Izvješće o stanju u prostoru Općine Kotoriba 2001.-2002.

9. Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.) i članka 15. Statuta Općine Kotoriba ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/94. i 2/01.), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na 19. sjednici, održanoj 2. 9. 2003. godine, donijelo je IZVJEŠĆE o stanju u prostoru 2001. - 2002 na području općine Kotoriba 1. UVOD Temeljem članaka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 35/99., 61/00. i 32/02.), Općina Kotoriba kao jedinica lokalne samouprave osigurava uvjete za uređenje prostora, urbanističko planiranje te zaštitu okoliša. U tu svrhu izrađuje se svake dvije godine dokumentacija kojoj je cilj analiza postojećeg stanja u prostoru i donošenje mjera za njegovo unapređenje. Do sada je Općina Kotoriba izradila samo dva Izvješća o stanju u prostoru (dalje u tekstu Izvješće): prvo Izvješće donijelo je Općinsko vijeće Kotoriba 14. 9. 1995. godine drugo Izvješće donijelo je Općinsko vijeće Kotoriba 4, 9. 1997. godine Općina Kotoriba dužna je pristupiti izradi novih dokumenata praćenja stanja u prostoru: "Izvješća o stanju u prostoru Općine Kotoriba" (u daljnjem tekstu Izvješće) i "Programa mjera za unapređenje stanja u GLASNIK " Stranica 537 Gornjem Mihaljevcu, donijelo Odluku o asfaltiranju ceste Vukanovec - Gornja Dubrava. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE GORNJIMIHALJEVEC Klasa: 021-05/03-04/19 Ur. broj: 2109/21-03-04 Gornji Mihaljevec, 26. 8. 2003 PREDSJEDNIK m n Općinskog vijeća H Antun Moharić, v. r KOTORIBA prostoru Općine Kotoriba" (u daljnjem tekstu Program mjera) za razdoblje 2003. - 2004.

Cilj Izvješća i Programa je da se ukaže na postojeću problematiku u prostoru, nedostatak postojeće dokumentacije te na potrebu izrade nove dokumentacije koja nije moguća bez donošenja ovih dokumenta. r Izvješće o stanju u prostoru analizira provođenje postojećih dokumenata prostornog uređenja, daje ocjenu provedbenih mjera i njihove učinkovitosti na gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od važnosti za prostor Općine Kotoriba. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru definiraju se osnovni ciljevi i skup svih aktivnosti u dvogodišnjem razdoblju radi zaštite kulturnih i povijesnih vrijednosti i obilježja prostora i unapređenja kvalitete života stanovništva. Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih dokumenata prostornog uređenja za sljedeće dvogodišnje razdoblje, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata. 2. OSNOVNE ZNAČAJKE PROSTORA 2.1. TERITORIJALNI USTROJ Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 10/97., 124/9.7, 68/98., 22/99.,117/99., 128/99. i 44/00., 129/00., 92/01., 79/02., 83/02. i 25/03.), Općina Kotoriba nalazi se u sastavu Međimurske z2 županije. Prostire se na 26,58 km (3,6 % područja Međimurske županije), na kojem prema popisu stanovništva 2001. godine živi 3.333 stanovnika u samo jednom naselju Kotoriba. Stranica 538 ?? Broj 4 "SLUŽBENI GLASNIK 2.2. STANOVNIŠTVO Prilikom popisa stanovništva 2001. godine (konačni rezultati) Općina Kotoriba ima 3.333 stanovnika, što znači da je u odnosu na stanje 1991.

godine kada je imala 3.579 stanovnika zabilježen pad od 7 % u odnosu na broj stanovnika 1991. godine Demografski razvoj Općine Kotoriba, gledajući razdoblje od prvog popisa 1857. godine do danas bio je do 1921. godine kada je dosegao maximum od 4.129 stanovnika u stalnom rastu, da bi poslije toga na svakom sljedećem popisu stanovnika bio u konstantnom padu sve do danas. Broj kućanstva prema popisu od 2001. godine iznosi 1.042, a stoje za 247 kućanstva manje s obzirom na stanje iz 1991. godine. Bez zemlje je 110 domaćinstva ili 10 %, dok je 1991. godine bilo čak 50 % domaćinstva bez zemlje. Najviše kućanstva posjeduje od 0,11 do 1,00 ha (44 %), što znači da imaju samo okućnicu s vrtom ili voćnjakom, dok ostala domaćinstva kojih ima oko 45 % ima više od 1,00 ha zemljišta, ali se isključivo poljoprivredom bavi samo cea 9 % aktivnog stanovništva (132 aktivna stanovnika), dok su ostali zaposleni u bilo kojem sektoru vlasništva. Najviše aktivnog stanovništva zaposleno je u prerađivačkoj industriji. Kotoriba se u Prostornom planu Međimurske županije spominje kao budući gospodarsko razvojni centar u kome se prema istom nalazi cea 4 % cjelokupnog Međimurskog gospodarstva. Izvršen je prvi Upisnik poljoprivrednih gospodarstva (za 2003. godinu) i podaci se još obrađuju. Tablica: Kretanje broja stanovnika Općine Kotoriba 1948.-2001: Općina površina gustoća 1948 1953 1971 1991 2001 2 2 Kotoriba /km /st/km Kotoriba 3895 3742 3653 3579 3333 26,58 125,40 2.3. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNE OSOBITOSTI Općina Kotoriba nalazi se na krajnjem jugoistočnom dijelu Međimurske županije. Nalazi se na samoj međi s Mađarskom i Koprivničkokriževačkom županijom, stoga ima izrazito pogranični karakter.

Općina Kotoriba nalazi se u nizinskom Donjem Međimurju, jugoistočno od glavnog središta Međimurske županije, grada Čakovca, a sastoji se samo od jednog naselja. Ovo naselje prometno je dobro povezano s ostalim dijelovima Hrvatske i s Republikom Mađarskom željezničkim pravcem koji prolazi općinom Kotoriba, dok je cestovnim prometom izolirana, sve dok se područjem općine Kotoriba ne izgradi novi cestovni pravac koji će povezivati cijelu županiju s Mađarskom i s graničnim prijelazom za pogranični promet (predviđen Županijskim prostornim planom). Radi svoje prometne povezanosti željezničkim i budućim cestovnim prometom, ovaj kraj iako još uvijek najvećim djelom poljoprivredni ima sve preduvjete za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Područjem općine Kotoriba prolazi i rijeka Mura, veliko prirodno bogatstvo Međimurja, dok se južno nalazi rijeka Drava veliko bogatstvo Međimurja i Podravine. Prostor općine Kotoriba nalazi se u Donjem Međimurju, kojeg karakterizira nizinski reljef blago nagnut prema istoku, u smjeru otjecanja glavnih tokova. Kotoriba se nalazi na 136 m. Njezin prostor je zajednička tvorevina Drave i Mure, lij ep primjer zajedničkih terasa i aluvija dviju rijeka. Ovu geografsku cjelinu nazivamo pleistocenska ravan. Područje uz Muru nekada je bilo jako plavljeno stoga je veći dio zemljišta pod šumama, livadama i pašnjacima ili su to oranice manje agrarne vrijednosti. Ovaj dio je reljefno otvoren prema Panonskoj nizini, stoga su i panonski utjecaji snažniji od alpskih.

U klimatskom pogledu prostor općine Kotoriba karakterizira umjereno svježa kontinentalna klima u posljednje vrijeme s ne tako izraženim godišnjim dobima. Karakterističan je brzi prijelaz iz hladnog dijela godine u topli. Česti su i štetni proljetni mrazovi, kao i vrlo visoke temperature u srpnju i kolovozu. U tim se mjesecima mogu pojaviti i nagle oluje s jakim pljuskovima i zloglasnim tučama koje najviše štete poljoprivrednicima. Dužina vegetacije traje od ožujka pa do kraja studenog. Po količini padalina Međimurje pripada vlažnijim rubnim krajevima Panonske nizine. 3. OCJENA STANJA U PROSTORU I PROVOĐENJE PROGRAMA MJERA U PROTEKLOM RAZOBLJU 3.1. STANJE PROSTORNOG UREĐENJA Općina Kotoriba, kao jedinica lokalne samouprave, nema u potpunosti utjecaj na stanje u prostoru na svome području, jer ne izdaje lokacijske i građevne dozvole niti ima građevnu inspekciju u svom sastavu. Po Zakonu o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), članak 10., Općina izrađuje dvogodišnje Izvješće koje sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, te ocjenu provedenih mjera i njihovu učinkovitost na svrhovito gospodarenje prostorom, te zaštitu vrijednosti prostora i okoliša. Broj 4 "SLUŽBENI Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijsku dozvolu, kao upravni akt, izdaje Ured državne uprave u Međimurskoj županiji u Čakovcu. Postupak izdavanja lokacijske dozvole u cjelini je propisan Zakonom o prostornom uređenju, te posebnim zakonima, prema kojima Općina Kotoriba nema nikakva posebna ovlaštenja ili prava.

Izvorni utjecaj na politiku gospodarenja prostorom Općina Kotoriba ostvaruje tek donošenjem dokumenata prostornog uređenja, posebice Prostornog plana uređenja općine ili Detaljnim planom uređenja. Novim Zakonom o prostornom uređenju koji je u fazi usvajanja ubrzat će se postupak dobivanja građevne dozvole jer se ukidaju lokacijske dozvole za veći broj građevina. 3.2. ZAŠTITA OKOLIŠA 3.2.1 TLO I POLJOPRIVREDNI EKOSUSTAV Uslijed urbanizacije i sveopćeg tehnološkog napretka tlo je sve više izloženo negativnim antropološkim utjecajima. Do sada još uvijek nije bilo sustavnog praćenja onečišćenja tla pa se nisu ni provodile sustavne mjere sanacije tla. Do zagađivanja dolazi ponajviše zbog primjene umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava u poljoprivredi te zbog posipavanja cesta zimi. Sva ova zagađenja povećavaju kiselost tla. Zbog zaštite tla i zaštite vodonosnog sloja potrebno je sustavno pratiti kvalitetu poljoprivrednog zemljišta te provoditi kontrolu primjene zaštitnih sredstava, zbog smanjivanja prisutnosti štetnih tvari Zbog ugrožavanja tla, a prvenstveno zbog ugrožavanja vodonosnog sloja Općina Kotoriba obavezna je sanirati sve deponije otpada na svom području. Kod izrade novih dokumenata prostornog uređenja (PPUO Kotoriba i ostalih detaljnih planova) potrebno je voditi računa o tome da se vrijedna poljoprivredna zemljišta ne prenamijeni u druge namjene, posebno građevinske, osim ako je izgradnja u funkciji formiranja poljoprivrednog gazdinstva. Neobradive poljoprivredne površine potrebno je pošumiti.

3.2.2. ZAŠTITA VODA U okviru zaštite okoliša potrebno je zaštititi površinske i podzemne vode, prvenstveno rijeku Muru, ali i druge manje vodotoke. Prioritetna zadaća je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda. Općina Kotoriba započela je sa gradnjom zatvorenog sustava odvodnje prije 35 godina. Projektna dokumentacija je izrađena i ishođena građevinska dozvola za cijelo područje Općine Kotoriba i gradnja GLASNIK " S t r a n i c a 539 se nastavlja jer se odvodnja oborinskih voda na području gdje nema kanalizacije vrši otvorenim kanalima u vodotoke, a odvodnja fekalnih voda izgradnjom sabirnih jama i gnojnica, te stoga postoji stalna opasnost od zagađenja vodotoka ili pak bunara. Nedopustivo je direktno upuštanje otpadnih voda u vodotoke bez prethodnog pročišćavanja, stoga se mora što hitnije mora krenut u njegovu gradnju (dokumentacija je u fazi ishođenja građevne dozvole). Potoci i kanali ne smiju se pretvarati u otvoreni ili zatvoreni kanalizacijski sustav naselja. Kotoriba ima organiziran odvoz i skupljanje kućnog otpada na nelegalno odlagalište "Šiblje". Divlje odlaganje otpada također ugrožava prije svega podzemnu vodu, stoga je neodgodiva zadaća svake jedinice lokalne uprave i samouprave zbrinjavanje otpada radi zaštite i unapređenja stanja okoliša te zaštite zdravlja ljudi. Svako zemljište onečišćeno otpadom potrebno je sanirati i spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje smeća te stvaranje novih "divljih" deponija. U cilju zaštite kvalitete vodotoka (potoka, kanala)

u PPUO i nižim razinama dokumenata prostornog uređenja potrebno je planirati vegetacijski pojas uz vodotoke i revitalizaciju vegetacijskog pojasa onih tekućica koje su regulirane. Na području Općine Kotoriba ima nekoliko poduzeća koji su potencijalni zagađivači okoliša i koje bi inspekcija zaštite okoliša trebala upozoravati na mjere koje su dužne provoditi u svezi zaštite okoliša i pratiti njihovo provođenje. Poduzeća se bave V V proizvodnjom plastičnih folija, casica i si.: "MEPLAST" R. J. ' MURAPLAST" ili pak poljoprivrednom proizvodnjom (uzgoj em pilića proizvodnjom i preradom mesa i mlijeka): Fabić Ivan, Hegediš Ivanka Fuš Ladislav i "Carović". Svi vodotoci nakon realizacije planiranih mjera zaštite trebaju prijeći u I. i II. kategoriju kvalitete vode u vodotocima. Mrtve rukavce i još po koju preostalu baru potrebno je očuvati od isušivanja. 3.2.3. BUKA Na području općine Kotoriba prisutna je prometna buka: željezničkog i kamionskog prometa kod dolaska na carinu, ali još uvijek u granicama za koje nije potrebno poduzimati posebne mjere zaštite. 3.2.4. ZBRINJAVANJE KOMUNALNOG OTPADA Trenutno Općina Kotoriba ima organiziran odvoz i skupljanje kućnog otpada ali zasad na nelegalno odlagalište "Šiblje" koje je imalo samo lokacijsku dozvolu. Sakupljeni otpad se redovito zatrpava, a prije toga se sortira, tj. odvaja staklo, papir i metal. S t r a n i c a 540 "SLUŽBENI Općina Kotoriba dužna je legalizirati predmetnu lokaciju ili pak pronaći novu, a što će odrediti Prostorni plan uređenja Općine Kotoriba koji je u izradi.

Ukoliko Općina Kotoriba ne može ovaj problem riješiti sama, problem zbrinjavanja otpada rješavat će se zajednički sa ostalim općinama na nivou Županije, a koja je poduzela već niz aktivnosti vezanih za iznalaženje najpovoljnije lokacija za komunalni, pa i za opasni otpad. Ovu problematiku za Općinu Kotoriba obradit će detaljnije Prostorni plan uređenja. 3.2.5. ZRAK Na cijelom području općine Kotoriba najveće onečišćenje zraka izazivaju ispušni plinovi vozila i kućna ložišta. Na području općine nema izgrađenih i u i . funkciji nekih većih objekata proizvodnje koji bi se mogli svrstati u zagađivače zraka, stoga do sada nisu organizirana mjerenja kakvoće zraka na tom području. 3.2.6. ZAŠTITA OD VODA Sustav obrane od poplave odnosi se na desnu obalu rijeke Mure. Prije izgradnje obrambenog sustava uz Muru rijeka se slijevala kod Podtuma i poplavljivala područja čak i Općine Kotoriba. Obrana od poplava područja uz rijeku Muru na dionici nizvodno od Podturna riješena je izgradnjom nasipa i na taj način smanjena su poplavna područja. Pored glavnog nasipa izgrađeni su i uspomi nasipi. Sustav obrane od poplave čine još hidrotehnički zahvati na slivovima potoka, te elementi tog sustava kao što su retenzije i kanali. Cijelo područje rijeke Mure spada u vodonosno područje. U cilju zaštite od poplava uz rijeku Muru se planira rekonstrukcija većeg dijela Murskog nasipa. Obrambene nasipe potrebno je tako planirati i « izvesti da ne presijecaju postojeće rukavce, bare i mrtvice, a da bi se spriječili negativni utjecaji na okoliš.

Na državnoj razini donesen je Plan obrane od poplava voda ("Narodne novine" broj 14/03.), za veće rijeke kao što je rijeka Mura i Drava, dok se za ostale vodotoke (pritoci rijeke Mure) Plan za obranu od poplava donosi na županijskoj razini. 3.3. PRIRODNA BASTINA Prema Prostornom planu Međimurske županij e cijela Općina Kotoriba nalazi se u zaštićenom + krajoliku Mure. Korištenje i namjena prostora odredit će se u Prostornom planu područja posebnih obilježja (PPPPO) kao i mogućnost razvoja u skladu s ekološkim kriterijima i zaštitom prirodnih resursa, a način gospodarenja tim prostorom planom upravljanja. Nakon predloženih prostora zaštićenim, prema odredbama Zakona o zaštiti prirode potrebno je na razini Županije osnovati javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim područjima. GLASNIK " Broj 4 Potrebno je izvršiti inventarizaciju botaničkih, životinjskih i šumskih zajednica Međimurske županije; utvrditi staništa rijetkih i ugroženih vrsta, te izvršiti identifikaciju osobito vrijednih lokaliteta, pojedinačnih skupina primjeraka vegetacije, te ih uvrstiti u postupak zaštite. 3.4. KULTURNA BASTINA Na području općine Kotoriba nema niti jednog registriranog spomenika kulturne baštine, ali se tu nalazi u središtu naselja Kotoriba sakralni spomenik Crkva Sv. Marije i Sv. Križa iz kraja 18. stoljeća koji je zaštićen rješenjima o preventivnoj zaštiti 02- UP/I -425/1-1982, te evidentirani spomenik kulturne baštine klasicistički kružni pil Sv. Trojstva. Županijskim planom predlaže se zaštita starog dijela naselja Kotoriba, sjeverno od pruge kao izdvojena cjelina za zaštitu otvorenih povijesnih cjelina.

r U postupku izrade Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba potrebno je osim navedenih spomenika kulture dati ocjenu i drugih objekata kulturno-povijesnog nasljeđa, a koji su posebno važni za Općinu Kotoriba i aktom zaštite proglasiti ih zaštićenima, te izvršiti cjelokupnu inventarizaciju i valorizaciju cjelokupnog kulturnog nasljeđa Općine Kotoriba. PPUO propisati akt zaštite, te propisati mjere i smjernice za njihovo očuvanje i nadzor. Na taj način jedinica lokalne uprave i samouprave prepoznaje značaj i vrijednost svog kulturnog nasljeđa, a čime se čuva identitet i povijesna obilježja pojedinog kraja. 3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 3.5.1. CESTOVNI I ŽELJEZNIČKI PROMET CESTE I TRGOVI Prema Odluci o razvrstavanju cesta u: državne ceste, županijska ceste i lokalne ceste ("Narodne novine" broj 79/99., 111/00., 98/01., 143/02., 153/02.), na području općine Kotoriba nema državnih cesta već samo županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta: Područjem općine Kotoriba prolazi jedna županijska cesta br. 2040 Kotoriba-Vidovec i jedna lokalna br. 40045 Siblje-Kotoriba, sve ostale su nerazvrstane i o njima brigu vodi jedinica lokalne samouprave. U proteklom razdoblju radovi na asfaltiranju, rekonstrukciji i sanaciji su izvođeni u sljedećim ulicama: 1. Asfaltirane su sljedeće ulice : - Ul. k. P. Krešimira IV u dužini 300 m. - Ruđera Boškovića u dužini 150 m - A. Hebranga u dužini 100 m - od industrijske zone do groblja u dužini 350 m od ulaza u Kotoribu do željezničke pruge u dužini 500 m Broj 4 "SLUŽBENI 2. Sanirana je Ul. 3. travnja nakon izgradnje kanalizacije u dužini 400 m, te županijska cesta.

3. Izgrađena pješačko-biciklistička staza od ulaza u Kotoribu do zgrade osnovne škole u dužini ccca 2,00 km. 4. Uređenje (opločenje) trga oko mrtvačnice na groblju. Održavanje lokalnih cesta obavlja se prema godišnjem programu redovnog i izvanrednog održavanja. Naselje Kotoriba je pogranično područje koje ima i stalni granični prijelaz za pogranični cestovni promet Kotoriba-Mlinarci. ŽELJEZNIČKI PROMET Naseljem Kotoriba prolazi jedan od najstarijih željezničkih pruga Kotoriba-Čakovec-Pragersko, izgrađena 1860 godine. To je i danas glavni magistralni pravac prema: Varaždinu, Zagrebu i Sloveniji. U prostornom planu Općine Kotoriba i ostalim planovima nižeg reda potrebno je osigurati prostor za prolaz drugog kolosijeka za električnu vuču na tim pravcima, prema posebnim uvjetima HŽ-a. Planira se uspostava željezničke granične postaje Macinec u kojoj bi se osigurao spoj željezničkog s cestovnim prometom te prekrcaj kamionskog tereta na željeznicu. Kod izrade Detaljnog plana uređenja poslovne zone "Pojatišče" potrebno je predvidjeti i industrijski kolosijek za buduću gospodarsko-radnu zonu. 3.5.2 VODOOPSKRBA: Međimurske županije bogat je izvorima pitke vode i vodoobskrbno započela je još 1960. godine. Cijela Općina Kotoriba pokr vodoobskrbnim crpi Voda je visoke kakvoće i distribuira se potrošačima direktno iz zahvata bez posebne dorade. Zdravstvenu ispravnost vode za piće stalno kontrolira vlastiti laboratorij Međimurskih voda. 3.5.3. ODVODNJA Odvodnja oborinskih voda naselja Općine V • Kotoriba, u dijelu gdje nema kanalizacije vrsi se otvorenim kanalima u vodotoke, a odvodnja fekalnih voda riješena je izgradnjom septičkih jama i gnojnica, te stoga postoji stalna opasnost od zagađenja vodotoka, koji se često nalaze u neposrednoj blizini septičkih jama.

Odvodnja Općine Kotoriba čini glavni problem ove Općine. Izrađena je projektna dokumentacija i ishođena građevna dozvola za cijelo područje općine Kotoriba i GLASNIK" Stranica 541 počinje se sa njezinom izgradnjom. Do sada je izgrađeno u industrijskoj zoni cea 1100 m dužnih i u Murskoj ulici 420 m. U fazi je izrada projektne dokumentacije i ishođenje građevne dozvole za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bez kojega se ne može završiti odvodnja Općine Kotoriba, te nastavlja sa izgradnjom kanalizacijskog sustava na cijelom području općine Kotoriba. 3.5.4. ELEKTROOPSKRBA Planiranje i izvođenje radova na elektroopskrbnoj mreži Općine Kotoriba u nadležnosti je Hrvatske elektroprivrede d.d., D.P. "Elektre" Čakovec. Od 1997. godine od kada se nije radilo Izvješće stanja u prostoru do danas na području Općine Kotoriba izgrađeni su slijedeći elektroenergetski objekti: 1. KTS 10/0,4 kV "Industrijska zona", 10 kV vod za KTS " Industrijska zona" 2. Produljenje niskonaponske mreže iz TS 10/0,4 ii 143 m Kv " Igralište 3. Produljenje niskonaponske mreže i javne rasvjete u Ul. kralja Petra Krešimira IV 300 m 4. Rekonstrukcija niskonaponske mreže iz TS 10/04, kV "Igralište" - izlaz br. 1 i 6 555 m 5. Rekonstrukcija niskonaponske mreže iz TS 10/04, kV "Igralište" - izlaz br. 5 520 m 6. Javna rasvjeta u dijelu Kolodvorske ulice 7. Rekonstrukcija niskonaponske mreže iz TS 10/0,4 kV " Školska" - izlaz br. 3 i 4 700 m 8. Rekonstrukcija niskonaponske mreže iz TS 10/0,4 kV " Hotel" - izlaz br. 1, 2, 5 i 7 1.100 m 9. DTS 10/0,40 kV vod za DTS "Muraplast", 10 kV vod za DTS " Muraplast" Za sljedeće dvogodišnje razdoblje Elektra" Čakovec zasad ne planira izgradnju elektroenergetskih objekata.

3.5.5. TELEKOMUNIKACIJE P » Na području operne Kotoriba dj eluj e "Telekomunikacij ski centar Čakovec" koj i je dio sustava HT-a s osnovnom djelatnošću osiguranja telekomunikacijskog prometa unutar Županije i veza s telekomunikacijskim sustavom Hrvatske. Sve telefonske centrale su u digitalnoj tehnologiji koje omogućavaju široku paletu dodatnih pretplatničkih usluga. Na području općine Kotoriba djeluju tri mreže sustava pokretnih komunikacija: MOBITEL, CRONET I VIPNET. U Međimurskoj županiji su u funkciji dva prstena koji omogućavaju da se u slučaju prekida jedne strane veze promet bez prekida prebacuje na drugu stranu prstena. U proteklom razdoblju izveden je na području općine Kotoriba CRONETOV toranj u Kolodvorskoj ulici. \ Stranica 542 Broj 4 "SLUŽBENI GLASNIK" 3.5.6. PLINOOPSKRBA Potkraj 1994 godine pušten je u rad dobavni plinovod Legrad - Donja Dubrava, čime je omogućena plinifikacija i Općine Kotoribe. Do danas plinskom mrežom pokriveno je cijelo područje Općine Kotoriba. U idućem razdoblju očekuju se, u vezi plinifikacije općine, zahvati i poboljšanja vezana na kvalitetu opskrbe, te zamjena dotrajale opreme uz redovito održavanje. 3.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA Općina Kotoriba je u proteklom razdoblju ulagala u obnovu i gradnju nekih javnih i društvenih objekata: adaptacija bivšeg hotela za novu namjenu: DOM SOCIJALNE SKRBI ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE, - izgradnja ROBNOG TERMINALA na carini, ishođena građevna dozvola za izgradnju OSNOVNE ŠKOLE I ŠPORTSKE DVORANE koja se planira graditi u narednom periodu.

4. POKRIVENOST PODRUČJA OPĆINE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA Donošenjem Programa prostornog uređenja, Republika Hrvatska je utvrdila mjere i aktivnosti za provođenje strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske. U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju, Program se primjenjuje pri izradi prostornih planova županija, općina, gradova i naselja te prostornih planova područja posebnih obilježja. 4.1. PROSTORNI PLAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Na temelju članka 7. te članaka 18. i 19. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije izradio je Prostorni plan Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 8/01."). Prostornim planom Županije određena su načela prostornog uređenja i utvrđeni ciljevi prostornog razvoja te organizacija, zaštita, korištenje i namjena V V prostora Županije. Prostorni plan Županije sadrži prostomu i gospodarsku strukturu Županije, sustav središnjih naselja regionalnog značenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, prostorna mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanjei unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za Županiju. 4.2. PROSTORNI PLAN (BIVŠE) OPĆINE ČAKOVEC Na snazi je Prostorni plan (bivše) Općine Čakovec ("Službeni vjesnik Općine Čakovec" broj 5/78., 12/82.,10/83., 11/83., 5/84., 11/87., 13/87., 15/87., 9/88., 3/89., 10/89., 13/89., 6/90., 11/90., 3/91., 1/92., 8/92., 1/96., 11/85., 9/91. i "Službeni glasnik Me đimurske županije" broj 7/98. i 7/01.) i pročišćeni tekst Odluke o Provedbenim odredbama Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 8/01.)

4.3. PLAN UREĐENJA MANJEG NASELJA Plan uređenja manjeg naselja Kotoribe ("Službeni vjesnik Općine Čakovec" broj 1/79., 10/86. i 6/96.) nije na snazi donošenjem Izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 6/00.) 5. ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA MJERA U SEGMENTU IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA U prethodnom Programu mjera donošenom 4. rujna 1997. godine ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/87.) ukazana je potreba za izradom slijedeće dokumentacije prostornog uređenja: 5.1. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOTORIBA Plan uređenja manjeg naselja Kotoribe važio je do 23..04. 1999. godine (pet godina od dana stupanja na snagu novog Zakona o prostornom uređenju) i do tog roka trebalo je izraditi novi PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOTORIBA (u daljnjem tekstu PPU Općine Kotoriba) u skladu s člankom 23. Zakona o prostornom uređenju. Prostorni plan uređenja općine Kotoriba mora biti usklađen sa Prostornim planom Međimurske županije kao i s programskim osnovama razvoja Općine Kotoriba. Istim Planom utvrđuje se obveza izrade planova nižeg reda za uža područja na teritoriju općine. Do danas PPU Općine Kotoriba nije donesen, a PUMN Kotoriba prestao je važiti, 5. 2. IZMJENE I DOPUNE PLANA UREĐENJA MANJEG NASELJA KOTORIBA Za tada još važeći PUMN Kotoriba trebalo je izraditi Izmjenu i dopunu radi rezerviranja prostora za gospodarski razvoj, odnosno rezerviranja prostora za novu radno-industrijsku zonu. Kako je prije Izmjene i dopune PUMN Kotoriba, isti Plan prestao važiti i počeo se primjenjivati Prostorni plan bivše Općine Čakovec, izrađena je 1998. godine Izmjena i dopuna Prostornog plana bivše Općine Čakovec u kojoj izmijenjena granica građevinskog područja i za naselje Broj 4 "SLUŽBENI Kotoriba, te utvrđena odveza izrade detaljnih planova za pojedina područja i propisan njihov sadržaj.

5.3. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA BIVŠE OPĆINE ČAKOVEC Jedino stoje od 1997. godine do danas izrađeno od prostorno planske dokumentacije za područje općine Kotoriba su potrebne Izmjene i dopune Prostornog plana bivše Općine Čakovec, koji se jedini primjenjuje uz Prostorni plan Međimurske županije na području općine Kotoriba. 6. ZAVRŠNE ODREDBE U skladu s člankom 11.a Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 35/99., 61/00. i 32/02.), Jedinstveni upravni odjel Općine Kotoriba dužan je Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ureda državne uprave Međimurske županije i Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije dostaviti Izvješće odnosno njegove izmjene i dopune u roku od 15 dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". Izvješće o stanju u prostoru Općine Kotoriba objavljuje se u "Službenom glasniku Međimurske • • 59 zupanij e OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOTORIBA Klasa: 350-01/03-01/01 Ur. broj: 2109/9-03-1 Kotoriba: 2. 9. 2003. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Đuro Golubić, v. r.