Arhiva › 2006. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Orehovica · 22. travnja 2006. · KLASA 012-03/06-04/30 · URBROJ 2109/22-06-04

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Orehovica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 731

Članak 155.

Članak 155. Groblje se određuje kao prostor isključive namjene osiguranja i uređenja prostora za ukop ljudi. Čestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, javna i sakralna i plastika, te servisni prostori za parkiranje i kolni pristup. U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). Sve građevine na grobljima trebaju se graditi kao prizemnice, visine vijenca do 4,80 m, osim zvonika kapela i poklonaca, koji mogu biti veće visine. Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja. Uz groblje se može urediti parkiralište za potrebe groblja. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 6.1 Krajobrazne vrijednosti

Članak 156.

Članak 156. U cilju očuvanja elemenata tradicijskog oblikovanja ruralnog prostora, potrebno je obnavljati i održavati sakralna S t r a n i c a 73 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 obilježja na raskrižjima poljskih putova i u naseljima i to rekonstrukcijom tradicijskih elemenata obilježja – kapelica, poklonaca i raspela, te pratećih hortikulturnih elemenata - ograđenog cvjetnjaka, odnosno soliternog stabla ili skupine visokih stabala, tradicionalnih vrsta (hrast, lipa, kesten, dud) Ukoliko se vrše zahvati na kapelicama, pokloncima i raspelima, koji su definirani kao evidentirana kulturna baština, prema poglavlju 6.3. ovih odredbi, potrebno je zahvat izvršiti prema mjerama zaštite iz istog poglavlja. Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima značajnijih poljskih putova, postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela.

Članak 157.

Članak 157. U cilju očuvanja postojećih malih parkova ili zelenih otoka u svim naseljima, označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone urbanog zelenila, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica urbanog zelenila, a na tim površinama nikako se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice.
Članak 158. U postupku formiranja novih krajolika, posebno u projektima sanacije eksploatiranih i devastiranih prostora potrebno je koristiti autohtone biljne vrste (posebno vrba, joha, jasen, hrast, lipa, dud i dr.) 6.2 Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 159.

Članak 159. Područje južno od Podbresta predloženo je u odredbama PPŽ-a za zaštitu kao kategorija zaštite prirode – zaštićeni krajolik (značajni krajobraz) rijeke Drave. Obuhvat zaštićenog krajolika, na području Općine vidljiv je iz kartografskog prikaza br. 3. – „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora” . Prostor je u PPŽ definiran kao područje od značaja za Županiju, a njegovo uređenje i korištenje predmet Prostornog plana prostora posebnih obilježja Drava. Ovim planom ne predviđaju se zahvati unutar navedenog područja. Odnos prema bespravnoj gradnji na prostoru južno od Vularije definiran je poglavljem 9.1. ovih Odredbi.

Članak 160.

Članak 160. U cilju očuvanja prirodnih predjela, šume posebne namjene nije dozvoljeno krčiti sistemom totalne sječe, već sukcesivnom sječom manjeg obima s pošumljavanjem.
Članak 161. U cilju očuvanja potoka i potočnih dolina, potrebno je: - vodotoke (potoke i kanale) izvan naselja, uređivati na način koji omogućava meandriranje i razvoj vlažnih staništa u kontaktnom prostoru vodotoka, - unutar naselja treba spriječiti zacjevljivanje vodotoka i njihovo pretvaranje u kanalizacijske sustave, osim kanala koji služe za odvodnju oborinskih voda iz naselja a koje treba uklopiti u sustav odvodnje oborinskih voda, - unutar naselja se mogu izvoditi samo minimalni hidrotehnički zahvati kojima se osigurava zaštita od poplava i odvodnja oborinskih i zaobalnih voda, - sve hidrotehničke zahvate potrebno je izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i prirodne vrijednosti vodotoka. Vegetacijski pojas vodotoka, određuje se s minimalno 30 m od osi korita, a područje izuzeto od gradnje, minimalno 20 m od vanjske nožice nasipa. Vegetacijski pojas vodenih površina ribnjaka, bara i mrtvica određen je s 30,0 m od obale ili nasipa. Unutar vegetacijskih pojasa ne smiju se locirati koridori prometne infrastrukture. 6.3 Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti

Članak 162.

Članak 162. Za sada nisu evidentirani arheološki lokaliteti na prostoru Općine. Ukoliko se pri izvođenju bilo kakvih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog ili povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležnu službu - Upravu za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Varaždinu, koja će utvrditi daljini postupak, ovisno o nalazima.
Članak 163. Na području općine nema kulturnih dobara utvrđenih Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99, 151/03 i 157/03). Evidentirana graditeljska baština i javna plastika na području Općine je slijedeća: - Orehovica - kapelica Presvetog Trojstva, spominje se 1864. godine, - poklonac Svetog Križa, obnovljen 1981. godine, - poklonac sa skulpturom Pieta iz 1931, smješten na raskrižju i djelomično unutar dvorišne ograde, - raspelo na groblju iz 1897. g, recentno obnovljeno - drveno raspelo uz kompleks nove župne crkve - Podbrest - kapelica sv. Ivana Nepomuka, unutar koje je originalni kip sveca iz 1874. godine, - kameno raspelo u središtu naselja, iz 1943., - raspelo na groblju iz 1897. godine, nedavno obnovljeno, - raspelo na groblju iz 1938. godine, nedavno obnovljeno, B r o j 4 S t r a n i c a 73 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - Vularija - kapela Srca Isusova, izgrađena 1948. na mjestu kapelice iz druge polovine 19. stoljeća. Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina i javne plastike iz stavka 2. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja općeg kulturnog – povijesnog nasljeđa.

Članak 163.

U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora u svrhu uređenja okoliša ili izvedbe zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama i javnoj plastici iz stavka 2. ovog članka, obavezno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine ili javne plastike, te njen odnos prema okolini.
Članak 164. Radi preciziranja vrijednosti pojedinačnog evidentiranog spomenika, određivanja njegove primjerene namjene, mogućnosti uporabe i načina prezentacije, potrebno je izvršiti stručnu valorizaciju evidentirane graditeljske baštine i javne plastike. Ovim planom se predlaže da evidentirane građevine i javna plastika navedena u prethodnom članku, predstavničko tijelo Općine, u skladu s člankom 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99, 151/03 i 157/03), proglasi zaštićenim dobrom od lokalnog značaja. Radi uspostave sustavne kontrole održavanja zaštićene i evidentirane graditeljske baštine i javne plastike, a posebno kapela, poklonaca i raspela, na kojima se mogu pojaviti zahvati koji se ne smatraju građevinskim zahvatima prema Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji (abrazivno čišćenje, bojanje, sadnja ukrasnog bilja i slično), potrebno je općinskim komunalnim odlukama obvezati vlasnika, odnosno izvođača, da se za izvođenje takvih zahvata traži stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 165.

Članak 165. U neposrednoj blizini građevina kulturne baštine, kao i na javnim i drugim parkovnim zelenim površinama nije primjereno postavljati kontejnere za skupljanje otpada, a trafostanice, TK stanice, plinske redukcijske stanice i nadstrešnice javnog prijevoza ne mogu se locirati na udaljenosti manjoj od 30,0 m od evidentiranih građevina kulturne baštine. U postupku utvrđivanja lokacije za infrastrukturne građevine većih visina, kao što su stupovi za bazne radio ili telekomunikacijske postaje i slične visoke građevine, potrebno je tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, u odnosu na očuvanje tradicijskih vizura naselja. 7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 166.

Članak 166. Otpad je s područja Općine potrebno u skladu sa Zakonom o otpadu, odvoziti na sanitarno odlagalište komunalnog otpada i skupljalište opasnog otpada, oba županijske ili regionalne razine, izvan područja Općine. Alternativno je moguće iznaći i druga tehnološka rješenja za zbrinjavanje komunalnog otpada i na prostoru jedinice lokalne samouprave, ali takva koja odgovaraju uvjetima Zakona o otpadu. Postojeća odlagališta komunalnog otpada koja ne odgovaraju uvjetima Zakona o otpadu – 3 lokacije odlagališta naznačena na kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”, potrebno je sanirati u skladu s važećim propisima.

Članak 167.

Članak 167. Na području Općine potrebno je komunalnim mjerama organizirati selektivno skupljanje otpada. Građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada – sekundarne sirovine (metal, tekstil, papir, plastika i drugo), za područje općine, kao i građevine za obradu neopasnog otpada – sekundarne sirovine (tekstil, plastika i sl.), mogu se locirati unutar gospodarskih – proizvodnih zona. Posebni uvjeti za uređenje čestice i gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada – sekundarne sirovine, te građevine za obrađivanje neopasnog otpada – sekundarne sirovine, kao i mjere zaštite od mogućih negativnih utjecaja na okoliš, određuju se temeljem Zakona o otpadu i drugih propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje, selektiranje i obradu otpada. Za zbrinjavanje neopasnog građevinskog otpada predviđa se formiranje komunalno-servisne zone zapadno od Orehovice, a način uređenja i korištenja zone je definiran člankom 98. ovih Odredbi.

Članak 168.

Članak 168. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere postavljene na javnim površinama (stari papir, staklo), na način da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. Za komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je urediti zajedničko kompostište unutar poljoprivredno-gospodarskih zona ili na građevnim česticama izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, prema uvjetima posebnih propisa. Komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim zonama naselja, unutar ruralne matrice, na način da kompostište bude smješteno u zoni gradnje građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od pojasa stambene izgradnje.

Članak 169.

Članak 169. Opasni otpad koji je moguće koristiti kao sekundarnu sirovinu, može se skupljati u za tu svrhu dizajniranim spremnicima, postavljenim uz društvene domove ili trgovine dnevne opskrbe (stare baterije i sl.). Opasni otpad od ostataka životinjskih lešina (životinjske kože, perje i slično) potrebno je zbrinjavati prema zakonskim propisima, a privremeno skupljanje moguće je urediti unutar izdvojene poljoprivredno – gospodarske zone za uzgoj životinja, sukladno posebnom propisu. S t r a n i c a 73 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 170.

Članak 170. Općina u Izvješću o stanju okoliša, treba izvršiti inventarizaciju svih zagađivača na području Općine, te Programom mjera zaštite okoliša Općine, propisati mjere za uklanjanje štetnih utjecaja na okoliš. U skladu s propisima o zaštiti okoliša i Planom intervencija u zaštiti okoliša (“Narodne novine”, broj 82/99 i 12/01) Općina je dužna izraditi svoj Plan intervencija u zaštiti okoliša. 8.1 Vode
Članak 171. Na svim područjima predviđenim za razvoj naselja i drugih građevinskih područja, treba predvidjeti izgradnju sustava javne odvodnje otpadnih voda i to kao razdjelnog sustava. Ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih sanitarno-fekalnih voda u vodotoke, kanale hidromelioracijskog niti sustava oborinske odvodnje. Oborinske vode s površina parkirališta s brojem mjesta većim od 10, potrebno je spojiti na sustav odvodnje oborinskih voda uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, u skladu s posebnim propisima.

Članak 172.

Članak 172. Zbog zaštite površinskih i podzemnih voda, potrebno je pratiti sastav i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta, te provoditi kontrolu primjene zaštitnih sredstava, posebno kontrolom prisutnosti nitrata u tlu jednom u 5 godina na svinjogojskim i jednom u 7 godina na govedarskim farmama.
Članak 173. Na izdvojenim područjima za društvene djelatnosti, gdje je prisutno korištenje voda u sportske ili rekreativne svrhe, kao što su kupališta, privezišta i slične površine, potrebno je kontinuirano kontrolirati kvalitetu vode. Radi zaštite kvalitete voda u kojima se uzgajaju ribe potrebno je izvesti sustave pročišćavanja vode prirodnim ili umjetnim načinima, a prvenstveno osiguranjem protoka vode i drugim postupcima kojima se podiže razina kisika i korisnog ozona u vodi, te osigurava min. II kategorija vode, a izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u navedene vode bez obzira na stupanj pročišćavanja. 8.2 Tlo

Članak 174.

Članak 174. Obradivo tlo, potrebno je koristiti u skladu s namjenom, prema odredbama ovog PPUO-a, a ukoliko se ne koristi u navedene svrhe, potrebno ga je pošumiti autohtonim biljnim vrstama. Obradivo tlo nije dozvoljeno devastirati iskopom, koji nema poljoprivrednu namjenu, niti je na njemu dozvoljeno vršiti radnje asfaltiranja, betoniranja, te navoza, razastiranja ili nabijanja različitog dovezenog materijala po površini, odnosno vršiti druge radnje koje mogu dovesti do smanjenja kvalitete u smislu poljoprivredne proizvodnje. Površine obradivog tla nije dozvoljeno ograđivati, ukoliko nisu uređene kao poljoprivredno-gospodarske zone, trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva. Na obradive površine može se razastirati, odnosno izlijevati sadržaj iz gnojnih jama, u skladu s člankom 9. i 10. Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, samo ukoliko je u potpunosti biološki razgradiv, odnosno ukoliko u njemu nema primjesa tvari štetnih za tlo, vode, te uzgoj usjeva ili konzumaciju konačnog poljoprivrednog proizvoda. Postojeća odlagališta komunalnog otpada, uređena ili ilegalna, potrebno je sanirati iskopom i premještanjem materijala, u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša.

Članak 175.

Članak 175. Radi podizanja kvalitete obradivog tla namijenjenog intenzivnoj biljnoj proizvodnji, potrebno je ispitati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja obradivih površina, koji bi trebao regulirati podzemne vode, posebno na južnom području općine. Sustav je potrebno realizirati temeljem studije natapanja, koja može biti izrađena na županijskoj razini ili općinskoj razini, a usklađena sa studijom natapanja šireg područja. 8.3 Šume
Članak 176. Šumske površine uz Dravu su šume posebne namjene u funkciji očuvanja ekosustava dravskih šuma a potrebno ih je čuvati, revitalizirati i širiti na okolno manje kvalitetno poljoprivredno tlo. Detaljniji režimi korištenja i zaštite šuma definirat će se kroz izradu PPPPO-a Drava.

Članak 177.

Članak 177. Preostale šumske površine gospodarske su namjene i mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima, uz uvjet da se time na području Općine ne smanji ukupna površina pod šumama.
Članak 178. Na poljoprivrednim površinama unutar područja ostalog obradivog tla, šuma i šumskog zemljišta /oznaka PŠ/, odnosno na prostorima gdje to nije u suprotnosti s ekonomikom poljoprivrednog gospodarenja, potrebno je čuvati mozaični krajolik isprepletenih obradivih površina i manjih šumaraka, odnosno visokog raslinja, odnosno vršiti pošumljavanje. 8.4 Zrak

Članak 179.

Članak 179. Potrebno je provesti ocjenjivanje razine onečišćenosti u skladu sa člankom 25. Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine”, broj 178/04). B r o j 4 S t r a n i c a 73 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 180. Potrebno je provoditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04), kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve kategorije.

Članak 181.

Članak 181. Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad. Zaštitu naselja od zagađenja ispušnim plinovima motornih vozila, posebno uz prometnice većeg intenziteta, potrebno je osigurati sadnjom odgovarajućeg visokog zelenila. 8.5 Buka
Članak 182. Bučne gospodarske djelatnosti potrebno je grupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjem zakonom određenih mjera zaštite u odnosu na područja posebno osjetljiva na buku. Razina buke na prostorima gospodarskih zona, može se kretati do 60 dB(A) danju i do 50 dB(A) noću.

Članak 183.

Članak 183. Stambene zone, prostori smještaja društvenih sadržaja - ustanove odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene ustanove, kao i smještajni turistički sadržaji područja su posebno osjetljiva na buku. Razina buke unutar stambenih dijelova naselja trebala bi se kretati do 55 dB(A) danju i do 45 dB(A) noću. Razina buke unutar ostalih područja iz stavka 1. ovog članka, treba se kretati do 50 dB(A) danju i do 40 dB(A) noću. Ako se građevine, koje su izvor buke, grade unutar funkcionalnih zona koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno ih je od pojasa izgradnje osnovnih građevina udaljiti najmanje 50,0 m. 8.6 Upravljanje rizicima

Članak 184.

Članak 184. Jedinica lokalne samouprave obvezna je donijeti Plan zaštite i spašavanja za područje obuhvata Općine, kojim je potrebno propisati sve posebne mjere zaštite. Planiranje i izgradnju skloništa kao mjeru zaštite i spašavanja od ratnih opasnosti potrebno je primjenjivati temeljem navedenog Plana.
Članak 185. U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m. Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru , građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. Mjere zaštite od požara utvrđene posebnim propisima, koje nisu navedene u ovom članku, određuju se temeljem posebnih uvjeta nadležne službe.

Članak 186.

Članak 186. U slučaju kada se kod građevina gospodarske namjene bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti utvrđuju prostorni elementi za novu izgradnju ili dogradnju, odnosno izmjenu postojećeg tehnološkog procesa u postojećim građevinama (ukoliko im sadržaj odgovara uvjetima gradnje osnovnih ili pratećih djelatnosti funkcionalne zone naselja), a gdje se tijekom tehnološkog procesa upotrebljavaju ili razvijaju agresivni i štetni plinovi ili tekućine, ili postoji opasnost od eksplozije, za navedene zahvate će biti potrebno dokazati primijenjene mjere zaštite okoliša i zaštite od industrijskih nesreća, u skladu s posebnim propisima. Nove građevine iz prethodnog stavka obavezno se lociraju: - unutar gospodarske zone, - unutar mješovito-stambene zone ili - ukoliko je njihova izgradnja, prema odredbama poglavlja 2.2.2. ovih odredbi, moguća unutar drugih funkcionalnihih zona naselja, minimalno 20,0 m udaljeno od pojasa izgradnje građevina osnovne namjene. 8.7. Krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti područja Općine

Članak 187.

Članak 187. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, te kulturno-povijesne baštine određene su u poglavlju 6. ovih Odredbi. 8.8 Biljne i životinjske vrste
Članak 188. U cilju očuvanja biljnih i životinjskih vrsta na području općine, a posebno u područjima uz Dravu, potrebno se u korištenju prostora, a do izrade PPPPO –a Drava, pridržavati mjera zaštite, propisanih dokumentima zaštite okoliša Županije. S t r a n i c a 73 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 4 9 MJERE PROVEDBE PLANA 9.1 Obveza izrade prostornih planova i način primjene

Članak 189.

Članak 189. Na području Općine je, temeljem odredbi Prostornog plana Županije, obavezna izrada prostornog plana uređenja užeg područja (UPU ili DPU) za sve zahvate u prostoru izvan građevinskog područja naselja veće od 2,0 ha, osim za gradnju kompleksa namijenjenih poljoprivrednim djelatnostima odnosno potrebna je izrada: - DPU „Gospodarske zone Međimurje” – za dio koji se nalazi unutar područja Općine Orehovica (cca 128,0 ha), a alternativno je moguće izraditi jedinstveni dokument (DPU) za čitavu zonu (cca 250,0 ha), koja se prostorno proteže na prostoru općina Orehovica i Mala Subotica, - izdvojenu gospodarsko-proizvodnu zonu sjeverno od Podbresta, osim u slučajevima za koje je u članku 96. definirano da nije potrebno raditi plan užeg područja. Obuhvat prostornog plana uređenja izdvojenog područja treba se poklapati s granicama izdvojenog područja, a što se utvrđuje prema kartografskom prikazu građevinskih područja. Radi pretežite dovršenosti, nije potrebno raditi plan uređenja užeg područja za: - izdvojeno područje sporta i rekreacije sjeverno od Podbresta i - poljoprivredno-gospodarske zone za uzgoj životinja. Plan uređenja užeg područja nije potrebno raditi za komunalnu zonu odlaganja građevinskog, neopasnog otpada zapadno od Orehovice, jer je zahvat predviđen na jednoj čestici, a predviđa se u funkciji sanacije devastiranog područja iskopa šljunka.

Članak 190.

Članak 190. Osim dokumenata prostornog uređenja navedenih u prethodnom članku, ovim PPUO-om se propisuje izrada planova uređenja užih područja (DPU) za sva neizgrađena građevinska područja naselja, ovim PPUO-om označena kao prostor za razvoj naselja s obvezom izrade plana uređenja užeg područja i to: - područje za razvoj naselja u jugoistočnom dijelu Orehovice, - romsko naselje u Orehovici, - gospodarska proizvodno-poslovna zona u Orehovici, locirana sjeverno od romskog naselja, - područje za razvoj naselja u sjevernom dijelu Podbresta i - područje za razvoj naselja u jugoistočnom dijelu Vularije. Obuhvat obavezne izrade planova uređenja užeg područja (DPU) unutar građevinskog područja naselja određena je u kartografskim prikazima 4.1 - 4.3. „Građevinska područja naselja”, a obuhvaća neizgrađena građevinska područja naselja s obvezom izrade plana uređenja užeg područja i dijelom kontaktne prostore. Obuhvat izrade planova užih područja može se dodatno proširiti i na kontaktni izgrađeni prostor izvan naznačenih granica plana užeg područja, ukoliko je to funkcionalno opravdano. Za izgrađene dijelove naselja koji su obuhvaćeni obaveznim obuhvatom planova uređenja užeg područja, uvjeti uređenja prostora mogu se utvrđivati i prije izrade navedenih prostornih planova užih područja, temeljem odredbi ovog Prostornog plana.

Članak 191.

Članak 191. Fazna izrada i vrsta plana užeg područja (DPU ili UPU) propisuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine. Alternativno se umjesto pojedinačnih planova uređenja užih područja mogu izraditi Urbanistički planovi uređenja naselja, kao jedinstveni dokument, kojim se rješava cijelo naselje.
Članak 192. Ukoliko je posebnim propisom iz djelokruga veterinarstva, vatrogastva, komunalnih djelatnosti, izgradnje i održavanja infrastrukturnih i prometnih građevina, sanitarne zaštite, zaštite okoliša, zaštite prirode, zaštite kulturnih dobara i drugih djelatnosti od općeg interesa, propisano da je za pojedine zahvate u prostoru potrebno ishoditi posebne uvjete gradnje, navedeni uvjeti sastavni su dio uvjeta uređenja prostora. U slučaju da se uvjeti uređenja prostora i gradnje utvrđuju bez izdavanja lokacijske dozvole, posebne uvjete gradnje, potrebno je ishoditi radi usklađenja glavnog projekta s odredbama posebnih propisa.

Članak 193.

Članak 193. Preuzeto iz Prostornog plana Županije, obavezna je izrada procjene utjecaja na okoliš za sve infrastrukturne građevine koje se planiranu graditi unutar područja predloženog za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode - zaštićenog krajolika rijeke Drave (značajni krajobraz), a sadržaj procjene se treba se odnositi na cjelokupnu građevinu i cjelokupno područje zahvata. Procjena utjecaja na okoliš potrebna je dodatno za građevine, za koje je to određeno posebnim propisom.
Članak 194. Obavezna je sanacija: - divljih odlagališta otpada na području Općine , te - prostora bespravne izgradnje unutar područja Općine. Prostor bespravne izgradnje južno od Vularije, označen na kartografskom prikazu 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”, predlaže se sanirati uklanjanjem građevina, a legalizacija gradnje može se predvidjeti u funkciji zasnivanja izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava sukladno poglavlju 3.2.2. ovih Odredbi, pri čemu se izgrađene građevine mogu legalizirati i u slučajevima manje udaljenosti od vodotoka od 30,0 m od osi vodotoka i 20,0 m od nožice nasipa, ukoliko B r o j 4 S t r a n i c a 73 7 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” se primjenom posebnih uvjeta s time usuglasi javna ustanova nadležna za predmetni vodotok. 9.2 Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 195.

Članak 195. Kao mjeru zaštite prostora naselja, od negativnih utjecaja gospodarstva, predlaže se subvencioniranje gradnje u gospodarskim – proizvodnim zonama i poljoprivredno - gospodarskim zonama.
Članak 196. Kao posebna socijalna mjera predlaže se provođenje programa legalizacije i uređenja bespravno izgrađenog romskog naselja u Orehovici kroz izradu detaljnog plana uređenja romskog naselja, koji će obuhvatiti čitavo područje naselja – i izgrađeni i planirani dio. 9.3 Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 197.

Članak 197. Građevine koje se nalaze izvan građevinski područja naselja, ukoliko su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968., ovim Planom se tretiraju kao postojeća izgradnja. Ukoliko su građevine iz prethodnog stavka, u suprotnosti sa planiranom namjenom određenom ovim PPUO-om, mogu se adaptirati, sanirati, ili rekonstruirati samo u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Izuzetak čini: - bespravna gradnja romskog naselja, koja se predviđa legalizirati izradom DPU-a romskog naselja i - bespravna gradnja južno od Vularije, koja se izuzetno može legalizirati prema članku 194. ovih Odredbi.

Članak 198.

Članak 198. Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se za: - stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine: 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima; 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće građevine koje ih nemaju u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 16 m2; 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 150,0 m2 bruto građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova; 5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke I. broj 4. ovoga stavka; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). - građevine druge namjene (gospodarske, društvene, komunalne i prometne građevine): 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta; 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 bruto izgrađene površine, odnosno 16m2 + 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine; 3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevine vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena nije u suprotnosti sa ovim PPUO-om.

Ostali akti u ovom izdanju (18)