Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja „Zone centralnih sadržaja i stambene zone“ Domašinec

42. Na temelju članka 100. stavka 7., Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN RH br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 31. Statuta Općine Domašinec (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 3/13) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja „Zone centralnih sadržaja i stambene zone“ Domašinec (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 03/12), Općinsko vijeće Općine Domašinec na 3. sjednici održanoj 18.12.2013. godine, donijelo je: ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja “Zone centralnih sadržaja i stambene zone“ Domašinec OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja “Zone centralnih sadržaja i stambene zone Domašinec“ (u daljnjem tekstu: DETALJNI PLAN) kojeg je izradila tvrtka Arhitekt atelje d.o.o. Čakovec. Odgovorni voditelj izrade Detaljnog plana bio je dipl.ing arh. Armin Sovar.
(2) Detaljni plan detaljno razrađuje uvjete za uređenje zemljišta, gradnju i uređenje građevnih čestica, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Obveza izrade, obuhvat Detaljnog plana, osnovne namjene prostora i smjernice za planiranje utvrđeni su Prostornim planom uređenja Općine Domašinec (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 12/04), a granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su na kartografskom prikazu br.4a. Građevinsko područje naselja Domašinec.
(2) Površina obuhvata Detaljnog plana iznosi 8,1663ha, a obuhvaća k.č.br. 9647/14, 9647/15 i dio 9647/16. Sa sjevera granica obuhvata je vodni kanal Boščak, s istoka koridor županijske ceste ŽC 2003 Mursko Središće- Turčišće-Hodošan. Južna granica obuhvata su međe postojećih čestica ulice I.G. Kovačića, a zapadna granica obuhvata identična je granici građevinskog područja naselja Domašinec. DIJELOVI DETALJNOG PLANA

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I OPĆI DIO (PRILOZI) DPU-a • obrazac prostornog plana • suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja za upis u sudski registar – dokumenata prostornog uređenja i stručnih podloga za izdavanje lokacijskih dozvola • imenovanje odgovornog voditelja izrade DPU-a • rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata • izvod iz sudskog registra za izrađivača prostornog plana. II. TEKSTUALNI DIO - ODLUKA O DONOŠENJU DPU-a I OPĆE ODREDBE II ODREDBE ZA PROVOĐENJE III PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE III. GRAFIČKI DIO DPU-a Grafički dio sadrži kartografske prikaze: u mjerilu 1a SITUACIJA - POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU PLANA s ucrtanom 1:1000 postojećom infrastrukturom i posebnim zahtjevima tijela s javnim ovlastima 1b DETALJNA NAMJENA 1:1000 POVRŠINA 2a PLAN KOMUNALNE 1:1000 INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2b PLAN KOMUNALNE 1:1000 INFRASTRUKTURE - MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 2c PLAN KOMUNALNE 1:1000 INFRASTRUKTURE - MREŽE PLINOOPSKRBE 2d PLAN KOMUNALNE 1:1000 INFRASTRUKTURE - MREŽE VODOOPSKRBE I ODVODNJE OBORINSKIH I OTPADNIH VODA 3 UVJETI KORIŠTENJA, 1:1000 UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4 UVJETI GRADNJE 1:1000 OBAVEZNI PRILOZI DPU-a I. Obrazloženje Detaljnog plana uređenja 1.Polazišta 2.Plan prostornog uređenja II. Posebna geodetska podloga za izradu DPU-a 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2677 III. Izvod iz prostornog plana šireg područja – PPUO DOMAŠINEC IV. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana, sa zahtjevima i mišljenjima iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN RH br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)

Članak 3.

(2) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN RH br. 106/98; 39/04; 45/04 i 163/04). OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DOMAŠINEC KLASA: 350-07/11-01/01 URBROJ: 2109/4-13-01-83 Domašinec, 18. prosinca 2013. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Dragutin Furdi, v. r. II ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4.
(1) Namjena površina građevnih čestica prikazana je na kartografskom prikazu br. 1b – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA kojim je definirana namjena površina za:
(2) stambena namjena / oznaka S / žute boje S1 individualna
(3) društvena namjena / oznaka D / crvene boje D javna i društvena namjena
(4) površine infrastrukturnih sustava i građevina / oznaka IS / bijele boje IST transformatorska stanica
(5) javna zelena površina / oznaka Z / zelene boje Z1 javni park Z zaštitne zelene površine uz ulične koridore
(6) prometne površine / oznaka UK i PK / linijski UK1-UK4 ulični koridor - prilazne ceste
(7) Površinu unutar svake namjene čine građevne čestice za uređenje, gradnju ili rekonstrukciju osnovnih i ostalih građevina.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se bilo kao površine jedne namjene ili se unutar čestice planira podjela na područja više različitih namjena.
(2) Namjene koje su u kartografskom prikazu br. 1b – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obavezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevine osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni. stambena namjena / oznaka S1 / za individualnu izgradnju

Članak 6.

Članak 6.
(1) Stambena namjena za individualnu gradnju /oznaka S1/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine - stambene građevine ili stambenoposlovne građevine, te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Stambena namjena građevine podrazumijeva minimalno 70% stambenih sadržaja BRP-a građevine.
(3) Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi, sadržaji koji bukom i mirisom ometaju stanovanje.
(4) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne prostore namijenjene obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline, - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično).
(5) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu, nego prateći sadržaj, ukoliko se predviđa, treba biti smješten unutar građevine osnovne namjene, odnosno građevina treba biti oblikovana kao arhitektonska cjelina.

Članak 6.

(6) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše tri (3) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, - unutar područja gradnje osnovne građevine, ali iza pročelja osnovne građevine, kao i unutar pojasa izgradnje pomoćnih građevina, lociraju se pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (garaže, alatnice, vrtni paviljoni i slično),
(7) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.
(8) Pomoćne građevine odnosno građevine u funkciji osnovne građevine koje se grade uz osnovnu građevinu na istoj građevnoj čestici, mogu se graditi: Stranica 2678 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013. - prislonjene uz osnovnu građevinu na poluugrađeni način, - odvojene od osnovne građevine na istoj građevnoj čestici. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA /D/

Članak 7.

Članak 7.
(1) Površina društvene namjene (oznaka D) omogućava formiranje građevne čestice i gradnju kompleksa građevina javnih sadržaja upravne, školske, kulturne, zdrastvene, socijalne skrbi i vjerske namjene- crkve.
(2) Osnovna građevina na čestici javne i društvene namjene je građevina namijenjena uslužnim djelatnostima iz područja društvenih djelatnosti koje ne uvjetuju duži boravak ljudi u građevini, iznimno ako se radi o građevini za skrb o starijim osobama.
(3) U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.
(4) Prateći sadržaj unutar osnovne građevine mogu biti druge poslovne djelatnosti – uslužnog, komunalnog ili trgovačkog tipa, organiziran kao cjelina ili više zasebnih cjelina koje se mogu zasebno koristiti.
(5) Kao pomoćni sadržaj na čestici javne i društvene namjene predviđaju se: - ugostiteljstvo malog mjerila (caffe bar) - garažni prostor koji se integrira u građevinu ili je prizemna garaža - skladišni prostori u funkciji osnovne građevine integriran unutar građevine.
(6) Unutar čestice javne i društvene namjene ne mogu se: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline - uređivati prostori namijenjeni stanovanju - uređivati prostori turističke namjene u smislu smještaja (motel, hotel, pansion) - graditi ograde.
(7) Unutar čestice javne i društvene namjene mogu se: - urediti površine trga s urbanom opremom (klupe, fontane, skulpture)

Članak 7.

- urediti dječje igralište - dio čestice urediti kao javni park - izgraditi pješačke staze. Površine infrastrukturnih sustava i građevina /oznaka IS/;
Članak 8.
(1) Površine za gradnju građevina infrastrukture /oznaka IS/ namijenjene su gradnji nadzemnih infrastrukturnih građevina, prvenstveno trafostanice / oznake IST/.
(2) Na površinama predviđenima za gradnju građevina infrastrukture mogu se graditi komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji svih vrsta. Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa mogu se graditi i uređivati: ulična mreža, parkirališta, biciklističke i pješačke staze.
(3) Dijelovi infrastrukturnih sustava mogu se graditi i na površinama drugih namjena ukoliko su nužni za realizaciju građevina osnovnih namjena, odnosno realizaciju ukupne zone. Javne zelene površine /oznaka Z /

Članak 9.

Članak 9.
(1) Javne zelene površine označene su zelenom bojom na kartografskom prilogu br. 1 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i predviđeni su za uređenje bez izgradnje: Z - zaštitne zelene površine uz ulične koridore Z1- javni park
(2) Zaštitne zelene površine uz ulične koridore u pravilu nisu namijenjene gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava gradnja nadzemnih infrastrukturnih građevina, ukoliko to ne ugrožava prometnu sigurnost. Javni park / oznaka Z1/
Članak 10.
(1) Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.
(2) Unutar javnog parka može se postavljati samo parkovna arhitektura (otvoreni paviljon, skulpture, fontana). Položaj spomenutih građevina utvrdit će se planom pejzažnog uređenja parka. Iznimno se dozvoljava podzemno polaganje vodova infrastrukture, ali isključivo rubom površine uz posebnu pažnju da se ne oštete vrijedni nasadi. Česticu nije dozvoljeno ograđivati.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Zelena površina - dječje igralište /oznaka Dj/, je uređena površina koju je potrebno održavati u funkciji dječjeg igrališta, javnog režima korištenja.
(2) Na igralištu nije dozvoljena gradnja građevina.
(3) Igralište je potrebno urediti kao park - sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta.
(4) Unutar površine dječjeg igrališta potrebno je: locirati igrala za djecu i predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti najmanje jednu lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom.
(5) Igrala koja se postavljaju na dječje igralište trebaju imati za tu namjenu odgovarajuće ateste.
(6) Igralište je moguće ograditi niskom, estetski oblikovanom ogradom ili zelenom ogradom. Površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/

Članak 12.

Članak 12.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje javne površine za pristup česticama u vidu prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2679 telekomunikacijskom mrežom te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Članak 13.

Članak 13.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina, prema kartografskim prikazima br.1 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA; br. 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina; te br. 4 – UVJETI GRADNJE, ovim Detaljnim planom utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica; - veličina i površina građevina koje se mogu graditi na građevnoj čestici; - namjena građevina; - smještaj građevina na građevnoj čestici; - oblikovanje građevina; - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 14.

Članak 14.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena je numerička oznaka od np1 do np 38.
(3) Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 5% planirane površine.
Članak 15.
(1) Po dvije susjedne čestice iste namjene mogu se objediniti u jednu veću. Ukupna Oznaka Namjena Način Površina površina građevne građevne gradnje namijenjena građevne čestice čestice građevina gradnji čestice /m2/ P /m2/ np 1 S1 SS 1146,0 343,8 np 2 S1 SS 900,0 270,0 np 3 S1 SS 900,0 270,0 np 4 S1 SS 900,0 270,0 np 5 S1 SS 900,0 270,0 np 6 S1 SS 900,0 270,0 np 7 S1 SS 1229,0 368,7 np 8 S1 SS 900,0 270,0 np 9 S1 SS 900,0 270,0 np 10 S1 SS 900,0 270,0 np 11 S1 SS 900,0 270,0 np 12 S1 SS 900,0 270,0 np 13 S1 SS 1247,0 374,1 np 14 S1 SS 900,0 270,0
(2) Čestica javne i društvene namjene np 37 može se podijeliti na dvije čestice prema kartografskom prikazu 1b.
(3) Na taj način formirana građevna čestica (iz stavka 1. ovog članka) tretira se u organizacijskom smislu kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju.
(4) Nakon preseljenja naftovoda čestice np 40, np 41 i np 42 mogu se prenamijeniti u stambenu namjenu S1 i parcelirati prema grafičkom prilogu br. 1b Detaljna namjena površina.

Članak 16.

Članak 16.
(1) U kartografskom prikazu br. 4. UVJETI GRADNJE svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice; - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu; - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture; - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.
(2) U tabelarnom prikazu (članak 17.) za svaku pojedinu građevnu česticu određuju se: - koeficijenti izgrađenosti (kig) i koeficijent iskoristivosti (kis); - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna bruto površina svih građevina na čestici, iskazana kao površina u kvadratnim metrima.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1 – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema sljedećoj tabeli:
(2) Iskaz prostornih pokazatelja za pojedinu građevnu česticu: građevinska V max E max broj bruto površina kig kis visina etaža građevina PB /m2/ /m/ 1146,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1229,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1247,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk Stranica 2680 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013. np 15 S1 SS 900,0 270,0 np 16 S1 SS 900,0 270,0 np 17 S1 SS 900,0 270,0 np 18 S1 SS 1350,0 405,0 np 19 S1 SS 1125,0 337,5 np 20 S1 SS 900,0 270,0 np 21 S1 SS 900,0 270,0 np 22 S1 SS 1027,0 308,1 np 23 S1 SS 1039,0 311,7 np 24 S1 SS 1340,0 402,0 np 25 S1 SS 1340,0 402,0 np 26 S1 SS 1175,0 352,5 np 27 S1 SS 998,0 299,4 np 28 S1 SS 1008,0 302,4 np 29 S1 SS 1333,0 399,9 np 30 S1 SS 1027,0 308,1 np 31 S1 SS 1004,0 301,2 np 32 S1 SS 1003,0 300,9 np 33 S1 SS 1001,0 300,3 np 34 S1 SS 1000,0 300,0 np 35 S1 SS 999,0 299,7 np 36 S1 SS 1030,0 309,0 np 37 D MJ 11.853,0 4741.2 np 38 IST SS 60,0 čestice ukupno m2 48.734,0 15.805,5
(3) Namjena građevne čestice:

Članak 17.

- S1 - stambena namjena - D - društvena namjena - IST - površine infrastrukturnih sustava - trafostanica
(4) Način gradnje građevina: - SS slobodno stojeća građevina - MJ mješovita namjena
(5) - P tlocrtna površina građevine jest vertikalna projekcija svih zatvorenih i otvorenih dijelova građevine na građevinskoj čestici uključujući i krovne prepuste
(6) - PB građevinska bruto površina građevine je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po,Pr,K,Pk) uključujući lođe, balkone i terase.
(7) - kig koeficijent izgrađenosti građevne čestice /odnos tlocrtne projekcije građevine na zemljište i ukupne površine građevne čestice/
(8) - kis koeficijent iskoristivosti građevne čestice /odnos ukupne (bruto) površine svih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice/ 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 18.

Članak 18.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana ovisi o namjeni i površini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu br. 4 – UVJETI GRADNJE i definirane granicama gradivog 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1350,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1125,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 900,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1027,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1039,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1340,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1340,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1175,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 998,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1008,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1333,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1027,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1004,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1003,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1001,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1000,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 999,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1030,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 14223,6 0,4 1,2 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 18,0 18,0 0,3 0,3 4,00 m P 51.062.6 - - - - dijela za građevine osnovne namjene (označena je granica za razvoj tlocrta osnovne građevine i pomoćne građevine).
(2) Veličina i površina građevine za svaku pojedinu građevnu česticu dane su u tabelarnom prikazu (članak 17.), a iskazuju se kroz: - tlocrtnu površinu građevine /P/ - ukupnu (bruto) površinu građevina / PB/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /Vmax/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina / Emax/,
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2 ovog članka.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
(2) Na građevinama ravnog krova, ukupna visina atike iznad visine vijenca iz stavka (1), uz pročelje građevine, može biti maksimalno 120 cm.
Članak 20.
(1) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje najviše ½ visine etaže (poluetaže). 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2681
(2) S obzirom na odnos prema tlu etaže su: podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
(3) Maksimalna dozvoljena etažnost (E) određuje se brojem dozvoljenih etaža, koje se u pojedinim slučajevima mogu dodatno specificirati na maksimalno dozvoljeni broj podzemnih etaža (podrumi) i maksimalno dozvoljeni broj nadzemnih etaža (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje), te kao pune i nepotpune etaže.
(4) Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 60% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom katnom etažom (npr. E=P+1) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu.

Članak 20.

(5) Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi manje od 60% tlocrtne projekcije građevine, odnosno etaža kojoj se, radi visine manje od 1,20 m, ne može koristiti više od 70% neto površine, pri čemu se nepotpuna etaža može oblikovati kao: - potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj konstrukciji najviše pune etaže prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje, na način da je korisnički (etažno) nedjeljiv od najviše pune etaže, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje, - uvučena katna etaža, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža izvedena s ravnim krovom, uvučena od uličnog pročelja najmanje za 1,20 m, bruto površine najviše do 60% tlocrtne projekcije građevine, ukupne visine, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljenog punog kata do vrha krova dodatne etaže, najviše 3,5 m.
(6) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(7) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena.

Članak 20.

(8) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
(9) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(10) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
Članak 21.
(1) Maksimalni broj dozvoljenih etaža (E) za izgradnju građevina na građevinskim česticama sa stambenom namjenom je P+1, uz mogućnost uređenja potkrovlja i izgradnju suterena ili podruma.
(2) Maksimalni broj dozvoljenih etaža (E) za izgradnju trafostanice je prizemlje (P). 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. – “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članaka 6 ovih odredbi.
(2) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema članku 6. ovih odredbi.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u članku 6. ovih odredbi.
(4) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 23.

Članak 23.
(1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4 – UVJETI GRADNJE.
(2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi ili rekonstruirati građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
(4) Izvan gradivog dijela građevne čestice nije dozvoljena nikakva gradnja ni rekonstrukcija građevina. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 24.

Članak 24.
(1) Za građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obvezni građevinski pravac i njegova udaljenost od regulacijskog pravca.
(2) Obavezni građevinski pravac je u smislu ovog Detaljnog plana pravac, koji određuje obvezu gradnje građevine ili dijela građevine na tom pravcu.
(3) Na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi prateće i pomoćne građevine. Stranica 2682 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013. Udaljenost građevina od ruba građevne čestice i međusobna udaljenost građevina

Članak 25.

Članak 25.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 26.

Članak 26.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina valja uskladiti s urbanističkom slikom naselja i krajobrazom u skladu s urbanim vrijednostima i ambijentalnim posebnostima. osobito se to odnosi na primjenu arhitektonskih oblika i materijala (žbukana pročelja i kosi krovovi pokriveni crijepom).
(2) Nije dozvoljeno vođenje i postavljanje vanjskih kablova instalacija klima, antenskih i dr. uređaja na ulična pročelja.
(3) Nije dopuštena primjena mediteranskih i orijentalnih arhitektonskih detalja.
(4) Krovovi mogu biti ravni, dvostrešni i višestrešni, maksimalnog nagiba 45º. Pokrov kosih krovova treba biti crijep. Sljeme krova osnovne građevine mora biti paralelno s ulicom. Ne dozvoljava se korištenje salonita i sličnih valovitih ploča. Na kosim krovovima trebaju se postaviti snjegobrani.
(5) Na krovu je moguća izvedba zahvata za iskorištavanje vjetra, sunca i sličnih alternativnih izvora energije za vlastite potrebe, sve u okviru gradivog dijela čestice.
(6) Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu. Ne dozvoljava se izvedba krovnih kučica.
(7) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00m ne mogu imati otvorena tu stranu.
(8) Otvorima se ne u smislu stavka 7. ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljen neprozirnim staklom, maksimalne veličine 60x60cm, izvedeni kao otklopni prema unutra - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnogneprovidnog materijala - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20,0cm, odnosno stranice 20x20cm
(9) Izuzetno od stavka 7. ovog članka, otvore prema međi koja je manje od 3,0m udaljena od vanjskog zida, mogu imati građevine na česticama (np1, np7 i np13) čije su bočne međe orijentirane na ulicu ili drugu javnu površinu.

Članak 26.

2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 27.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom Detaljnom planu, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu elektroopskrbu.
Članak 28.
(1) Ovaj Detaljni plan kao konačnu predviđa, opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice. Kolni prilaz

Članak 29.

Članak 29.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 4 – UVJETI GRADNJE. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno te se može prilagoditi potrebi korisnika.
(2) Mjesto priključenja građevne čestice na prometnu mrežu će se definirati u postupku ishođenja propisane dokumentacije za lociranje/građenje građevina.
(3) Svaka građevna čestica treba imati jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu u širini od 4,0 m. Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta