Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Prelogu – Sjever

1. Na temelju članka 28. Zakona o Izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 34. Statuta Grada Preloga (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 6/01 i 11/04) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Preloga (Službeni glasnik Međimurske županije” broj 3/04), Gradsko vijeće Grada Preloga na 6. sjednici održanoj 02. 02. 2006. godine donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Prelogu - Sjever I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone u Prelogu - Sjever (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU. S t r a n i c a 46 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 1

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se sjeverno i zapadno od županijske ceste ŽC 2033, u sjevernom dijelu grada Preloga. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 19 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. 1) Unutar gospodarske zone lociraju se proizvodne i/ili poslovne djelatnosti namijenjene industrijskoj ili obrtničkoj proizvodnji ili preradi, te poslovnim – uslužnim, trgovačkim i komunalno servisnim djelatnostima, koje se mogu obavljati unutar naselja, ali imaju veće energetske i prostorne potrebe, te mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 5.

Članak 5. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 2. – “Detaljna namjena površina“, kojime je definirana namjena površina za: - građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene (oznaka K1); - građevna čestica poslovne i/ili ugostiteljsko – turističke namjene (oznaka K2); - građevna čestica proizvodne i/ili poslovne namjene s mogućim pratećim stanovanjem /oznaka K3/; - čestice građevina infrastrukturnih sustava – za transformatorske stanice – oznaka IS1 i za plinsku redukcijsku stanicu – oznaka IS2, - ulični koridori (oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom ulice), - čestica prometnog elementa kružnog kretanja – rotora (oznaka RT), - čestica prometnog elementa – okretišta (oznaka OKR, - čestice zelene površine uz ulični koridor (oznaka Z) i - zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora (linijska oznaka).

Članak 6.

Članak 6. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenim prema svakoj pojedinačnoj osnovnoj namjeni, u člancima 7 -10, ovih odredbi.
Članak 7. 3) Na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene (oznaka K1) mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene - jedna ili kompleks: - proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine, - poslovnih građevina - uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne namjene i - prateće građevine u njihovoj funkciji. 4) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, - preradu drveta, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti. 5) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: B r o j 1 S t r a n i c a 47 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, stolarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.)

Članak 7.

- obrtničkih usluga (krojačke, postolarske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 6) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi , otkupne stanice poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredni servisi – kao kolna i stočna vaga, trgovine plinom i sl. 7) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalno-servisnih djelatnosti smatraju se: - kamionska parkirališta, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine i - građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina. 8) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - otvorena skladišta, - utovarno – istovarne rampe, - silose, - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično. 9) Unutar čestica proizvodne i/ili poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za:

Članak 7.

- primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka, - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada, - smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli, pansioni i sl.),te - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.
Članak 8. 1) Poslovna namjena (oznaka K2) – uslužna ili trgovačka i/ili ugostiteljsko-turistička, omogućava formiranje građevne čestice i gradnju poslovne građevine ili poslovnog kompleksa na čestici koja se danas koristi u svrhu držanja životinja za rekreacijsko jahanje. 2) Postojeća namjena može se zadržati, te uz nju proširiti asortiman usluga, a čestica se alternativno može prenamijeniti u drugu poslovnu svrhu, odnosno namijeniti za obavljanje: - uslužnih ili trgovačkih djelatnosti ili - turističkih ili ugostiteljskih djelatnosti 3) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, stolarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.), - obrtničkih usluga (krojačke, postolarske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za:

Članak 8.

- trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi , otkupne stanice poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredni servisi – kao kolna i stočna vaga, trgovine plinom i sl. 5) Građevinom ugostiteljskih ili turističkih djelatnosti smatra se građevina: - restorana ili kavane, - pansiona, do 30 smještajnih jedinica, te - pratećih funkcija zabavnih sadržaja. 6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, S t r a n i c a 48 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 1 - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - otvorena skladišta, - utovarno – istovarne rampe, - silose, - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično. 7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka, - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada, - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 9.

Članak 9. 1) Građevna čestica proizvodne i/ili poslovne namjene s mogućim pratećim stanovanjem (oznaka K3) po svim je elementima namjene jednaka čestici proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka K1/, što se određuje prema članku 7. ovih odredbi, s izuzetkom da se unutar čestice K3 mogu organizirati i stambeni sadržaji do najviše 2 stana i maksimalno 50% neto korisne površine građevina.
Članak 10. 1) Čestice građevina infrastrukturnih sustava (oznaka IS); namijenjene su formiranju građevnih čestica za izgradnju građevina u funkciji komunalnih i infrastrukturnih mreža i to - s oznakom IS1 za transformatorske stanice i - s oznakom IS2 za plinsku redukcijsku stanicu.

Članak 11.

Članak 11. 1) Ulični koridori (oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora) formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
Članak 12. 1) Čestica prometnog elementa kružnog kretanja – rotora (oznaka RT), namijenjena je uređenju prometnog elementa, koji se može projektirati i izvesti fazno u svrhu rješenja raskrižja za minimalno 4, a maksimalno 5 prometnih priključaka, pri čemu je ovisno o značaju prometnice i opterećenosti prometnih smjerova za određene pravce moguće predvidjeti dodatne trake za skretanje.

Članak 13.

Članak 13. 1) Čestica prometnog elementa kružnog kretanja – okretišta (oznaka OKR), namijenjena je uređenju prometnog elementa, vezanog za prometnicu UK5, a preko kojeg je moguće vršiti i kolni, te pješački prilaz kontaktnim građevnim česticama.
Članak 14. 1) Zelena površina (oznaka Z); namijenjena je za lociranje linijskih infrastruturnih elemenata, koji ne stanu u profil prometnice UK 4, a uređuje se kao travnjak. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 15.

Članak 15. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 16. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice koje su s obzirom na zauzetost podijeljene na: - postojeće čestice (oznaka broja čestice i sufiksa p) i - planirane čestice (oznaka broja čestice). B r o j 1 S t r a n i c a 49 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 3) U kartografskom prikazu broj 6. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu broj 7 – “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis).

Članak 17.

Članak 17. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 18. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 19.

Članak 19. 1) Više susjednih građevnih čestica iste namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Jedna građevna čestica predviđena detaljnim planom uređenja može se cijepati na najviše dvije, pod uvjetom da nijedna od novoformiranih nije uža od 28,0 m i nema površinu manju od 1.120,0 m. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 20. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) - koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina (V), - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina (E).

Članak 21.

Članak 21. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) jednak je za sve građevne čestice (oznake K1, K2, K3, IS1 i IS2) i iznosi kig <=0,40. 4) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, te natkrivena otvorena skladišta, visine vijenca do 5,0 m, građene na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene (oznaka K1), ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 25% površine čestice.

Članak 22.

Članak 22. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene (oznake K1), česticu poslovne namjene (oznaka K2) i česticu proizvodne i/ili poslovne namjene s mogućim pratećim stanovanjem (oznake K3) iznosi kis<=1,0. 3) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica za infrastrukturne građevine (oznaka IS1 i IS2) iznosi kis<=0,4.

Članak 23.

Članak 23. 1) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje građevine. 2) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih i pratećih građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina (Vosn) u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi: - za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene (oznake K1), česticu poslovne namjene (oznaka K2) i česticu proizvodne i/ili poslovne namjene s mogućim pratećim stanovanjem (oznake K3) Vosn=7,00 m, S t r a n i c a 50 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 1 - za infrastrukturne građevine (oznaka IS1 i IS2) Vosn=4,00m. 3) Izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene (oznaka K1) visina vijenca može se povisiti i iznad 7,0 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% izgrađenih građevina na čestici.

Članak 24.

Članak 24. 1) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na građevnim česticama proizvodne ili poslovne namjene (oznaka K1, K2, K3) može biti iste visine kao i građevine osnovne namjene.
Članak 25. 1) Visina vijenca pomoćnih građevina na svim građevnim česticama na kojima je utvrđena mogućnost njihove gradnje određuje se s maksimalno 7,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka visina pomoćnih građevina na česticama gospodarske namjene (oznaka K1) može biti i viša ukoliko se radi o specifičnim građevinama kao što su silosi ili dimnjaci, koji mogu imati i veću visinu, ukoliko se dokaže njihova statička stabilnost i sigurnost od ugrožavanja građevina susjednih čestica.

Članak 26.

Članak 26. 1) Na česticama za izgradnju infrastrukturnih građevina - (oznaka IS1 i IS2) ne mogu se graditi prateće ni pomoćne građevine.
Članak 27. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina iznosi : 2) Na građevnim česticama za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene (oznake K1), čestici poslovne namjene (oznaka K2) i čestici proizvodne i/ili poslovne namjene s mogućim pratećim stanovanjem (oznake K3), osnovne i prateće građevine mogu imati najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZE- MLJE + 1 KAT + UREĐENO POTKROVLJE. 3) Izuzetno, na građevnim česticama za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene (oznake K1) DRUGA ETAŽA može se oblikovati i kao KAT, ukoliko je visina prostora uvjetovana visinom konstrukcije, odnosno ukoliko je vijenac građevine viši od 7,00 m. 4) Na građevnim česticama infrastrukturnih građevina (IS1 i IS2) građevine mogu imati najviše jednu
(1) etažu i to PRIZEMLJE. 5) Pomoćne građevine mogu imati jednu (1) etažu i to PRIZEMLJE.

Članak 28.

Članak 28. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata.

Članak 29.

Članak 29. 1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 30.

Članak 30. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu broj 2. – “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članaka 7 i 9. ovih odredbi.
Članak 31. 1) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 7 i 9. ovih odredbi. 2) Površina pratećih građevina na građevnim česticama za proizvodnu i/ili poslovnu namjenu (oznaka K1) i za poslovnu namjenu (oznaka K2) nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. B r o j 1 S t r a n i c a 51 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 32.

Članak 32. 1) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 7 i 9. ovih odredbi. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 33. 1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom broj 7. – “Uvjeti gradnje građevina“. 2) Tim prikazom je za građevne čestice određen: - za postojeće građevine režim održavanja, mogućeg uklanjanja, te moguće dogradnje, odnosno nadogradnje, unutar u tu svrhu predviđenog područja, - za novu gradnju na postojećim ili novoformiranim česticama - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i - udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine ili javne komunalne površine za oborinsku odvodnju.

Članak 34.

Članak 34. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara.

Članak 35.

Članak 35. 1) Na kartografskim prikazima broj 6. i 7. određeni su zaštitni pojasevi postojećih zračnih elektroenergetskih vodova, a uvjeti gradnje unutar njihovih prostora određeni su u poglavlju broj 8. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 36. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.

Članak 37.

Članak 37. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, te da ne zadiru u zračni prostor susjednih čestica.
Članak 38. 1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena. 4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 39.

Članak 39. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 40.

Članak 40. 1) Sukladno planiranoj kategorizaciji županijske ceste ŽC 2033, pročelja građevina orijentirana na tu S t r a n i c a 52 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 1 cestu treba oblikovati primjereno značaju navedene prometnice. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 41. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.

Članak 42.

Članak 42. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone na mreže navedenih sustava, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti.