GLASNIK

Arhiva › 2005. › SGMŽ 2

SGMŽOpćina Nedelišće · KLASA 021-05/05-1/256 · URBROJ 2109/12-01-05

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone "Zavrtje" u Nedeliscu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

PDF stranica 201

Članak 33.

Članak 33. i) ecim građevnim česticama za koje je u kartografskom prikazu br. 6 "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina" definirano zadržavanje postojeće parcelacije ili minimalna korekcija zadržavaju se postojeće međe, osim u slučajevima potrebnog osiguranja širine uličnog koridora, kada minimalna korekcija ulične međe 2) Korekcija postojećih građevnih čestica smanjenjem ili povećanjem površine, predviđena ovim DPU-om vrši se radi interpolacije novih građevnih čestica, a predviđa se: - proširenje postojećih građevnih čestica na okolne zemljišne površine postupkom spajanja, radi boljeg iskorištavanja zemljišta ili osiguranja potrebne površine čestice ili smanjenje površine postojećih građevnih čestica postupkom cijepanja zemljišta u dubini čestice. • Stranica 324 "SLUŽBENI 3) Interpolacija nove građevne čestice unutar postojećeg dijela naselja: nije moguća prema ovom planu. 2.1.2. Planirane čestice unutar područja za razvoj naselja

Članak 34.

Članak 34. i) Planirane čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj planiranoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 6. - "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina" svakoj je planiranoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina" svakoj je planiranoj čestici određena mogućnost, odnosno nemogućnost gradnje, a građevnim česticama dodatno i: - područje gradnje, ovisno o vrsti građevina, - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 35.

Članak 35. i) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) tlocrtnu projekciju građevina, - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/
Članak 36. i) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna proj ekcij a svih zatvorenih dijelova građevine i svih otvorenih, ali natkrivenih dijelova građevine, na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u GLASNIK" Broj 2 kartografskom prikazu br. 2 - "Detaljna namjena površina i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ kig <=0,40 - za mješovitu, stambeno-gospodarsku namjenu /oznaka M2/ kig <=0,40 - za pretežito stambenu namjenu - samostojeće gradnje /oznaka SI/ kig <=0,40 - za pretežito stambenu namjenu - dvojne gradnje /oznaka S2/ kig <=0,40 - za pretežito stambenu namjenu - višestambene gradnje /oznaka VI/ kig >=0,10 i <=0,20 - za garaže višestambenih zgrada /oznaka IS2/ kig <=0,40 za društvenu namjenu - predškolsku ustanovu /oznaka Dl/ kig<=0,40 za društvenu namjenu - smještajnu ustanovu socijalne skrbi /oznaka D2/ kig<=0,40, za dogradnju na postojećoj proizvodno - poslovnoj građevnoj čestici /br. čestice 83p, oznake Kl/ kig<=0,40, za poslovnu namjenu na planiranim građevnim česticama /br. čestica 2, 4, i 5 oznake K2 i K3/ kig<=0,40 i za površinu čestica za gradnju trafostanice /oznaka IS3/ kig <=0,50

Članak 37.

Članak 37. i) Ukupna tlocrtna površina građevina na području obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina prizemne \ / * etaže građevine uključujući i površinu konstruktivnih elemenata na tlu, a iskazuje se za gradnju koja je površinski ograničena, bez obzira na površinu građevne čestice, i to: . - za tenis dvoranu sa servisnim prostorima i caffe barom ukupna tlocrtna površina je maksimalno 1800,0 m , a - za građevinu sportskog kluba sa servisnim prostorima i caffe barom na česticama br 10 i 11, bez zatvorenih sportskih igrališta maksimalna tlocrtna površina je maksimalno 2 100,0 m .

Članak 38.

Članak 38. i) /kis/ u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) + izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br, 2 - Detaljna namjena V • površina i iznosi: Broj 2 ti Stranica 325 SLUŽBENI GLASNIK" za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M l / kis <=1,20 za mješovitu, stambeno-gospodarsku namjenu M2/ 1,20 za pretežito stambenu namjenu - samostojeće gradnje /oznaka SI/ kis <=1,00 za pretežito stambenu namjenu - dvojne gradnje /oznaka S2/ kis <=1,00 za pretežito stambenu namjenu - višestambene gradnje /oznaka VI/ kis >=0,50 i <=1,20 za garaže višestambenih zgrada /oznaka IS2/ kis <=0,40 za društvenu namjenu - predškolsku ustanovu /oznaka Dl/kis<=l,00 za društvenu namjenu - smještajnu ustanovu socijalne skrbi /oznaka D2/ kis<=l,20 za dogradnju na postojećoj proizvodno - poslovnoj građevnoj čestici /br. čestice 83p, oznake Kl/ kis<=l,00 za poslovnu namjenu na planiranim građevnim česticama /br. čestica 2, 4, i 5 oznake K2 i K3/ kis<=l,00i za površinu infrastrukturnih sustava za gradnju trafostanice /oznaka IS3/ kis <=0,50.

Članak 39.

Članak 39. 1) Ukupna (bruto) površina građevina na području obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža planiranih građevina na građevnoj čestici a iskazuje se za gradnju koja je površinski ograničena, bez obzira na površinu građevne čestice i to: za tenis dvoranu sa servisnim prostorima i caffe barom maksimaln bruto površina je 2 2200,0 m , a za građevinu sportskog kluba sa servisnim prostorima i caffe barom na česticama br 10 i 11, bez zatvorenih sportskih igrališta 2 maksimalna bruto površina je 200,0 m . 4 2) Ukupna (neto) površina građevine iskazuje se iznimno za prizemnu servisnu građevinu uz tenis igrališta na čestici br. 12, a iznosi najviše 60,0 m .

Članak 40.

Članak 40. 1) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje osnovne građevine, ukoliko apsolutna visina kote uređenog terena uz ulično pročelje nije više od 1,0 m. veća od apsolutne visine kote pristupa čestici mjereno na liniji regulacije. 2) Ukoliko je kota pristupnog uređenog terena uz m mjereno visina vijenca mjeri se na liniji regulacije pristupne ulice. 3) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm. 4) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 5) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju ili izvedbom krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini pročelja ili iza razine pročelja), odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom.
Članak 4L 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene građevina koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca samostojeće osnovne građevine ili građevnog kompleksa i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M l / Vosn = 6,60 m - za mješovitu, stambeno-gospodarsku namjenu /oznaka M2/ Vosn = 6,60 m - za pretežito stambenu namjenu-samostojeće gradnje /oznaka Sl/Vosn 6,60 m, osim čestice br. 40, gdje je najveća dozvoljena visina vijenca osnovne građevine Vosn=4,80m, za pretežito stambenu namjenu - dvojne gradnje /oznaka S2/ Vosn = 6,60 m za pretežito stambenu namjenu - višestambene gradnje /oznaka VI/ Vosn = 10,00 m za garaže višestambenih zgrada /oznaka IS2/ Vosn = 4,00 m za društvenu namjenu - predškolsku ustanovu /oznaka D l / Vosn = 4,80 m za društvenu namjenu - smještajnu ustanovu socijalne skrbi /oznaka D2/ Vosn = 10,00 m, za poslovnu namjenu na poste ecim i m građevnim česticama K2 i K3/ Vosn = 6,60 m.

Članak 40.

za trafostanicu /oznaka IS3/ Vosn = 4,00 m za građevinu sportske dvorane na čestici sportsko rekreacijske namjene /oznaka R l / Vosn = 6,60 m, a za građevine sportskog kluba na čestici sportsko rekreacijske namjene /oznaka Rl/ i servisnu građevinu uz tenis igrališta na čestici oznake R2, Vosn = 3,00 m. Stranica 326 u SLUŽBENI 2) Visina uličnog vijenca građevina osnovne namjene građevina za pretežito stambenu namjenu - dvojne gradnje /oznaka S2/ Vosn treba iznositi 6,60 m, mjereno na uličnom pročelu, lociranom na obveznom građevinskom pravcu.

Članak 42.

Članak 42. 1) mogu se graditi na građevnim česticama - mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M l / i - mješovite, stambeno-gospodarske namjene /oznaka M2/ 2) Visina (vijenca) pratećih građevina određuje se u odnosu na pojaseve izgradnje u dubinu čestice, odnosno ako se prateća građevina gradi u pojasu izgradnje osnovne građevine, visina vijenca joj može iznositi do 6,60 m, a ako se nalazi iza tog pojasa 4,80 m. 3) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se rekonstruiraju, adaptiraju ili dograđuju na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ ne može biti viša od 4,80 m, osim za legalno izgrađene postojeće dijelove građevina koji već imaju veću visinu vijenca, a koji se mogu zadržati u postojećoj visini.

Članak 43.

Članak 43. 1) Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnim česticama kao samostojeće ili kao kompleks građevina na građevnim česticama: * - mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M l / i - mješovite, stambeno-gospodarske namjene /oznaka M2/ - pretežito stambene namjene - za samostojeću gradnju /oznaka SI/ i pretežito stambene namjene za dvojnu gradnju /oznaka S2/. 2) Visina (vijenca) pomoćnih građevina, koje se grade kao samostojeće ili kao kompleks građevina, ne može biti veća od 3,0 m. 3) Izuzetno od prethodnog: - visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda koje se mo graditi ) na građevnim česticama mješovite stambene namjene /oznaka Ml/ mož. m

Članak 44.

Članak 44. - 1) Etažnost građevina utvrđena za osnovnu građevinu iznosi: za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ Eosn<= 4 etaže i to PODRUM + GLASNIK" Broj 2 PRIZEMLJE + 1 KAT + UREĐENO POTKROVLJE, za mješovitu, stambeno-gospodarsku namjenu /oznaka M2/ Eosn<= 4 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT + UREĐENO POTKROVLJE, za pretežito stambenu namjenu-samostojeće gradnje /oznaka SI/ Eosn<= 4 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT + UREĐENO POTKROVLJE, osim za česticu br. 40 Eosn<= 3 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE, za pretežito stambenu namjenu dvojne gradnje /oznaka S2/ Eosn<= 4 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT + UREĐENO POTKROVLJE, - za pretežito stambenu namjenu - višestambene gradnje /oznaka VI/ Eosn<= 5 etaža i to PODRUM + PRIZEMLJE + 2 KATA + UREĐENO POTKROVLJE, - za garaže višestambenih zgrada /oznaka IS2/ Eosn<-= 1 etaža i to PRIZEMLJE, - za društvenu namjenu - predškolsku ustanovu /oznaka D1/ Eosn<= 3 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE, - za društvenu namjenu - smještajnu ustanovu socijalne skrbi /oznaka D2/ Eosn<= 5 etaža i to PODRUM + PRIZEMLJE + 2 KATA + UREĐENO POTKROVLJE, - za poslovnu namjenu na postojećim i planiranim građevnim česticama /oznake Kl, K2 i K3/ Eosn<= 3 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT, - za trafostanicu /oznaka IS3/ Eosn<= 1 etaža i to PRIZEMLJE, a - za građevinu sportske dvorane na čestici sportsko rekreacijske namjene br. 11 /oznaka Rl/ Eosn<= 2 etaže i to PRIZEMLJE + 1 KAT, - za građevinu sportskog kluba na česticama sportsko rekreacijske namjene br. 10 i 11 /oznaka Rl/ Eosn<= 2 etaže i to PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE, - za servisnu građevinu uz tenis igrališta oznaka R2/ Eosn<= 1 etaža i to PRIZEMLJE.

Članak 44.

2) Etažnost građevina utvrđena za prateću građevinu građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ ili mješovite, stambenogospodarske namjene /oznaka M2/ iznosi Epr<= 3 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE. 3) Etažnost pomoćnih građevina iznosi Epom<= 1 i to PRIZEMLJE
Članak 45. i) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom * a Broj 2 SLUŽBENI se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog po da nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili r - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 46.

Članak 46. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. - "Detaljna namjena površina".
Članak 47. 1) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6 - 2 7 ovih odredbi. 2) Ukupna neto površina prateće građevine na česticama mješovite, pretežito stambene namjene ne može za više od 50% premašivati neto površinu osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1.5 x bruto pov. osnovne grad.), odnosno ne može biti 2 veća od 400,0 m po čestici.

Članak 48.

Članak 48. 1) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6-27 ovih odredbi. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ CESTICI
Članak 49. i) Smještaj građevina na građevnim česticama postojećeg dijela naselja, mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/ određen je kartografskim prikazom br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina" unutar kojeg područja su definirani pojasevi izgradnje građevina. 2) Pojas izgradnje osnovnih građevina (stambenih, stambeno-poslovnih ili poslovnih) određen je s 25,0 m od linije regulacije ulice. 3) Pojas izgradnje pratećih građevina određen je od završetka osnovne građevine u dubinu čestice, a razlikuje se za: - građevine uslužnih društvenih djelatnosti - predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, smještajne građevine socijalne skrbi, koje se GLASNIK " Stranica 327 mogu graditi samo unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene, odnosno samo 25,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, - ostale poslovne građevine, odnosno građevine tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i građevine društvenih djelatnosti koje nisu navedene u prethodnoj alineji (prostori udruga građana, građevine vjerske namjene i druge), a mogu se graditi od završetka osnovne građevine pa do završetka građevne čestice, ukoliko je ona utvrđena unutar područja označenog kao postojeći dio naselja, - građevine bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti, koje se mogu se locirati unutar pojasa označenog za gradnju takvih građevina, odnosno najmanje 20,0 m udaljeno od pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Članak 49.

4) Pojas izgradnje pratećih građevina razlikuje se za: - pomoćne građevine u funkciji stanovanja i pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja koje se mogu graditi od završetka osnovne ili prateće • građevine u dubinu građevne čestice, - izuzetno od alineje 1. ovog stavka, fontane visine do 1,5 m, i vrtni paviljoni površine do 2,0 m i visine vijenca do 2,4 m mogu se postavljati i na prostoru čestice do linije regulacije, ukoliko su najmanje 3,0 m udaljeni od bočnih međa građevne čestice i ne sprečavaju kolni pristup širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, - izuzetno od alineje 1. ovog stavka, pojedinačni bazeni i pojedinačna tenis igrališta trebaju se od pojasa izgradnje osnovne građevine udaljiti najmanje 12,0 m, - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja trebaju se graditi unutar u tu svrhu namijenjenog pojasa, koji je najmanje 12,0 m udaljen od pojasa izgradnje osnovne građevine.

Članak 50.

Članak 50. 1) Prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml / grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice. 2) Izuzetno, zbog prostornog ograničenja čestice, se na česticama izgrađenog dijela naselja /oznake Ml/ može dozvoliti lociranje samostojeće ili poluugrađene garaže za osobno vozilo, površine do 2 20,0 m na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je najmanje 20,0 m udaljena od linije regulacije čestice. Stranica 328 "SLUŽBENI

Članak 51.

Članak 51. 1) Smještaj građevina na planiranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od planiranih / građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i A. udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Za čestice mješovite, stambeno-gospodarske namjene /oznaka M2/, određen je pojas izgradnje pratećih i pomoćnih građevina, s naznačenom granicom pojasa za izgradnju bučnih i potencijalno opasnih pratećih djelatnosti

Članak 52.

Članak 52. 1) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određenje i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj - * • • • • liniji.
Članak 53. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može 'mm uvj etirha za proj ektiranj e i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 54.

Članak 54. • 1) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. i . ?? GLASNIK Broj 2
Članak 55. i) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. V

Članak 56.

Članak 56. i) Način oblikovanja građevina na području novoformiranih građevnih čestica treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj. građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. 3) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 57.

Članak 57. 1) Kose krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 2) Izuzetno nagib krovnih ploha građevina osnovne namjene za pretežito stambenu namjenu dvojne gradnje /oznaka S2/ Vosn treba iznositi 30°, a krovni istak od uličnog pročelja 50,0 cm. 3) Sljeme krova građevina osnovne namjene za pretežito stambenu namjenu - dvojne gradnje /oznaka S2/ Vosn treba biti od uličnog pročelja biti uvučeno 8,0 m.
Članak 58. 1) Samostojeća obiteljska kuća na česticama oznake SI i M2, višestambene građevine i građevine poslovne namjene mogu osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba, ravni krov ili lučni krov. 2) Pripadajuće prateće građevine uz samostojeću obiteljsku kuću na česticama oznake M2, mogu osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba ili ravni krov. Broj 2 it SLUŽBENI r 3) Pripadajuće pomoćne građevine uz samostojeću obiteljsku kuću na česticama oznake SI i M2, mogu osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba ili ravni krov.

Članak 59.

Članak 59. 1) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 60. 1) Dijelovi građevina koji su vod susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog F neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 61.

Članak 61. + i) Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. 2) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće, dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici, te kao ugrađene (građene poprijeko od jedne do druge bočne međe) u im dnelovima
Članak 62. 1) Građevina ili kompleks građevina trgovačkog centra dnevne opskrbe treba biti oblikovan primjereno centru naselja, odnosno potrebno je izbjegavati oblikovanje koje asocira na skladišnu halu. 2) Servisno dvorište i pristup do njega ne smiju biti orijentirani na središnji trg.

Članak 63.

Članak 63. 1) Pojedinačne jedinice garaža višestambenih zgrada trebaju biti jednako oblikovane. GLASNIK" Stranica 329 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 64. r i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 65. 1) Ovaj opremljenost ručj a asfaltiranom prometnicom, mogućno Jjučenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrb odvodnje sanitarno-fekalnih, i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacij t, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.

Članak 66.

Članak 66. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 "Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina". -4 r< ,1 •A^--r V
Članak 67. i) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Izuzetak su građevne čestice poslovne namjene /oznaka Kl, K2 i K3/ na kojima je moguće ograđivati samo gospodarska dvorišta i građevne čestice rekreacijske namjene /oznaka Rl i R2/ na kojima je moguće ograđivati samo sportske terene i gospodarska dvorišta. 3) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 4) Ograde na međi prema »jednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 5) Ograde sportskih igrališta trebaju biti prozračne žičane ograde, visine prema potrebi. 6) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio--čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice. Broj 2 Stranica 330 "SLUŽBENI GLASNIK"

Članak 68.

Članak 68. 1) Na svakoj građevnoj čestici ili drugoj zasebnoj čestici u neposrednoj blizini potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: , ~ . broi parkirališnih koerici- ... v ., namjena građevine __ ili garažnih miestaö J Jlent na 1 PROIZVODNJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 7, 2 UREDSKI PROSTORI 1000 m korisnog 20 prostora 3 TRGOVINA, 2 1000 m korisnog USLUGE, 40 prostora UGOSTITELJSTVO 4 VIŠENAMJENSKE DVORANEI 0,15 1 posjetitelja SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,20 1 gledatelja GRAĐEVINE 6 VISESTAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE L 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta građevnoj namjenu urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje ), man 2 m prema jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili na čestici namijenjenoj za parkiranje u neposrednoj blizini.

Članak 69.

Članak 69. - — i . i) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu.
Članak 70. _ i) Svaka građevna čestica poslovne namjene /ozna ka Kl, K2 i K3/ treba imati minimalno 20% površi ne građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se reprezentativni parkovi i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom. 4 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a površina zemljišta pod jednim stablom treba iznositi najmanje 11,5 m . 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta.

Članak 71.

Članak 71. i) Za površine javnog režima korištenja - građevne čestice ili dijelove građevnih čestica poslovne namjene i površine uličnih koridora, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELE KOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE 3.1.1. Ulični koridori
Članak 72. i) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa.

Članak 73.

Članak 73. i) Širina koridora UK1 određuje se s 18,0 m 2) Širina koridora UK2 određuje se s 16,0 m 3) Širina koridora UK6 određuje se s 14,0 m 4) Širina ostalih planiranih uličnih koridora određuje se s 12,0 m. 5) Izuzetno, ulični odvojci oko čestice javne zelene površine dječjeg igrališta određuju se s 8,5 m. 6) Širinu postojećih uličih koridora potrebno je dugoročno ispraviti na najmanje 10,0 m.
Članak 74. i) Za postojeće ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 4,50 do maksimalno 6,00 m. 2) Za planirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m. 3) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 4) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. 3.1.2. Javno parkiralište i stajalište autobusa javnog prijevoza

Članak 75.

Članak 75. i) Površinu javnog parkirališta potrebno je urediti Broj 2 a SLUŽBENI izvedbom minimalno 50 do maksimalno 80 parkirališnih mjesta, s osiguranjem dovoljnog broja mjesta za osobe s invaliditetom, što se utvrđuje prema posebnom propisu. 2) Na javnom parkiralištu predviđa se parkiranje za osobna vozila, a može se predvidjeti parking za najviše 2 autobusa. 3) Javno parkiralište potrebno je popločiti na način mrežu oborinske odvodnje.
Članak 76. i) Stajalište autobusa javnog prijevoza moguće je predvidjeti unutar koridora ulice UK1. 3.1.3. Pješačke i biciklističke staze i prolazi za obradive površine

Ostali akti u ovom izdanju (102)