Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja kupališta Vučkovec

1. Na temelju članka 26.b Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02.), članaka 86. i 205. Prostornog plana Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 8/01.), Suglasnosti Ureda državne uprave Međimurske županije - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (Klasa: 350/01/03-01/33), članka 12. Statuta Općine Štrigova ("Službeni glasnika Međimurske županije broj 6/01.), članka 12. Statuta Općine Sveti Martin na Muri ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/01.), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Štrigova ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 2/03.), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Sveti Martin na Muri ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 1/03.), Općinsko vijeće Općine Štrigova, na 18. sjednici, održanoj 3.10. 2003. godine, i Općinsko vijeće Općine sveti Martin na Muri na 24. sjednici, održanoj 9. 9. 2003. godine, donijela su ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja kupališta Vučkovec OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Urbanistički plan uređenja kupališta Vučkovec (u danjem tekstu UPU kupališta Vučkovec), izrađen u Zavodu za prostorno uređenje Međimurske * • županije.
Članak 2. UPU kupališta Vučkovec sastavni je dio ove Odluke i sadrži: Tekstualni dio: I. Obrazloženje Klasa: 363-01/03-01/01 Ur. broj: 2109/25-03-01 Šenkovec, 22. 7. 2003 PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Juraj Lajtman, v. r V MURI I OPĆI NAS TRIGOVA 1. Polazište 2. Ciljevi prostornog uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Odredbe za provođenje Grafički dio: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena površina 2. Prometna i ulična infrastrukturna mreža 3. Komunalna infrastrukturna mreža 4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina 5. Način i uvjeti gradnje

Članak 3.

Članak 3. Odredbe za provođenje objavljuju se u "Službe nom glasniku Međimurske županije" u kojem se objavljuje Odluka o donošenju UPU kupališta Vučkovec.
Članak 4. Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 5. Za tumačenje ove Odluke nadležna su Općinsko vijeće Općine Sveti Martin na Muri i Općinsko vijeće Općine Štrigova.
Članak 6. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". Klasa: 021-05/03-03/38 Ur. broj: 2109-18-03-02 Štrigova, 3. 10.2003. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Općine Štrigova Stjepan Pozderec, v. r Broj 4 "SLUŽBENI Klasa: 350-02/03-01/04 Ur. broj: 2109-17/03-01/14 Sveti Martin na Muri, 9. 9. 2003. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Općine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec, v. r. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČA- VANJA POVRŠINA JAVNE I DRUGE NAMJENE.

Članak 1.

Članak 1. Do donošenja Prostornog prana uređenja Općine Sv. Martin na Muri, unutar obuhvata UPU-a Kupališta Vučkovec, građevinsko područje definirano je postojećom izgradnjom, a proširenje građevinskog područja može se izvršiti prema članku 13a. Odluke o donošenju PPOČ ("Službeni vjesnik" Općine Čakovec br.5/84., Službeni glasnik Međimurske županije 7/01.)
Članak 2. Građevna čestica unutar obuhvata UPU-a Kupališta Vučkovec može se formirati prema grafičkom prilogu broj 4 "Način i uvjeti gradnje" ili prema uvjetima iz prethodnog članka - kao postojeća ili preparcelacijom postojećih čestica. Nova građevna čestica može se formirati parcelacijom postojeće, uz uvjet da minimalna širina novoformirane građevne čestice uz pristupni put iznosi 25 m, zbog zadržavanja strukture postojeće izgradnje tog područja. Građevne čestice u područjima gdje se javljaju površinske vode potrebno je organizirati na način (smještaj građevine, uređenje i korištenje vanjskih površina) da se osigura prostor za prolaz vanjskih i vlastitih površinskih voda.

Članak 3.

Članak 3. U granicama obuhvata Plana prostor je razgraničen na namjene prema kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina", i to na: šumske površine poljoprivredne površine građevinsko područj e zona mješovite namjene zona turističko kupališnog kompleksa, sporta i rekreacije zona prirodne ej eline dolina potoka Gradiščak prometni i infrastrukturni koridori i građevine GLASNIK " Stranica 637 U zonama koje su označene prema namjeni površina kao šumske površine i zone prirodne cjeline ne mogu se formirati građevne čestice. U zonama mješovite namjene zoni turističko kupališnog kompleksa mogu se formirati građevne čestice prema odredbama ovog plana.

Članak 4.

Članak 4. Zona mješovite namjene sadrži nekoliko namjena koje se mogu uspostavljati u prostoru obuhvata plana na način da u promatranom prostoru ne ometaju jedna drugu i ne umanjuju vrijednost korištenog prostora.
Članak 5. U zoni mješovite namjene mogu se urediti i formirati građevne čestice na kojima se mogu odvijati slijedeće djelatnosti i sadržaji: a) stanovanje - stalno, povremeno b) poljoprivredno gospodarstvo c) čiste i tihe djelatnosti d) obrtničke radionice i servisi Na jednoj građevinskoj čestici svaka od ovih namjena može se javiti samostalno, dvije ili nekoliko njih zajedno (u jednoj ili više građevina)

Članak 6.

Članak 6. U zoni turističko kupališnog kompleksa mogu se formirati i urediti građevne čestice mješovite namjene vezane uz turizam, rekreaciju, uslužne i zdravstvene djelatnosti, a sadrže: rekreaciju uz vodu, rekreaciju uz sportske terene smještajne kapacitete: hotele, apartmanski smještaj, auto-kamp ugostiteljsku namjenu prateće sadržaje uslužne djelatnosti zdravstvene usluge servisne uređaje Na jednoj građevnoj čestici mogu se smjestiti jedna ili više namjena, međusobno usklađenih.
Članak 7. Šumske površine su prema katastarskoj namjeni zadržane u nepromijenjenoj površini i ne mogu se smanjivati.

Članak 8.

Članak 8. Zona prirodne cjeline - dolina potoka Gradiščak određena je koritom potoka i najmanje s pripadajućim vegetacijskim pojasom kojeg čini poplavno područje potoka. Korištenje te zone može se koristiti kao livada Stranica 638 u SLUŽBENI s mogućnošću pristupa do korita potoka (zbog održavanja).
Članak 9. Prometni i infrastrukturni koridori javni su prostori. Infrastrukturni uređaji i građevine mogu se locirati na zasebnoj čestici ili pak na javnim površinama unutar infrastrukturnog koridora.

Članak 10.

Članak 10. Zona poljoprivrednih površina određena je prema katastarskoj namjeni, različitih je namjena prema korištenju u poljoprivredne svrhe. Moguće je izvršiti prenamjenu u poljoprivrednom smislu npr. oranicu u livadu, oranicu u voćnjak i si. - iz jedne obradive površine u drugu. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA TURISTIČKIH DJELATNOSTI - U FUNKCIJI TURIST1ČKO-KUPALIŠNOG KOMPLEKSA
Članak 11. U zoni turističko kupališnog kompleksa nalaze se građevine u funkciji turizma i rekreacije, označene na grafičkom prilogu br. 1 Korištenje i namjena površina: A postojeći otvoreni bazeni s pratećim sadržajima i funkcijama - oznaka R3 B planirani otvoreni bazeni s pratećim sadržajima i funkcijama - oznaka R3a C smještajni kapaciteti - tipa hotel - oznaka TI D smještajni kapaciteti - apartmansko naselje - oznaka T2 E smještajni kapaciteti tipa auto-kamp, oznakaT3 F sportsko rekreativne građevine - oznaka R2 2.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE U ZONI TURISTIČKO KUPALIŠNOG KOMPLEKSA

Članak 12.

Članak 12. U zoni turističko kupališnog kompleksa moguća je rekonstrukcija, adaptacija postojećih građevina i sadržaja na postojećoj građevinskoj čestici (s prilazima) u sljedećem obimu: rekonstrukcija, adaptacija građevine uz bazene - redizajn, dogradnja uz nužno proširenje postojećih gabarita u cilju povezivanja sadržaja i funkcija i povećanja standarda pružanja usluga rekonstrukcija postojećih bazena u svrhu prenamjene u zatvorene bazene s dogradnjom potrebnih pratećih sadržaja za funkcioniranje takve vrste građevine rekonstrukcija vanjskih površina partera, prilaznih površina, zelenila, s dopunom urbane opreme GLASNIK" Broj 4

Članak 13.

Članak 13. Navedenim zahvatima u prethodnom članku, građevinu koja će objediniti postojeće građevine i bazene treba po mogućnosti projektirati na način da je razvedenih gabarita u tlocrtu i visini. Pri oblikovanju volumena i primjeni materijala potrebno je uvažavati prirodno okruženje, s ciljem da se ne umanje vrijednosti krajolika i osobitosti prostora u koji se smještava.
Članak 14. Planirani kupališni kompleks otvorenih bazena s pratećim sadržajima i uređajima smješten na zasebnoj građevnoj čestici, u neposrednoj blizini postojećih bazena sačinjavati će sljedeći sadržaji: sustav otvorenih bazena s uređajima vodenog parka ulazni prostor - trg s ulazom - građevinom i pratećim sadržajima otvorenih bazena ugostiteljski sadržaji - otvoreni i zatvoreni unutar bazenskog kompleksa amfiteatralni prostor - zabavnog karaktera, kulturno-zabavne manifestacije parkirališni prostor za autobuse i osobne automobile Planirano proširenje bazenskog kompleksa činiti će prostornu i funkcionalnu cjelinu zajedno s rekonstruiranim i adaptiranim postojećim građevinama. Sve građevine i zahvati u prostoru ne smiju se nametati u prostoru, već s prirodnim okruženjem u kojem se nalaze moraju činiti vizualno skladnu cjelinu.

Članak 15.

Članak 15. U zoni turističko kupališnog kompleksa, na grafičkom prikazu br. 1 na prostoru označenom kao TI, moguća je gradnja smještajnih kapaciteta tipa hotela, i to na jednoj ili više građevnih čestica, ovisno o etapnosti gradnje. Građevna čestica može se formirati uz planiranu prometnicu kao jedinstvena ili podijeljena najviše na 3 dijela, uz uvjet da najmanja građevna čestica iznosi 1/3 građevne čestice označene s TI. Na takvoj građevnoj čestici može se locirati hotel s pripadajućim brojem potrebnih parkirališnih mjesta. Visina građevine može iznositi najviše P+3. Prizemljem se smatra etaža uzdignuta najviše 0,5 m od kote terena. Krovište građevine treba biti izvedeno od kosih krovnih ploha. Koeficijent izgrađenosti parcele Kig ne smije biti veći od Kig = 0,4 . Planirane građevine moraju biti odmaknute od granice građevne čestice za širinu vatrogasnog koridora, min. 6,0 m. Broj 4 " SLUŽBENI

Članak 16.

Članak 16. Smještajni kapaciteti tipa apartmansko naselje označeni na grafičkom prilogu s T2 mogu se nalaziti na jednoj građevnoj čestici (ili više njih), a sastoji se od grupe građevina koje veličinom, oblikovanjem, smještajem na parceli i organizacijom čestice djeluju kao sastavni dio naselja. Tlocrtna površina jedne jedinice mora iznositi najmanje 100 ml a visina građevine je najviše prizemlje s mogućnošću korištenja potkrovlja. Oblikovanje i način gradnje kao i primjena materijala trebaju slijediti elemente tradicionalne ruralne arhitekture. Krovišta izvesti kosa, s nagibom krovnih ploha 30-45°. Međusobni razmak građevina - jedinica apartmanskog naselja mora iznositi najmanje 6,0 m. Vanjski prostori trebaju se organizirati tako da se prostor uz građevinu sastoji od predvrta i dvorišta, oblikovanih po uzoru na postojeću tradicionalnu izgradnju u naselju, a javne površine moraju stvarati ugođaj ulice.

Članak 17.

Članak 17. Građevna čestica označena na grafičkom prilogu br. 1 oznakom T3 planirana je za smještaj auto-kampa. U zoni izgradnje na toj čestici moguća je izgradnja građevine prateće namjene recepcija, sanitarne jedinice (dimenzionirane prema očekivanom broju posjetitelja ) i potrebna infrastrukturna oprema.
Članak 18. Formiranje građevnih čestica u zoni turističko kupališnog kompleksa moći će se izvršiti prema predloženoj parcelaciji prikazanoj na grafičkom prilogu br. 5. Pri formiranju građevnih čestica može se odstupiti od predloženog rješenja, uz uvjet da sadržaji na jednoj građevinskoj čestici čine funkcionalnu cjelinu i da su zadovoljeni osnovni uvjeti - pristup na javnu površinu i neposredan priključak na komunalnu infrastrukturu. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 19.

Članak 19. Sportski sadržaji jedine su planirane građevine društvenih djelatnosti većim djelom vezane uz turističko kupališni kompleks (označeno s R2), ali mogu se pojaviti i u zoni mješovite namjene kao prateći sadržaj uz stanovanje ili pak kao zajednički prostor na javnoj površini za rekreaciju lokalnog stanovništva -nogomet i si. (označeno s Rl). Sportske građevine mogu se izvoditi u zoni sporta i rekreacije označenoj u grafičkom prilogu br. 1 oznakom R2, na zasebnoj građevinskoj čestici unutar dozvoljene zone izgradnje. Izvan zone izgradnje GLASNIK " S t r a n i c a 639 moguće je smjestiti sportske terene na travnatim ili zemljanim površinama. Prateći sadržaji sportskih građevina također se moraju izvesti unutar dozvoljene zone izgradnje, kao i tribine uz igrališta, koje je potrebno "ugraditi u teren" bilo modeliranjem ili korištenjem nagiba terena.

Članak 20.

Članak 20. Za ostale oblike rekreacije kao što su šetnja, vožnja biciklom, hodanje u prirodi, jahanje, sanjkanje i si. koristiti će se isključivo postojeći poljski putovi, bez većih intervencija i zahvata u prostoru, osim redovitog održavanja (nasipavanja šljunkom i valjanja). 4 ZONA MJEŠOVITE NAMJENE FORMIRANJE PARCELA NA PROŠIRENOM GRAĐEVINSKOM PODRUČJU UZ NOVOFORMIRANE INFRASTRUKTURNE KORIDORE
Članak 21. Formiranje građevnih čestica na prostoru proširenog građevinskog područja može se pristupiti nakon izvedbe infrastrukturnog koridora u minimalnom opsegu realizacije (makadamski put i električna mreža). Cestice mogu zadržati postojeći oblik i veličinu ako zadovoljavaju osnovni uvjet: da imaju neposredni pristup na javnu prometnu površinu, (infrastrukturni koridor), da se prostiru u cijelosti u dubinu izgradnje proširenog građevinskog područja Nova parcelacija može se izvršiti prema uvjetima ovog plana tako da minimalna širina građevne čestice uz infrastrukturni koridor mora iznositi 25 m, * obuhvativši sve parcele u dubinu do ruba proširenog građevinskog područja. 4.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE

Članak 22.

Članak 22. može biti organizirana na način da se na njoj gradi jedna građevina osnovne namjene, uz nju građevina prateće namjene i pomoćne građevine, organizirane u arhitektonsku i gospodarsku cjelinu.
Članak 23. Kao građevina osnovne namjene i prateće namjene jednako se mogu javiti građevine za stanovanje (stalno ili povremeno) i građevine uslužnih djelatnosti (turizam, ugostiteljstvo i obrt). Građevine isključivo prateće namjene su gospodarske građevine poljoprivredne djelatnosti, obrtničke radionice i servisi tihih i čistih djelatnosti, bez nepovoljnih učinaka na Stranica 640 "SLUŽBENI GLASNIK" Broj 4 okoliš i neposredno okruženje (ne smiju proizvoditi buku, emitirati prašinu, neugodne mirise, plinove).

Članak 24.

Članak 24. Ostale građevine gospodarske djelatnosti kao što su tihe i čiste djelatnosti, obrtničke - zanatske radionice i servisi najčešće se mogu javiti kao pomoćne građevine na građevinskoj čestici gdje je stambena građevina osnovna građevina. Gabariti izgradnje tih građevina ne smiju prelaziti dimenzije u širinu do 15,00 m, a u dužinu do 30,00 m.
Članak 25. Gospodarske građevine vezane za poljoprivrednu proizvodnju mogu se graditi uz stambenu građevinu u cilju formiranja poljoprivrednog gospodarstava, a mogu biti građevine: - s izvorom zagađenja - građevine za uzgoj stoke - bez izvora zagađenja - spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda - radionice za preradu i prostori za skladištenje poljoprivrednih proizvoda

Članak 26.

Članak 26. Građevine za uzgoj stoke odnose se na građevine za uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe (krava, svinja, konja), građevine za uzgoj tovne stoke i peradi, te muznih krava ili koza na ekstenzivan način (na otvorenom, ispaša na pašnjacima), veličine tlocrtne površine do 90 m2 i to do kapaciteta: odraslih goveda, tovnih teladi i junadi - do 10 komada konja, odraslih svinja, krmača - do 5 komada tovnih svinja- do 10 komada sitne peradi - do 100 komada U zoni obuhvata UPU-a ne dozvoljava se smještaj građevina za intenzivan tov stoke (peradi, svinja, junadi, teladi).

Članak 27.

Članak 27. Građevine osnovne i pomoćne namjene (turističke i ugostiteljske djelatnosti) smještavaju se na građevnoj čestici unutar stambenog pojasa na udaljenosti do 25,0 m od regulacione linije. Gospodarske građevine s izvorom zagađenja iz prethodnog članka moraju biti na minimalnoj udaljenosti 20m od granice stambenog pojasa čestice na kojoj se nalaze i od stambenog pojasa susjednih čestica. Zona izgradnje na građevnoj čestici može se prostirati do 100m u dubinu od regulacionog pravca.
Članak 28, Položaj građevine na čestici treba slijediti tipologiju izgradnj e u neposrednom okruženju (slobodnostojeći ili poluotvoreni tip građevina), a u situaciji kada to nije moguće odrediti potrebno je primijeniti slobodnostojeći način izgradnje. Građevine moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od granice čestice. Gospodarske građevine i prateće građevine, uz zadovoljene uvjete iz prethodnog članka, mogu se smjestiti uz rub građevne čestice

Članak 29.

Članak 29. Osnovna i prateća namjena na jednoj građevnoj čestici može biti smještena unutar jedne ili više građevina, uz uvjet da građevine međusobnim odnosom gabarita, oblikovanjem i kompozicijom, čine skladnu arhitektonsku cjelinu.
Članak 30. Pomoćne građevine su građevine bez izvora zagađenja i to su garaže, spremišta alata, drvarnice, kolnice, kuružnjaci, škednji i si. 4.2. UVJETI I NAČIN GRADNJE U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE
Članak 31. Građevine osnovne namjene smještene su na građevnoj čestici na građevnom pravcu određenim susjednim građevinama, U situaciji kada to zbog konfiguracije terena nije moguće odrediti, građevni pravac mora biti odmaknut najmanje 5m od ragulacione linije. Građevine osnovne namjene ne smiju biti manje tlocrtne projekcije od 100 m .

Članak 32.

Članak 32. M Visina vijenca građevina stambene namjene, turističkih, ugostiteljskih, uslužnih djelatnosti može iznositi najviše do 6,60 m, a visina vijenca pratećih građevina (gospodarske građevine, radionice, servisi) može biti najviše do 5,0 m. Maksimalna visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena, a to je najniža kota zaravnatog terena uz građevinu. Elementi oblikovanja, način gradnje, primjena materijala trebaju slijediti primjere ruralne arhitekture, a krovišta izvesti kosa s nagibom krovnih ploha 30-45°. Ukupna izgrađenost na jednoj građevinskoj čestici može iznositi najviše Kig=0,4 (odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevinskoj čestici i površine građevne čestice). Dogradnja postojećih građevina i izgradnja novih prateće namjene uz postojeću osnovne namjene moguća je uz navedene uvjete koji vrijede za novoplanirane zahvate u zoni mješovite namjene. 5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE V 5.1.1. Rekonstrukcija županijske ceste i Zelezna Gora - Brezovec ( ( Broj 4 SLUŽBENI
Članak 33, V Županijsku cestu Brezovec Zelezna Gora potrebno je rekonstruirati s ciljem pružanja veće sigurnosti svih sudionika u prometu. Uz postojeći kolnik potrebno je izvesti pješačko biciklističku stazu min. širine 1,5 m, u prvoj etapi samo kroz naselje, a u konačnoj do Brezovca i Zelezne Gore. Potrebno je poboljšati uvjete na postojećim autobusnim stajalištima i opremiti ih adekvatnom opremom.

Članak 34.

Članak 34. Oprema autobusnog stajališta sastoji se od nadstrešnice i po mogućnosti od neophodne urbane opreme kao stoje klupa i kante za otpatke. Nadstrešnicu je potrebno izvesti od transparentnog materijala (bez boje) koji osigurava nesmetane vizure u prostoru.
Članak 35. Širina kolnika postojećih lokalnih cesta minimalne je širine, stoje dovoljno za odvijanje lokalnog prometa slabog intenziteta. U cilju poboljšanja uvjeta odvijanja prometa na tim cestama bilo bi potrebno izvesti ugibalište na preglednim razmacima gdje to prostorni uvjeti omogućavaju.

Članak 36.

Članak 36. Planirane prometne koridore - nove ulice potrebno je izvesti tako da prometna površina služi kolno pješačkom prometu min. širine 5,0 m, sa zaštitnim zelenim pojasom s obje strane. 5.1.2. Parkirališta
Članak 37. Javna parkirališta potrebno je izvesti u zoni turističko kupališnog kompleksa i na česticama sa građevinama turističkih, uslužnih, ugostiteljskih djelatnosti i to: 2 restoranska mjesta - 1 parkiralište 1 apartman - 1 parkiralište 1 soba - 1 parkirališno mjesto na 20 m vodene površine zatvorenog i otvorenog bazena - 1 parkiralište U zoni kupališnog kompleksa pored parkirališta za osobna vozila potrebno je osigurati i parkirališta za autobuse. Prostor parkirališta predviđen za povremeno parkiranje poželjno je izvesti na čvrsto utvrđenoj travnatoj podlozi (šljunak, ilovača), a ona za stalno parkiranje izvesti u perforiranim zatravnj enim pločama. Na planiranom parkirališnom prostoru čestice hotela, postojeće raslinje potrebno je sačuvati u što je moguće većoj mjeri (pojedini stasali primjerci johe, hrasta, bukve) formirajući drvored ili skupine stabala. GLASNIK " Stranica 641 Sve parkirališne površine potrebno je opremiti visokim zelenilom. 5.1.3. Trgovi i površine

Članak 38.

Članak 38. Trgovi i veće pješačke površine nalaze se u sklopu turističko kupališnog i bazenskog kompleksa, u zoni gdje se očekuje veća frekvencija posjetitelja. Ulazni prostor u otvorene i zatvorene bazene treba formirati kao trg izveden u materijalu ili kombinaciji materijala u skladu s građevinama, i drugim prometnim površinama. Pješačke površine moraju se izvesti tako da osiguravaju kretanje invalidnim osobama, invalidskim kolicima i drugim korisnicima s ograničenom mogućnošću svladavanja visinskih razlika. U površinu trga i većih pješačkih površina potrebno je ugraditi površine visokog i niskog zelenila da se ne prekida i ne narušava prirodno okruženje u koje se ovi zahvati u prostoru smještavaju.

Članak 39.

Članak 39. Pješačke površine i staze nastavljaju se na postojeću mrežu poljskih putova, a u cilju njihovog međusobnog povezivanja, povećanja atraktivnosti kretanja i estetskog doživljaja moguće je premošćivan) e korita potoka pješačkim mostovima isključivo drvene konstrukcije. 5.2. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 40. Sva komunalna infrastruktura osim odvodnje otpadnih voda izgrađena je na prostoru obuhvata plana. Kapaciteti vodovodne i plinske mreže te elektroopskrbe sadrže ugrađenu rezervu za moguće povećanje potreba budućih korisnika. Odvodnja otpadnih voda zahtijeva pristup u cjelokupnom rješavanju tog problema - od izrade idejnog projekta do realizacije.

Članak 41.

Članak 41. Vodovod Vodovodne mreže moći će zadovoljiti potrebe planiranog proširenja naselja i povećanog broja korisnika potrošnje do 13,68 l/s. Proširenje vodovodne mreže na prostoru proširenog građevinskog područja izvoditi će se unutar planiranih infrastrukturnih koridora, a priključci će se izvesti prema uvjetima distributera. Točno određene potrebe za potrošnjom vode za velikog korisnika za potrebe bazena, utvrditi će se na temelju idejnog projekta za taj zahvat u prostoru. Broj 4 Stranica 642 "SLUŽBENI GLASNIK" Moguće rješenje za takvo povremeno ekstremno povećanje kapaciteta je crpljenje podzemne vode na samom lokalitetu prema uvjetima za korištenje prirodnih resursa u ingerenciji države.

Članak 42.

Članak 42. Odvodnja Unutar područja obuhvata Plana potrebno je riješiti odvodnju površinskih voda na osnovu idejnog rješenja cjelokupnog slivnog područja u skladu s prisutnim topografskim, hidrološkim i ekološkim prilikama. Otpadne vode na prostoru obuhvata plana prema planiranim sadržaj ima vrlo su neravnom] emo raspoređene. Najveće količine otpadnih voda javljaju se kod najvećeg potrošača vode i koncentrirane su na prostoru turističko-kupališnog kompleksa - na prostoru bazena i hotela. Prema stvarnim količinama otpadnih voda koje će biti prikazane idejnim projektom bazena, hotela, izraditi će se idejni projekt sustava odvodnje otpadnih voda s odgovarajućim sustavom pročišćavanja uz uvjet da otpadne vode moraju zadovoljiti kvalitetu vode II kategorije.

Članak 43.

Članak 43. Postojeći sustav odvodnje otpadnih voda koje nastaju uz ugostiteljske i bazenske sadržaj e neprihvatljiv je zbog neprimjerenog položaja uređaja, te zbog direktnog upuštanja bazenske vode u potok. Prije rekonstrukcije postojećih i izgradnju planiranih otvorenih bazena, otpadne vode koje nastaju pražnjenjem bazena i u građevinama uz njih, ne smiju se neposredno ispuštati u vodotok ni ispust ne smije biti u blizini navedenih sadržaja i ulaza u turističko kupališni kompleks. Uređaj za pročišćavan]e (pojedinačni, manjeg kapaciteta) ne može se nalaziti u sklopu zone trga i pješačkih površina, već na prostoru koji ne narušava turistički kompleks te postojeću i planiranu zonu mješovite izgradnje.

Članak 44.

Članak 44. Sustav odvodnje mora sadržavati rješenja ovisno o tipu potrošača vode i vrsti otpadnih voda, s preporukom uvođenja razdjelnog sustava otpadnih voda. Za male potrošače vode kao što su domaćinstva (posebno ona izdvojena i udaljena od glavnih koridora) moguće j e zbrinjavanje otpadnih voda izgradnjom trodjelnih septičkih jama, čiji se sadržaj nakon pražnjenja odvodi na uređaj za pročišćavanje.
Članak 45. Otpadne vode koje nastaju na lokalitetu turističko kupališnog kompleksa potrebno je skupiti u sustav koji završava uređajem za pročišćavanje. Idejnim projektom izabrati će se tip uređaja i njegov smještaj u prostoru. Preporuča se da se uređaj smjesti na čestici nizvodno uz potok Gradiščak, neposredno izvan sjeverne granice obuhvata plana, kako bi sustav odvodnje obuhvatio što je moguće veći dio građevinskog područja. Sve otpadne vode moraju prije ispuštanja u recipijent svojom kvalitetom zadovoljiti II vrstu. Otpadne vode bazena moraju se u sustavu pročišćavanja osloboditi sadržaja (klora i si.) koji bi mogli imati nepovoljne učinke na bioraznolikost vodotoka.