Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja Šmernica u Brezju

3. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.) i članka 15. Statuta Općine Sveti Juraj na Bregu ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01.), Općinsko vijeće Općine Sveti Juraj na Bregu na 13. sjednici, održanoj 18. 12. 2003. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja područja Šmernica u Brezju I. OPĆE ODREDBE
Članak 1 Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja područja Šmernica u Brezju, kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora dijela stambenog područja naselja Brezje.

Članak 2.

Članak 2 Područje obuhvata ovog DPU je jugoistočni dio prostora namijenjenog za širenje naselja Brezje, u svrhu izgradnje individualnih stambenih građevina, na lokaciji topografskih naziva Šmernica i Kozja graba. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen j e Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Sveti Juraj na Bregu. Granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 3,2 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 3, Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - planirana mreža plinoopskrbe i vodoopskrbe 5. Plan komunalne infrastrukture mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. Broj 6 ¢( SLUŽBENI 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina - mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/ - ulične koridore /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/ - infrastrukturni koridor za zamjenu dijela 10 kV zračne mreže dalekovoda podzemnom el. kabelskom kanalizacijom /oznaka IS/ i zelene i pješačke površine unutar uličnog koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. Građevne čestice predviđene ovim Detaljnim planom uređenja namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Mješovita, pretežito stambena namjena /Ml/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju jedne stambene ili stambeno - poslovne građevine, kao osnovne na građevnoj čestici, uz koju je dozvoljena: - izgradnja jedne prateće - poslovne građevine i - izgradnja više pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 7.

Članak 7. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuje se: veličina i oblik građevnih čestica, veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, namjena građevina, smještaj građevina na građevnoj čestici « GLASNIK Stranica 1125 oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 8. Građevne čestice formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture

Članak 9.

Članak 9. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određen: koeficijent izgrađenosti /kig/ i koeficijent iskoristivosti /kis/ građevne čestice.
Članak 10. Minimalna širina građevne čestice, formirane prema ovom DPU-u, određuje se sa 16,0 m. Okvirna planska veličina pojedine čestice iskazana je kao površina u četvornim metrima i dana je tabelarno, za svaku pojedinu česticu, u tekstualnom obrazloženju ovog Detaljnog plana uređenja. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s navedenim tabličnim iskazom okvirnih planskih površina. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +- 8% planirane površine.

Članak 11.

Članak 11. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Unutar granica obuhvata ovog DPU-a i između građevnih čestica, koje se prema njemu formiraju, nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 12. Do dvije susjedne građevne čestice je moguće objediniti u jedinstvenu građevnu česticu, pri čemu se površine za razvoj tlocrta građevina spajaju a tt SLUŽBENI Stranica 1126 koeficijenti iskoristivosti i izgradivosti čestice obračunavaju na ukupnu površinu. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 13.

Članak 13. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata DPU ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina osnovne i prateće namjene/V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina osnovne i prateće namjene /Eosri/ i - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 14.

Članak 14. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je, u smislu ove Odluke, vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Koeficijent izgrađenosti svih građevnih čestica pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, određene u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi kig 0,40.
Članak 15. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/je u smislu ove odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Koeficijent iskoristivosti svih građevnih čestica pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, određene u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi kis 1,20.

Članak 16.

Članak 16. Ukupna (bruto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža, svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Ukupna (bruto) površina svih građevina na građevnim česticama pretežito stambene namjene /oznaka Ml/, određene u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi 120% površine građevne čestice.
Članak 17. Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao 5* Broj 6 GLASNIK visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Unutar obuhvata ovog DPU, maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ iznosi: V=4,80 m za građevine osnovne i prateće namjene; - V=3,00 m za sve pomoćne građevine, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva, - V= 4,80 m za spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva.

Članak 18.

Članak 18. Unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja maksimalno dozvoljen broj etaža građevina iznosi: - za građevine osnovne i prateće namjene /Eosn/ iznosi - 3 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + POTKROVLJE; - za pomoćne građevine /Epom/ iznosi 2 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,50. m. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 19.

Članak 19. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina. Za građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka Ml/: - osnovna građevina je stambena, u dijelu koje je moguće urediti, kao prateće, poslovne sadržaje, a - pomoćne građevine su garaže i spremišta, ako su izgrađene kao samostojeće, unutar građevne čestice.
Članak 20. Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se prema kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina: Pratećom građevinom smatra se građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na građevnoj čestici. U SLUŽBENI Broj 6 Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 21.

Članak 21. Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može unutar područja obuhvata ovog DPU-a individualna stambena građevina, odnosno obiteljska kuća s najviše 2 stambene jedinice. Stambeno - poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine. Poslovnom građevinom smatra se građevina za obavljanje tihih i čistih gospodarskih djelatnosti ili društvenih djelatnosti uslužnog karaktera, odnosno slijedećih djelatnosti: financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice i slično), - manjih trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, te - odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kulture i zabave, sporta i rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, vrtni paviljoni i slično. Pomoćne, poljoprivredne građevine bez izvora • * zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice), staklenici, plastenici i druge gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti bez negativnog utjecaja na stanovanje. Pomoćne, poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i druge gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na stanovanje, a mogu se graditi u ukupnoj površini svih jedinica ograničenoj na 100,0 m .

Članak 21.

2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 22. Smještaj osnovne, prateće i pomoćnih građevina na pojedinoj građe.vnoj čestici određen je kartografskim prikazom br.7. - Uvjeti gradnje građevina. GLASNIK" Stranica 1127 Tim prikazom je za svaku građevnu česticu i pojedinu vrstu građevine određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice . Linija regulacije je u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, linija koja određuje granicu građevne čestice * « prema cestici javne prometne površine.

Članak 23.

Članak 23. Osnovna građevina se uličnim pročeljem, ili dijelom uličnog pročelja, treba smjestiti na obvezni građevni pravac. Obvezni građevni pravac je određen kartografskim prikazom br. 7, a kojim je definirana i njegova udaljenost od granice građevne čestice od javne površine ulice. Površina za razvoj tlocrta osnovne građevine određena je sa 25,0 m u dubinu od građevnog pravca, a od međa susjednih građevnih čestica, ovisno o grafičkom prikazu.
Članak 24. Prateća građevina se unutar čestice smještava iza osnovne građevine, unutar područja za razvoj građevina. Prateću građevinu poželjno je locirati unutar područja izgradnje osnovnih građevina, a izuzetno i dalje u dubinu čestice, ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja na susjednim građevnim česticama.

Članak 25.

Članak 25. Pomoćne građevine se na građevnoj čestici lociraju unutar područja gradnje pomoćnih građevina, osim pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja, koje se trebaju locirati iza granice izgradnje takvih građevina, određene s 20,0 m od područja izgradnje osnovnih građevina. Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene ili stambeno-poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 26.

Članak 26. Građevine mogu biti oblikovane kao samostojeće ili kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 27. Građevine je potrebno oblikovati na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°. Stranica 1128 U SLUŽBENI
Članak 28. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.

Članak 29.

Članak 29. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, ili čestica javnih prometnih površina, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.
Članak 30. Dijelovi građevine koji su od susjedne mede udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, te - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 31.

Članak 31. Udaljenost gnojišta, ukoliko se grade na čestici mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno pomoćna građevina s izvorom zagađenja.
Članak 32. Udaljenost pčelinjaka, koji se mogu graditi kao čvrste građevine unutar područja za razvoj tlocrta pomoćnih građevina, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 33.

Članak 33. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. *5 GLASNIK Broj 6 Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 34. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Način, odnosno smjer priključenja novoplaniranih građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.

Članak 35.

Članak 35. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,20 m. a # može biti do maksimalne m, a iznad živica. Ograda između dviju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao puna ili prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena.
Članak 36. Na građevnim česticama unutar obuhvata ovog DPU potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina/100 i sljedećih brojeva ovisno o projektom određenoj namjeni: za trgovinu - 4 za druge poslovne sadržaje - 2 za stanovanje - 1.

Članak 37.

Članak 37. Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 38. Prometno rješenje ulične mreže dano j e kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Broj 6 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 1 129 Planirana je izvedba, Jednog, dijelom izvedenog uličnog koridora /oznake UK1/.

Članak 39.

Članak 39. Za planiranu ulicu određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno. 5,50 m. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama širine najmanje 3,0 m.
Članak 40. Pješačke staze unutar uličnog koridora treba predvidjeti dvostrano uz liniju regulacije, u sirim minimalno 1,20 m. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 5.2.7 Opskrba pitkom vodom, odvodnjafekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 41.

Članak 41. Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe i plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu br. 4. - Plan komunalne infrastrukture - planirana mreža plinoopskrbe i vodoopskrbe, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnog poprečnog profila ulice.
Članak 42. Vodoopskrbu i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeće mreže - prema kartografskom prikazu. Mreže vodoopskrbe i plinoopskrbe treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije uličnih hidranata prema posebnim propisima.

Članak 43.

Članak 43. Odvodnju oborinskih voda sa javnih prometnih površina treba riješiti odvodnjom u otvorenu ili zatvorenu kanalizacijsku mrežu.
Članak 44. Odvodnju fekalnih otpadnih voda treba riješiti izvedbom tehnički kvalitetnih, trodjelnih septičkih taložnica, kojima će se sanitarno - fekalne vode iz domaćinstava pročišćavati metodom autopurifikacije. Nakon izgradnje mreže odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, na razini naselja, sve planirane čestice je potrebno priključiti na tu mrežu.
Članak 45. Kućne priključke na vodovodnu i plinsku mre$u u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije građevne čestice, odnosno pojedinačne za neparne građevne čestice i veće poslovne i javne građevine. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. 3.2.2 Elektroopskrba ijavna rasvjeta

Članak 46.

Članak 46. Izvedena i planirana mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture planirana mreža elektroopskrbe, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 47. Planira se izmještanje jednog dijela 10 kV elektroenergetskog dalekovoda i to podzemnim kabliranjem od postojeće stupne transformatorske stanice na k.č. 7223/2, prema trasi prikazanoj kartografskim prikazom br. 5 - koja dijelom prolazi postojećom građevnom česticom k. č. 7223/2, dijelom planiranim uličnim koridorom UK1, a dijelom rubno po planiranoj građevnoj čestici br. 2. Koridor elektroenergetskog voda određuje se s 2,0 m, i unutar njega nije dozvoljena nikakva gradnja, postava parternog opločenja niti sadnja visokog zelenila ili grmlja.

Članak 48.

Članak 48. Napajanje el. energijom planirane ulice /oznaka UK1/ treba projektirati spojem na postojeću, odnosno rekonstruiranu niskonaponsku mrežu. Mrežu je moguće izvesti kao zračnu ili podzemnu kabelsku kanalizaciju. Vodove niskonaponske zračne mreže treba smjestiti unutar koridora ulice ili unutar površine građevnih čestica do maksimalno 1,00 m od linije regulacije.
Članak 49. U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetu. Razmak rasvjetnih tijela treba osigurati dobru osvijetljenost javnih prometnih - kolnih i pješačkih površina, a maksimalno 20,0 m.

Članak 50.

Članak 50. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Stranica 1130 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 6 ormarić lako očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnj razvod V
Članak 51. Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, neovisno od ulične niskonaponske mreže. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža

Članak 52.

Članak 52. Idejno rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture planirana mreža elektroopskrbe, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 53. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica.

Članak 54.

Članak 54. Kućni priključci izvode se spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA V
Članak 55. Javne zelene površine čine sve zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, odnosno javnoj prometnoj V • površini. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određenje karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA