GLASNIK

Arhiva › 2013. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Pribislavec · 24. prosinca 2013. · KLASA 021-05/13-01/ · URBROJ 2109/26-13-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja „Područja 1“ u Pribislavcu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2821

27. Na temelju članka 100., stavka 7., Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 16. Statuta Općine Pribislavec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 09/13.) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja „Područja 1“ u Pribislavcu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/12.), Općinsko vijeće Općine Pribislavec, na svojoj 5. sjednici održanoj 14.12.2013. godine, donijelo je: ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja „Područja 1“ u Pribislavcu Stranica 2822 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013. I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Detaljnog plana uređenja „Područja 1“ u Pribislavcu (u daljnjem tekstu: Odluka) donosi se Detaljni plan uređenja „Područja 1“ u Pribislavcu (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU-1).
(2) Detaljni plan uređenja izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Područje obuhvata DPU je površine cca 31,83 ha, a odnosi se na dio naselja Pribislavec, zapadno od planirane državne ceste D 209, sjeverno od županijske ceste ŽC 2018 Čakovec – Pribislavec i južno do lokalne ceste LC 20023 Čakovec – Pribislavec.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja površina, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, mjere zaštite kulturnih dobara, mjere sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU: I. Obrazloženje DPU 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno – planska rješenja III. Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi DPU IV. Odluka o izradi DPU, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN BR. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) V. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN BR. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i /ili osjetljivih cjelina 6. Uvjeti i način gradnje građevina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9 Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
(4) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000 0.1 SITUACIJA – POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UCRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA MREŽA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u predviđenu svrhu, određenu UPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje osnovne građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2823 - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m.

Članak 4.

- Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Članak 4.

- Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina (SS) je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena građevina (PU) je građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna građevina (D) je vrsta poluugrađene građevine koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Građevni kompleks (K) je građevina s većim brojem zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički povezanih građevina. - Višestambena građevina (VS) je građevni kompleks u kojem su sve ili pretežiti broj zasebnih jedinica stambene namjene. - Mješoviti način gradnje (MJ) određuje mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Namjena čestica i površina drugih namjena unutar čestica, u obuhvatu DPU-a je sljedeća: - gospodarska, pretežito proizvodna namjena /oznaka I/ - gospodarska, pretežito poslovna namjena /oznaka K/ - mješovita, pretežito stambena namjena /oznaka M/ - stambena namjena /oznaka S/ - rezervna površina /oznaka RP/ - zaštitna zelena površina /oznaka Z/ - javna zelena površina – javni park /oznaka Z1/ - površina infrastrukturnih sustava za transformatorsku stanicu /oznaka IS1/ - površina uličnog koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ - kolni prilaz /oznaka KP/ - okretište ulice /oznaka OK/ - pješački prolaz /oznaka PP/ - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Detaljna namjena površina“ sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
Članak 7.
(1) Na građevnim česticama gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine.
(2) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - otkup i klanje stoke i peradi, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, - preradu drva, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, - preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina, - biljnu proizvodnju u staklenicima ili plastenicima, odnosno unutar zgrada, - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti. Stranica 2824 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013.
(3) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaji, mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti – uprava, servis, trgovački sadržaji i slično.
(4) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje:

Članak 7.

- financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske autoelektričarske i druge radione slično) - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), - usluge auto prijevoza i s tim u vezi parkiranja transportnih vozila.
(5) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, - postaje za prodaju goriva na malo, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično.
(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene, na čestici je kao pomoćne građevine moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - parkirališta i garaže za vozila, - nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovarno – istovarne rampe, - silose, - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice, - plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično.
(7) Energetske građevine i postrojenja, kao što su solarne elektrane, bioplinske energane, kao i druge vrste energana koje kao pogonsko gorivo koriste organske komponente, temperaturu zemlje, vode i slično, mogu se na česticama graditi samo kao prateća ili pomoćna namjena, uz osnovnu namjenu određenu prema stavku 2. ovog članka.

Članak 7.

(8) Unutar čestica se ne mogu graditi građevine za: - primarnu biljnu poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom, - primarnu poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - preradu životinjskih ostataka, osim u energetskom postrojenju kada se ono gradi kao prateći sadržaj uz klaonicu, - proizvodnju kože, - tešku metalurgiju, tipa ljevaonica, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada, - smještajno turističko-ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i sl.), - usluge iz sektora zdravstva i socijalne skrbi tipa poliklinika, ambulanta, stacionar za starije i nemoćne osobe i slično, - privremeno ili stalno stanovanje.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Na građevnim česticama gospodarske, pretežito poslovne namjene /oznaka K/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks poslovnih građevina – uslužne, trgovačke, pojedine komunalno-servisne građevine, te turističkougostiteljske građevine.
(2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, stolarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.), - obrtničkih usluga (krojačke, postolarske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice),
(3) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, - postaje za prodaju goriva na malo, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, otkupne stanice poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredni servisi – kao kolna i stočna vaga, trgovine plinom i sl.
(4) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalnoservisnih djelatnosti smatraju se: - kamionska parkirališta, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa.
(5) Poslovnom građevinom za obavljanje ugostiteljsko -. turističkih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - smještajnih turističkih usluga s pratećim ugostiteljskim sadržajima kao što su hotel, motel, pansion i slično, - uslužnog ugostiteljstva tipa restoran i slično.

Članak 8.

(6) Unutar kompleksa se uz osnovnu poslovnu djelatnost, kao prateći sadržaji, mogu integrirati sadržaji za obavljanje prerađivačkih djelatnosti obrtničke razine proizvodnje i to građevine za: - otkup i primarnu preradu, odnosno pakiranje biljnih poljoprivrednih proizvoda, - biljnu proizvodnju u staklenicima ili plastenicima, odnosno unutar zgrada, - pekare i mljekare manjeg kapaciteta.
(7) Uz građevine osnovne i prateće namjene, na čestici je kao pomoćne građevine moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti: - porte, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - otvorena skladišta, 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2825 - utovarno – istovarne rampe, - silose, - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično.
(8) Energetske građevine i postrojenja, kao što su solarne elektrane, bioplinske energane, kao i druge vrste energana koje kao pogonsko gorivo koriste organske komponente, temperaturu zemlje, vode i slično, mogu se na česticama graditi samo kao prateća ili pomoćna namjena, uz osnovnu namjenu određenu prema stavku 2. ovog članka.
(9) Unutar čestica se ne mogu graditi građevine za: - proizvodnju i preradu, osim navedenog u stavku 6. ovog članka, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada, - usluge iz sektora zdravstva i socijalne skrbi tipa poliklinika, ambulanta, stacionar za starije i nemoćne osobe i slično, - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M/ moguće je graditi jednu višestambenu građevinu.
(2) Unutar višestambene građevine se, kao prateća namjena, može organizirati jedan ili više poslovnih prostora za obavljanje tihih i čistih djelatnosti kao što su djelatnost financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničke usluge (frizerske, pedikerske, manikerske i slične radnje), mali ugostiteljski sadržaji (restoran, caffe bar, slastičarna i slično), specijalizirane trgovine bez potrebe za većim manipulativnim prostorom, usluge iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično)
(3) Dijelovi višestambenih građevina mogu se namijeniti za obavljanje tihih i čistih djelatnosti ukoliko: - su funkcionalno cjeloviti, - su integrirani u osnovni korpus građevine, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, - ukupnom neto korisnom površinom svih komercijalnih sadržaja ne premašuju 50% ukupne neto korisne površine višestambene građevine.
(4) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, umjesto višestambene zgrade, može se graditi građevina sličnih karakteristika za potrebe privremenog ili stalnog stanovanja, kao što je: - studentski ili učenički dom, - zgrada za obavljanje uslužnih djelatnosti iz domene zdravstvene i socijalne skrbi kao što je dom za starije i nemoćne osobe i slično, - smještajna turističko – ugostiteljska građevina – hotel, motel, pansion i slično.

Članak 9.

(5) Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se: - priručna spremišta uz stambene prostore, integrirana unutar osnovne građevine - skladišni prostori u funkciji poslovnih djelatnosti, integrirani unutar osnovne građevine, - spremišta za komunalni otpad, integrirana unutar osnovne građevine ili kao pomoćna zgrada na čestici, - nenatkriveno parkiralište, - natkriveno parkiralište, koje se tretira pomoćnom zgradom na čestici, - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža ili prizemni prostor za otvoreno parkiralište.
(6) Unutar čestica se ne mogu obavljati proizvodne djelatnosti ni djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Stambena namjena – individualna /oznaka S/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine (stambene građevine ili stambenoposlovne građevine), te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne prostore namijenjene obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično).
(3) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici čija je dubina 25,0 m i više graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, - unutar područja gradnje osnovne građevine, ali iza pročelja osnovne građevine, kao i unutar pojasa izgradnje pomoćnih građevina, lociraju se pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (garaže, alatnice, fontane, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.

Članak 10.

(4) Ukoliko je čestica kraća od 25,0 m pomoćne sadržaje, kao što su spremišta, garaže i slično, potrebno je integrirati unutar osnovne građevine. Stranica 2826 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013.
Članak 11.
(1) Rezervna površina /oznaka RP/, omogućava formiranje čestice koja se u funkciji proširenja gruntišta može pripojiti jednoj od okolnih građevnih čestica.
(2) Nakon proširenja gruntišta, prema stavku 1. ovog članka, na rezervnoj površini se može graditi prema uvjetima za gradnju osnovne čestice, te na način da se površina za razvoj čestice kojoj se površina RP pridružila, proširi na česticu oznake RP, uz uvjet da je najmanja udaljenost građevine locirane na površini čestice RP od međa susjednih čestica 3,0 m.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Zaštitna zelena površina /oznaka Z/ formira se kao javna površina s osnovnom funkcijom sprečavanja negativnog utjecaja od gospodarskih djelatnosti na područje namijenjeno stanovanju, područje mješovite namjene, a dijelom je utvrđeno i kao zaštitni zeleni pojas uz prometnice.
(2) Površine se trebaju urediti kao zatravnjene sa zasađenim niskim i/ili visokim raslinjem, pri čemu potrebno koristiti raslinje koje nema alergena svojstva i autohtone vrste.
(3) Unutar površine mogu se urediti pješačke staze javnog režima korištenja, te voditi infrastrukturni vodovi.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Javna zelena površina /oznaka Z1/ formira se kao javna parkovna površina s funkcijom odvajanja zone stanovanja od gospodarske zone, a unutar koje se predviđa integriranje rekreacijskih sadržaja.
(2) Raslinje ne smije imati alergena svojstva, a mogu se koristiti autohtone i ukrasne vrste.
(3) Unutar površine mogu se urediti pješačke staze i dječjeg igrališta, javnog režima korištenja, te voditi infrastrukturni vodovi.
(4) Igrala koja se postavljaju na dječje igralište trebaju imati za tu namjenu odgovarajuće ateste.
(5) Uz igralište je potrebno predvidjeti najmanje jednu lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom.
(6) Čestice nije dozvoljeno ograđivati, ali ukoliko se uređuje dječje igralište, samo igralište je moguće ograditi niskom, estetski oblikovanom ogradom.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Površina infrastrukturnih sustava – za trafostanicu / oznaka IS1/ namijenjena je formiranju građevne čestice i izgradnji građevine transformatorske stanice.
Članak 15.
(1) Prometne površine planiranih uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine ulica mogu se formirati i graditi fazno.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Površina kolnog prilaza /oznaka KP/ formira se kao javna površina za pristup česticama mješovite, pretežito poslovne namjene, te kao površina unutar koje se može urediti dodatno parkiralište u funkciji čestica kojima se kolnim prilazom pristupa.
(2) Kolni prilaz je predviđen na način da je prometno povezan s postojećom ulicom koja vodi do stambenog dijela područja obuhvata DPU /UK6/ i s planiranom UK1.
(3) Kolni prilaz istovremeno je i koridor dijela infrastrukture za (mreža ili priključci) za građevine na česticama mješovite, pretežito poslovne namjene.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Okretište ulice /oznaka OK/ formira se kao čestica u prometnoj funkciji postojeće slijepe stambene ulice, oznake UK6, a predviđa se kao dijelom ili u potpunosti asfaltirana površina koja služi okretanju vozila.
Članak 18.
(1) Površina pješačkog prolaza /oznaka PP/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju pješačke staze koja se nalazi izvan uličnih koridora.
(2) Površina pješačkog prolaza javnog je režima korištenja i ne smije se ograđivati, niti zagrađivati, a unutar njihovih čestica moguće je locirati mreže infrastrukture.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Ostale servisne ili prateće površine /grafička oznaka/ - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 20.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina, - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 21.

Članak 21.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2827 - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4. “Uvjeti gradnje“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-8% planirane površine.
Članak 23.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Po dvije susjedne čestice iste stambene namjene /oznaka S/ ili mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M/, mogu se objediniti u jednu veću.
(2) Više susjednih građevnih čestica gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/, kao i gospodarske, pretežito poslovne namjene /oznaka K/, koje nisu Najviša visina (vijenca) NAMJENA kig kis osnovne građevine Vosn (m) stambena namjena /S/ 0,35 1,00 6,60 međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću.
(3) Jedna građevna čestica gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/, kao i gospodarske, pretežito poslovne namjene /oznaka K/, može se cijepati, pod uvjetom da nijedna od novoformiranih čestica nije uža od 28,0 m, te da nije manje dubine od 40,0 m, pri čemu izgrađenost cijepanih čestica treba biti u skladu s općim uvjetima izgrađenosti čestica utvrđenih ovim Planom.
(4) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. i 2. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 25.

Članak 25.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1.„Detaljna namjena površina“, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: Najviša Najviša Najviša Najviša Najviša visina visina etažnost etažnost etažnost (vijenca) (vijenca) osnovne prateće pomoćne prateće pomoćne građevine građevine građevine građevine građevine Eosn Eprat Epom Vprat (m) Vpom (m) nema mogućnosti 4/ gradnje 3,00 2/Po+P/ Po+P+1+Pk/ mješovita, pretežito 0,40 1,60 11,00 stabena namjena /M/ prateće građevine prizemne pomoćne nema građevine mogućnosti - spremište 4/Po+P+2/ gradnje za otpad i prateće nadstrešnica građevine parkirališta visine do 3,5 m Stranica 2828 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013.

Članak 25.

gospodarska, pretežito proizvodna namjena /I/ 0,40 1,20 8,00 za čestice do 1,0 ha gospodarska, pretežito proizvodna namjena /I/ 0,60 za čestice veće od 1,0 ha gospodarska, pretežito poslovna namjena /K/ 0,40 1,20 8,00 za čestice do 1,0 ha gospodarska, pretežito poslovna namjena /K/ 0,60 za česticeveće od 1,0 ha površine infrastrukturnih sustava 0,40 0,40 4,00 /IS1/
(5) Izuzetno od stavka 4. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama, gospodarske namjene /oznaka namjene I i K/, visina vijenca građevina može se povisiti i iznad 8,0 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% izgrađenih građevina na čestici. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
(1) Građevinom ili prostorom osnovne namjene smatra se jedna ili kompleks građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice.
(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno sadržaj, čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja na čestici, prema poglavlju 1. ove Odluke - Uvjeti određivanja namjene površina.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice, prema poglavlju 1. – Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke.
(4) Prateće i pomoćne građevine nisu površinom limitirane u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice, osim ukoliko to nije posebno utvrđeno u poglavlju 1. ove Odluke - Uvjeti određivanja namjene površina.

Članak 25.

2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 26.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.4. – “Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine, unutar unutar kompleksa kompleksa parametri su parametri su 4/Po+P+2/ jednaki kao jednaki kao za osnovnu za osnovnu građevinu građevinu unutar unutar kompleksa kompleksa parametri su parametri su 4/Po+P+2/ jednaki kao jednaki kao za osnovnu za osnovnu građevinu građevinu nema nema mogućnosti mogućnosti 1/P/ gradnje gradnje prateće pomoćne građevine građevine - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, - za pojedine građevine stambene namjene utvrđen je obvezni građevni pravac.
(3) Osim ukoliko to u uvjetima utvrđivanja namjene, pomoćne građevine na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M/, kao i pomoćne građevine na česticama stambene namjene /oznaka S/, obavezno se lociraju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a mogu se locirati unutar područja određenog za osnovnu i pomoćnu gradnju.
(4) Parkiralište koje se na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M/ izvede ispred uličnog pročelja zgrade ne može se naknadno natkriti nadstrešnicom.
(5) Prateće i pomoćne građevine na česticama gospodarske namjene /oznaka I i K// potrebno je oblikovati kao dio arhitektonskog kompleksa, a lociraju se unutar područja za razvoj građevina, ovisno o njihovoj pojedinačnoj funkciji.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2829 koridora, određenog prema poglavlju 9.3.7. ove Odluke - Zaštita od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 28.

Članak 28.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
Članak 29.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način: - da kod novih građevnih čestica nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4., - da kod postojećih građevnih čestica, ne prelaze na susjednu česticu.

Ostali akti u ovom izdanju (49)