Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja „Stambeno-poslovne zone“ Turčišće

43. Na temelju članka 100. stavka 7., Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN RH br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), članka 31. Statuta Općine Domašinec (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 3/13) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja prostora „Stambeno-poslovne zone“ Turčišće (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 03/12), Općinsko vijeće Općine Domašinec na 3. sjednici održanoj dana 18.12.2013. godine, donijelo je: ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja “Stambenoposlovne zone“ Turčišće Stranica 2690 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja “STAMBENO – POSLOVNE ZONE TURČIŠĆE“ (u daljnjem tekstu DETALJNI PLAN) kojeg je izradila tvrtka Arhitekt atelje d.o.o. Čakovec. Odgovorni voditelj izrade Detaljnog plana uređenja bio je dipl.ing arh. Armin Sovar.
(2) Detaljni plan detaljno razrađuje uvjete za uređenje zemljišta, gradnju i uređenje građevnih čestica, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Obveza izrade, obuhvat Detaljnog plana, osnovne namjene prostora i smjernice za planiranje utvrđeni su Prostornim planom uređenja Općine Domašinec (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 12/04), a granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su na kartografskom prikazu br 4b. Građevinsko područje naselja Turčišće.
(2) Površina obuhvata Detaljnog plana iznosi 3,5160 ha, a obuhvaća k.č. br. 4/31, 4/32, 4/33 i 4/34. DIJELOVI DETALJNOG PLANA
Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I OPĆI DIO (PRILOZI) DPU-a • obrazac prostornog plana • suglasnost ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja za upis u sudski registar – dokumenata prostornog uređenja i stručnih podloga za izdavanje lokacijskih dozvola • imenovanje odgovornog voditelja izrade DPU-a • rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata • izvod iz sudskog registra za izrađivača prostornog plana II. TEKSTUALNI DIO - ODLUKA O DONOŠENJU DPU-a I OPĆE ODREDBE II ODREDBE ZA PROVOĐENJE III PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE III. GRAFIČKI DIO DPU-a Grafički dio sadrži kartografske prikaze: u mjerilu 1a SITUACIJA - POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU PLANA s ucrtanom 1:1000 postojećom infrastrukturom i posebnim zahtjevima tijela s javnim ovlastima 1b DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000 2a PLAN KOMUNALNE 1:1000 INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2b PLAN KOMUNALNE 1:1000 INFRASTRUKTURE - MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 2c PLAN KOMUNALNE 1:1000 INFRASTRUKTURE - MREŽE PLINOOPSKRBE 2d PLAN KOMUNALNE 1:1000 INFRASTRUKTURE - MREŽE VODOOPSKRBE I ODVODNJE OBORINSKIH I OTPADNIH VODA 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I 1:1000 ZAŠTITE POVRŠINA 4 UVJETI GRADNJE 1:1000 OBAVEZNI PRILOZI DPU-a I. Obrazloženje Detaljnog plana uređenja 1.Polazišta 2.Plan prostornog uređenja II. Posebna geodetska podloga za izradu DPU-a III. Izvod iz prostornog plana šireg područja – PPUO DOMAŠINEC IV. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana, sa zahtjevima i mišljenjima iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN RH br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)

Članak 3.

(2) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN RH br. 106/98; 39/04; 45/04 i 163/04). OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DOMAŠINEC KLASA: 350-07/11-01/01 URBROJ: 2109/4-13-01-84 Domašinec, 18. prosinca 2013. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Dragutin Furdi, v. r. II ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4.
(1) Namjena površina građevnih čestica prikazana je na kartografskom prikazu br. 1b – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA kojim je definirana namjena površina za:
(2) stambena namjena – / oznaka S1 / žute boje S1 individualna
(3) mješovita namjena / oznaka M / narandžaste boje M mješovita namjena (pretežito poslovna ili poslovna) 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2691
(4) površine infrastrukturnih sustava i građevina / oznaka IST / bijele boje IST transformatorska stanica
(5) javna zelena površina / oznaka Z / zelene boje R zelenilo. sport i rekreacija na vodi Z zaštitne zelene površine uz ulične koridore
(6) prometne površine / oznaka UK i PK / linijski UK ulični koridor PK pješački koridor
(7) Površinu unutar svake namjene čine građevne čestice za uređenje, gradnju ili rekonstrukciju osnovnih i ostalih građevina.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se bilo kao površine jedne namjene ili se unutar čestice planira podjela na područja više različitih namjena.
(2) Namjene koje su u kartografskom prikazu br. 1a – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obavezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevine osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni. stambena namjena / oznaka S1 / za individualnu izgradnju

Članak 6.

Članak 6.
(1) Stambena namjena za individualnu gradnju /oznaka S1/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine - stambene građevine ili stambenoposlovne građevine, te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Stambena namjena građevine podrazumijeva minimalno 70% stambenih sadržaja BRP-a građevine.
(3) Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi, sadržaji koji bukom i mirisom ometaju stanovanje.
(4) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne prostore namijenjene obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline, - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično).
(5) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu, nego prateći sadržaj, ukoliko se takav sadržaj predviđa treba biti smješten unutar građevine osnovne namjene, odnosno građevina treba biti oblikovana kao arhitektonska cjelina.

Članak 6.

(6) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše tri (3) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, - unutar područja gradnje osnovne građevine, ali iza pročelja osnovne građevine, kao i unutar pojasa izgradnje pomoćnih građevina, lociraju se pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (garaže, alatnice, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.
(7) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.
(8) Pomoćne građevine odnosno građevine u funkciji osnovne građevine koje se grade uz osnovnu građevinu na istoj građevnoj čestici, mogu se graditi: - prislonjene uz osnovnu građevinu na poluugrađeni način, - odvojene od osnovne građevine na istoj građevnoj čestici. Mješovita, stambena i/ili poslovna namjena / oznaka M/
(1) Mješovita, stambena i/ili poslovna namjena omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine (stambene, poslovne ili stambeno poslovne), te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - poslovnu građevinu, koja sadrži najviše 3 zasebne poslovne jedinice. Poslovni sadržaji na čestici mogu biti namijenjeni obavljanju:

Članak 6.

- financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline, - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično). - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdrastvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanju sportskih klubova udruga građana i slično. Stranica 2692 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013. - stambeno-poslovnu građevinu, koja objedinjava funkcije iz alineja 1 i 2 ovog stavka
(3) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu, nego prateći sadržaj, ukoliko se predviđa, treba biti smješten unutar građevine osnovne namjene, odnosno građevina treba biti oblikovana kao arhitektonska cjelina.
(4) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, - unutar područja gradnje osnovne građevine, ali iza pročelja osnovne građevine, kao i unutar pojasa izgradnje pomoćnih građevina, lociraju se pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (garaže, alatnice, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.

Članak 6.

(5) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.
(6) Pomoćne građevine odnosno građevine u funkciji osnovne građevine koje se grade uz osnovnu građevinu na istoj građevnoj čestici, mogu se graditi: - prislonjene uz osnovnu građevinu na poluugrađeni način, - odvojene od osnovne građevine na istoj građevnoj čestici. Površine infrastrukturnih sustava i građevina /oznaka IST/;
Članak 7.
(1) Površine za gradnju i rekonstrukciju građevina infrastrukture /oznaka IST/ namijenjene su gradnji nadzemnih infrastrukturnih građevina, prvenstveno trafostanice.
(2) Na površinama predviđenima za gradnju građevina infrastrukture mogu se graditi komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji svih vrsta.
(3) Dijelovi infrastrukurnih sustava mogu se graditi i na površinama drugih namjena ukoliko su nužni za realizaciju građevina osnovnih namjena, odnosno realizaciju ukupne zone. Javne zelene površine /oznaka Z i R /

Članak 8.

Članak 8.
(1) Javne zelene površine označene su zelenom bojom na kartografskom prilogu br. 1b DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i predviđene su za uređenje bez izgradnje: Z - zaštitne zelene površine uz ulične koridore R - zelenilo, sport i rekreacija na vodi u sklopu šireg uređenja sanacije prostora šljunčare u sportsko rekreativnu namjenu,
(2) Zaštitne zelene površine uz ulične koridore u pravilu nisu namijenjene gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava gradnja nadzemnih infrastrukturnih građevina, ukoliko to ne ugrožava prometnu sigurnost.
(3) Zelenilo uz sport i rekreaciju je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Unutar tog prostora može se postavljati samo parkovna arhitektura (otvoreni paviljon, skulpture, klupe i ostala urbana oprema), položaj spomenute opreme utvrdit će se planom pejzažnog uređenja. Česticu nije dozvoljeno ograđivati. Površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/

Članak 9.

Članak 9.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje javne površine za pristup česticama u vidu prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA
Članak 10.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina, prema kartografskim prikazima br.1b DETALJNA NAMJENA POVRŠINA; br. 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina; te br. 4 – UVJETI GRADNJE, ovim Detaljnim planom utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica; - veličina i površina građevina koje se mogu graditi na građevnoj čestici; - namjena građevina; - smještaj građevina na građevnoj čestici; - oblikovanje građevina; - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 11.

Članak 11.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena je numerička oznaka od np1 do np10.
(3) Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 5% planirane površine.
Članak 12.
(1) Po dvije susjedne čestice iste namjene mogu se objediniti u jednu veću.
(2) Na taj način formirana građevna čestica (iz stavka 1. ovog članka) tretira se u organizacijskom smislu kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju. 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2693

Članak 13.

Članak 13.
(1) U kartograf. prikazu br. 4. – UVJETI GRADNJE svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice; - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu; - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture; - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.
(2) U tabelarnom prikazu (članak 14.) za svaku pojedinu građevnu česticu određuju se: - koeficijenti izgrađenosti (kig) i koeficijent iskoristivosti (kis); Oznaka Namjena Način Površina Površina građevne građevne gradenja građevne namijenjena čestice čestice građevine čestice gradnji /m2/ P /m2/ np 1 M MJ 3180,0 1272,0 np 2 M MJ 3174,0 1269,6 np 3 S1 SS 1800,0 540,0 np 4 S1 SS 1800,0 540,0 np 5 S1 SS 1800,0 540,0 np 6 S1 SS 1800,0 540,0 np 7 S1 SS 1800,0 540,0 np 8 S1 SS 1800,0 540,0 np 9 S1 SS 1800,0 540,0 np 10 S1 SS 1850,0 555,0 čestice ukupno m2 20.804,0 6.876,6
(3) Namjena građevne čestice: - S1 - stambena namjena - M - mješovita namjena
(4) Način gradnje građevina: - SS slobodno stojeća građevina - MJ mješoviti način gradnje
(5) - P tlocrtna površina građevine jest vertikalna projekcija svih zatvorenih i otvorenih dijelova građevine na građevinskoj čestici uključujući i krovne prepuste
(6) - PB građevinska bruto površina građevine je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po,Pr,K,Pk) uključujući lođe, balkone i terase.
(7) - kig koeficijent izgrađenosti građevne čestice /odnos tlocrtne projekcije građevine na zemljište i ukupne površine građevne čestice/
(8) - kis koeficijent iskoristivosti građevne čestice /odnos ukupne (bruto) površine svih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice/ 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 15.

Članak 15.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana ovisi o namjeni i površini - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna bruto površina svih građevina na čestici, iskazana kao površina u kvadratnim metrima.
Članak 14.
(1) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1b – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema sljedećoj tabeli:
(2) Iskaz prostornih pokazatelja za pojedinu građevnu česticu: Građe. bruto V max E max broj površina kig kis visina etaža građevina PB /m2/ /m/ 3180,0 0,4 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 3174,0 0,4 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1800,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1800,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1800,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1800,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1800,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1800,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1800,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 1850,0 0,3 1,0 6.60 m 4/ Po+P+1+Pk 20.804,0 - - - - građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu br. 4 – UVJETI GRADNJE i definirane granicama gradivog dijela za građevine (označena je granica za razvoj tlocrta osnovne građevine i pomoćne građevine).
(2) Veličina i površina građevine za svaku pojedinu građevnu česticu dane su u tabelarnom prikazu (članak 14.), a iskazuju se kroz: - tlocrtnu površinu građevine /P/ - ukupnu (bruto) površinu građevina / PB/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /Vmax/ - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina / Emax/.

Članak 14.

(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
Članak 16.
(1) Visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
(2) Na građevinama ravnog krova, ukupna visina atike iznad visine vijenca iz stavka (1), uz pročelje građevine, može biti maksimalno 120 cm. Stranica 2694 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje najviše ½ visine etaže (poluetaže).
(2) S obzirom na odnos prema tlu etaže su: podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
(3) Maksimalna dozvoljena etažnost (E) određuje se brojem dozvoljenih etaža, koje se u pojedinim slučajevima mogu dodatno specificirati na maksimalno dozvoljeni broj podzemnih etaža (podrumi) i maksimalno dozvoljeni broj nadzemnih etaža (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje), te kao pune i nepotpune etaže.
(4) Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 60% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom katnom etažom (npr. E=P+1) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu.
(5) Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi manje od 60% tlocrtne projekcije građevine, odnosno etaža kojoj se, radi visine manje od 1,20 m, ne može koristiti više od 70% neto površine, pri čemu se nepotpuna etaža može oblikovati kao: - potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj konstrukciji najviše pune etaže prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje, na način da je korisnički (etažno) nedjeljiv od najviše pune etaže, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje, - uvučena katna etaža, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža izvedena s ravnim krovom, uvučena od uličnog pročelja najmanje za 1,20 m, bruto površine najviše do 60% tlocrtne projekcije građevine, ukupne visine, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljenog punog kata do vrha krova dodatne etaže, najviše 3,5 m.

Članak 17.

(6) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(7) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena.
(8) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
(9) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(10) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Maksimalni broj dozvoljenih etaža (E) za izgradnju građevina na građevinskim česticama sa stambenom namjenom je P+1, uz mogućnost uređenja potkrovlja i izgradnju suterena ili podruma. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 19.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1b. – “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članaka 6. i 7. ovih odredbi.
(2) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su člancima 6. i 7. ovih odredbi.
(3) Površina pomoćnih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 20.

Članak 20.
(1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4 – UVJETI GRADNJE.
(2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi ili rekonstruirati građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
(4) Izvan gradivog dijela građevne čestice nije dozvoljena nikakva gradnja ni rekonstrukcija građevina. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 21.

Članak 21.
(1) Za građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obvezni građevinski pravac i njegova udaljenost od regulacijskog pravca.
(2) Obvezni građevinski pravac je u smislu ovog Detaljnog plana pravac, koji određuje obvezu gradnje građevine ili dijela građevine na tom pravcu.
(3) Na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi prateće i pomoćne građevine. 24. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2695 Udaljenost građevina od ruba građevne čestice i međusobna udaljenost građevina

Članak 22.

Članak 22.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici; - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina valja uskladiti s urbanističkom slikom naselja i krajobrazom u skladu s urbanim vrijednostima i ambijentalnim posebnostima. Osobito se to odnosi na primjenu arhitektonskih oblika i materijala (žbukana pročelja i kosi krovovi pokriveni crijepom).
(2) Nije dozvoljeno vođenje i postavljanje vanjskih kablova instalacija klima, antenskih i dr. uređaja na ulična pročelja.
(3) Nije dopuštena primjena mediteranskih i orijentalnih arhitektonskih detalja.
(4) Krovovi mogu biti ravni, dvostrešni i višestrešni, maksimalnog nagiba 45º. Pokrov kosih krovova treba biti crijep. Sljeme krova osnovne građevine mora biti paralelno s ulicom. Ne dozvoljava se korištenje salonita i sličnih valovitih ploča. Na kosim krovovima trebaju se postaviti snjegobrani.
(5) Na krovu je moguća izvedba zahvata za iskorištavanje vjetra, sunca i sličnih alternativnih izvora energije za vlastite potrebe, sve u okviru gradivog dijela čestice.
(6) Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu. Ne dozvoljava se izvedba krovnih kućica. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 24.

Članak 24.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom Detaljnom planu, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu elektroopskrbu.
Članak 25.
(1) Ovaj Detaljni plan kao konačnu predviđa, opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice. Kolni prilaz

Članak 26.

Članak 26.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 4 – UVJETI GRADNJE. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno te se može prilagoditi potrebi korisnika.
(2) Mjesto priključenja građevne čestice na prometnu mrežu će se definirati u postupku ishođenja propisane dokumentacije za lociranje/građenje građevina.
(3) Svaka građevna čestica treba imati jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu u širini od 4,0 m. Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta

Članak 27.

Članak 27.
(1) Parkirališni prostor za vlastite potrebe potrebno je izvesti na vlastitoj građevnoj čestici.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: broj parkirališnih ili namjena građevine koeficijent garažnih mjesta na: stambene građevine 2,0 1 stan usluge, ugostiteljstvo, 4,0 100 m2 korisnog trgovina prostora drugi poslovni sadržaji 2,0 100 m2 korisnog (uredi) prostora radione 0,5 1 zaposlenika Obaveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 28.

Članak 28.
(1) Površinu građevne čestice potrebno je urediti sadnjom visokog i niskog zelenila.
(2) Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjedne čestice, odnosno građevine.
(3) Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, tende, pergole, ograde konstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani roštilji, bazeni do 6m2, vrtne sjenice i slični uobičajeni elementi uređenja okućnice. Gradnja ograda
Članak 29.
(1) Na liniji regulacije građevnih čestica stambene i mješovite namjene / S1 i M / mogu se graditi ulične ograde.
(2) Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,50 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,50m iznad kote terena. Visina ograda između građevnih čestica ne može biti veća od 1,80m, mjerena od kote konačno zaravnatog terena. Stranica 2696 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2013.
(3) Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno, izvedeno od drveta, željeznih profila, žice ili izvedeno kao zeleni nasad - živica / poželjno /. Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.
(4) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutarnjoj strani / na česticu /, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 30.

Članak 30.
(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ulične mreže i karakteristični poprečni profili prikazani su na kartografskom prikazu br. 2a – “Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - Plan prometa”. Sve građevne čestice imaju direktan pristup na javnu površinu.
(2) Ulična mreža obuhvata Detaljnog plana sastoji se od postojećih uličnih koridora.
Članak 31.
(1) Rekonstruirane ulične koridore UK potrebno je izvesti od kolnika širine 6,0m, pješačko-biciklističke staze jednostrano širine 2,0m i zaštitnog zelenog pojasa.
(2) Unutar pojasa uličnih koridora predviđena je sva potrebna mreža komunalne infrastrukture.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.
(4) Sve prometne površine potrebno je obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče) odvajanjem kolnika od pješačkih i biciklističkih staza. Odvajanje se može izvršiti uzdignutim rubnikom.
(5) Potrebno je osigurati sprečavanje arhitektonskourbanističkih barijera na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje osoba s invaliditetom.
(6) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 32.

Članak 32.
(1) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata Detaljnog plana, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(2) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(3) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja. 3.2.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE Mreža fiksne telefonije i elektroničke komunikacije

Članak 33.

Članak 33.
(1) Rješenje trasa telekomunikacijske mreže za prostor Detaljnog plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b “”Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža – ELEKROOPSKRBA, JAVNA RASVJETA I TELEKOMUNIKACIJE”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulice.
(2) Prostor Detaljnog plana će ostvariti svoj spoj na postojeći TK međumjesni podzemni vod koji prolazi u koridoru županijske ceste ŽC – 2003.
(3) Projektom telekomunikacijske mreže prostora Detaljnog plana treba odrediti kako će se dovesti potrebna telekomunikacijska infrastruktura do zone obuhvata. Ovisno o stvarnim potrebama korisnika treba odrediti broj i vrstu plastičnih cijevi i kabelskih zdenaca DTK te odgovarajuće kapacitete telekomunikacijskih kabela koji su u njih naknadno uvlače.
(4) Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NNRH br. 114/10), Pravilniku o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštite zone i radijskog koridora te obaveze investitora radova ili građevine (NNRH br. 42/09, 39/11) i Pravilniku o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NNRH br. 108/10), te uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(5) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu.