Poslovnik Općinskog vijeća Općine Šenkovec

3. Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” broj 33/01, 60/01 i 129/05) i članka 22. Statuta Općine Šenkovec, Općinsko vijeće Općine Šenkovec na 12. sjednici održanoj 24. veljače 2006. godine, donijelo je POSLOVNIK Općinskog vijeća Općine Šenkovec I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovom Poslovnikom Općinskog vijeća Općine Šenkovec (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje se način rada Općinskog vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće), i to osobito: - postupak konstituiranja Vijeća, - prava i dužnosti vijećnika, - izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća, - izbor načelnika, zamjenika načelnika i članova Općinskog poglavarstva, - izbor i način rada radnih tijela Vijeća, - poslovni red na sjednici Vijeća, - postupak donošenja odluka i drugih akata, - druga pitanja važna za rad Vijeća. II. KONSTITUIRANJE OPĆINSKOG VIJEĆA

Članak 2.

Članak 2. Vijeće se konstituira na prvoj sjednici nakon provedenih izbora, koju saziva ovlašteni predstavnik Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji, uz uvjet da je sjednici bila nazočna većina vijećnika.
Članak 3. Na prvoj sjednici bira se Mandatna komisija, a na prijedlog predsjedatelja ili najmanje tri vijećnika. Mandatna komisija: - na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Vijeće o provedenim izborima i imenima izabranih vijećnika, kao i o, eventualno, podnesenim ostavkama na dužnost vijećnika, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obnašati dužnost vijećnika, - predlaže odluku o prestanku mandata vijećnika kad se ispune za to zakonom predviđeni uvjeti, te izvješćuje da su ispunjeni zakonom predviđeni uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

Članak 4.

Članak 4. Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima, predsjedatelj izgovara prisegu slijedećeg sadržaja: “Prisežem da ću prava i obaveze vijećnika Općine Šenkovec obnašati savjesno i odgovorno radi gospodarskog i socijalnog probitka Općine i Republike Hrvatske, da ću se u obnašanju dužnosti vijećnika pridržavati Ustava, zakona i Statuta Općine Šenkovec i da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske.” Nakon izricanja prisege, svaki vijećnik se očituje izgovaranje riječi “Prisežem”, te potpisuje tekst prisege i predaje je predsjedatelju Vijeća. Vijećnik koji nije bio na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika, kad počinje obnašati dužnost vijećnika, polažu prisegu na prvoj sjednici na kojoj su nazočni.

Članak 5.

Članak 5. Vijećniku prestaje mandat u slučajevima utvrđenim zakonom. Danom podnošenja zahtjeva za stavljanje mandata u mirovanje ili podnošenjem ostavke na dužnost vijećnika, njegov zamjenik počinje obnašati dužnost vijećnika. III. IZBOR RADNIH TIJELA, PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA
Članak 6. Na konstituirajućoj sjednici, po polaganju prisega vijećnika a do izbora predsjednika Općinskog vijeća, sjednici predsjedava dobno najstariji vijećnik. Na konstituirajućoj sjednici Vijeća bira se Odbor za izbor i imenovanje, Odbor za Statut i Poslovnik, te Odbor za proračun i financije, a na prijedlog najmanje 5 vijećnika.

Članak 7.

Članak 7. Na konstituirajućoj sjednici Vijeća biraju se predsjednik i potpredsjednici Vijeća. Predsjednik i potpredsjednik Vijeća biraju se većinom glasova svih vijećnika, a na prijedlog najmanje 5 vijećnika ili Odbora za izbor i imenovanje. Izbor se obavlja tajnim glasovanjem, posebno predsjednika, odnosno pojedinog potpredsjednika.
Članak 8. Ukoliko ni jedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih vijećnika, a bilo je više od dva kandidata, postupak se ponavlja izborom između dva kandidata koji su dobili najviše glasova. B r o j 2 S t r a n i c a 43 1 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Ukoliko u ponovljenom glasovanju ni jedan od dva kandidata ne dobije većinu svih vijećnika, postupak izbora se nastavlja predlaganjem novih kandidata, a glasovanje se provodi na slijedećoj sjednici Vijeća. IV. IZBOR NAČELNIKA, ZAMJENIKA NAČELNIKA I ČLANOVA POGLAVARSTVA

Članak 9.

Članak 9. Prijedlog kandidata za načelnika može dati 5 ili više vijećnika, ili Odbor za izbor i imenovanje. Izbor načelnika obavlja se javnim glasovanjem. Vijeće može odlučiti da se izbor načelnika obavi tajnim glasovanjem. O tome se glasuje javno a na prijedlog najmanje 5 vijećnika.
Članak 10. U slučaju da za načelnika bude predloženo više od dva kandidata, a pri glasovanju ni jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu svih vijećnika, glasovanje se ponavlja za ona dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

Članak 11.

Članak 11. Izabrani načelnik predlaže kandidata za njegovog zamjenika. O ovom prijedlogu glasuje se javno. U slučaju da kandidat za zamjenika načelnika ne dobije potrebnu većinu svih vijećnika, načelnik treba predložiti novog kandidata i glasovanje se ponavlja.
Članak 12. Izabrani načelnik predlaže listu od tri kandidata za članove poglavarstva. O ovom prijedlogu glasuje se javno. U slučaju da predložena lista ne dobije potrebnu većinu svih vijećnika, načelnik treba dati novi prijedlog liste (u kojoj je izmijenjen najmanje jedan kandidat) i glasovanje se ponavlja. V. PRAVA I OBAVEZE VIJEĆNIKA

Članak 13.

Članak 13. Vijećnik ima pravo i obvezu biti nazočan sjednicama Općinskog vijeća i sudjelovati u radu Vijeća, kao i u radu radnih tijela Vijeća čiji je član. Vijećnik je dužan obavljati zadaće koje mu, u okviru svog djelokruga, povjeri Vijeće ili radno tijelo kojeg je član.
Članak 14. Vijećnik može pokrenuti raspravu o pitanjima iz djelokruga Vijeća, te podnositi prijedloge za donošenje odluke i drugih akata.
Članak 15. U pripremanju svog prijedloga za donošenje odluke ili drugog akta vijećnik ima pravo tražiti stručnu pomoć od pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela, tajnika, odnosno od općinskih službi.

Članak 16.

Članak 16. Vijećnik ima pravo postavljati pitanja koja se odnose na rad Općinskog vijeća i njegovih radnih tijela, Poglavarstva, Jedinstvenog upravnog odjela i općinskih službi. Pitanja se u pravilu postavljaju pismeno, ali mogu i usmeno. Pitanja se postavljaju u okviru tzv. aktualnog sata, na početku sjednice prije utvrđivanja dnevnog reda. Pitanja moraju biti sažeta i moraju sadržavati podatak kome su upućena. Odgovor na pitanje vijećnika može se dati usmeno, neposredno nakon pitanja, ili pismeno kao prilog zapisniku sa sjednice Vijeća na kojoj je pitanje postavljeno. Pismeni odgovor se dostavlja svim vijećnicima.

Članak 17.

Članak 17. Vijećnik ima pravo tražiti izvješća i objašnjenja od predsjednika Vijeća, predsjednika radnih tijela, pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela i od tajnika o pitanjima iz njihovog djelokruga. Na zahtjev vijećnika, općinske službe dužne su vijećniku pružiti izvješće i podatke potrebne za obavljanje njegove dužnosti, pod uvjetom da s traženim podacima raspolažu. Takva izvješća ili podatke daju se vijećnicima najkasnije u roku od 15 dana, i to pismeno.
Članak 18. U Vijeću se može osnovati klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, te klub nezavisnih vijećnika. Klub mora imati najmanje tri vijećnika. Klubovi su obavezni o svom osnivanju pismeno obavijestiti predsjednika Vijeća i tajnika Općine, te priložiti popis članova kluba. VI. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK VIJEĆA

Članak 19.

Članak 19. Predsjednik Vijeća: - predstavlja i zastupa Vijeće, - predsjedava i održava red na sjednicama Vijeća, - pokreće inicijativu za razmatranje i raspravu o pojedinim pitanjima iz djelokruga Vijeća, - saziva i predlaže dnevni red za sjednice Vijeća, - sudjeluje na sjednicama Poglavarstva bez prava odlučivanja, - organizira suradnju Vijeća s vijećima drugih općina ili gradova, - brine se o provođenju načela javnosti rada Vijeća, - brine se o primjeni Poslovnika, - potpisuje odluke i druge akte koje donosi Vijeće. Potpredsjednik Vijeća, kojeg odredi predsjednik, pomaže predsjedniku u radu, te ga zamjenjuje u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti. VII. RADNA TIJELA

Članak 20.

Članak 20. Predsjednici i članovi radnih tijela predviđena Statutom biraju se iz reda vijećnika, i to tako da je sastav pojedinog radnog tijela približno razmjeran stranačkom sastavu Vijeća. Radna tijela predviđena Statutom Općine biraju se za mandatno razdoblje vijećnika. Odlukom Vijeća mogu se osnovati i druga radna tijela i to na kraći rok, ali unutar mandatnog razdoblja vijećnika. S t r a n i c a 43 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 2 Osim vijećnika koji su izabrani u određeno radno tijelo, u takvo radno tijelo mogu se birati i pojedine stručne osobe, koje nisu vijećnici, ako Vijeće smatra da bi uključivanje tih osoba doprinijelo uspješnosti funkcioniranja tog radnog tijela.

Članak 21.

Članak 21. U radnim tijelima razmatraju se pitanja o kojima se, nakon toga, odlučuje u Vijeću. Radna tijela daju mišljenja, primjedbe, prijedloge i inicijative koje se odnose na donošenje odluka i drugih akata u Vijeću.
Članak 22. Predsjednik radnog tijela organizira rad tijela, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicama radnog tijela. Radna tijela odlučuju javnim glasovanjem, većinom glasova svih članova. O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.
Članak 23. Predsjednici radnih tijela pozivaju na svoje sjednice predsjednika Općinskog vijeća, koji ima pravo dobiti riječ kad to zatraži u toku rasprave o bilo kojem prijedlogu koji je na dnevnom redu radnog tijela. VIII. AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA I RADNIH TIJELA

Članak 24.

Članak 24. Općinsko vijeće donosi Statut, Poslovnik, Proračun, Obračun proračuna i slijedeće opće akte: odluke, planove, zaključke i preporuke. Općinsko vijeće daje autentična tumačenja svojih općih akata.
Članak 25. Odlukom Vijeća se uređuju pitanja važna za građane, pravne osobe i udruge građana, te se utvrđuju njihova prava i obveze. Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražava mišljenje ili utvrđuje obveza. Preporukom Vijeće izražava svoje mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa, kao i mišljenje o načinima rješavanja pojedinih problema.

Članak 26.

Članak 26. Općinsko vijeće donosi i rješenja, kao pojedinačne akte kojima se rješavaju pitanja izvršavanja pojedinačnih prava i obveza. IX. POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA I DRUGIH AKATA
Članak 27. Postupak za donošenje odluke pokreće se podnošenjem prijedloga odluke. Pravo podnošenja prijedloga odluke ima svaki vijećnik i radna tijela Vijeća.
Članak 28. Prijedlog za donošenje odluke mora sadržavati nacrt odluke s obrazloženjem. Obrazloženje treba sadržavati pravnu osnovu, temeljna pitanja i ocjenu stanja koje treba urediti odlukom, te procjenu potrebnih sredstava za provođenje odluke.

Članak 29.

Članak 29. Prijedlog za donošenje odluke podnosi se predsjedniku Vijeća. Predsjednik Vijeća dužan je uputiti primljeni prijedlog odluke nadležnom radnom tijelu Vijeća. Predsjednik Vijeća dužan je prijedlog odluke staviti na dnevni red sjednice Vijeća najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja prijedloga.
Članak 30. Ako prijedlog odluke nije podnesen u skladu s ovim Poslovnikom, predsjednik Vijeća zatražit će od predlagatelja da u roku od 15 dana prijedlog odluke uskladi s Poslovnikom. Ako predlagatelj ne uskladi svoj prijedlog odluke u roku od 15 dana smatrat će se da prijedlog nije ni podnesen.

Članak 31.

Članak 31. Po primitku prijedloga odluke nadležno radno tijelo Vijeća raspravlja o prijedlogu, te može dati primjedbe, prijedloge i mišljenja o prijedlogu odluke, kao i dati amandmane na tekst nacrta odluke.
Članak 32. Rasprava o prijedlogu odluke na sjednici Vijeća obuhvaća izlaganje predstavnika predlagatelja, izlaganje izvjestitelja nadležnog radnog tijela, raspravu o prijedlogu, podnošenje amandmana i raspravu o amandmanima, odlučivanje o amandmanima, te donošenje odluke. Vijeće može prijedlog odluke usvojiti, ne prihvatiti ili vratiti predlagaču na dopunu. Ako Vijeće ne prihvati prijedlog odluke prijedlog se ne može podnijeti ponovno prije isteka roka od tri mjeseca.

Članak 33.

Članak 33. Prijedlog za izmjenu ili dopunu nacrta odluke podnosi se u obliku amandmana. Pravo podnošenja amandmana imaju: predstavnik predlagatelja odluke, izvjestitelj nadležnog radnog tijela i svaki vijećnik. Amandman se u pravilu podnosi pismeno, te uz obrazloženje. Ako se amandman podnosi usmeno na sjednici Vijeća, predsjedavajući je dužan jasno ponoviti tekst amandmana prigodom odlučivanja o njegovom prihvaćanju.
Članak 34. O svakom amandmanu se treba izjasniti predstavnik predlagatelja odluke. O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka nacrta odluke, te, u slučaju više podnesenih amandmana na isti članak nacrta odluke, prema redoslijedu podnošenja amandmana. O amandmanu koji je podnio predstavnik predlagatelja odluke ne glasuje se, već se smatra sastavnim dijelom prijedloga odluke. B r o j 2 S t r a n i c a 43 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” O amandmanu se ne glasuje ako se s njime suglasio predstavnik predlagatelja odluke, te se takav amandman smatra prihvaćenim. U slučaju podnošenja više amandmana na isti članak nacrta odluke, koji se po sadržaju međusobno isključuju, o podnesenim amandmanima se glasuje prema navedenom redoslijedu do prvog usvajanja jednog od predloženih amandmana. Prihvaćeni amandman postaje sastavni dio prijedloga odluke kao cjeline.

Članak 35.

Članak 35. Po odlučivanju o amandmanima pristupa se odlučivanju o nacrtu odluke kao cjelini, koja uključuje prihvaćene amandmane.
Članak 36. Odluke se donose u pravilu javnim glasovanjem većinom glasova nazočnih vijećnika, osim kad je Statutom određeno drugačije, ili kad Vijeće odluči da se o odluci glasuje tajno.
Članak 37. Vijećnici i radna tijela mogu tražiti autentična tumačenja odluke koju je donijelo Vijeće. Opravdanost davanja tumačenja odluke ocjenjuje Odbor za Statut i druge opće akte, koji i formulira prijedlog tumačenja. Autentično tumačenje odluke daje Vijeće posebnim zaključkom.

Članak 38.

Članak 38. Pri donošenju drugih općih akata analogno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika koje određuju postupak donošenja odluka.
Članak 39. Odluke i druge akte što ih donosi Vijeće potpisuje predsjednik Vijeća. Izvornik odluke ili drugog općeg akta, potpisan i ovjeren pečatom, čuva se u arhivi Općine. Za izradu izvornika i ovjeru pečatom odgovoran je tajnik.
Članak 40. Odluke i drugi opći akti stupaju na snagu, u pravilu, 8 dana od dana objavljivanja u službenom glasniku. Iznimno, Statut, Poslovnik i drugi opći akti mogu sadržavati odredbu o roku u kojem stupaju na snagu.

Članak 41.

Članak 41. Ispravak pogreške u oglašenom tekstu odluke ili drugog općeg akta, koja je utvrđena uspoređivanjem s izvornikom, daje predsjednik Vijeća. Ispravak se oglašuje na jednaki način kao i ranije oglašena odluka ili drugi opći akt. X. POSLOVNI RED NA SJEDNICI OPĆINSKOG VIJEĆA
Članak 42. Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća na temelju zaključka Vijeća ili na vlastitu inicijativu. Predsjednik Vijeća je dužan sazvati sjednicu Vijeća kad to traži najmanje 4 vijećnika ili radno tijelo Vijeća predviđeno Statutom, navodeći prijedlog dnevnog reda.

Članak 43.

Članak 43. Pozivi za sjednicu Vijeća dostavljaju se vijećnicima u pravilu 3 dana prije sjednice. Ako za to postoje razlozi, koji se u pozivu moraju navesti, taj rok može biti i kraći ali ne i kraći od jednog dana. Uz poziv se dostavljaju: prijedlog dnevnog reda, svi spisi koji se odnose na pojedine točke dnevnog reda, izvod iz zapisnika s prethodne sjednice i odgovori na vijećnička pitanja.
Članak 44. Prije utvrđivanja dnevnog reda održava se tzv. aktualni sat za čijeg trajanja vijećnici mogu postavljati pitanja. Pojedini vijećnik ima pravo postaviti najviše dva pitanja. Vijećnik ima pravo tražiti pisani odgovor. Po zaključenju aktualnog sata, tj. kad više nema vijećničkih pitanja ili kad je isteklo vrijeme od 60 minuta, prelazi se na utvrđivanje dnevnog reda.

Članak 45.

Članak 45. Prijedlog dnevnog reda je prethodno, u pripremanju sjednice, utvrdio predsjednik, i to prema vlastitoj inicijativi ili usvajajući prijedloge ovlaštenih predlagača. Svaki vijećnik ima pravo predlaganja izmjene ili dopune dnevnog reda. Ako predsjednik Vijeća nije u prijedlog dnevnog reda uvrstio prijedlog što ga je pojedini vijećnik bio uputio predsjedniku Vijeća u pisanom obliku i s obrazloženjem prije održavanja sjednice, a predlagač ostaje pri svojem prijedlogu, o uvrštavanju tog prijedloga u dnevni red odlučuje se na sjednici bez rasprave. Jednako tako se postupa i u slučaju kad ovlašteni predlagač iznese novi prijedlog u tijeku rasprave o dnevnom redu. O prijedlogu dnevnog reda glasuje se “ZA” ili “PRO- TIV”.

Članak 46.

Članak 46. Prigodom odlučivanja o dnevnom redu najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu izmjene po kojem se pojedina točka dnevnog reda izostavlja, a zatim da se izmjeni ili nadopuni sadržaj pojedine točke dnevnog reda, te konačno da se uvrsti nova točka dnevnog reda. Na kraju se odlučuje o dnevnom redu kao cjelini koja sadrži sve ranije prihvaćene izmjene ili dopune.
Članak 47. Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik, odnosno potpredsjednik kojeg je odredio predsjednik u slučaju kad je on odsutan ili spriječen. Ako su i predsjednik i potpredsjednici odsutni ili spriječeni, sjednici Vijeća predsjedava vijećnik kojeg izabere Vijeće, a do izbora takvog predsjedatelja sjednici predsjedava dobno najstariji vijećnik.

Članak 48.

Članak 48. U radu sjednice Vijeća imaju pravo sudjelovati predsjednik vijeća mjesnog odbora, načelnik i pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, ali bez prava odlučivanja. Oni su, također, dužni davati objašnjenja i odgovore na pitanja vijećnika. S t r a n i c a 43 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 2
Članak 49. Na sjednici nitko ne smije govoriti prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjedatelja. Prijave za govorenje primaju se od momenta otvaranja rasprave do njezina zaključivanja. Govornik, koji dobije riječ od predsjedatelja, ne smije biti ometan ili spriječen u svom izlaganju. Govornik je dužan držati se predmeta rasprave u okvirima točke dnevnog reda, a govor ne smije trajati dulje nego što je to ovim Poslovnikom određeno. Predsjedatelj može opomenuti govornika da se drži predmeta rasprave, odnosno da zaključi svoje izlaganje u primjerenom roku.

Članak 50.

Članak 50. Red na sjednici osigurava predsjedatelj sjednice Vijeća. Za povredu reda na sjednici predsjedatelj može izreći slijedeće mjere: - opomenu osobi koja nije dobila riječ, a svojim ponašanjem ili govorom narušava red, - oduzimanje riječi osobi koja je dobila riječ, ali svojim govorom narušava red, a prethodno je bila opomenuta. Ako predsjedatelj ne može održati red na sjednici predviđenim mjerama, odredit će prekid sjednice.
Članak 51. Za pravovaljano odlučivanje na sjednici Vijeća potrebna je nazočnost većine vijećnika. Nazočnost većine vijećnika utvrđuje se brojanjem ili prozivanjem vijećnika, i to: - na početku sjednice, - kada predsjedatelj tijekom sjednice ocjeni da nije nazočan dovoljan broj vijećnika, - kad to ocjene najmanje tri vijećnika i zatraže provjeru. Kad predsjedatelj utvrdi da postoji potreban broj nazočnih vijećnika, tada otvara sjednicu a u protivnom će odgoditi sjednicu za određeni dan i sat. Sjednicu će predsjedatelj prekinuti i odgoditi ako se utvrdi tijekom sjednice da više nije nazočan potreban broj vijećnika. O odgodi sjednice pismeno se izvješćuju odsutni vijećnici.

Članak 52.

Članak 52. Zbog dugog vremenskog trajanja, predsjednik može predložiti da se sjednica Vijeća prekine i zakaže nastavak za određeni dan i sat, o čemu odlučuje Vijeće bez rasprave. O nastavku sjednice pismeno se izvješćuju samo odsutni vijećnici.
Članak 53. Po utvrđivanju dnevnog reda usvaja se izvod iz zapisnika o radu na prethodnoj sjednici Vijeća. Vijećnici imaju pravo podnijeti primjedbe na izvod iz zapisnika, o čijoj osnovanosti Vijeće odlučuje bez rasprave. Ako Vijeće prihvati primjedbu vijećnika, u izvod iz zapisnika će se unijeti odgovarajuće izmjene. Izvod iz zapisnika na koji nije bilo primjedbi, kao i izvod iz zapisnika koji je izmijenjen u skladu s prihvaćenim primjedbama smatra se usvojenim.

Članak 54.

Članak 54. Po usvajanju izvoda iz zapisnika prelazi se na raspravu i odlučivanje, i to redoslijedom utvrđenim u dnevnom redu. Tijekom sjednice može doći do izmjene redoslijeda razmatranja pojedinih točaka iz prihvaćenog dnevnog reda. Na prijedlog predsjedatelja o izmjeni redoslijeda točaka dnevnog reda odlučuje Vijeće bez rasprave. Na početku rasprave o svakom pitanju iz dnevnog reda, predlagač može dati dodatno usmeno obrazloženje. Nakon obrazloženja predlagača, o pitanju o kojem se raspravlja može se izjasniti izvjestitelj nadležnog radnog tijela Vijeća. Nakon izvjestitelja radnog tijela, o pitanju o kojem se raspravlja mogu se izjasniti predstavnici klubova stranaka, pa onda pojedini vijećnici, te ostali prisutni uz suglasnost Vijeća.

Članak 55.

Članak 55. Prijave za sudjelovanje u raspravi podnose se predsjedatelju prije rasprave ili tijekom rasprave sve do njezinog zaključenja. Sudionik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje 10 minuta, a predstavnik predlagatelja odluke, izvjestitelji radnih tijela i predstavnici klubova do 15 minuta. Vijeće može odlučiti da pojedini sudionik u raspravi može govoriti i dulje. Pojedini vijećnici i ostali sudionici u raspravi govore redoslijedom kojim su se prijavili. Sudionici u raspravi imaju pravo na repliku u trajanju najdulje 2 minute. Predsjednik može dopustiti da i mimo redoslijeda govori predstavnik predlagača. Svaki vijećnik može predložiti skraćivanje vremena u kojem mogu sudionici u raspravi govoriti. O tom prijedlogu Vijeće odlučuje bez rasprave.

Članak 56.

Članak 56. O pojedinom pitanju raspravlja se dok ima prijavljenih govornika. Tijekom rasprave sudionici mogu iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja, te postavljati pitanja u vezi s predloženim rješenjima. Predsjednik zaključuje raspravu kad utvrdi da nema više prijavljenih govornika.
Članak 57. Tijekom rasprave predlagatelj određene odluke ili drugog akta može povući svoj prijedlog, te time prestaje rasprava o tom prijedlogu. Povučeni prijedlog ne može se ponovno podnijeti na istoj sjednici.