Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Senkovec

2. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), Suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (klasa: 350-01/03-01/12, ur. broj: 2109-05-02-03-06), članka 12. Statuta Općine Senkovec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/97.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/01.), Općinsko vijeće Općine Senkovec na 27. sjednici, održanoj 10. 6. 2003. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Senkovec I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Prostorni plan uređenja Općine Senkovec (u daljnjem tekstu: PPUO), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2. V PPUO Senkovec sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: L Obrazloženje: 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II. Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora/mj 1:25 000/ 2. Infrastrukturni sustavi /mj 1:25 000/ 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora /mj 1:25 000/ 4. Građevinska područja naselja /mj 1:5 000/ 4.1. Knezovec, 4.2. Senkovec i Ksajpa SENKOVEC Grafički prilozi - kartogrami /mj 1:25 000/: 1. Teritorijalno - politički ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4. Infrastruktura 4.1. Pošta i telekomunikacije 4.2. Energetski sustav 4.2.1. Plinoopskrba 4.2.2. Elektroenergetika 4.3. Energetski sustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 4.3.2. Uređenje vodotoka i voda IL ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1 UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 3.

Članak 3. Površine općine Senkovec se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju valorizacije prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima. Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje sljedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: naselja, izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti ili infrastrukture, kultivirane predjele i prirodne i prirodi bliske predjele. Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina općine, s ciljem oblikovanja prepoznatljivih tipova krajolika, primjenom načela "održivog razvoja".

Članak 4.

Članak 4. Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području općine, prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25.000. Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija temeliem namjene područja na kojem se zemljišna čestica nalazi. Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, s obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite. Broj 3 "SLUŽBENI
Članak 5. Naselj a su prostorne strukture namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veličini i značaju pojedinog naselja u sastavu Općine. Naselja se, od okolnog prostora, razgraničavaju ranicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj.

Članak 6.

Članak 6. Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti su površine izvan naselja, namijenjene uređenju i gradnji sadržaja za: gospodarske djelatnosti vezane za korištenje prirodnih resursa - eksploatacija gline u Šenkovcu, gospodarske djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja (uzgajališta životinja i druge djelatnosti s negativnim učincima u odnosu na naselje) i društvene djelatnosti sporta i rekreacije (područje eko kampa "Nobilis" i rekreacijskog prostora uz ribnjak na retenciji Šenkovec). Izdvojena područja gospodarskih i društvenih djelatnosti su građevinska područja u funkciji osnovne djelatnosti, a mogu se uređivati na temelju uvjeta određenih u točkama 3.2.1. i 4.2.1. ovih odredbi. Izdvojena područja za infrastrukturne građevine površine su lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje komunalnih infrastrukturnih sustava.

Članak 7.

Članak 7. Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena obavljanju aktivnosti koje se temelje na uvjetovanom korištenju prirodnih resursa za gospodarske djelatnosti poljoprivrede i turizma i društvene djelatnosti sporta i rekreacije. Kultivirani predjeli obuhvaćaju: poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene podijeljeno u dvije vrijednosne skupine, izdvojena područja poljoprivrednih gospodarstava i područja koja se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor. Kultivirani predjeli su područja mogućih kontroliranih zahvata u prostoru, u funkciji pojedine navedene djelatnosti, a na temelju uvjeta određenih u točkama 3.2.2. i 4.2.2. ovih odredbi.

Članak 8.

Članak 8. Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava. Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene GLASNIK " Stranica 449 izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini. Prirodnim i prirodi bliskim predjelima na području općine Šenkovec smatraju se: gospodarske šume, pretežito locirane na prostoru između Knezovca i Senkovca, te istočno od Knezovca, šume posebne namjene u funkciji očuvanja prostoru sume koje se nalaze unutar ili u kontaktnom prostoru naselja (šuma unutar naselja, koja dijeli Šenkovec od Ksajpe, šuma Gorčica, šuma Hreškov gaj i šuma zapadno od dijela Senkovca topografskog naziva Budina), neobrađivana zemljišta na području Globetke, vodene površine retencija Globetka i Šenkovec, te potoci, regulirani vodotoci i njihovi vegetacijski pojasevi. Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnosti šumarstva, vodnog gospodarstva i rekreacije. Zahvati u prostoru unutar područja prirodnih i prirodi bliskih predjela mogući su samo iznimno, a na temelju uvjeta određenih u točkama 3.2.3. i 4.2.3. ovih odredbi.

Članak 9.

Članak 9. Linijski infrastrukturni sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području općine, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora i rangiraju po značaju za državu, Županiju i Općinu. Ovisno o značaju pojedine linijske infrastrukture, utvrđuju se okolnosti pod kojima se mogu planirati trase novih koridora izvan naselja, te vršiti zamjena ili rekonstrukcija postojećih, na način da. planirana trasa treba zadovoljiti ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom višeg reda, od onog kojim se sama planira i ne smije negativno utjecati na površine naselja, izdvojenih područja planiranih ovim PPUO-om i mogućnost korištenja obradivog tla. *J 2 UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1 Građevine od važnosti za državu i Županiju

Članak 10.

Članak 10. Građevine od važnosti za državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Županije. Stranica 450 "SLUŽBENI
Članak 11. Ovim PPUO-om utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru od važnosti za državu i Županiju, a nalaze se • i * ru Zahvati u prostoru od važnosti za državu: postojeća državna cesta D209 s pripadajućim građevinama i uređajima, postojeći dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV, magistralni plinovod Varaždin - Čakovec - Mursko Središće - Slovenija, u rekonstrukciji i sustav za odvodnju otpadnih voda grada Čakovca, na području općine Senkovec u izgradnji. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju: postojeće županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima, planirana županijska cesta Senkovec - Slakovec, postojeće eksploatacijsko polje gline Senkovec, postojeći i planirani dalekovodi napona 35 kV transformatorskormatorsko postrojenje 35/20 kV u Šenkovcu i građevine za zaštitu od voda retencije Senkovec i Globetka. 2.2 Građevinska područja naselja

Članak 12.

Članak 12. Građevinska područja naselja su površine unutar obuhvata granica građevinskih područja naselja određenih ovim PPUO-om, a razgraničavaju se na izgrađene dijelove i područja za razvoj naselja. Granice građevinskih područja naselja, detaljno su određene na kartografskim prikazima 4.1. i 4.2. «Građevinska područj a naselj a», na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. Granice građevinskih područja u pravilu su određene: granicama katastarskih čestica, trasama prometnica i poljskih putova, granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka, te dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 2.2.1 Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područja naselja i način utvrđivanja mogućnost gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni

Članak 13.

Članak 13. Površine unutar građevinskih područj a naselj a razgraničuju se obzirom na: GLASNIK" Broj 3 izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

Članak 14.

Članak 14. Izgrađenim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito uređeni, odnosno pretežito izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja, odnosno: površine pretežito zaposjednute građevnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta; komunalno uređene, a neizgrađene zone unutar građevinskog područja za koje je na snazi Detaljni plan uređenja (u daljnjem tekstu DPU); komunalno uređene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predviđa izgradnja građevina (sajmišta, parkirališne površine, izdvojena sportska igrališta i si.); komunalno uređene površine urbanog zelenila (parkovi, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge) i komunalno uređeni, a neizgrađeni, središnji dijelovi postojećih stambenih ulica, koje je moguće urediti formiranjem maksimalno 4 građevne čestice, prema uvjetima iz točke 2.2.2.4. (interpolacije), ukoliko ukupna dužina fronte neizgrađenog dijela ulice nije veća od 100,0 m i ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup drugim neizgrađenim dijelovima naselja. Područjima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog područja, na koje se ovim PPUO-om predviđa širenje naselja u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja. Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskim prikazima 4.1. i 4.2.

Članak 14.

"Građevinska područja naselja".
Članak 15. Osnovna funkcionalna podjela prostora, za oba naselja u sastavu Općine, načelno se određuje ovim PPUO-om, a precizno razgraničava planovima uređenja užih područja (UPU i DPU). Broj 3 "SLUŽBENI Područja naselja se prema pretežitosti sadržaja razgraničuju na: stambene zone, zone centralnih i društvenih sadržaja, gospodarske zone, zone sporta i rekreacije, zone urbanog zelenila i zonu rekreacijske poljoprivrede, a prikazane su na kartografskim prikazima br. 4.1. i 4.2. "Građevinska područja naselja". V Unutar naselja Senkovec postoje dodatno i veće površine šuma, koje se ovim PPUO-om proglašavaju šumama posebne (sociološko-rekreativne) namjene u odnosu na naselje.

Članak 16.

Članak 16. Stambena zona zauzima najveću površinu naselja i prvenstveno j e namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, mogu se graditi: kao građevina osnovne namjene jedna stambena ili stambeno - poslovna ili poslovna građevina, kao prateće građevine: - uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, - uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno — poslovna građevina, - izuzetno se na području stambene zone Knezovca, uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, kao prateća, može graditi jedna gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, prema uvjetima za smještaj ovakve građevine određenim u točki 3. ovih odredbi, -na područjima ruralne matrice, gdje se može formirati pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, ispod kapaciteta od 100 kom svinja, 100 kom goveda ili 8.500 kom peradi, takve se građevine također smatraju pratećim građevinama, mogu se graditi uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, a površina im može prelaziti površinu građevine osnovne namjene, te više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: ;- pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.

Članak 16.

GLASNIK " Stranica 45 1 Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zone stanovanja se mogu transformirati u područja veće ili manje mješovitosti funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju. Sukladno prethodnom članku, unutar zone stanovanja mogu se dodatno: uređivati prostori (podcentri) i graditi građevine kompatibilnih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ograničeno prema uvjetima za smještaj gospodarskih, odnosno društvenih djelatnosti u stambenim zonama, ovisno o karakterističnom uzorku naselja, uređivati površine rekreacijskih sadržaja i urbanog zelenila manjih površina, te locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja. Vrsta djelatnosti koja se smještava unutar zone stanovanja ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.

Članak 17.

Članak 17. Zone centralnih i društvenih sadržaja prvenstveno su namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnj i građevina društvene infrastrukture, te kompatibilnih gospodarskih djelatnosti, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije. Navedene zone se pretežno formiraju: unašanjem novih funkcija u dijelove izgrađenih stambenih područja u središtima naselja ili određivanjem lokacija izgradnj e građevina društvene infrastrukture na područjima za razvoj naselja. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se graditi: kao građevina osnovne namjene: -jedna građevina ili kompleks građevina društvenihdjelatnosti - uprave i lokalne samouprave, obrazovan) a, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, -jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, te - izuzetno, ukoliko se radi o naslijeđenoj gradnji na postojećoj građevnoj čestici, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena stambene građevine, kao prateće građevine, uz građevinu društvenihdjelatnosti, jedna poslovna ili stambenoposlovna građevina. Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. Stranica 452 "SLUŽBENI Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: uređivati površine urbanog zelenila manjih površina, te locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja.

Članak 17.

Centralni i društveni sadržaji formiraju prostore javnih aktivnosti, te za njih, u pogledu zaštite štetnih utjecaja na okoliš, vrijede ista načela, kao i za stambene zone.
Članak 18. Gospodarskim zonama određuju se prostori namijenjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih. Gospodarske zone uređuju se grupiranjem djelatnosti, obzirom na potrebe za infrastrukturom, veličinom građevne čestice i utjecajem na okoliš. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone mogu se graditi: kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje i kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske * djelatnosti. Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: uređivati površine urbanog zelenila manjih površina, te locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja.

Članak 19.

Članak 19. Zone sporta 1 rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i -* - * « . . . 1 1 1 . 1 a uređenju otvorenih površina namijenjenih sportu rekreativnim aktivnostima. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije mogu se graditi: kao građevina osnovne namjene: - jedna ili kompleks građevina društvenih djelatnosti sporta i/ili rekreacije ili - jedna građevina gospodarske - turističke djelatnosti, kao prateća građevina: - uz građevinu društvenih djelatnosti sporta i/ili rekreacije, jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, - uz građevinu društvenih djelatnosti sporta i/ili rekreacije ili uz građevinu gospodarske - turističke GLASNIK" Broj 3 djelatnosti građevina za održavanje manifestacija iz djelatnosti kulture. Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene.

Članak 20.

Članak 20. Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, koji u pravilu nisu namijenjeni izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. Unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10 % površine čestice urbanog zelenila, postava paviljona u svrhu obavljanja ugostiteljskih usluga do 10 % tlocrtne površine čestice, a maksimalno do 50,0 m sveukupne površine paviljona, postava privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne veličine do 2 200,0 m , te postava igrala za djecu, ovisno o tipu urbanog zelenila.

Članak 21.

Članak 21. Područje rekreacijske poljoprivrede obuhvaća postojeće vrtove i voćnjake, te dijelom neobrađeno zemljište, smješteno neposredno uz stambenu zonu Ksajpe i proteže se do gospodarske zone Senkovca, dijelom južno, a dijelom i sjeverno od ceste Senkovec - Ksajpa. Područje se ne predviđa komunalno opremiti, a radi zaštite od zapuštanja zemljišta, može se koristiti u svrhu uređenja poljoprivrednih površina namijenjenih - I t \s1 * • 1 * ■ . * • * W 1 * 1 J"1 1 * 1 za ekološki ili integrirani uzgoj voćarskih, povrtlarskih i cvjećarskih kultura. Unutar područja rekreacijske poljoprivrede dozvoljava se: V * V ograđivanje čestica prozračnim, žicanim ogradama, visine do 1,80 m ili zelenim nasadima, uz uvjet da udaljenost ograde pojedinačne čestice od vanjskog ruba prometnice Senkovec - Ksajpa nije manja od 4,0 m, te ukoliko je pojedinačna čestica veća od 600,0 2 vcC, na njoj se može graditi jedno montažno drveno spremište, ukupne bruto tlocrtne površine do 16,0 m , visine vijenca do 2,40 m, nagiba krovnih ploha do 45°, te na način da od regulacijske linije bude udaljeno minimalno 5,0 m, od ostalih međa čestice minimalno 1,0 m, a od druge takve građevine minimalno 4,0 m. Broj 3 "SLUŽBENI 2.2.2 Smjernice za određivanje uvjeta uređenja prostora i gradnje unutar građevnog područja naselja

Članak 22.

Članak 22. Uvjeti za uređenje prostora i gradnju, unutar izgrađenih dijelova naselja, određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, temeljem odredbi ovog PPUO-a, ovisno o: pretežitoj namjen i okruženja (osnovnoj funkcionalnoj zoni), tipu naselja određenim ovim PPUO-om, karakterističnom uzorku naselja, značaju promatranog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu naselja i mogućem nepovoljnom utjecaju planiranog zahvata na okolinu, ili temeljem uvjeta prostornih planova užih područja, usklađenih s odredbama ovog PPUO-a. Prostorni planovi užih područja izrađuju se za izgrađena područja, ukoliko se radi o prostoru od značaja u kulturološkom ili funkcionalnom smislu, a posebno za središta naselja, povijesne cjeline, prostore kompleksnih funkcija i područja na kojima uslijed urbanog razvoja dolazi do transformacije građevne strukture ili namjene dijela naselja.

Članak 23.

Članak 23. Uvjeti za uređenje prostora i gradnju, na područjima za razvoj naselja, utvrđuju se prostornim planovima užih područja (UPU i DPU), na temelju smjernica za uređenje prostora i gradnju iz ovog PPUO-a.
Članak 24. Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se do uređenja u skladu s namjenom, planiranom prostornim planovima, i dalje koristiti na takav način. Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjela unutar naselja, posebno šume, vodotoci i njihovi kontaktni prostori, koje se ovim PPUO-om planiraju zadržati ili revitalizirati, smatraju se uređenim u smislu očuvanja prirodnih obilježja, te se ne mogu uređivati u druge svrhe. GLASNIK " Stranica 453

Članak 25.

Članak 25. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja. Izuzetno se zemljišnoj čestici, koja površinom većom od 70 % ulazi u građevinsko područje, može priključiti dio potreban za formiranje, koji se nalazi izvan utvrđenih granica građevinskog područja. U stambenoj zoni, dio čestice koji se nalazi izvan građevinskog područja naselja ne može biti veći od 300,0 m , a u zoni gospodarske namjene 2 1000,0 m . Nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka.

Članak 26.

Članak 26. Uređenje građevne čestice podrazumijeva formiranje građevne čestice parcelacijom, na temelju mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom. Elementi za definiranje uvjeta uređenja građevne čestice su sljedeći: minimalna širina, dubina i površina građevne čestice, način uređenja građevne čestice u odnosu na javne površine i komunalnu infrastrukturu (određivanje linije regulacije, građevne linije i načina priključenja na komunalnu i prometnu infrastrukturu), područje gradnje građevne čestice, odnosno smještaj građevina na njoj i maksimalna izgrađenost i iskoristivost građevne čestice. 2.2.2.1 Uvjeti određivanja namjene građevina unutar građevinskog područja naselja

Članak 27.

Članak 27. Namjena osnovne građevine identična je namjeni građevne čestice, a određuje se prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u točki 2.2.1. ovih odredbi. Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi i čija površina ne prelazi površinu osnovne građevine. Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop. Stranica 454 "SLUŽBENI

Članak 28.

Članak 28. Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. Individualna stambena građevina, odnosno obiteljska kuća je stambena građevina s najviše 2r stambene jedinice. Višestambena građevina je stambena građevina s više od 2 stambene jedinice.
Članak 29. Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno servisnih, a može biti: građevina za tihe i čiste djelatnosti, građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti i građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje. Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti financija, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti, skladištenja, trgovačkih, te turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline, kao i kiosci za obavljanje jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti, postavljeni na građevnim česticama samostojećih, individualnih stambenih građevina. Građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti industrijske ili obrtničke proizvodnje, odnosno prerade, tehničkih servisa, građevinarstva, rudarstva, skladištenja, prijevoza ili komunalnih djelatnosti, te ugostiteljstva, u kojoj uslijed obavljanja djelatnosti potencijalno dolazi do povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode ili tla, te negativnih pojava koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari, eksplozije i drugo, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 29.

Građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje je građevina koja služi uzgoju životinja, a tlocrtnom površinom prelazi 2 90,0 m .
Članak 30. Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave, lokalne samouprave, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kulture i zabave, sporta i rekreacije, vjerskih funkcija, javnog dj elovanj a građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a može biti: građevina za društvene djelatnosti u tržno - gospodarskom sustavu i GLASNIK" Broj 3 građevina za društvene djelatnosti javnog sektora.

Članak 31.

Članak 31. Gospodarske građevine za tihe i čiste djelatnosti i \ / • N/ građevine društvenih djelatnosti u trzisnogospodarskom sustavu smatraju se poslovnim građevinama. Stambeno —- poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.
Članak 32. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, vrtni paviljoni i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice), staklenici, plastenici i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine, koje se u ukupnoj površini svih jedinica ograničenoj na 90,0 m , mogu graditi unutar pretežito stambenog područja. 2.2.2.2 Tipovi naselja i smjernice za utvrđivanje karakterističnih uzoraka naselja

Članak 33.

Članak 33. V Na području općine Senkovec određuju se sljedeći tipovi naselja: urbano ili gradsko naselje je Senkovec, a prijelazno ili urbanizirano naselje je Knezovec. Tipovi naselja određuju osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini, i to prvenstveno u odnosu na uređenje stambenih područja, oblikovanje javnih prostora i određivanje udjela u površini naselja za gospodarske i društvene aktivnosti.
Članak 34. Karakteristični uzorci naselja (ruralna, odnosno urbana matrica) određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se mogu odnositi na čitava naselja ili na pojedine cjeline unutar naselja. Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, odnos privatnog i javnog prostora i r odnos prostora naselja prema okolnom području. Broj 3 "SLUŽBENI Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe.

Članak 35.

Članak 35. Na području općine Šenkovec razlikuju se sljedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: povijesne jezgre naselja Šenkovec i Knezovec, koje se sastoje od sakralne građevine (kapele) i javnog zelenog prostora uz njih, povijesna jezgra Ksajpe, koju čini kompleks Morandinijeve vile i pripadajući perivoj, povijesna ruralna matrica, koja prevladava u starijim dijelovima naselja Knezovec i području Ksajpa, a u Šenkovcu se zadržala samo u dijelovima starog sela, planski urbanizirane četvrti niske individualne stambene izgradnje urbane matrice, u Šenkovcu, nastale kao dio urbanizacije čakovečkog prstena, a koje obuhvaćaju područje južno od raskrižja državne ceste D209 i županijske ZC 2001, odnosno područje od Sv. Helene do Ciglenice, te Zelengajsku ulicu i Dolec; planski urbanizirane četvrti niske individualne stambene izgradnje nastale prema uzorku ruralne matrice - obuhvaćaju prostor središnjih dijelova Šenkovca i novih dijelova Knezovca topografskog naziva Borovje i Krč; planski urbanizirani dijelovi naselja, koje karakterizira pretežitost u funkcionalnom, odnosno oblikovnom smislu: - područje centra Šenkovca sa sadržajima društvene infrastrukture i - područja izgradnje gospodarskih zona. 2.2.2.3 Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja