava integriranog pristupa prometnom planiranju u kojem do izražaja dolazi prednost sinergije svih prijevoznih modova • uspostava pristupa prometnom planiranju koje preferira prometne modove i prometna rješenja koja su ekološki prihvatljiva, energetski učinkovita, sigurna i zauzimaju što manje fizičkog prostora istovremeno pružajući zadovoljavajući prijevozni kapacitet • kreiranje alata za dokazivanje potreba za pojedinim projektima neovisno o njihovim izvorima financiranja • analiza predloženog razvoja IPP-a iz različitih perspektiva (organizacijskog, infrastrukturnog…)

Članak 3.

• planiranje prometnog sustava u skladu s potrebama ostalih socioekonomskih sektora (obrazovanje, zdravlje, kruti otpad, turizam, industrija, logistika itd.) • identificiranje neophodnih koraka za realizaciju predloženih mjera. 3. OPIS METODOLOGIJE IZRADE MASTER PLANA 3.1. Plan prikupljanja podataka Prikupljanje podataka opisano je kroz dokument “JASPERS Smjernice za ocjenjivanje (promet) - korištenje prometnog modela u prometnom planiranju i ocjene projekta, kolovoz 2014.“ kao jedan od ključnih preliminarnih koraka prema izradi prikladnog, korisnog i robusnog prometnog modela. Ova aktivnost ima presudnu važnost u kontekstu određivanja promatranog skupa i predloženih aktivnosti koje će proizaći iz provedenih analiza. Kvaliteta i rezultati procesa prikupljanja podataka će odrediti kvalitetu i pouzdanost razvoja prometnog modela. Cilj se stoga određuje kako bi se poduzele sve potrebne aktivnosti u svrhu prikupljanja potrebnih podataka koje odražavaju postojeću izvedbu mobilnosti područja Master plana, te potiču razradu prometnog modela na temelju programskih specifikacija. Tok metodologije, koji je potrebno pratiti u ovoj fazi, sažet je u tablici prikazanoj na slici (Slika 3.1) i pojedinačno objašnjen u smislu potrebnih aktivnosti. Slika 3.1. Plan prikupljanja podataka Izvor: Izradio autor 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1979 3.2. Analiza prometnih podataka Analiza prometnih podataka je napravljena korištenjem dviju metoda: • Analiza sekundarnih podataka - analiza postojećih podataka i prometnih podataka • Prikupljanje i analiziranje primarnih podataka - prikupljanje prometnih podataka za prometni model.

Članak 3.

Pri analizi postojećih podataka (sekundarnih), uzeto je u obzir: • Analiza planova i projektne dokumentacije – podrazumijeva prikupljanje podataka iz postojeće dokumentacije a potrebni podaci uključuju: namjenu prostora, podatke gospodarenja otpadom, podatke o školama i ustanovama, turističke destinacije i smještajne jedinice, industriju, bolnice, itd. • Prostorni plan grada i detaljni planovi uređenja - u okviru analize prostornog plana i detaljnih planova uređenja, prioritet je imala analiza poglavlja o prometu, te je izvršena analiza zona po namjeni. Na taj način su se mogli odrediti generatori prometa unutar prometnih zona. • Županijski prostorni plan - u okviru analize Županijskog plana uređenja, prioritet je imala analiza poglavlja o prometu, te je izvršena analiza zona po namjeni. Na taj način su se mogli odrediti generatori prometa unutar vanjskih prometnih zona. • Analiza postojećih prometno prostornih studija i projekata - analizom postojećih studija i projekata iz prometnog sektora Sjevernoj regiji koji su provedeni, u toku provedbe ili u planu, prikupljeni su podaci po prometnim zonama, eventualni podaci o brojanju prometa itd. Analiza planiranih projekata u idućem razdoblju postavlja temelj za određivanje budućih scenarija unutar simulacijskog modela, te određivanja i testiranja ciljeva i mjera. 3.3. Prikupljanje prometnih podataka za prometni model Za potrebe izrade osnovnog jednostavnog simulacijskog modela dodjele, izvršeno je prikupljanje svih postojećih podataka, kako bi se odredile prometne zone županije, te napravila osnovna izvorišno-ishodišna matrica (OD matrix)

Članak 3.

koja predstavlja model potražnje. Među obrađenim podacima su: • Broj kuća/zgrada • Kvadratura izgrađenih površina • Broj katova • Broj aktivnog stanovništva • Djelatnosti u županiji • Namjena površina. Za potrebe izrade modela ponude, digitalizirana je mreža prometnica, uključujući i predviđene projekte u obliku grafa koji će sadržavati atribute poput: • Propusne moći • Klasifikacije cesta • Javnog prijevoza • Dopuštene brzine • Smjerova, itd. 3.4. Revizija odabranog prometnog obuhvata Na osnovu prikupljenih podataka napravljena je revizija prometnog funkcionalnog područja i njegove korelacije s odabranim prostornim obuhvatom te se temeljem dobivenih saznanja identificirala ili revidirala komunicirajući s ključnim dionicima i kroz ocjenjivanje potrebe za uspostavljanjem partnerstva. Važne dionike je Izrađivač zajedno s Naručiteljem utvrdio poimenično po sljedećim grupama: javna tijela, tijela za prometno i prostorno planiranje, prijevoznici (javni i privatni), nevladine organizacije i udruge civilnog društva povezane s transportom, ekologijom, održivim razvojem i sl., politička tijela i gospodarstvenici. Svi važni dionici su bili uključeni u svim fazama izrade Master plana IPP i to putem sastanaka, radionica, fokus grupa i sl. Rezultati koji su iz ovog procesa proizašli su: • analiza dionika (steakholder analysis). • određivanje poveznice Studije s relevantnim strategijama • prikupljanje podataka za utvrđivanje mjera i ciljeva. Tijekom pripremne faze, prvi uvodni sastanci održali su se kako bi se dogovorilo oko sljedećih pitanja:

Članak 3.

• Dogovor u vezi konačnih ciljeva • Dogovor o očekivanim rezultatima • Dogovor o konačnoj metodologiji • Dogovor o trajanju izvođenja i srodnih djelatnosti • Odluke o nužnim ulaznim podacima za fazu prikupljanja podataka • Upoznavanje i komunikacija s glavnim dionicima • Dodatni tehničko-upravni dogovori. 3.5. Analiza podataka i razvoj prometnog modela Određivanje opsega prometnog modela je prvi korak na koji treba paziti u razvoju svakog prometnog modela, kako bi se postavili temelji za adekvatno grupiranje prikupljenih podataka. Time se postavljanje opsega prometnog modela može smatrati preliminarnom aktivnošću planiranja potrebnih aktivnosti prema specifičnim parametrima prometa i mobilnosti područja obuhvata i izboru odgovarajućeg prometnog modela. Uzimajući u obzir prethodno sažete karakteristike Sjeverne regije u smislu mobilnosti, postojećih prometnih mreža i ciljeva Studije, najprikladniji model za implementaciju je model prometne potražnje. 3.6. Prometni model Po završetku prikupljanja podatka, i to uspješne provedbe kampanje anketiranja o mobilnosti u Sjevernoj regiji, terenskih istraživanja i brojanja prometa te stvaranja kompletnog inventara podataka, prikupljeni su svi potrebni podaci za razvoj i izradu prometnog modela Studije. Prometni model je središnji i najvažniji dio projekta zato što služi kao alat za stvaranje različitih scenarija ispitivanja prometnog razvoja, prikazivanja eventualnih promjena i analiziranja različitih aspekata transporta. Cilj faze „Prometni model“ je uspješno planiranje, razvoj, izrada, kalibracija, namještanje i fino ugađanje prometnog modela kako bi vjerodostojno i pouzdano prikazivao ponašanje transporta unutar područja istraživanja. U pogledu ovog cilja, definiranje modela, izbor programskog rješenja i tehničkih procedura je ključan za postizanje zacrtanih ciljeva.

Članak 3.

Stranica 1980 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. 4. ANALIZA RELEVANTNIH STRATEGIJA I PLANOVA VIŠE I ISTE RAZINE EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE ZA MASTER PLAN INTEGRIRANOG PRIJEVOZA PUTNIKA 4.1. Akcijski plan urbane mobilnosti U „Akcijskom planu urbane mobilnosti“ navedene su sljedeće mjere za poboljšanje urbane mobilnosti: • S ciljem promoviranja politike integracije predlaže se ubrzavanje izrade planova održive mobilnosti, čime bi se stvorila početna točka za sveobuhvatne promjene potrebne u mnogim europskim gradovima za poboljšanje učinka njihovih transportnih sustava. Isto tako jedna od predloženih akcija je podići svijest o mogućem korištenju Europskih strukturalnih i kohezijskih fondova i Europske investicijske banke. Stvaranjem održivog urbanog transporta potpomaže se stvaranje zdrave okoline, čime se utječe na smanjenje pojave bolesti kao što su respiratorne bolesti, kardiovaskularne bolesti, te prevenciju nastanka ozljeda u prometu. • Jedan od ciljeva ovog dokumenta je prebaciti fokus na korisnike na način da se pokrene dijalog među dionicima, uključujući prijevozne operatere, vlast, zaposlenike i korisničke skupine kako bi se definirale najbolje mjere za jačanje prava putnika u javnom gradskom prijevozu. Isto tako cilj je poboljšati pristupačnost za osobe s invaliditetom, tako da se postojeća infrastruktura prilagodi potrebama osoba sa smanjenom mogućnošću kretanja. Još jedna od mogućnosti je poboljšanje putnih informacija za korisnike javnog prijevoza, pogotovo osoba s invaliditetom, kako bi se stvorila mreža putničkih informacija na razini gradova, regija, država, te na razini cijele Europske unije. Radi boljeg shvaćanja pravila pristupa zelenim zonama na području cijele Europske unije, želi se pokrenuti studija kojom bi se istraživala lakša razmjena dobre prakse. Europska komisija predlaže pokretanje kampanja podržavanja i nagrađivanja uspješnih adaptacija sustava održive urbane mobilnosti kojom bi se dodatno potaknula primjena načela održive mobilnosti, te se ostvarili ciljevi propisani ovim dokumentom. Kao dodatna mjera predlaže se edukacija privatnih korisnika o energetski učinkovitoj vožnji, koja se trenutno provodi samo u sklopu edukacije profesionalnih vozača.

Članak 3.

• Unutar ovog dokumenta kao cilj navodi se promoviranje ekološki prihvatljivog urbanog transporta. Europska komisija, s ciljem ostvarenja gore navedenog cilja namjerava podržati razvoj i implementaciju projekata za vozila s nižom i nultom stopom emisije štetnih plinova, te bi se na taj način umanjila ovisnost o fosilnim gorivima. Isto tako namjerava se nastaviti s razvitkom internetski baziranog vodiča za čista i energetski učinkovita vozila, uključujući pregled tržišta, zakonodavne programe i programe podrške. S ciljem promoviranja ekološki prihvatljivog urbanog transporta planira se pokretanje studije urbanih aspekata internalizacije vanjskih troškova. Studijom će se utvrditi djelotvornost i učinkovitost različitih rješenja plaćanja prijevozne usluge, problem javnog prihvaćanja, društvene posljedice, povrat troškova, dostupnost ITS alata, te kako urbane politike naplate prijevozne usluge te politike korištenja zelenih zona mogu biti učinkovito usklađene.Istotakojednaodmjerajepojednostavljivanje razmjene informacija o urbanim politikama naplate prijevoznih usluga između stručnjaka i donositelja odluka, kako bi se olakšala internalizacija vanjskih troškova. • Kao još jedan od ključnih ciljeva smatra se jačanje financiranja iz razvojnih fondova. Cilj je optimizirati postojeće izvore i načine financiranja projekata povezanih s urbanim prijevozom. Osim toga, Europska komisija će nastaviti s financiranjem projekata, te će istražiti potrebe budućih načina financiranja projekata urbane mobilnosti.

Članak 3.

• Važan cilj Akcijskog plana urbane mobilnosti jest dijeljenje iskustva i znanja prikupljenog razvojem i implementacijom projekata. Kako bi se otklonio problem nedostatka statističkih podataka, te općenito podataka potrebnih za izradu projekata urbane mobilnosti, Europska komisija će pokrenuti studiju poboljšanja prikupljanja podataka za urbani prijevoz i mobilnost. S ciljem dijeljenja iskustva i znanja jedna od mjera poboljšanja razmjene jest uspostavljanje opservatorija za urbanu mobilnost, u obliku virtualne platforme za razmjenu informacija, statističkih i drugih podataka, praćenje razvoja, te jednostavniju razmjenu metoda dobre prakse. Bitna komponenta za ostvarenje gore navedenog cilja je pospješiti međunarodni dijalog i razmjenu informacija koristeći postojeće platforme te mehanizme financiranja. • Kao važan cilj ovog dokumenta navodi se optimizacija urbane mobilnosti boljim iskorištavanjem postojeće infrastrukture i tehnologije. Jedna od dvije navedene mjere je optimizacija urbanog prijevoza tereta poboljšanjem veza između transporta tereta na velike, međugradske i gradske udaljenosti, s ciljem osiguranja efikasnog transporta tereta. Osim toga fokus će biti na boljoj koordinaciji teretnog prijevoza s lokalnim politikama i planovima, te kako bolje upravljati i nadzirati prijevozne tokove. Primjena ITS aplikacija može utjecati na optimizaciju urbane mobilnosti korištenjem sustava upravljanja prometom (putnih informacija, regulacijom pristupa, upravljanjem potražnjom, sustava elektroničke naplate, i dr.).

Članak 3.

Master planom integriranog prijevoza putnika potiče se primjena mjera za poboljšanje urbane mobilnosti. Trenutno na području Sjeverne regije nisu definirane mjere promoviranja politike integracije modova prijevoza, jer dosad nije utvrđena potreba za integracijom javnog prijevoza Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, te isto tako sustav javnog prijevoza nije optimalno razvijen. Kao bitna stavka prometnog razvoja navedenih županija bitno je promovirati ekološki prihvatljiv urbani transport koji koristi alternativne oblike prijevoza s niskom stopom emisije štetnih plinova, prema primjeru iz Grada Koprivnice. Isto tako potrebno je pospješiti kvalitetu prijevozne usluge na području navedenih županija. 4.2. Smjernice urbane mobilnosti – Zajedno prema konkurentnoj i energetski učinkovitoj urbanoj mobilnosti U dokumentu „Smjernice urbane mobilnosti – Zajedno prema konkurentnoj i energetski učinkovitoj urbanoj mobilnosti“ navode se sljedeće mjere i ciljevi: • S ciljem transformacije urbane mobilnosti, potrebno je koordinirano djelovanje svih donositelja odluka i 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1981 svih nadležnih tijela. To uključuje zajednički napor Europske komisije, država članica Europske unije i ostalih nadležnih tijela kako bi se stvorila podloga za stvaranje održive urbane mobilnosti. • Jedan od ciljeva je pripomoći stvaranju održive urbane mobilnosti razmatranjem sljedećih mjera: o Provesti temeljitu procjenu trenutnog stanja i budućeg učinka urbane mobilnosti, o Osigurati koordinirano djelovanje i podršku na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kako bi se pripomoglo razvoju urbane mobilnosti, o Osigurati razvoj i implementaciju planova održive urbane mobilnosti, te osigurati njihovu integraciju u urbanu strategiju šireg područja ili druge razvojne strategije, o Pregledati postojeće tehničke, političke, pravne, financijske i druge alate koji stoje na raspolaganju lokalnim vlastima, te izmijeniti iste po potrebi, o Izbjegavati raščlanjenost u pristupu kako bi se osigurao kontinuitet i kompatibilnost mjera urbane mobilnosti i zaštitilo funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Članak 3.

• Kao mjera u ostvarenju konkurentnog i energetski učinkovitog sustava urbane mobilnosti navodi se koordinirani razvoj inteligentnih transportnih sustava u gradovima, te je potrebno razmotriti: o Korištenje propisanih smjernica u implementaciji ITS aplikacija u gradskim konurbacijama, o Razvijanje sučelja za bolju kooperaciju gradskih i prigradskih transportnih mreža, o Postavljanje interoperabilnih intermodalnih baza podataka za prikupljanje informacija o urbanoj mobilnosti. • S ciljem poboljšanja sigurnosti u gradovima potrebno je razmotriti: o Uklapanje aspekata sigurnosti na cestama u Planove održive urbane mobilnosti (povećati sigurnost gradske infrastrukture pogotovo za najranjivije korisnike prometnog sustava, koristiti moderne tehnologije za povećanje gradske cestovne sigurnosti, provoditi prometne zakone, te educirati o sigurnosti na cestama), o Osiguranje infrastrukture za prikupljanje podataka o indikatorima sigurnosti kako bi se lokalne vlasti potaknule na korištenje tih podataka za lokalnu analizu i planiranje sigurnosti cesta. • Ključan aspekt ovog dokumenta je jačanje podrške unutar Europske unije, te su stoga predložene sljedeće mjere: o Stvaranje opservatorija za urbanu mobilnost kako bi se olakšala razmjena informacija i iskustava iz prakse, prikazivanje najboljih slučaja iz prakse, podupiranje kooperacije među državama članicama Europske unije, o Fokusiranje razvoja i inovativnosti na otkrivanje rješenja za izazove urbane mobilnosti, o Pružanje željene financijske podrške iz Europskih strukturalnih i investicijskih fondova, o Podržavanje međunarodne kooperacije kroz konferencije i slična okupljanja za održivi razvoj.

Članak 3.

Poticanje razvoja inteligentnih transportnih sustava u prometu jedan je od ključnih aspekata razvoja urbane mobilnosti, te je od ključne važnosti poticati koordinirani razvoj inteligentnih transportnih sustava i koordinirani razvoj javnog i privatnog sektora kako bi se u sjevernoj regiji razvila optimalna usluga za putnike u javnom prijevozu. Ovakav pristup potaknuo bi razvoj Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije te omogućio jačanje konkurentnosti i energetske učinkovitosti urbane mobilnosti. 4.3. Bijela knjiga o prometu U „Bijeloj knjizi“ predložen je niz smjernica za stvaranje konkurentnog i energetski učinkovitijeg prometnog sustava: • Rast prometa i održavanje mobilnosti uz smanjenje emisije štetnih plinova za 60% jedno je od ključnih poglavlja „Bijele knjige“. Naime, potrebno je naglasiti važnost smanjenja uporabe dizelskih goriva za pogon vozila javnog prijevoza i time potaknuti upotrebu vozila sa smanjenom emisijom štetnih plinova, ondje gdje je isplativo. • „Bijela knjiga“ pruža smjernice za povećanje efikasnosti mreže gradskog prijevoza korištenjem novih tehnologija kao što su inteligentni transportni sustavi u području cestovnog prometa i javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti. Strateški dokument mora zagovarati stvaranje intermodalnih platformi za putnike, koje će se bazirati na upotrebi novih tehnologija i pružati nove usluge (usklađenost voznih redova prijevoznika, zajednički sustav tarifa, zajednička prijevozna karta, elektronička rezervacija prijevoznih karata, integrirani sustav plaćanja prijevoznih karata, itd.).

Članak 3.

• U pogledu održivog urbanog prijevoza i svakodnevne migracije putnika „Bijela knjiga“ veliku pozornost daje tranziciji s konvencionalnih vozila na vozila sa smanjenom emisijom štetnih plinova. Osim na smanjenje onečišćenja smjernice se odnose i na upotrebu inteligentnih transportnih sustava, čime se utječe na efektivnost cestovnog prometnog sustava (smanjenje zagušenja prometnog toka) a time i na smanjenje buke u gradovima. Smanjenje buke u gradovima može se ostvariti primjenom alternativnih vrsta goriva (karakteristična umanjenost buke prilikom rada motora takvih vozila). • Bitna smjernica „Bijele knjige“ je stvaranje navike održivog razvoja i integrirane gradske mobilnosti. Smjernice uključuju promoviranje alternativnih oblika prijevoza i korištenje inteligentnih transportnih sustava sa svrhom smanjenja potrošnje goriva. S ciljem stvaranja konkurentnog i energetski učinkovitijeg prometnog sustava bitno je potaknuti rast prometa uz održavanje mobilnosti i osigurati smanjenje emisije štetnih plinova u sjevernoj regiji i njenim većim gradovima. Cilj je povećati efikasnost postojeće mreže javnog prijevoza optimizacijom postojećih linija i uvođenjem novih linija javnog prijevoza. Ključne smjernice definiraju smanjenje onečišćenja iz pokretnih izvora promoviranjem alternativnih oblika prijevoza za svakodnevne migracije putnika, te promoviranjem upotrebe alternativnih oblika pogonskih goriva. Stranica 1982 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. 4.4. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020.

Članak 3.

U dokumentu „Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ propisani su investicijski prioriteti za ostvarenje cilja Promicanja održivog transporta i eliminacije uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama. Mjere za ostvarenje tog cilja su: • Razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (uključujući one s niskom razinom buke), i prometni sustavi s niskim emisijama CO2, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, intermodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti - Bijela knjiga o prometu utvrdila je da potpora kohezijske politike treba biti usredotočena na održive oblike prometa – sa 60-postotnim smanjenjem stakleničkih plinova koje je potrebno ostvariti u prometnom sektoru do 2050. Sa sadašnjom infrastrukturom, veze ne mogu u dovoljnoj mjeri podnijeti maksimalne tokove i osigurati odgovarajući pristup uslugama. U Prijedlogu Europske komisije za pripremu i prioritete programskih dokumenata napomenuto je da prometni pravci u sklopu hrvatskih aglomeracija ne omogućavaju dovoljnu mobilnost. • Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke - Prijedlog Europske komisije za pripremu i prioritete programskih dokumenata preporučuje da kod razvoja uravnotežene prometne mreže u Hrvatskoj prioritet treba imati željeznički sektor. Posebni utvrđeni izazovi uključuju olakšavanje prelaska s cestovnog teretnog prometa na željeznički, modernizaciju postojećih željezničkih koridora i osiguravanje interoperabilnosti te razvoj intermodalnog prometnog sustava koji dobro funkcionira, ulaganjem u intermodalne i interoperabilne koridore i čvorove, posebno u željezničkom sektoru.

Članak 3.

Ovo je u skladu s Bijelom knjigom o prometu čiji je ključni cilj izmjena modaliteta s cestovnog na željeznički teretni promet. Opće loše stanje željezničke infrastrukture i voznog parka stvorilo je trend zbog kojega sektor trpi kontinuirano opadanje udjela modalne podjele. • Drugi ključni investicijski prioritet je Poboljšavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih čvorišta s infrastrukturom TEN–T–a, uključujući intermodalna čvorišta. Mjera za ostvarenje ovog investicijskog cilja je: • Povećanje sigurnosti cestovnog prometa na dionicama s velikim volumenom mješovitog prometa - Povećanje razine sigurnosti cestovnog prometa kroz suradnju s građanskim udrugama; izmjene zakona i propisa; uspostava novih tijela koja će se baviti samo sigurnošću cestovnog prometa; znanstveni radovi i istraživanja; edukativne i promotivne kampanje putem medija. Ovaj će se specifični cilj usmjeriti na „čvrste“ mjere – poboljšanje infrastrukture, budući da se analizom crnih točaka identificirala značajna potreba za takvim poboljšanjima. Rekonstrukcija i zaobilaženje tih crnih točaka pomoći će sigurnosti prometa na cestama, učiniti ceste tolerantnijim prema vozačkim pogreškama, poboljšat će se svijest o situaciji i smanjit će se vjerojatnost sudara. • Sljedeći ključni investicijski prioritet je razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (uključujući one s niskom razinom buke), i prometni sustavi sa niskim emisijama CO2, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, intermodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti. Gore navedeni ključni investicijski prioritet namjerava se ostvariti sljedećim mjerama:

Članak 3.

o Povećati broj prevezenih putnika u gradskom javnom prijevozu - Provedba ovog specifičnog cilja rezultirat će poboljšanim gradskim javnim prometom, posebno održivim nisko ugljičnim mogućnostima. Rezultati koje se želi postići u okviru ovog posebnog cilja uglavnom će se usmjeriti na središnju Hrvatsku:  povećani kapacitet i korištenje gradskog javnog prijevoza i promicanje promjene oblika prijevoza  uklanjanje uskih grla koja sprečavaju razvoj i funkcioniranje sustava gradskog javnog prijevoza  povećanje upotrebe načina nulte razine emisije u gradskim i prigradskim područjima. Cilj je postavljen kako bi se postiglo 5% smanjenja upotrebe udjela osobnih automobila u modalnoj podjeli putničkog prijevoza u korist javnog prijevoza, ali je procijenjen i služi kao cilj politike. • Zadnji navedeni ključni investicijski prioritet za prioritetnu os Povezanost i mobilnost je razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke. Mjera za ostvarenje navedenog ključnog investicijskog prioriteta je: o Povećanje korištenja i važnosti željezničke mreže - Svrha ovog cilja je poboljšati i nadograditi željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj, čime bi se potaklo da željeznica preuzme značajno veći udio prometa u odnosu na ceste, kao održivije/ niskougljične opcije, povećanjem kapaciteta i usluga regionalne željezničke infrastrukture i TEN–T željezničke infrastrukture. Većinu napora vezano za prijevoz putnika mora se uložiti u zaustavljanje negativnog trenda smanjenja korištenja željeznica tako što će se pružiti bolja usluga i bolja povezanost s drugim oblicima prijevoza putnika.

Članak 3.

Bitna stavka ovog dokumenta je podupiranje intermodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora razvojem TEN-T mreže, s ciljem poticanja razvoja željeznice u Hrvatskoj, te posebno Sjevernoj regiji. Isto tako bitno je utjecati na razvoj i unapređenje prometnog sustava i rješenja prihvatljivih za okoliš. Naglasak dokumenta je na poboljšanju intermodalnosti i integracije različitih modova prometa (željeznica, cestovni promet, biciklizam, itd). Poboljšanje mreže TEN-T i pristupa mreži TEN-T prilika je za Sjevernu regiju da se iskoristi potencijal razvoja gospodarstva i omogući konkurentnost gospodarskim subjektima u širem europskom okviru kao i povećano korištenje intermodalnih rješenja. Isto tako potrebno je prilagoditi linije javnog prijevoza i uvesti nove linije, te povećati vozni park, čime bi se utjecalo na stanje održive mobilnosti. 4.5. Operativni program promet 2007. -2013. U dokumentu Operativni program promet 2007. -2013. propisani su ciljevi u obliku prioritetnih osi, za razvoj modernih 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1983 prometnih mreža i povećanje dostupnosti regija, poticanje bolje integracije hrvatskih prometnih mreža unutar europske prometne mreže i to, poboljšanjem prometne infrastrukture u željezničkom i riječnom sektoru kroz razvoj prometnih mreža na TEN-T koridorima te kroz poboljšanje regionalnih veza. Prioritetne osi su sljedeće: • Modernizacija željezničke infrastrukture i priprema projekata u sektoru prometa o Ciljevi prioritetne osi su, postupno razviti i nadograditi hrvatsku TEN-T željezničku mrežu s ciljem boljeg obuhvaćanja i učinkovitijeg povezivanja države s europskim prometnim mrežama, uz istovremeno usklađivanje tehničkih standarda i standarda operabilnosti s onima Europske unije. Drugi cilj je započeti nadogradnju regionalne i prigradske željezničke mreže koja će također biti usklađena sa standardima Europske unije, te kao posljednji cilj ove prioritetne osi osigurati pripremu projekata u svim sektorima prometa, osim sektora unutarnjih plovnih putova za sljedeće programsko razdoblje.

Članak 3.

• Tehnička pomoć o Cilj je osigurati potpuno, efikasno i učinkovito korištenje sredstava dodijeljenih OPP-u (operativnom programu prometa) u skladu s relevantnim pravilima i postupcima. Time se općenito podrazumijeva jačanje sustava provedbe OPP-a, poboljšanje administrativne sposobnosti ustanova koje sudjeluju u procesu upravljanja operativnim programom, povećavanje razine znanja i institucionalnih kapaciteta potencijalnih korisnika programa, osiguravanje strateške osnove za razvoj sektora prometa. • Razvoj cesta i zračne luke o Cilj prioritetne osi je razvoj i nadogradnja infrastrukture Hrvatske u cestovnom i zračnom prometnom sektoru. Fokusira se na poboljšanje povezanosti s ostalim članicama EU, osiguranjem kompatibilnosti i pune integracije Hrvatske u Europske cestovne mreže i u područja Schengenske suradnje. U oba sektora naglasak će biti stavljen na poboljšanje mogućnosti povezivanja različitih vidova prometa i time na budući razvoj multimodalnog povezivanja prometnih sadržaja za putnike i teret tj. poboljšanje cestovnih veza do lučke infrastrukture. S ciljem razvoja Sjeverne regije bitno je potaknuti razvoj željeznice kako bi se poboljšala važnost i konkurentnost regije na željezničkoj mreži Hrvatske i Europe poboljšanjem koridora TEN-T mreže. Osim željeznice bitna stavka razvoja Sjeverne regije je razvoj i nadogradnja cestovne infrastrukture, s mogućnošću povezivanja različitih modova prijevoza stvaranjem intermodalnosti, čime će se pozitivno utjecati na razvoj urbane mobilnosti.

Članak 3.

4.6. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske U dokumentu Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske donesen je niz mjera za poboljšanje prometnog sustava Republike Hrvatske. Te mjere su sljedeće: • Unapređenje prometne povezanosti i koordinacija sa susjednim zemljama o Eliminiranje uskih grla na granicama – potrebno je uspostaviti ispravne mehanizme koordinacije sa susjednim zemljama jer će rješavanje ovih problema ojačati ulogu Hrvatske kao tranzitne zemlje u pogledu međunarodne mobilnosti, posebno u odnosu na prijevoz roba s pozitivnim učinkom na gospodarstvo. • Unapređenje pristupačnosti u putničkom prometu na velike udaljenosti unutar Republike Hrvatske o Unapređenje pristupačnosti u putničkom prometu na velike udaljenosti – Središnja Hrvatska (Zagreb) – važno je povećati pristupačnost funkcionalnoj regiji za putnički promet na velike udaljenosti, s posebnim fokusom na grad Zagreb naročito na njegov sustav javnog prijevoza – cestom ili željeznicom. • Unapređenje regionalne povezanosti u putničkom prometu jačanjem teritorijalne kohezije o Unapređenje regionalne povezanosti na kopnu – omogućiti primjerenu regionalnu povezanost kako bi se potaknulo gospodarstvo i olakšalo stvaranje novih radnih mjesta. Važno je optimizirati operativne sheme javnog prijevoza, povećati učinkovitost, te fizičku, operativnu i organizacijsku integraciju svih vidova prometa. • Unapređenje prometnog sustava u smislu organizacije i operativnog ustrojstva, s ciljem osiguranja efikasnosti i održivosti samog sustava o Prilagodba zakonodavstva, procedura i standarda s europskim zahtjevima i svjetskom najboljom praksom – utvrditi jedinstvene zahtjeve u pogledu infrastrukture utvrđujući jasne standarde kojima će udovoljavati infrastruktura transeuropske prometne mreže.