Arhiva › 2005. › SGMŽ 6

SGMŽOpćina Goričan · URBROJ 2109-05-02-05-05

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Goričan

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 840

Članak 124.

Članak 124. i) Planirane linijske infrastrukturne površine (korido ri ili trase) određene su aproksimativno u prostoru, a točna trasa određuje se u fazi idejnog projektiranja, pojedinačno za svaki zahvat u prostoru. 2) Površine ovim PPUO-om izdvojene za infrastrukturne sustave su: - površina planirane željezničke postaje Goričan u površini od cea 0,3 ha i površina koja se izdvaja iz poljoprivrednih površina u vlasništvu države za potrebe izgradnj e uređaj a za pročišćavanje otpadnih voda /oznaka IS1/, odnosno alternativna površina za istu namjenu /oznaka IS2/ 3) Dodatno se u funkciji razvoja infrastrukturnih sustava na području Općine, mogu izdvajati površine za izgradnju prepumpnih stanica sustava odvodnje ili navodnjavanja i druge površine slične namjene. 4) Područj a za smještaj uređaj a komunalne infrastrukture mogu se uređivati i koristiti isključivo za izgradnju građevina i postavu infrastrukturnih uređaja u osnovnoj namjeni, a dodatno samo servisnih instalacija, sve u skladu s posebnim propisima. 5) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. 5.1. Prometni sustav 5.1.1. Cestovni promet 5.1.1.1. Izvan građevinskih područja

Članak 125.

Članak 125. i) Prilikom projektiranja novih prometnica izvan građevnog područja naselja, odnosno rekonstrukcije postojećih, potrebno je osigurati minimalnu širinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture, i to za: - prometnice od značaja za Državu i Županiju, prema poglavlju 2.1- ovih odredbi druge lokalne ceste 20,00 m i ostale ceste 16,00 m 2) Izuzetno, koridori mogu biti i uži, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima.
Članak 126. i) U cilju boljeg povezivanja s okolnim općinama ili dovršenja cjelovitog prometnog sustava čvora Goričan, sa svrhom pristupa obradivom tlu, u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora" označeni su mogući koridori i trase: - planiranog završnog kraka postojeće autocesta D 3 GP Goričan Čakovec - Zagreb, s mogućim odvajanjem međunarodnog graničnog cestovnog prijelaza 1. kategorije za putnički promet, kao alternativa zajedničkom cestovnom Broj 6 "SLUŽBENI graničnom prijelazu predviđenom sjeverno od Mure, na teritoriju Republike Mađarske, planirana moguća lokalna cesta Kotoriba - Goričan (L 20032) - D.Kraljevec - Sv. Juraj u Trnju (D41) i - planirana nekategorizirana cesta s mostom preko Trnave i prolazom ispod autoputa za pristup izdvojenoj rekreacijskoj zoni i obradivim površinama na lokaciji Komparija iz Goričana i - nekategorizirana cesta za prilaz poljoprivredno gospodarskoj zoni za intenziovni uzgoj životinja, istočno od Goričana.

Članak 127.

Članak 127. i) U cilju osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima, izvan građevinskih područja naselja r potrebno je izgraditi pješačko - biciklističke staze uz sljedeće prometnice: - županijsku cestu ZC 2026 Goričan - Donji Kraljevec, - lokalnu cestu LC 20032 Goričan - Hodošan i - lokalnu cestu LC 20032 Goričan - planirana željeznička postaja Goričan. 2) Uz državne ceste, izvan naselja, pješačko biciklističke staze u pravilu je potrebno predvidjeti, zaštitnom zelenom površinom, odvojeno od kolnika.

Članak 128.

Članak 128. i) Izvan granica građevinskih područja, uz kategorizirane ceste, moguća je gradnja servisnih sadržaja - benzinskih crpki uz koje se mogu organizirati: - odmorišta s priručnim ugostiteljskim i osnovnim trgovačkim sadržajima, ali ne i druge trgovačke djelatnosti, te - stacionara, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi. 2) Parkirališta za kamione nije moguće locirati izvan građevinskih područja. 3) Centralno odmorište za tranzitni cestovni promet potrebno je locirati unutar poslovne zone uz granični prijelaz Goričan. 4) Centralno parkiralište za prijevoznike s područja općine moguće je dodatno organizirati i unutar gospodarske zone u naselju Goričan.

Članak 129.

Članak 129. i) Uz prometnice izvan granica građevinskih područj a naselj a, nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa površine od 6;0 m i veće. <j M Stranica 841 GLASNIK 2) reklamni oanoi površina od 6,0 m najviše 12,0 m, unutar izdvojenih područja gospodarskih djelatnosti - područje poslovne zone uz cestovni granični prijelaz Goričan - Letenye /oznaka Kl/, mogu se postavljati prema istim uvjetima kao i u gospodarskim zonama u naselju, a što je određeno stavkom 1. članka 136.ovih odredbi. 5.1.1.2. U građevinskim područjima

Članak 130.

Članak 130. * i) Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja gospodarskih i rekreacijskih zona, sve javne cestovne prometne površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. 2) Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. 3) Ulice u naselju s funkcijom županijske ili lokalne M ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta).

Članak 131.

Članak 131. i) Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, kao ni uz poklonce i kapele, od kojih stajališta i nadstrešnice trebaju biti udaljeni najmanje 50,0 m.
Članak 132. i) Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m. 2) Ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). 3) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za stambene ulice, na preglednom prostoru, pod uvjetom da.se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m ulice.

Članak 133.

Članak 133. i) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od 1,6 m. 2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. 3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju Stranica 842 "SLUŽBENI proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača. 4) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 134.

Članak 134. i) Glavnim projektom građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila i to prema sljedećim normativima: / broj parkirališnih koefic namjena građevine ili garažnih ijent mjesta na 1 INDUSTRIJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 2 2 UREDSKI 100 m korisnog 2 PROSTORI prostora 3 TRGOVINA,USLU- 2 100 m korisnog GE, UGOSTITE 4 prostora LJSTVO 4 VIŠENAMJENSKE DVORANEI SA 0,15 1 posjetitelja KRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,20 1 gledatelja GRAĐEVINE 6 VISESTAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika.

Članak 135.

Članak 135. i) Unutar naselja obavezno je uređenje biciklističkih i pješačkih staza, koje uz županijske ceste trebaju u pravilu biti odvojene od kolnika zelenim pojasom, prema prostornim mogućnostima. V 2) Širina i nagib staze određuje se prema posebnim propisima.
Članak 136. i) Unutar granica gospodarskih zona u naselju, uz prometnice se mogu postavljati velikoplošni reklamni panoi, kao samostojeće konstrukcije sa 2 reklamnom površinom iznad 6,0 m , pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - od osi kolnika 7,0 m, - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m. GLASNIK" Broj 6 2) Unutar granica građevnog područj a naselj a, reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m , (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. 3) Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi 2 ukupne površine iznad 3,0 m , (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, sporta i rekreacije, osim kao obješeni ih naslikani na pročeljima zgrada.

Članak 136.

4) Unutar površina zona urbanog zelenila i parkova unutar drugih funkcionalnih zona ne mogu se Dostavljati reklamni panoi. 5.1.2. Željeznički promet
Članak 137. < i) Za izgradnju PPZ-om planiranog drugog kolosijeka magistralne željezničke pruge Cakovec-Kotoriba osigurava se zaštitni pojas uz prugu, širine 50,0 m. 2) Za izgradnju planirane željezničke postaje Goričan osigurava se prostor površine cea 0,5 ha, južno od križanja lokalne prometnice LC 20032 i magistralne pruge 3) U sklopu izvedbe postaje potrebno je rekonstruirati cestovni prijelaz preko pruge povećanjem sigurnosti prijelaza. 5.1.3. Poštanski promet /

Članak 138.

Članak 138. i) Mreža poštanskog prometa je uspostavljena sa područnom poštanskom jedinicom u Goričanu, što je potrebno održavati kao dio poštanske mreže na području Županije. 5.1.4. Telekomunikacijski promet
Članak 139. i) Sve mjesne i međumjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba polagati unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije i modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora. 2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mreže Broj 6 "SLUŽBENI treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. 3) Telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama i na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, - budu najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike. 4) Antenski uređaji ne mogu se postavljati unutar naselja, ukoliko ih nije moguće locirati na višim građevinama, izuzev sakralnih građevina. 5) Tornjeve s antenskim uređajima treba, locirati izvan naselja, te prirodnih i prirodi bliskih predjela i najmanje 100,0 m udaljeno od groblja, sakralnih građevina i obilježja i drugih područja od kulturnog značaja unutar i izvan naselja. 6) Tornjevi antenskih uređaja ne smiju se postavljati na način da vizualno zaklanjaju ili se približavaju crkvenom tornju za manje od 5 vlastitih vizualno određenih visina i to posebno iz vizure prilaza naselju.

Članak 139.

5.2. Energetski sustav 5.2.1. Prijenos i distribucija električne energije
Članak 140. i) Sustav prijenosa i distribucije električne energije na području Općine je uspostavljen, a na temelju stope razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja, posebno u odnosu na gospodarske djelatnosti i nova područja za razvoj naselja. 2) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili izgradnje novog dalekovoda treba maksimalno iskoristiti postojeće koridore, prije trasiranja novog.
Članak 141. i) Daljnje širenje 10 (20) kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m. 2) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice, jy GLASNIK Stranica 843 r - da budu najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike. 3) Dugoročno je, u slučaju potrebne rekonstrukcije ili dogradnje sustava, potrebno izmjestiti trafostanice izgrađene uz poklonce i raspela, na druge lokacije.

Članak 142.

Članak 142. i) Radi racionalnijeg korištenja prostora, zračnu niskonaponsku mrežu unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. 2) Obostrano je, unutar uličnih koridora u naseljima, potrebno voditi niskonaponsku mrežu ukoliko se ona predviđa kao podzemna, kabelska kanalizacija. M 3) Isti koridor za potrebe niskonaponske mreže potrebno je koristiti i za javnu rasvjetu. 5.2.2. Prijenos i distribucija plina i prijenos nafte
Članak 143. i) Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina na području općine je uspostavljen, a predviđa se povećanje broja priključaka. 2) Sirenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore ovim PPUO-om planiranim za širenje naselja i na izdvojena područja za gospodarske i društvene djelatnosti, a sukladno tome i potreba za postavom redukcijskih stanica niskotlačne mreže. 3) Redukcijske plinske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju urbanu strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona urbanog zelenila. 4) Mrežu opskrbe plinom, unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica.

Članak 144.

Članak 144. i) Prijenos nafte jadranskim naftovodom, dionica NT Virje NT Lendava prolazi građevinskim područjem i kontaktnim prostorom naselja Goričan. 2) Kod izgradnje građevina lociranih u blizini navedene trase, na prostoru općine, potrebno je ishoditi posebne uvjete održavatelja sustava JANAF. 3) Zona opasnosti određuje se sa 20,0 m obostrano od osi cjevovoda, a zaštitna zona 100,0 m obostrano od osi cjevovoda. 5.3. Vodnogospodarski sustav VJ • 5.3.1. Zaštitne građevine
Članak 145. i) Sustav obrane od voda na području općine uspostavljen je izgradnjom nasipa uz rijeku Muru i nasipa uz potok Trnavu, te izgradnjom niza kanala za odvodnju viška vode s poljoprivrednih površina. Stranica 844 Broj 6 "SLUŽBENI GLASNIK" 4 2) Daljnji razvoj sustava odnosi se na održavanje i daljnji razvoj hidromelioracijskog sustava, uz pridržavanje mjera zaštite voda i vodenih ekosustava iz poglavlja 8. ovih odredbi. 5.3.2. Vodoopskrbni sustav

Članak 146.

Članak 146. i) Vodoopskrbni sustav na području Goričana je izgrađen, a čini ga mreža opskrbe vodom iz IV. vodoopskrbne zone Međimurja, izgrađena u naselju Goričan i izdvojenom području uz granični prijelaz Goričan - Letenye. 2) Širenje mreže predviđa se osobito na ovim PPUO- om planiranim područjima za razvoj naselja i izdvojenim područjima za gospodarske i društvene djelatnosti.
Članak 147. i) Vrstu materijala za rekonstrukciju magistralne vodovodne mreže treba predvidjeti na način da može podnijeti radni tlak od NP 10 bara. 2) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje. 3) Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnimpovršinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. 4) Na površinama urbanog zelenila i parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i sportsko - rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. 5.3.3. Sustavi oborinske odvodnje, te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Članak 148.

Članak 148. 1) Sustavi odvodnje oborinskih i otpadnih voda sa uređajem za pročišćavanje za područje opčine još nisu uspostavljeni, a spadaju u prioritetne komunalne zahvate, koje je potrebno izvoditi kao cjelovite sustave. 2) Izgradnj a sustava odvodnje otpadnih voda predviđa se za naselje Goričan, te izdvojena građevinska područj a ü kontaktnom prostoru naselja, i to kao razdjelnog sustava odvodnje. 3 3) Mreža odvodnje načelno je određena Studijom odvodnje otpadnih voda Međimurja i prikazana na kartografskom prikazu br. 2 ' 'Infrastrukturni u sustavi 4) Izdvajanje zemljišne čestice i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđena je na jednoj od dvije lokacije istočno od naselja, prema kartografskom prikazu br. 4.1. "Građevinsko područje naselja", te s ispustom u kanal Jagodnjak I. 5) Sustav odvodnje otpadnih voda za prostor gospodarske, poslovne zone uz granični prijelaz Goričan - Letenye je izveden kao razdjelni s vlastitim uređajem za pročišćavanje lociranim unutar zone i ispustom u Muru, te kišnim preljevom u stari riječni rukav, a potrebno ga je rekonstruirati u smislu usklađenja sa zakonskim odredbama zaštite okoliša i zaštite prirode. 6) Ukoliko je to tehnički moguće, sustav odvodnje i L pročišćavanja otpadnih voda gospodarske, poslovne zone uz granični prijelaz Goričan Letenye moguće je proširiti i za potrebe rekreacijske zone na lokaciji Komparski kut, a do tog vremena odvodnju pojedinačnih čestica unutar rekreacijske zone potrebno je rješavati izvedbom vodonepropusnih trodijelnih septičkih taložnica, koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima.

Članak 149.

Članak 149. i) Izgradnja sustava odvodnje predviđa se fazno, uz uvjet da se izgrađeni dijelovi kanalizacije ne mogu početi koristiti prije puštanja u pogon uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na koji će se kanalizacija vezati. 2) Na područjima na kojima će sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda biti u funkciji obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje. 3) Odvodnju fekalnih voda naselja u prijelaznom razdoblju, do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kao i izdvojenih područja koja neće biti povezana sustavom javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, treba rješavati izvedbom vodonepropusnih trodijelnih septičkih taložnica, koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. 4) Gospodarske - proizvodne i servisne građevine ne mogu se graditi ukoliko nemaju riješen način _. pročišćavanja otpadnih voda do razine propisane posebnim propisima, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje. 5) Gospodarske građevine za uzgoj životinja ne mogu se graditi ukoliko nemaju predviđeno zbrinjavanje otpadnih voda prema posebnim propisima. 6) S ve otpadne vode moraju prij e ispuštanja u recipijent biti pročišćene do razine propisane za IL kategoriju vodotoka.

Članak 150.

Članak 150. i) Odvodnju oborinskih voda iz naselja treba predvidjeti u okolne recipijente, a ispuštanje u sustav odvodnje oborinskih voda treba se predvidjeti preko slivnika s taložnicom, koje je potrebno redovito održavati. <i yy Stranica 845 Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK 2) Odvodnju oborinskih voda s parkirališnih površina s 10 i više parkirališnih mjesta potrebno je predvidjeti preko separatora pijeska, ulja i masti. 3) Ukoliko se parkirališta planiraju popločiti na način M da se oborinske vode ne mogu kontrolirano skupljati i odvoditi (šuplja betonska i slična opločenja), površine je potrebno uređivati u skladu s mjerama zaštite danim u posebnim uvjetima održavatelja sustava otvorenih kanala. 4) U poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su posebne smjernice za uređenje prostora i gradnju na prostorima posebno osjetljivim u odnosu na zaštitu voda. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 6.1. Krajobrazne vrijednosti

Članak 151.

Članak 151. i) U cilju očuvanja elemenata tradicijskog oblikovanja ruralnog prostora, potrebno je obnavljati i održavati sakralna obilježja na raskrižjima poljskih putova i u naseljima i to rekonstrukcijom tradicijskih elemenata obilježja - kapelica, poklonaca i raspela, te pratećih hortikulturnih elemenata - ograđenog cvjetnjaka, soliternog stabla ili skupine stabala. 2) Ukoliko se vrši rekonstrukcija ili zamjena oštećenih dijelova poklonca, potrebno je zahvat izvršiti temeljem uvjeta nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine 3) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima značajnijih poljskih putova, postavljati i nova kulturno - vjerska obilježja - kapelice, poklonci i raspela.

Članak 152.

Članak 152. i) U cilju očuvanja postojećih malih parkova, označenih na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja kao zone urbanog zelenila, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica urbanog zelenila, a na tim površinama nikako se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice.
Članak 153. l) Neizgrađene površine cea 50 m od groblja, unutar naselja potrebno je urediti kao parkovne i parkirališne površine, a izvan naselja ih je moguće koristiti samo kao obradive površine biljne poljoprivredne proizvodnje.

Članak 154.

Članak 154. i) U postupku formiranja novih krajolika, potrebno je koristiti autohtone biljne vrste (posebno vrba, joha, jasen, hrast, lipa, dud i dr.) 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
Članak 155. i) Područje zaštićenog krajolika rijeke Mure, proglašeno prema Zakonu o zaštiti prirode, prostor je od značaja za Županiju, a uređenje i korištenje navedenog prostora predmet Prostornog plana područja posebnih obilježja Mura. 2) Obuhvat područja zaštićenog krajolika Mura, na području općine, vidljiv je iz kartografskog prikaza br. 3. - "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora", kao i prostor ornitološkog rezervata na lokaciji Vološćek. 3) Uređenje izdvojenih područj a gospodarskih i društvenih djelatnosti provodi se u skladu s mjerama zaštite zaštićenog-krajolika.

Članak 156.

Članak 156. i) Proglašenje zaštite šuma posebne namjene potrebno je izvršiti temeljem Zakona o Sumama i u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. 2) U cilju zaštite od riječne erozije i očuvanja preostalih vodenih i šumskih ekosustava, zaštitne šume uz Muru nije dozvoljeno sijeci totalnom sječom, već ih je potrebno obnavljati i proširivati na područja manje kvalitetnog obradivog tla.
Članak 157. i) U cilju očuvanja potoka i potočnih dolina, potrebno je: - vodotoke (potoke i kanale) izvan naselja, uređivati na način koji omogućava meandriranje i razvoj vlažnih staništa u kontaktnom prostoru vodotoka, unutar naselja treba spriječiti zacjevljivanje vodotoka i njihovo pretvaranje u kanalizacijske sustave, osim za oborinske vode, - unutar naselja se mogu izvoditi samo minimalni hidrotehnički zahvati kojima se osigurava zaštita od poplava, - sve hidrotehničke zahvate potrebno je izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i prirodne vrijednosti vodotoka. 2) Vegetacijski pojas vodotoka, određuje se s minimalno 30 m od osi korita, a područje izuzeto od gradnje, minimalno 20 m od vanjske nožice nasipa. 3) Vegetacijski pojas vodenih površina ribnjaka, bara i mrtvica određen je s 30,0 m od obale ili nasipa. 4) Unutar vegetacijskih pojasa ne smiju se locirati koridori prometne i komunalne infrastrukture. 6.3, Mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti

Članak 158.

Članak 158. i) Područja arheoloških nalazišta u Općini su sljedeća: Stranica 846 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 6 sustavno istraženo prethistorijsko nalazište, tumuli jugoistočno od Goričana, 1. Gmajna, Buci, Gorinka neposredno uz naselje iz starijeg željeznog doba srednjevjekovno nalazište, jugozapadno uz naselje Goričan, uz potok Berek 2. Gorica izvršeno rekognosciranje srednjevjekovna nekropola, istočno od župne crkve u Goričanu, izvršeno 3. Gudlinov vrt pokusno iskopavanje slučajni nalaz srednje 4. Igla, Veliki Berek vjekovnog oružja na nizinskoj površini ispresijecanoj isušenim riječnim koritima višeslojno naselje - mlađeg brončanog doba, starije željezno doba - istočno od 5. Kota 143 Goričana, locirano na trasi JANAF-a - izvršeno zaštitno iskopavanje nalazište antičkog novca cea 1,0 km jugoistočno od naselja, uz tvornicu 6. Okolek MEISO, izvršeno rekognosciranje 7. Viko naselje zemunica iz starijeg željeznog doba, izvršeno zaštitno iskopavanje nalazište iz razdoblja starijeg željeznog doba i srednjeg vijeka, neposredno uz 8. Župnikov vrt župnu crkvu i župni dvor, izvršeno pokusno iskopavanje 2) U cilju zaštite arheološke baštine, prostore arheoloških lokaliteta i pojedinačnih arheoloških nalazišta, zajedno s kontaktnim prostorom, potrebno je pri izradi prostornih planova užih područja, odnosno u postupku utvrđivanja uvjeta za uređenje prostora, valorizirati kao prioritet u odnosu na namjenu danu ovim PPUO-om. 3) Istraživanje, zaštita i prezentacija arheoloških lokaliteta, kao i drugih pojedinačnih nalazišta, potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa.

Članak 158.

4) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za područja navedena u stavku 1. ovog. članka, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, na dubini većoj od 40,0 cm ispod razine tla.
Članak 159. i) Na području općine nema zaštićene ni preventivno zaštićene graditeljske baštine. 2) Prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03 i 157/03) postupak utvrđivanja svojstva kulturnih dobara a provesti će se u postupku revizije registrirane baštine, koja je u tijeku za područje čitave Države, na slijedećim evidentiranim spomenicima graditeljske baštine: - kompleksu koji čine župna crkve sv. Leonarda iz 18. st., kurja župnog dvora i pilom sv. Obitelji ispred župne crkve i - oktogonalnom pilu s reljefom Sv. Jurja na stupcu, iz 1726. godine. 3) Sve zahvate na utvrđenom kulturnom dobru ili u njegovoj neposrednoj blizini, potrebno je izvoditi u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, prema konzervatorskim uvjetima i nakon ishođenog prethodnog odobrenja nadležnog Konzervatorskog odjela. L 4) Zahvatima iz prethodnog stavka, ovog članka smatraju se građevinski zahvati ili bilo kakvi zahvati na obnovi, očuvanju, rekonstrukciji i održavanju zaštićenih kulturnih dobara, ali i drugi zahvati kao što je ograđivanje, postava kioska, hortikulturni zahvati i drugo.

Članak 160.

Članak 160. i) Evidentirani spomenici graditeljske baštine na području općine su sljedeći: - kapela sv. Florijana iz 1821. u središtu naselja, • - - kapela Marije kraljice iz 1937. u Zavrtnoj ulici, - poklonac sv. Leonarda iz 2/2 19. st. obnovljen 1936. i 2000, kod zgrade Općine, - kameno raspelo iz 1911. godine, s reljefima sv. Marije, sv. Franje i sv. Mihovila u nišama baze, smješteno na križanju Trnavske i Prečne ulice, - kip "Tužnog Krista" iz 1896. godine, - poklonac u obliku kapelice - s kipom Pietä iz 1841. smješten u sjevernom dijelu naselja, na raskrižju, - poklonac sv. Mihovila, smješten je u blizini naselja Hemuševec, u unutrašnjosti je nova slika sv. Mihaela, kameno raspelo s reljefom sa svetačkim likovima na bazi, podignuto početkom 20. stoljeća, smješteno sjeverno od kapele sv. Florijana, a u neposrednoj blizini podignuta je trafostanica, - poklonac sv. Josipa, smješten s istočne strane ceste, na pola puta između Donjeg Kraljevca i Hodošana, Broj 6 "SLUŽBENI - sakralna grupa na mjesnom groblju sastavljena od raspela i dva pila, - raspelo u Dravskoj ulici, smješteno na zelenoj površini u južnom dijelu naselja, na prednjoj strani baze je rustični reljef sv. Trojstva, - raspelo na staroj cesti kod graničnog prijelaza, nedavno obnovljeno, - na tratini uz župnu crkvu postavljen je pil sv. Obitelji, baza i postament su recentni, dok je skulptura vjerojatno starija, nema datacije, - kurja župnog dvora iz 1822. godine i - spomenik borcima NOB-a u centru Goričana. 2) Za svu evidentiranu baštinu, koja se ne uvede u registar zaštićene, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora za sve zahvate (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama i javnoj plastici obavezno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 160.

3) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine ili javne plastike, te njen odnos prema okolini.
Članak 161. i) Evidentirana tradicijska arhitektura - pojedinačne stambene građevine ili stambeno-gospodarski .ruciu dio stare stambene strukture pojedinačne čestice br. 1, 3 i 6 u Zavrtnoj ulici, - trgovačka uglovnica na uglu Prvomajske i Trnavske ulice, - građanska prizemnica u Murskoj ulici, k.br. 12, s 4 prozora na ulicu i dekoracijama na uličnom pročelju, - dio stare stambene strukture središta uz trg pred zgradom Općine, u sklopu koje je i kuća u Trnavskoj ulici, sa starimk.br, 199. i tradicijske pomoćne građevine poljoprivrednih gospodarstava - kuružnjaci u Dravskoj ulici. 2) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentirane tradicijske arhitekture iz stavka 1. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja Općine. 3) U postupku prezentacije očuvanih stambenogospodarskih sklopova dodatnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske gradnje gospodarskih + građevina, građenih od drva i opeke, kao što je štagalj, kukuružnjak, spremište žita, bunar i drugo. yj Stranica 847 GLASNIK 4) U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama iz stavka 1. ovog članka, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 161.

5) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, rekonstrukciju, adaptaciju ili zamjenu građevina, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine i to prvenstveno uličnog pročelja ili očuvanog stambeno-gospodarskog sklopa. 6) Ukoliko se za središte naselja uz općinsku zgradu izradi detaljni plan uređenja središta (u obuhvatu prema kartografskom prikazu br. 4,1.)» kojim će se u ulici sjeverno od parka predvidjeti zamjena postojeće poluotvorene tipologije gradnje ugrađenom, te promjena visine građevinama, za navedenu ulicu nije potrebno tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, kao ni provoditi posebni postupak utvrdivanj a uvjeta uređenja i gradnje, izvan detaljnog plana uređenja.

Članak 162.

Članak 162. i) Radi preciziranja vrijednosti pojedinačnog r evidentiranog spomenika, odredivanj a njegove primjerene namjene, mogućnosti uporabe i načina prezentacije, potrebno je izvršiti stručnu valorizaciju evidentirane graditeljske baštine, javne plastike i tradicijske arhitekture iz članaka 160. i 161. ovih odredbi. 2) Temeljem izvršene stručne valorizacije, kvalitetno M očuvane i za zajednicu kulturno značajne evidentirane građevine, javnu plastiku i građevinske sklopove tradicijske arhitekture, predstavničko tijelo Općine može, u skladu s člankom 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, proglasiti zaštićenim dobrom od lokalnog značaja, a pokretanje postupka zaštite na lokalnom nivou predlaže se za: - kapelicu sv. Florijana iz 1821.godine, - poklonac sv. Leonarda iz 2/2 19. stoljeća, - poklonäc sv. Mihovila blizu Heiriuševca, - raspelo u Dravskoj ulici s reljefom sv. Trojstva na bazi, - kameno raspelo iz 1911 g. na raskrižju Trnavske i Prečne ulice. 3) Do valorizacije, prema stavku 1. ovog članka, građevine se ne mogu nadograđivati niti rušiti, a za druge zahvate u postupku ishođenja uvjeta uređenja prostora primjenjuju se odredbe stavaka 2. i 3. članka 160. i stavaka 4., :5. i 6. članka 161. 4) Radi uspostave sustavne kontrole održavanja Stranica 848 a Broj 6 SLUŽBENI GLASNIK" zaštićene i evidentirane graditeljske baštine i javne plastike, a posebno kapela, poklonaca i raspela, na kojima se mogu pojaviti zahvati koji se ne smatraju građevinskim zahvatima prema Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji (abrazivno čišćenje, bojanje, sadnja ukrasnog bilja i slično), potrebno je općinskim komunalnim odlukama obvezati vlasnika, odnosno izvođača, da se za izvođenje takvih zahvata traži stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 163.

Članak 163. i) Prostor oko župne crkve Sv. Leonarda iz 18. st. i oktogonalnog pila Sv. Jurja, iz 1726. godine određuju se kao područje valorizacije i uređenja prostora naselja od kulturno-povijesnog značaja. _< 2) Ostale građevine i sklopovi iz članaka 160. i 161. određuju se kao područje valorizacije i uređenja prostora naselja od ambijentalnih vrijednosti. 3) Povijesna valorizacija prostora treba prethoditi uređenju (parterno i hortikulturno uređenje i postava urbane opreme) svih povijesnih središta naselja, a posebno javnih zelenih površina, trgova i kontaktnih prostora crkava i kapela. 4) Postojeće zidane trafostanice, izgrađene u neposrednoj blizini pila sv. Jurja iz 1726. i raspela na raskrižju Murske i Vrtne ulice nije dozvoljeno obnavljati, rekonstruirati ni modernizirati, već je za spomenute trafostanice potrebno pronaći nove lokacije, odnosno izmjestiti ih. * 5) U neposrednoj blizini kulturnih dobara nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa niti bilo kakvih drugih panoa, stupova el. mreže, prometnih i sličnih znakova, a postojeći pano u blizini raspela s Marijinim reljefom u podnožju, na raskrižju prema Donjem Kraljevcu potrebno je ukloniti, odnosno premjestiti na primjerenije mjesto. 7. POSTUPANJE S OTPADOM

Ostali akti u ovom izdanju (175)