Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja u Orehovici

18. Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 26. Statuta Općine Orehovica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 1/02), Općinsko vijeće Općine Orehovica na 7. sjednici održanoj 18. travnja 2006. godine, donosi ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja u Orehovici
Članak 1. Donosi se Detaljni plan uređenja romskog naselja u Orehovici, Klasa: 012-03/06-04/33, Urbroj: 2109/22-06- 04.
Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. Odluka se dostavlja nadležnim državnim tijelima i službama. OPĆINA OREHOVICA OPĆINSKO VIJEĆE KLASA: 012-03/06-04/34 URBROJ: 2109/22-05-04 Orehovica, 18. travnja 2006. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Branko Sušec, prof., v. r. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 26. Statuta Općine Orehovica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/02) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 4/05), Općinsko vijeće Općine Orehovica na 7. sjednici od 18. travnja 2006. godine donosi ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja u Orehovici I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja romskog naselja u Orehovici, (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detaljni plan uređenja donosi se kao dio socijalno – komunalnog programa legalizacije bespravno izgrađenog naselja, naseljenog romskom populacijom, te njegove daljnje urbanizacije sukladne uvjetima iz Prostornog plana uređenja Općine Orehovica. Detaljnim planom uređenja utvrđuje se: − detaljna namjena površina, − uvjeti uređenja zemljišta, − način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, − uvjeti osnivanja građevnih čestica i legalizacije bespravnih građevina za koje se ocjenjuje da ih nije nužno ukloniti u postupku komunalnog uređenja naselja, − uvjeti izvođenja građevinskih zahvata na postojećim, bespravnim građevinama (interpolacija, zamjena, rekonstrukcija, adaptacija, dogradnji i nadogradnji). − uvjeti osnivanja novih građevnih čestica i izgradnje građevina, unutar građevinskog područja naselja, − te se definira obveza uklanjanja građevina, radi osiguranja prometne sigurnosti i povećanja kvalitete stanovanja u naselju.

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata Detaljnog plana uređenja određeno je u Prostornom planu uređenja Općine Orehovica. B r o j 4 S t r a n i c a 73 9 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Granica građevinskog područja naselja i granica obuhvata DPU-a prikazane su na kartografskim prikazima. Površina romskog naselja i površina obuhvata DPU-a iznose cca 17,6 ha.
Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje II Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture- mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe 5. Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina. Unutar građevinskog područja romskog naselja planira se uređenje površina slijedećih namjena: − stambena namjena /oznaka S1/ - postojeće građevne čestice stambene namjene; − stambena namjena /oznaka S2/ - postojeće preoblikovane građevne čestice stambene namjene; tj. čestice kojima se u manjoj mjeri mijenja površina i oblik, − stambena namjena /oznaka S3/ - novoplanirane građevne čestice stambene namjene; − društvena namjena – čestica za izgradnju predškolske ustanove, prvenstveno dječjeg vrtića /oznaka D1/; − društvena namjena – čestica za izgradnju sadržaja društvenog doma s mogućnošću uređenja pratećih sadržaja trgovine i ugostiteljstva /oznaka D2/; − društvena namjena – vjerska za gradnju sakralne građevine – kapele ili crkve /oznaka D3/; − poslovna namjena /oznaka K1/ − sportsko-rekreacijska namjena – čestica za uređenje sportskih igrališta i pratećih servisa /oznaka R1/; − površina za uređenje središnjeg trga /oznaka T/; − površine infrastrukturnih sustava – čestice za izgradnju transformatorskih stanica /oznaka IS/; − površina za uređenje dječjeg igrališta /oznaka Z1/; − planirana čestica javne zelene površine - javnog parka /oznaka Z2/; − planirana čestica zelene površine uz ulični koridor /oznaka Z3/; − čestica kolnog prilaza /oznaka KP/; − čestica poljskog puta za pristup poljoprivrednim površinama /oznaka PP/; − površina čestica uličnih koridora /oznaka UK sa pripadajućom numeričkom oznakom/ i − zelene površine i pješačko-bicikli. staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog uređenja prostora prema ovom DPU-u je građevna čestica. Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Stambena namjena /oznake S1, S2 i S3/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju osnovne građevine stambene namjene. Umjesto stambene građevine, na pojedinoj građevnoj čestici može se graditi poslovna građevina, tihih i čistih gospodarskih djelatnosti (uredi, tihi obrti, trgovački ili ugostiteljski sadržaji) ili društvenih djelatnosti – predškolske ili obrazovne djelatnosti, prostori udruga i slično. Osnovna građevina može se graditi i kao stambenoposlovna, pri čemu se može objediniti sadržaje stanovanja i poslovne sadržaje iz prethodnog stavka. Izuzetno se na građevnoj čestici čija širina nije manja od 12,5 m, a površina nije manja od 260,0 m2, uz jednu građevinu stambene ili stambeno-poslovne namjene, može graditi jedna prateća građevina namijenjena za: − trgovinu dnevne opskrbe, te druge vrste specijaliziranih trgovina za prodaju proizvoda široke potrošnje (odjeće, obuće, pokućstva, alata i drugo) − ugostiteljsku djelatnost (caffe bar, slastičarnica, bistro, restoran i slično), − uslužnih i servisnih obrtničkih djelatnosti i obrtničkih servisa (frizer, automehaničar, stolar, tesar, klesar i sl.), uz uvjet da prostori za obavljanje bučnih djelatnosti od susjednih stambenih građevina budu udaljeni najmanje 8,0 m).

Članak 6.

Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine – garaža, spremište drva i alata i slično.
Članak 7. Površina društvene namjene /oznaka D1/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju predškolske odgojne ustanove – prvenstveno dječjeg vrtića, a mogu se unutar građevine locirati prostori dječjih jaslica i male škole, te prostori za specijalizirane obrazovne i odgojne djelatnosti. S t r a n i c a 74 0 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 Servisne i pomoćne sadržaje kao što su garaže i spremišta potrebno je integrirati u građevni kompleks. Dio čestice potrebno je urediti kao dječje igralište i park.

Članak 8.

Članak 8. Površina društvene namjene /oznaka D2/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju kompleksa građevina javnih sadržaja – društvenog doma s prostorijama za građanske udruge, trgovačke sadržaje, te tihe i čiste uslužne i ugostiteljske sadržaje. Kao prateći sadržaj u okviru kompleksa mogu se u višoj etaži pojaviti sadržaji kolektivnog stanovanja do ukupno 40% korisne površine građevnog kompleksa. Servisne i pomoćne sadržaje kao što su garaže i spremišta potrebno je integrirati u korpuse osnovnih sadržaja. Kompleks je potrebno projektirati istovremeno, a može ga se oblikovati kao kompleks fizički povezanih ili samostojećih građevina. Izvođenje kompleksa moguće je predvidjeti po fazama. Oblikovanjem kompleksa potrebno je formirati odnos prema površine predviđenoj za trg. Poželjno je dio čestice urediti kao javni park.

Članak 9.

Članak 9. Površina društvene namjene /oznaka D3/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju – vjerske građevine – kapele i predprostora u obliku trga, a ostatak građevne čestice potrebno je urediti kao površinu javnog parka.
Članak 10. Površina sportsko-rekreacijske namjene /oznaka R1/ namijenjena je formiranju čestice sportsko – rekreacijskih sadržaja, na kojoj je moguće uređivati otvorena sportska igrališta i izgraditi građevinu sportskog kluba. Servisne i pomoćne sadržaje kao što su garaže i spremišta potrebno je integrirati u osnovnoj građevni.

Članak 11.

Članak 11. Površina poslovne namjene /oznaka K1/ predviđena je za formiranje građevne čestice i gradnju poslovne građevine trgovačkih i/ili uslužnih djelatnosti. Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi). Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za Trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, te skladišni prostori robe namijenjene trgovini.

Članak 12.

Članak 12. Površina za uređenje središnjeg trga /oznaka T/ namijenjena je uređenju pješake površine - središnjeg mjesnog trga, s funkcijom građanskog okupljanja i trgovine na otvorenom. Unutar površine trga nije dozvoljena gradnja građevina visokogradnje, već samo parterno i hortikulturno uređenje, te postava urbane opreme. Unutar trga moguće je iznimno: − postava jednog tipskog kioska površine do 12,0 m2, bez drugih dogradnji, za prodaju novina, − postava javne plastike – sakralne ili svjetovne skulpture, − postava fontane ili javne crpke za pitku vodu i − povremena postava pokretnih stolova za trgovinu na otvorenom, pod uvjetom da je trajanje organizirano kao privremeno (jednodnevno) događanje. Unutar čestice trga nije dozvoljeno urediti parkirališta, niti na drugi način koristiti trg za parkiranje vozila.

Članak 13.

Članak 13. Površina za uređenje dječjeg igrališta /oznaka Z1/ namijenjena je uređenju dječjeg igrališta. Unutar površine se dozvoljavaju samo parterni zahvati, te postava igrala, klupa za sjedenje i druge pripadajuće opreme.
Članak 14. Javna zelena površina – javni park / oznaka Z2/ formira se kao parkovna površina javnog režima korištenja, na kojoj se ne predviđa gradnja građevina. Unutar površine parka moguće je postavljati urbanu opremu (klupe za sjedenje, kante za otpatke i sl.) te postaviti javnu ili sakralnu plastiku (poklonac ili urbanu skulpturu, odnosno fontanu do 4,0 m2 tlocrtne površine).

Članak 15.

Članak 15. Zelena površina uz ulični koridor /oznaka Z3/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju zelenila javnog režima korištenja. Unutar zelene površine uz ulični koridor nije dozvoljeno postavljati građevine infrastrukture – trafostanice, telekomunikacijske stanice, i slično, osim plinske redukcijske stanice koju je moguće locirati na način ne smeta prometu.
Članak 16. Površine infrastrukturnih sustava /oznake IS/ namijenjene su izgradnji transformatorskih stanica, a unutar čestica je moguće locirati i građevine drugih mreža infrastrukture, pod uvjetom da ne smetaju trafostanici.

Članak 17.

Članak 17. Kolni prilaz /oznaka KP / namijenjen je osnivanju javnih površina za pristup pojedinačnim česticama kojima nije moguće osigurati direktni izlaz na ulične koridore. Unutar čestice kolnog prilaza moguće je locirati kućne priključke česticama do kojih se dolazi kolnim prilazom.
Članak 18. Površina poljskog puta /oznaka PP/ namijenjena je formiranju čestice i uređenju površine za pristup obradivim površinama u neposrednoj blizini naselja, te za servisni pristup interventnih vozila do pozadine čestica javnih funkcija. Površina poljskog puta javnog je režima korištenja i ne smije se ograđivati, niti zagrađivati, a unutar čestice moguće je locirati mreže infrastrukture. B r o j 4 S t r a n i c a 74 1 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 19.

Članak 19. Ulični koridori /oznaka UK sa pripadajućom numeričkom oznakom uličnog koridora/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina koje služe za uređenje cesta, te pripadajućih pješačkih i zelenih površina, te lociranju mreža komunalne infrastrukture. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 20. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina utvrđuje se: – veličina i oblik građevnih čestica, – veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, – namjena građevina, – smještaj građevina na građevnoj čestici, – oblikovanje građevina i – uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 21.

Članak 21. Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim DPU-om. Odstupanja od ovim Planom dane parcelacije mogu se kretati do maksimalno 5% površine čestice. Odstupanja prema prethodnom stavku mogu se utvrditi radi odstupanja u geodetskoj izmjeri pri izradi podloge za DPU ili stanja u katastru zemljišta od stanja u naravi, a korekcije međa mogu se vršiti na način da se između čestica ne ostavljaju površine koje nisu u skladu s namjenom i uvjetima uređenja i gradnje definiranim ovim DPU-om.

Članak 22.

Članak 22. Formiranje stambenih građevnih čestica /oznaka S1 i S2/, u postojećem, bespravno izgrađenom dijelu naselja, moguće je prema parcelaciji definiranoj brojčanom oznakom i znakom „p”, a načelno se poklapa s korištenjem zemljišta utvrđenim kod geodetske izmjere 2002, 2003. i 2006. godine. U kartografskom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je na ovakav način formiranoj građevnoj čestici određen: – smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i – smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. Interpolacije novih čestica, odnosno promjena međa građevnim česticama utvrđenim ovim planom moguća je jedino izuzetno, i to u slučaju: − okrupnjavanja, odnosno objedinjavanja susjednih građevinskih čestica u jednu, pod uvjetom da na novoj građevnoj čestici nije izgrađeno više od jedne stambene građevine i − cijepanja postojećih građevnih čestica na najviše dvije, pod uvjetom da površina čestice na kojoj je izgrađena postojeća stambena građevina nije manja od dvostruke bruto površine stambene građevine i pripadajućih pomoćnih (garaže, drvarnice i drugih), a površina novoodcijepljene građevinske čestice nije manja od 250,0 m2, te da obje imaju direktan prilaz na javnu površinu uličnog koridora širine minimalno 2,4 m. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, osnovanih prema uvjetima iz stavka 3 ovog članka, može iznositi najviše 0,4, odnosno izgrađenost čestica može biti najviše 40%.

Članak 23.

Članak 23. Unutar područja za razvoj naselja, koje čini ostatak građevinskog područja, koji nije izgrađen, svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. U kartografskom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: – način uređenja površine čestice, – smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i – smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određena površina za lociranje građevine, te koeficijent izgrađenosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice ili bruto dozvoljena površina gradnje građevina na čestici.

Članak 24.

Članak 24. Ovisno o potrebama korisnika, moguće je najviše tri susjedne planirane građevne čestice stambene namjene, objediniti u jednu, pri čemu se površine za razvoj građevina spajaju. Tako objedinjena građevna čestica u svim ostalim elementima uređenja smatra se jednom građevnom česticom, odnosno na njoj je moguće graditi najviše jednu stambenu građevinu, jednu prateću građevinu, te više pomoćnih. Svako kasnije cijepanje čestica, koje se formiraju spajanjem parcela utvrđenih ovim planom, treba osigurati minimalnu česticu koja se utvrđuje - minimalnom širinom od 10,5m, te minimalnom dužinom od 24,0 m, odnosno, ukoliko su nepravilnog oblika, minimalnom površinom od 250,0 m2.

Članak 25.

Članak 25. Dimenzije građevnih čestica društvene namjene /oznake D1, D2 i D3/, sportsko-rekreacijske namjene /oznaka R1/, središnjeg trga /oznake T/, dječjeg igrališta /oznaka Z1/, javne zelene površine – javni park /oznaka Z2/, poslovne namjene /oznaka K1/ i površine građevina trafostanice /oznaka IS/ utvrđene su parcelacijom ovog DPU-a, ne mogu se cijepati, niti pripajati drugim česticama.
Članak 26. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. S t r a n i c a 74 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 27.

Članak 27. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata DPU ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: − koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, − koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, − ukupnu (bruto) površinu građevina, − maksimalno dozvoljenu visinu građevina osnovne i prateće namjene/Vosn/, − maksimalno dozvoljenu visinu pomoćnih građevina /Vpom/, − maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina osnovne i prateće namjene /Eosn/ i − maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 28.

Članak 28. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Koeficijent izgrađenosti svih građevnih čestica stambene namjene /oznaka S1, S2 i S3/ određuje se sa kig <= 0,40. Izuzetno od prethodnih, postojeće čestice u starom dijelu naselja mogu imati i veći koeficijent izgrađenosti, ukoliko se radi o zatečenom stanju, ali se takve građevine ne mogu dograđivati, ukoliko koeficijent izgrađenosti prelazi 0,5. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za društvene djelatnosti /oznaka D1, D2 i D3/ i čestice za gradnju trafostanica /oznake IS/ određuje se sa kig <= 0,40. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice poslovne namjene /oznaka K1/ određuje se sa kig <= 0,40. Umjesto koeficijenta izgrađenosti određuje se maksimalna bruto tlocrtna površina građevine: − za česticu namijenjenu uređenju sportskih i rekreacijskih sadržaja /oznaka R1/, i to sa 300,0 m2, − za česticu središnjeg trga /oznaka T/, ukoliko se na čestici gradi fontana, poklonac, kapela ili postavlja skulptura, i to od 50,0 m2,

Članak 29.

Članak 29. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Sa kis <= 1,00 određuje se koeficijent iskoristivosti građevnih čestica: − stambene namjene /oznaka S1, S2 i S3/, − društvene djelatnosti /oznaka D1, D2 i D3/ te − poslovnu namjenu /oznaka K1/. Sa kis <= 0,40 određuje se koeficijent iskoristivosti građevnih čestica za gradnju građevina trafostanice /oznake IS/. Umjesto koeficijenta izgrađenosti određuje se maksimalna bruto površina građevine: − za česticu namijenjenu uređenju sportskih i rekreacijskih sadržaja /oznaka R1/, i to sa 300,0 m2, − za česticu središnjeg trga /oznaka T/, ukoliko se čestici gradi fontana, poklonac, kapela ili postavlja skulptura, i to od 50,0 m2.

Članak 30.

Članak 30. Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Vosn označava visinu osnovne građevine i ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici., a Vpom označava visinu pomoćne građevine na čestici. Unutar obuhvata ovog DPU, maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ iznosi: − Vosn = 6,60 m za građevine društvenih djelatnosti /oznake D1, D2 i D3/ i poslovne namjene /oznaka K1/, − Vosn = 4,80 m za osnovne i prateće građevine na česticama stambene namjene /oznake S1, S2 i S3/, − Vosn = 4,00 m za građevine transformatorske stanice /oznake IS/ i sportski klub /oznake R1/ − i Vpom = 3,00 m za sve pomoćne građevine, koje se mogu kao samostalne građevine graditi samo na česticama stambene namjene, a ukoliko pomoćne građevine služe za spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda Vpom može biti do 4,80 m. Izuzetno od prethodnog, na česticama stambene namjene čija širina je veća od 20,0 m, a površina je veća od 1.000,0 m2, bez obzira da li su definirane planom ili spajanjem susjednih planski utvrđenih čestica, mogu se graditi osnovne građevine visine vijenca do 6,60 m.

Članak 31.

Članak 31. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,00 m ispod kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,50 m za prizemne, odnosno visine nadozida do 90,0 cm za katne građevine. B r o j 4 S t r a n i c a 74 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 32.

Članak 32. Eosn označava broj etaža osnovne građevine i ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici., a Epom označava visinu pomoćne građevine na čestici. Unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja maksimalno dozvoljen broj etaža građevina iznosi: − Eosn = Po+P+K (ili PK) - (podrum+prizemlje+kat ili potkrovlje) za građevine na građevnim česticama društvenih djelatnosti /oznaka D1 i D2 / i poslovne namjene /oznaka K1/, − Eosn = Po+P+Pk (podrum+prizemlje+potkrovlje) za sve osnovne i prateće građevine na stambenim građevnim česticama, − Eosn = P (prizemlje) za građevine transformatorske stanice /oznake IS/, sportskog kluba /oznake R1/ i građevinu društvene djelatnosti – crkva, odnosno kapela /oznaka D3/ − Epom = P (prizemlje) za sve pomoćne građevine – garaže, drvarnice, spremišta i slično, ukoliko se grade kao samostojeće na stambenim građevnim česticama. Izuzetno od prethodnog, na česticama stambene namjene čija širina je veća od 20,0 m, a površina je veća od 1.000,0 m2, bez obzira da li su definirane planom ili spajanjem susjednih planski utvrđenih čestica, mogu se graditi osnovne građevine s 4 etaže Eosn = Po+P+K+Pk (podrum+prizemlje + kat + potkrovlje s nadozidom visine do 60,0 cm). 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 33.

Članak 33. Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina.
Članak 34. Pratećom građevinom (odnosno pratećim sadržajem) smatra se građevina (odnosno prateći sadržaj) čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, ovisno o pretežitosti namjene građevne čestice, definirane u člancima br. 6.-11. ovih Odredbi.
Članak 35. Pomoćne građevine se dijele na: − pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine, − pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i − pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine su garaže, drvarnice, alatnice i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja mogu se graditi na građevnim česticama pretežito stambene namjene: − unutar izgrađenog dijela naselja 5,0 m iza stražnjeg pročelja stambene građevine na čestici i najmanje 5,0 m od susjedne stambene građevine, a − u području za razvoj naselja unutar zone gradnje pomoćnih građevina. Ukoliko se za gradnju pomoćnih građevina ne može ostvariti potrebna udaljenost prema prethodnom stavku, pomoćna građevina ne može se graditi.

Članak 35.

2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 36. Smještaj građevina na građevnim česticama postojećeg dijela naselja dijelom je uvjetovan strukturom postojeće bespravne izgradnje, a legalizacija postojećih građevina i novi zahvati adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i interpolacije mogući su na način koji osigurava: − sigurnost u korištenju građevine koja se legalizira u pogledu osiguranja uvjeta bitnih za građevinu, te suvremenih normi u dimenzioniranju prostora, ovisno o namjeni, − kolni prilaz na vlastitu i susjedne građevne čestice s javne prometne površine u širini najmanje 2,4 m, − udaljenost osnovne građevine od regulacijske linije (međa prema prilaznoj javnoj površini), najmanje 3,0 m, osim za kartografskim prikazom br. 1. prikazane izgrađene građevine, koje se u postupku legalizacije zadržavaju na izmjerenim pozicijama, a čije udaljenosti od linije regulacije mogu biti i manje od 3,0 m, − lociranje pomoćnih građevina najmanje 5,0 m iza ulične međe, − udaljenost svih građevina od ostalih međa građevne čestice, najmanje za širinu strehe, − udaljenost osnovne građevine na čestici od susjedne osnovne ili prateće građevine najmanje 4,0 m, − udaljenost pomoćnih građevina s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama najmanje 5,0 m. Izuzetno od prethodnog stavka, međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, može biti i manja, ukoliko je to uvjetovano prostornim ograničenjima građevne čestice, ali u tom slučaju glavnim projektom treba dokazati ispravnost poduzetih mjera za zaštitu od požara i to u odnosu na osiguranje vatrogasnog pristupa i mjera za zaštitu od prenošenja požara s jedne građevine na drugu.

Članak 37.

Članak 37. Smještaj građevina na planiranom dijelu naselja određen je kartografskim prikazom br.7. - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od građevnih čestica unutar građevinskog područja naselja, određena površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne i prateće namjene i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, a za stambene građevne čestice navedeno S t r a n i c a 74 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 je definirano ili pojedinačno za česticu ili univerzalno za ulični niz istog tipa gradnje. Linija regulacije u smislu ovog detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. Prateće građevine lociraju se iza građevine osnovne namjene ili ih se može oblikovati na način da s osnovnom građevinom čine jedinstveni arhitektonski kompleks. Prostorije pratećih građevina, u kojima se odvija bučna djelatnost, potrebno je od stambenih građevina na susjednim česticama udaljiti minimalno 8,0 m. Pomoćne građevine potrebno je locirati u dubinu čestice, odnosno: − ukoliko se lociraju unutar područja za razvoj osnovnih građevina, iza građevine osnovne i prateće namjene, i/ili − unutar područja za razvoj pomoćnih građevina. Pomoćne građevine s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama treba udaljiti najmanje 5,0 m.

Članak 38.

Članak 38. Za novoplanirane građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje osnovne građevine na toj liniji. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 39. Stambene građevine treba u pravilu oblikovati kao samostojeće ili u kompleksu s pratećim poslovnim funkcijama. Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu biti građene kao samostojeće ili biti dograđene na osnovnu građevinu.

Članak 40.

Članak 40. Kod oblikovanja stambenih građevina preferira se gradnja prizemnica s tavanom ili potkrovljem uređenim za korištenje. Kod uređenja potkrovlja preferira se lociranje prozora na zabatu, a ne na krovu. Poželjno je oblikovanje terasa na način da su natkrivene trijemom produženjem krovne plohe.
Članak 41. Građevine društvenih djelatnosti – društveni dom sa pratećim sadržajima trebaju biti oblikovane kao arhitektonski kompleks, pri čemu građevine mogu ili ne moraju biti fizički povezane, a mogu biti građene i kao dvojne na susjednim česticama javne namjene. Građevina društvenih djelatnosti – dječji vrtić može se oblikovati kao samostojeća građevina, a ukoliko se predviđaju prateći sadržaji, može se oblikovati kao građevni kompleks.