Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Orehovica

17. Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), Uredbe o javnoj raspravi i postupku donošenja prostornih planova (“Narodne novine” broj 101/98) i članka 26. Statuta Općine Orehovica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 1/02), Općinsko vijeće Općine Orehovica na 7. sjednici održanoj 18. travnja 2006. godine, donosi ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Orehovica
Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Orehovica, Klasa: 012-03/06-04/30, Urbroj: 2109/22-06-04.

Članak 2.

Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. Odluka se dostavlja nadležnim državnim tijelima i službama. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OREHOVICA KLASA: 012-03/06-04/29 URBROJ: 2109/22-05-04 Orehovica, 18. travnja 2006. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Branko Sušec, prof., v. r. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 I 100/04), Suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji – Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (klasa: 350-01/06-01/04, ur.broj 2109-05-02- 06-05 od 28. 03. 2006.), članka 26. Statuta Općine Orehovica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/02) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Orehovica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 4/05), Općinsko vijeće Općine Orehovica na 7. sjednici od 18. travnja 2006., donosi S t r a n i c a 69 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Orehovica I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Orehovica (u daljnjem tekstu PPUO Orehovica), izrađen od tvrtke Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2. PPUO Orehovica sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje: Polazišta Ciljevi prostornog razvoja i uređenja Plan prostornog uređenja II Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži: Kartografske prikaze: 1. Korištenje i namjena površina /MJ 1:25 000/ 2. Infrastrukturni sustavi /MJ 1:25 000/ 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora /MJ 1:25 000/ 4. Građevinska područja /MJ 1:5 000/ 4.1. Orehovica i izdvojena područja u kontaktnom prostoru naselja 4.2. Podbrest i izdvojena područja u kontaktnom prostoru naselja 4.3. Vularija 4.4. Izdvojeno građevinsko područje – dio Gospodarske zone Međimurje Grafičke priloge – kartograme /MJ 1:50 000/: 1. Teritorijalno – politički ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4. Infrastruktura 4.1. Pošta i telekomunikacije 4.2. Energetski sustav 4.2.1. Plinoopskrba 4.2.2. Elektroenergetika 4.3. Vodnogospodarski sustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 4.3.2. Uređenje vodotoka i voda 5. Postupanje s otpadom II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 3.

Članak 3. Površine Općine se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju vrednovanja prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima. Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje slijedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: - naselja, - izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa, - kultivirane predjele i - prirodne i prirodi bliske predjele. Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina Općine.

Članak 4.

Članak 4. Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području Općine, prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. - “Korištenje i namjena površina ”, u mjerilu 1:25.000. Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 5.

Članak 5. Naselja su prostorne strukture namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veličini i značaju pojedinog naselja u općinskom sastavu. Naselja se od okolnog prostora razgraničavaju granicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj. Naselja se klasificiraju po tipovima, koji određuju osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini, a dijele se na: - prijelazni ili urbanizirani tip naselja jačeg stupnja urbaniziranosti, kojega karakterizira – manja stambena gustoća (okvirno 450 – 1.000 m2 stambene zone / stanovniku), društvene funkcije uspostavljene za razinu naselja ili malog broja naselja u okruženju, manji udio monofunkcionalnih zona (centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, veća zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), srednja razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene B r o j 4 S t r a n i c a 69 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” pješačke i biciklističke staze), srednja ili mala razina opremljenost javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja – šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i sl.), - socijalno usmjereni tip naselja, formiran uređenjem bespravno izgrađenih stambenih područja, koje karakterizira – veća stambena gustoća (okvirno 70 – 350 m2 stambene zone / stanovniku), manji broj društvenih funkcija uspostavljenih isključivo za razinu naselja, manji udio monofunkcionalnih zona (centralnih sadržaja, sporta i rekreacije), srednja razina komunalne uređenosti (sustavi elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servis - zbrinjavanja otpada) i mala razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, eventualno uređene pješačke i biciklističke staze).

Članak 5.

Na području Općine Orehovica naselja su po tipovima razvrstana na: - naselja – Orehovica, Podbrest i Vularija, te izdvojeno građevinsko područje Podbresta - Mačkovec, imaju obilježja prijelaznog ili urbaniziranog tipa naselja jačeg stupnja urbaniziranosti, pri čemu se Orehovica izdvaja kao općinsko središte s funkcijom razvojnog središta, - dio građevinskog područja Orehovice – romsko naselje, ima obilježja socijalno usmjerenog tipa naselja, a ovim planom se definiraju osnove za njegovo komunalno uređenje kao i razvoj društvenih funkcija.

Članak 6.

Članak 6. Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, odnosno građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjena uređenju zemljišta i gradnji građevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). Izdvojena područja gospodarskih djelatnosti na području Općine su: - južni dio građevinskog područja gospodarskih proizvodno-poslovnih djelatnosti – „Gospodarske zone Međimurje” /oznaka I1/, - gospodarska, proizvodno-poslovna zona sjeverno od Podbresta /oznaka I1/, - gospodarske, poljoprivredne zone za uzgoj životinja /oznaka PG/ sjeverozapadno uz Podbrest i zapadno od Orehovice i - komunalno-servisna zona zapadno od Orehovice – odlagalište neopasnog građevinskog otpada /oznaka K3/, kao mjera sanacije devastiranog područja – iskopa šljunka. Izdvojena područja društvenih djelatnosti na području Općine su: - izdvojeno područje sportsko-rekreacijske namjene uz rekreacijski ribnjak, sjeverno od Podbresta /oznaka R9/ Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja i to: - dijelovi kompleksa HE Čakovec /oznaka IS1/ - groblja Podbrest i Orehovica /oznaka – simbol groblja/, - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih infrastrukturnih sustava državne, županijske ili općinske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i slično), za koje je unutar planskog razdoblja utvrđena ili se može pojaviti potreba izgradnje, - površine za formiranje građevnih čestica cestovnih servisa, isključivo za djelatnost prodaje goriva na malo, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba.

Članak 6.

Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgraničavaju granicama izdvojenog područja, osim za pojedinačne čestice namjene navedene u alinejama 3 i 4 prethodnog stavka, čije se površine i točna lokacija definiraju temeljem idejnog rješenja, lokacijskom dozvolom. Izdvojena područja gospodarskih i društvenih djelatnosti su prostori namijenjeni uređenju površina, te uvjetno i gradnji građevina, isključivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosno izuzetno i za kompatibilne prateće djelatnosti, a uvjeti uređenja površina i gradnje određeni su za svako pojedinačno izdvojeno područje: - za izdvojena područja gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.1. ovih Odredbi - za izdvojena područja društvenih djelatnosti u poglavlju 4.2.1. ovih Odredbi i - za izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5 . Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih područja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog područja i uvjeta ovim PPUO-om određenih za uređenje tih područja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.

Članak 7.

Članak 7. Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena korištenju obradivog tla za gospodarsku djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, te rekreativne i sportske aktivnosti, a gradnja je moguća jedino ukoliko je u funkciji poljoprivrede, te pratećih funkcija izdvojenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i to - stanovanja, trgovine poljoprivrednim proizvodima proizvedenim na gospodarstvu i djelatnosti pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. Izuzetno od prethodnog stavka, unutar kultiviranih predjela dozvoljena je gradnja prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja. Kultivirane predjele čini: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene podijeljeno u dvije vrijednosne skupine – osobito S t r a n i c a 69 8 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 vrijedno obradivo tlo /oznaka P1/ i ostalo obradivo tlo /oznaka P3/, a koje se dodatno diferenciraju s obzirom na ograničenja u korištenju, i to ograničenje uvjetovano prostorom III. zone zaštite vodocrpilišta Prelog, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/, koje obuhvaća izmiješane strukture manjih površina tla pogodnog za poljoprivrednu obradu i visokog raslinja, a koje se u manjoj mjeri ili povremeno koristi u poljoprivredne svrhe, - građevinske čestice samostojećih građevina za komercijalni uzgoj životinja manjeg kapaciteta, koje se pod uvjetima određenim u člancima 103.

Članak 7.

mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, - građevinske čestice izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, koja se pod uvjetima određenim u člancima 104.-107. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, - čestice lovačkih remiza, koje se pod uvjetima određenim u članku 108. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene i - dijelovi prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje. Uvjeti za korištenje i uređenje površina, te gradnju građevina, isključivo u funkciji pojedine djelatnosti navedene u prethodnom stavku, određeni su: - u svrhu obavljanja djelatnosti poljoprivrede te pratećih sadržaja stanovanja i seoskog turizma, u poglavlju 3.2.2., a - u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti u poglavlju 4.2. ovih odredbi. Zahvati u prostoru koji se unutar kultiviranih predjela izvedu suprotno namjeni površine, smatraju se bespravnom gradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom. Pod zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se posebno: - iskop koji nema poljoprivrednu namjenu, - asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje različitog dovezenog materijala po površini poljoprivrednog tla, - ograđivanje površina koje nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva i - drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla ili njegove prenamjene.

Članak 8.

Članak 8. Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava. Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini. Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: - površine gospodarske šume, locirane jugozapadno od Orehovice /oznaka Š1/ - površine šuma posebne namjene u odnosu na očuvanje tipičnih šumskih zajednica uz Dravu – južno od Podbresta i Orehovice /oznaka Š3/, - vodene površine starih riječnih rukavaca, bara i močvara starog korita rijeke Drave /oznaka V/, - vodene površine rekreacijskog ribnjaka /oznaka RI/, - vodene površine odvodnog kanala HE Čakovec, potoci i regulirani vodotoci i njihovi kontaktni prostori /linijska oznaka/. Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i rekreacije, a za iznimno dozvoljeno uređenje površina uvjeti su određeni: - u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti šumarstva i vodoprivrede u poglavlju 3.2.3. ovih odredbi, a - u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3. ovih odredbi. Na području prirodnih i prirodi bliskih predjela nisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina, niti gradnja građevina, osim izuzetno gradnje: - prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO- om ili prostornim planovima širih područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za šumske gospodarske jedinice, ukoliko je to predviđeno šumskom, gospodarskom osnovom područja, - neasfaltiranih prilaznih putova za održavanje hidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predviđeno vodnogospodarskom osnovom područja, - lovačkih čeka i hranilišta od drveta, ukoliko je to predviđeno lovnogospodarskom osnovom područja.

Članak 8.

Sva ostala gradnja smatra se bespravnom, a prema njoj se postupa u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.
Članak 9. Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Općine, kao i lokacije građevinskih čestica za građevine u funkciji infrastrukturnih sustava, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora na način da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, a posebno građevinska područja naselja i izdvojena područja, te prirodne i prirodi bliske predjele. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 10.

Članak 10. Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike B r o j 4 S t r a n i c a 69 9 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Županije. Ovim PPUO-om utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda, a nalaze se ili su planirani na općinskom prostoru: Zahvati u prostoru od važnosti za Državu- sve postojeće - auto-cesta Zagreb – GP Goričan, - HE “Čakovec» instalirane snage 80,4 MW, a dijelovi čijeg kompleksa se nalaze na prostoru Općine, - mala HE na drenažnom kanalu, - nasipi odvodnog kanala HE Čakovec - postojeći visokonaponski dalekovodi: - DV 110 kV TS Čakovec – HE Čakovec, - DV 110 kV HE Čakovec – TS Prelog i - DV 110 kV HE Čakovec – TS Ludbreg Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju - postojeće županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima i to: - ŽC 2022 Belica (Ž2018) – Mala Subotica – Orehovica, - ŽC 2055 Vularija – Orehovica (Ž2022) - LC 20033 Totovec – Vularija - LC 20037 Orehovica – Podbrest – Otok i - LC 20039 HE Čakovec – HE Donja Dubrava, - postojeći spojni svjetlovodni kabeli koji prolaze područjem Općine, - planirani odašiljači operatera GSM sustava, - planirani uređaj za pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda južno od Podbresta i ispust u odvodni kanal HE Čakovec, - infrastruktura (sustavi cestovnog prometa, plinoopskrbe, elektroopskrbe, vodoopskrbe i zbrinjavanja otpadnih voda) za „Gospodarsku zonu Međimurje”.

Članak 11.

Članak 11. Autocesta Zagreb-Goričan, sukladno Zakonu o cestama, ima definiran zaštitni koridor od 40,0 m obostrano, mjereno od ruba cestovnog pojasa, a unutar kojeg prostora se ovim planom ne predviđa nikakva gradnja, osim moguće izgradnje kanala za oborinsku odvodnju „Gospodarske zone Međimurje”, pri čemu se uvjeti gradnje kanala trebaju uskladiti s posebnim uvjetima održavatelja autoceste. Kod rekonstrukcije postojećih visokonaponskih dalekovoda potrebno je rekonstrukciju izvesti višenamjenskim korištenjem stupova za elektroprijenos i uz korištenje postojećih koridora. Kod rekonstrukcije DV 110 kV HE Čakovec – TS Prelog potrebno je preispitati mogućnost korekcije trase na način da se izbjegne prolaz dalekovoda izdvojenim građevinskim područjima – stambenog i rekreacijskog sadržaja. Trasu županijske ceste ŽC 2022 Belica (Ž2018) – Mala Subotica – Orehovica, potrebno je korigirati u dijelu gdje tangira romsko naselje u Orehovici, na način da se naselje zaobiđe s istočne strane, te se izvede jedan ili najviše dva priključka s županijske ceste za naselje. Rekonstrukciju postojećih županijskih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu. Odašiljače mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postave uređaji više raznovrsnih operatera, a može ih se postavljati na obradivom tlu ili unutar gospodarskih zona, uz potrebno ishođenje mišljenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u odnosu na moguće narušavanje vizura na naselja.

Članak 11.

Uređaj za pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda južno od Podbresta i ispust u odvodni kanal HE Čakovec predviđeni su na teritoriju općine i to prvenstveno za potrebe sustava zbrinjavanja sanitarno-fekalnih voda naselja, a isti uređaj se, pod uvjetom da mu se poveća kapacitet, može koristiti i za potrebe pročišćavanja sanitarno-fekalnih voda „Gospodarske zone Međimurje”. Infrastrukturni sustavi za potrebe komunalnog opremanja „Gospodarske zone Međimurje” trebaju se riješiti cjelovito za ukupnu zonu, bez obzira što se gospodarska zona proteže kroz dvije jedinice lokalne samouprave, a uvjeti infrastrukturnog opremanja dani su u članku 95. ovih odredbi, kojim se definiraju i drugi uvjeti uređenja i opremanja gospodarske zone .

Članak 12.

Članak 12. Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju, određene su u kartografskim prikazima br.1.”Korištenje i namjena površina” i br.2. “Infrastrukturni sustavi”, u mjerilu 1:25 000. Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori koji nisu utvrđeni ovim PPUO-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postojećih građevina mogu se dozvoliti na način da se zadovolje: - ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom šireg područja, - ograničenja koja uvjetuju postojeće infrastrukturne građevine državne, županijske i lokalne razine, - mjere zaštite sigurnosti svih sudionika u prometu, a posebno unutar građevinskih područja, izgradnjom pješačkih i biciklističkih staza u pravilu odvojeno od kolnika, - mjere zaštite prirode i kulturno-povijesnih vrijednosti, određene u poglavlju 6. ovih odredbi, te - mjere sprečavanja negativnog utjecaja na okolinu, određene u poglavlju 8. ovih odredbi. Obzirom da ne postoje studije trasa linijske infrastrukture za „Gospodarsku zonu Međimurje”, što se posebno odnosi na sustave odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda (sanitarnofekalnih, tehnoloških i oborinskih), pošto su najbliži mogući recipijenti – Trnava i odvodni kanal HE Čakovec, značajno udaljeni od lokacije gospodarske zone, idejnim rješenjem za lokacijsku dozvolu mogu se definirati i drugačije trase, od predloženih ovim PPUO-m, uz uvjet da se ostali korisnici prostora s rješenjem usuglase. S t r a n i c a 70 0 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 2.2. Građevinska područja naselja

Članak 13.

Članak 13. Građevinska područja naselja su površine unutar obuhvata granica građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja. Granice građevinskih područja naselja, detaljno su određene na kartografskim prikazima 4.1. - 4.3. „Građevinska područja naselja”, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. Granice građevinskih područja u pravilu su određene: - granicama katastarskih čestica, - trasama putova, - granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka, te - dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 14.

Članak 14. Osnivanje građevnih čestica u naselju je postupak kojim zemljište unutar građevinskog područja naselja postaje pogodno za gradnju (građevinsko), a podrazumijeva formiranje građevne čestice (geodetskom) parcelacijom na temelju uvjeta uređenja prostora iz mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne prometnice i mogućnosti priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom, a ostalo prema tipu naselja (definirano člankom 5. ovih odredbi ), odnosno prema mjesnim prilikama. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica u naselju može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja. Nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno unutar pojasa od 30,0 m mjereno od osi vodotoka. Vodotokom u smislu prethodnog stavka se smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a ne smatraju ulični (putni) jarci i kanali za odvodnju oborinskih voda građevinskih područja (naselja i izdvojenih područja obavljanja djelatnosti) i zacjevljeni kanali koji čine ili su planirani kao dijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitarnofekalnih ili oborinskih voda građevinskih područja.

Članak 15.

Članak 15. Uvjeti za uređenje prostora i gradnju građevina unutar građevinskih područja naselja, određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, određenu prema kartografskim prikazima 4.1. - 4.3. „Građevinska područja naselja”, i ovih Odredbi za provođenje i to u odnosu na: - pripadnost izgrađenom dijelu naselja ili području za razvoj naselja i - pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni, - pripadnost području pojedinog karakterističnog uzorka naselja, - značaju predmetnog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu i prirodnu baštinu - i moguć nepovoljni utjecaj planiranog zahvata na okolinu.

Članak 16.

Članak 16. Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do uređenja u skladu s namjenom planiranom prostornim planom, i dalje koristiti na takav način. Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. Legalno izgrađene građevine, za obavljanje djelatnosti, koje prema ovom PPUO-u nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju, dugoročno se trebaju izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja se mogu i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjela unutar naselja, a posebno šume, vodotoci i njihovi kontaktni prostori, koje se ovim PPUO-om planiraju zadržati ili revitalizirati, smatraju se uređenim u smislu očuvanja prirodnih obilježja, te se ne mogu uređivati u druge svrhe i na načine koji bi narušili prirodna obilježja prostora. 2.2.1. Uvjeti određivanja namjene građevina

Članak 17.

Članak 17. Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se: - prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi - ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u poglavlju 2.2.2. člancima 28. – 35. ovih odredbi. Pratećom građevinom smatra se građevina: - koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, - čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi, prema poglavlju 2.2.2. člancima 28. – 35.ovih odredbi. Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 18.

Članak 18. Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. Individualna stambena građevina je građevina s najviše 3 stambene jedinice. Višestambena građevina je stambena građevina s više od 3 stambene jedinice. B r o j 4 S t r a n i c a 70 1 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 19. Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno–servisnih, a može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti, - gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, - gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - kiosci do 12,0 m2, za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prema posebnom propisu, - obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i sl), - preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i sl.), - mini mljekare, kapaciteta do10.000 l/dnevno, - mini pekare, površine do 150,0 m2, - silaže stočne hrane do 100 m2 i - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 19.

Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za: - industrijsku ili obrtničku proizvodnju, ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje, (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično.) - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.) - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), - rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina), - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i sl.) - prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i slično), - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i sl), odnosno - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 19.

Gospodarskom građevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se građevina: - za uzgoj životinja, neto površine po građevnoj čestici iznad 90,0 m2 i - za silažu stočne hrane, neto površine po građevnoj čestici iznad 100 m2.
Članak 20. Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: - građevine za društvene djelatnosti javnog sektora, kojima u cilju održanja i razvoja zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti i - građevine za društvene djelatnosti u tržno – gospodarskom sustavu, kao građevine društvene nadogradnje, kojima gospodare druge pravne ili fizičke osobe.

Članak 21.

Članak 21. Poslovnom građevinom smatra se gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržišno- gospodarskom sustavu. Stambeno – poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.
Članak 22. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu ili izvan naselja. S t r a n i c a 70 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za silažu stočne hrane, neto površine po građevnoj čestici do 100 m2 i građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2, a koje se ne smatraju građevinama komercijalne namjene i mogu se graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 22.

Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično. 2.2.2. Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područja naselja, osnova utvrđivanja uvjeta uređenja prostora s obzirom na izgrađenost prostora i mogućnost gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni

Članak 23.

Članak 23. Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

Članak 24.

Članak 24. Izgrađenim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito uređeni, odnosno pretežito izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja, odnosno: - površine pretežito zaposjednute građevnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta; - komunalno uređene, a neizgrađene zone unutar građevinskog područja za koje je na snazi detaljni plan uređenja (u daljnjem tekstu DPU); - uređene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predviđa izgradnja građevina visokogradnje (sajmišta, parkirališne površine, izdvojene čestice sportskih igrališta i sl.); - uređene površine urbanog zelenila (parkovi, spomen područja, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge); - komunalno uređeni, ali neizgrađeni, središnji dijelovi postojećih stambenih ulica, koje je moguće urediti formiranjem građevnih čestica, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. (kao interpolaciju pojedinačnih građevnih čestica) iz ovog PPUO-a, ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup neizgrađenim dijelovima naselja. Područjima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog područja, na koje se ovim PPUO-om predviđa širenje naselja u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja. Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskim prikazima br. 4.1.- 4.3. – „Građevinska područja naselja”.

Članak 25.

Članak 25. Unutar izgrađenih dijelova naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, utvrđuju se temeljem odredbi ovog PPUO-a ili temeljem odredbi važećih planova uređenja užih područja, uz uvjet da su usklađeni s ovim PPUO-om. Potreba, odnosno obveza izrade planova uređenja užih područja i njihov obuhvat utvrđuje se u poglavlju 9.1. ovih odredbi i to samo ukoliko se radi o izgrađenom području naselja, koje je u neposrednom kontaktu s područjem za razvoj naselja, a čije uređenje može utjecati na transformaciju kontaktnog izgrađenog područja.