Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Senkovec
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 121
Članak 36.
Članak 36. Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima naselja mogući su jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak.
Članak 37. Povijesne jezgre naselja Šenkovec i Knezovec, odnosno područje izgradnje kapela Sv. Trojstva u Šenkovcu i Sv. Florijana u Knezovcu, s pripadajućim kontaktnim zelenim prostorom, jednako, kao i povijesna jezgra razvoja Ksajpe, koju čine kompleks Morandinijeve vile i pripadajući perivoj, trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije. GLASNIK " Stranica 455 Uređenje navedenih prostora i gradnja mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u točki 6. ovih odredbi.
Članak 38.
Članak 38. Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica, a to su pretežiti dio naselja Knezovec, stariji dijelovi Šenkovca (dio Bedekovićeve ulice, dio Ulice braće Radić i područje Budine) i stariji dio Ksajpe, potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja. Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje se u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeće građevne strukture. Građevnoj čestici na području povijesne ruralne matice određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice, i to: pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih ili poslovnih građevina u dubinu čestice, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice. Izuzetno od prethodnog stavka, stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko je građevna linija uvučena u odnosu na liniju regulacije, i ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih građevina iza stambenog pojasa, na susjednim građevnim česticama.
Članak 38.
Građevinu osnovne namjene, ukoliko se radi o zamjeni ili interpolaciji, potrebno je locirati na građevnu liniju, utvrđenu prema izgrađenoj građevnoj strukturi okolnog građevnog područj a, identičnog karakterističnog uzorka naselja. Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. Izuzetno se garaža, površine do 30,0 m , u slučaju da je radi već izgrađenih pomoćnih građevina nije moguće locirati na strani stambene građevine, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je od regulacijske linije odmaknuta minimalno 25,0 m, od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim Stranica 456 "SLUŽBENI česticama minimalno 4,0 m, od međe prema susjednoj građevnoj čestici minimalno za širinu strehe, te da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja mogu se graditi na stambenoj čestici do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m . Posebno obilježje povijesne ruralne matrice čini površina za biljnu poljoprivrednu proizvodnju (podvrtnica - vrt i voćnjak), koja se nastavlja iza pojasa pomoćnih poljoprivrednih građevina, i koju je potrebno održavati kao specifičnost karakterističnog uzorka naselja, a može se izgrađivati samo u slučajevima dozvoljene transformacije matrice.
Članak 38.
Posebno obilježje dijela ruralne matrice Ksajpe čini predvrt, u osnovi voćnjak, lociran ispred kuća, čija je građevna linija značajno izmaknuta od regulacijske, a koji se, radi očuvanja karakterističnog uzorka naselja, ne može prenamijeniti, odnosno izgrađivati.
Članak 39. Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina, gospodarskim građevinama za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, iza pojasa stambene izgradnje, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture, prenamjenom gospodarskih dijelova čestica i podvrtnica u nova stambena područja, temeljem prostornog plana užeg područja (DPU), ukoliko su takvi prostori ovim PPUO-om predviđeni kao površine za razvoj naselja, te uvođenjem pojasa izgradnj e (pratećih) građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim w utjecajem na naselje, ispod kapaciteta od 100 kom svinja, 100 kom goveda ili 8.500 kom peradi, bez obzira na određenu granicu građevnog područja naselja, na udaljenosti 70,0 m od završetka utvrđenog pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, ukoliko se navedeni pojas može fonnirati unutar područja izgrađenih dijelova stambenih zona i/ili obradivog poljoprivrednog tla pogodnog za intenzivnu obradu. Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 4. prethodnog stavka su: površine unutar granica građevinskog područja naselja, ovim PPUO-om predviđene za razvoj naselja i površine izvan granica građevinskog područja naselja s ograničenjem u korištenju, koje su ovim PPUO-om definirane s nemogućnošću gradnje građevina (kontaktni prostor Balogovske šume istočno od Knezovca).
Članak 39.
GLASNIK" Broj 3
Članak 40. Prostori niske stambene izgradnje planski formirane ruralne matrice, na području središnjih dijelova Senkovca i novih dijelova Knezovca topografskog naziva Borovje i Krč, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice.
Članak 41. Na prostoru uz glavnu prometnicu - državnu cestu D209, na potezu od ulaza u Senkovec do raskrižja prema Murskom Središću, gdje je započela transformacija karakterističnog uzorka naselja niske stambene izgradnje u područje pretežitih gospodarskih tihih i čistih djelatnosti, sa stambenom funkcijom kao pratećom, moguća je transformacija matrice: podizanjem maksimalno dozvoljene visine vijenca poslovnih građevina na 7,0 m uz zadržavanje postojeće maksimalne etažnosti definirane s Po+P+1+Pk, promjenom oblikovanja građevina primjereno poslovnoj namjeni, te preoblikovanjem vanjskog prostora ulice, od prometnice do građevne linije, čime se podrazumijeva - uklanjanje ograda građevnim česticama, uređenje parkirališta, nogostupa za pješake, zelenog pojasa i trgova, te reprezentativnih vrtova uz poslovne sadržaje.
Članak 42.
Članak 42. Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice niske individualne stambene izgradnje na prostoru općine, određeni su sljedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: pojas izgradnje građevine osnovne namjene određenje od linije regulacije, 25 m u dubinu čestice, pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu 4 čestice, a pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određenje od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u dijelu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina. Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski formirane urbane matrice niske individualne stambene izgradnje na području općine, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne ili stambeno - poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava: Broj 3 "SLUŽBENI veličinu građevne čestice, dobivene objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće 2 čestice, iznad 1000,0 m , izgrađenost građevne čestice određenu s 0,4, iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0, maksimalnu visinu vijenca određenu sa 6,60 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te ■ maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine.
Članak 43.
Članak 43. Područja centralnih i društvenih sadržaja, sportsko - rekreacijske zone, kao i zone gospodarskih djelatnosti, formirana su temeljem prostornih planova u * ■ način izgradnje GLASNIK " Stranica 457 posljednjih dvadesetak godina i još uvijek su u fazi uređenja i izgradnje. Zone pretežitih djelatnosti iz prethodnog stavka uređuju se planovima uređenja užih područja (UPU i DPU), temeljem uvjeta za smještaj i uređenje gospodarskih i društvenih djelatnosti. 2.2.2.4 Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja
Članak 44.
Članak 44. Mogućnost formiranja građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: \ / * najmanja površina dozvoljeni koeficijent najmanja sinna najmanja dubina osnovne građevine 2 građevne čestice /m / rađevne čestice /m/ građevne čestice /m/ izgrađenosti /kig/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 katne 14,0 35,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 katne 6,0 25,0 Najveća dubina građevne čestice određuje se s 100,0 m, a izuzetak čine građevne čestice unutar karakterističnog uzorka naselja - ruralne matrice, na kojima se, kao prateće, mogu graditi građevine s negativnim utjecajem na naselje i čija dužina se određuje do završetka pojasa izgradnje građevina s negativnim utjecajem na naselje. Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent izgrađenosti čestice ne smije prelaziti 0,4. Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 6,60 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo, kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m. Na građevinama skrivenog kosog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad krovne konstrukcije može biti maksimalno 80,0 cm.
Članak 44.
400,0 0,3 540,0 0,3 300,0 0,4 420,0 0,4 200,0 0,5 150,0 0,5
Članak 45. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Javna prometna površina na koju se može ostvariti neposredni prilaz s građevne čestice treba biti formirana kao ulica ili trg i na način da bude vezana na sustav javnih prometnica naselja, te da se unutar njenog koridora osigura gradnja komunalne infrastrukture naselja. Pristup novoformiranoj čestici unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, može se ostvariti i preko prilaznog puta, širine najmanje 3,0 m i dužine najviše 100,0 m, koji je potrebno odrediti kao javnu prometnu površinu. U slučaju priključenja građevne čestice na javnu cestu državnog ili županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na svakoj građevnoj čestici ili na drugoj zasebnoj čestici u neposrednoj blizini, prema uvjetima utvrđivanja broja potrebnih parkirališnih mjesta, ovisno o namjeni građevine, određenim u točki 5.1.1.2. ovih odredbi. Stranica 458 "SLUŽBENI
Članak 46.
Članak 46. U postupku mogućeg objedinjavanja dviju susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama.
Članak 47. Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određen prema širem području karakterističnog uzorka naselja unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. U slučajevima nove regulacije ulice, najmanju udaljenost građevnog pravca treba planirati s 5,0 m od osi uličnog kondora, a najveću s 10,0 m od linije regulacije. Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje sinne U m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. U slučaju interpolacije građevnih čestica za izgradnju građevina društvenih djelatnosti unutar područja izgrađenih dijelova naselja, građevina može biti uvučena u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park.
Članak 48.
Članak 48. Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju karakterističnog uzorka naselja. Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće ili kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici.
Članak 49. Građevine koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. GLASNIK" Broj Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, te ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama. Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na ili uz među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m.
Članak 49.
Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s česticama širine od 8,0 do 12,0 m. Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 50. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim rađevnim česticama ne može biti manja od: 4,0 m za prizemne građevine, 6,0 m za katne građevine, 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, ili dogradnji u produžetku postojeće građevine, u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama glave 9. ovog PPUO-a, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku.
Članak 51.
Članak 51. Udaljenost gnojišta i pomoćnih poljoprivrednih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta, mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. Broj 3 "SLUŽBENI Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.
Članak 52. Pčelinjaci, kao čvrste građevine, ne mogu se graditi na području općine Šenkovec.
Članak 53.
Članak 53. Oblikovanje građevina uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise. Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. \s
Članak 54.
Članak 54. Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena, odnosno 0,40 m, mjereno od najviše točke konačno uređenog kosog terena. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60 cm za katne, odnosno 150 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60 cm za katne, odnosno 150 cm za prizemne građevine, smatra se katom.
Članak 55.
Članak 55. Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovom PPUO-u, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine. Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, propisanim ovim PPUO-om. GLASNIK" Stranica 459
Članak 56. Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. Ukoliko se linija regulacije nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod državne ceste 10,0 m kod županijske ceste 8,0 m kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m kod ostalih cesta 3,0 m Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 2,0 m. Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja, u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz izvan čestice.
Članak 57.
Članak 57. Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada gaje potrebno izvesti u terasama. 2.2.2.5 Smjernice za prostorno planiranje užih područja za razvoj naselja
Članak 58. Prostornim planovima užeg područja (DPU, UPU), potrebno je za pojedino područje predviđeno za razvoj naselja odrediti karakterističan uzorak naselja, obzirom na tip naselja kojem područje za razvoj pripada i karakterističnom uzorku naselja kontaktnog izgrađenog područja, na koje se područje za razvoj nastavlja. Stranica 460 "SLUŽBENI
Članak 59.
Članak 59. Za nove stambene četvrti koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja sličnog ruralne matrice potrebno je definirati: liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, liniju gradnje, koja omogućava formiranje manjeg predvrta cvjetnjaka ispred stambene građevine, strukturu radnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno - gospodarski) dio, pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina, unutar prednjeg dijela čestice, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja u stražnjem dijelu čestice i pojas izgradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m , po građevnoj čestici. Izuzetno, ukoliko to ne ugrožava postojeće dijelove naselja ili predstavlja potencijalnu opasnost za zagađenje prirodnih i prirodi bliskih predjela općine, može se predvidjeti pojas izgradnje pratećih građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, na minimalnoj udaljenosti od 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina, maksimalne dubine pojasa od 80,0 m i uz uvjet da ukupni kapacitet životinja po građevnoj čestici ne prelazi 50 kom svinja, 50 kom goveda ili 5.000 kom peradi i da minimalna udaljenost susjednih građevina takve namjene bude 70,0 m.
Članak 60.
Članak 60. Za nove stambene četvrti koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice niske individualne izgradnje, potrebno je definirati: liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko - biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila, strukturu gradnje odabirom između otvorene, poluotvorene ili zatvorene, pri čemu je potrebno riješiti GLASNIK" Broj 3 mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, obavezno iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, te ukoliko se DPU-om planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno 20,0 m površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.
Članak 61.
Članak 61. Na području za razvoj naselja u Ksajpi poželjno je u dijelu područja primijeniti organizaciju čestice koja će koristiti postojeći karakteristični element predvrta - voćnjaka. Na području za razvoj naselja Knezovec - topografskog naziva Umek potrebno je dio prostora u veličini od minimalno 2,0 ha rezervirati za mješovitu stambeno - gospodarsku zonu, te minimalno 0,5 ha za društvene sadržaje. Na području za razvoj naselja koje će se uređivati kao I. faza sanacije područja eksploatacije gline potrebno je rezervirati prostor od minimalno 0,5 ha za društvene sadržaje dječjeg vrtića i javnog parka, te prostor za trgovačke sadržaje svakodnevne opskrbe stanovništva. Dio područja za razvoj naselja, neposredno uz stari ulaz u zonu eksploatacije gline, moguće je umjesto pretežito stambenog područja, alternativno urediti i kao gospodarsku zonu trgovačko - poslovnih sadržaja.
Članak 62.
Članak 62. Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja, određeni u točki 2.2.2.4. ovih odredbi. 2.3 Smjernice za uređenje zemljišta i gradnju izvan građevinskih područja naselja
Članak 63. Ovim PPUO-om mogućnost uređenja prostora i radnje građevina izvan građevinskih područja naselja određena je za: * Broj 3 U SLUŽBENI izdvojena područja gospodarskih i društvenih djelatnosti i izdvojena područja za infrastrukturne građevine, uz ograničenje u vrsti djelatnosti na kultiviranim predjelima i izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, sve prema uvjetima iz glava 3., 4. i 5. ovih odredbi. Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUO- a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavam vriiednosti kultiviranih nrediela. 3 UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 64.
Članak 64. Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, radi očekivanog negativnog učinka na naselje ili radi drugih posebnih razloga, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja.
Članak 65. Unutar građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se smještavati: na pojedinačnim građevnim česticama unutar gospodarskih zona, a tihe i čiste djelatnosti i unutar stambenih zona naselja, kao prateće građevine na česticama unutar drugih zona pretežite namjene. Gospodarske djelatnosti na području općine Senkovec načelno je potrebno locirati na vlastitim građevnim česticama unutar gospodarskih zona. Pojedinačne građevne čestice, za obavljanje gospodarskih djelatnosti, mogu se formirati unutar drugih zona pretežite namjene, ukoliko je to određeno kao moguća dodatna djelatnosti, u odnosu na pretežitost zone u kojoj se nalaze. Ukoliko se radi o pojedinačnim građevnim česticama naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, čiji uvjeti obavljanja djelatnosti ne odgovaraju uvjetima zone u kojima se nalaze, potrebno ih je prenamijeniti, odnosno prilagoditi uvjetima zone.
Članak 66.
Članak 66. Gospodarske zone načelno se: lociraju uz povoljne prometne smjerove, na područjima koja je moguće primjereno komunalno GLASNIK " S t r a n i c a 461 urediti i korištenje kojih osigurava najmanje štetan utjecaj u odnosu na stanovanje i formiraju ovisno o vrsti očekivanih djelatnosti, te pretpostavljenim potrebama za veličinom čestice, r potrebnom infrastrukturom i mogućem utjecaju na okolnu i to kao gospodarske zone za industrijsku ili obrtničku proizvodnju, uslužne djelatnosti, trgovinu i komunalne servise. Ovim PPUO-om se na području naselja Senkovec određuju površine: gospodarsko proizvodne, industrijske zone EKO d.d. Senkovec i jedinstvene gospodarske zone u južnom dijelu v Senkovca, čije se razgraničenje u odnosu posebnosti pojedinih grupa djelatnosti, određuje prostornim planom uređenja užeg područja zone (UPU ili DPU).
Članak 67.
Članak 67. Izvan granica građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se locirati ovisno o tipu djelatnosti i osnovnoj kategoriji prostorne jedinice dane ovim PPUO-om: u pravilu na izdvojenim područjima gospodarskih djelatnosti, prema uvjetima iz točke 3.2.1., uz ograničenja u odnosu na vrstu djelatnosti i zaštitu okoliša, unutar kultiviranih predjela, prema uvjetima iz točke 3.2.2., te izuzetno unutar prirodnih i prirodi bliskih područja prema uvjetima iz točke 3.2.3. ovih odredbi. 3.1 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja
Članak 68.
Članak 68. Gospodarske djelatnosti se, u odnosu na moguć utjecaj na okolinu, dijele na: tihe i čiste djelatnosti, odnosno djelatnosti kod kojih se ne javljaju negativni učinci na okolinu, bučne i potencijalno opasne djelatnosti, odnosno djelatnosti kod kojih se očekuju negativni učinci na okolinu i gospodarske djelatnosti poljoprivrede koje se mogu obavljati unutar stambenih područja. Negativni učinci na okolinu odnose se prvenstveno na mogućnost povećanja razine buke, rizičnosti industrijskih nesreća, te zagađenja zraka, vode i tla, a detaljnije su određeni u glavi 8. ovih odredbi ili se određuju temeljem posebnih propisa.
Članak 69.
Članak 69. Bučne i potencijalno opasne gospodarske djelatnosti unutar građevnog područja naselja u pravilu treba grupirati u gospodarske zone. Stranica 462 "SLUŽBENI Ukoliko je pojedinu bučnu i/ili potencijalno opasnu gospodarsku djelatnost potrebno organizirati na površini većoj od 1,0 ha, može se je organizirati i na izdvojenu građevnu česticu lociranu unutar stambene zone, koja se u tom slučaju, u pogledu smještaja građevina i uvjeta gradnje tretira identično kao gospodarska zona. U Knezovcu j e bučne i potencijalno opasne gospodarske djelatnosti moguće locirati i unutar pretežito stambene zone, Izgradnjom prateće građevine na građevnoj čestici, uz uvjet da takva građevina od završetka stambenog pojasa bude udaljena najmanje 20,0 m, te uz primjenu dodatnih mjera zaštite u odnosu na okolno stambeno područje, prema točki 8. ovih odredbi.
Članak 70.
Članak 70. Tihe i čiste gospodarske djelatnosti mogu se obavljati: unutar gospodarske zone sve vrste tihih i čistih djelatnosti, unutar stambene zone kompatibilne vrste tihih i čistih djelatnosti, uz ograničenja uvjetovana poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, kao osnovne djelatnosti trgovina, turizam ili uslužne djelatnosti, a ostale u pratećoj funkciji, te unutar zone sporta i rekreacije, kao osnovna gospodarska - turistička djelatnosti, a ugostiteljska djelatnost u pratećoj funkciji.
Članak 71.
Članak 71. Gospodarske djelatnosti poljoprivrede koje se mogu obavljati unutar stambenih područj a ograničavaju se na: najmanja najmanja \ / • • širina cestice GLASNIK" Broj 3 područja povijesne ruralne matrice i područja planske niske stambene izgradnje, karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice i određene su uvjetima izgradnje na navedenim područjima definiranim u točkama 2.2.2.3., 2.2.2.4 i 2.2.2.5. ovih odredbi. *
Članak 72. Gospodarske zone se uređuju na temelju planova uređenja užeg područja prvenstveno detaljnim planovima uređenja, a u slučajevima planiranja kompleksnih i većih područja i urbanističkim planovima uređenja. U postojećim gospodarskim zonama, čija je neizgrađena površina manja od 2,0 ha, te koje su prometno i infrastrukturno opremljene, moguće je formirati novu građevnu česticu gospodarske djelatnosti i bez izrade plana uređenja užeg područja, na temelju minimalnih uvjeta uređenja i radnje iz ovog PPUO-a. Gospodarske zone treba uređivati na način da građevine unutar zone budu najmanje 20,0 m udaljene od građevnih čestica u zonama stanovanja i zonama centralnih i društvenih djelatnosti. Preporuča se gospodarske zone od stambenih područja i područja centralnih i društvenih sadržaja odijeliti pojasom urbanog zelenila ili javnom prometnom površinom.
Članak 73.
Članak 73. Kriteriji za formiranje rađevnih čestica gospodarskih djelatnosti unutar gospodarskih zona određuje se prema sljedećim minimalnim uvjetima: najmanja koef. izgrađenosti grad, čestice dubina čestice površina čestice 28 m 40 m
Članak 74. Unutar gospodarske zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m, ako je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu, građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m, 2 960 m 0,40 međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, visina vijenca građevina može iznositi najviše 7,0 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4 i najmanje 20 % od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno. Broj 3 U SLUŽBENI
Članak 75.
Članak 75. Unutar gospodarskih zona mogu se, temeljem plana uređenja užeg područja, uređivati prostori urbano zelenila manjih površina, u svrhu oplemenjivanja prostora i relaksacije korisnika gospodarske zone. Prostore urbanog zelenila treba uređivati na način da im se osigura zaštita od negativnih učinaka obavljanja gospodarskih djelatnosti unutar zone. 3.2 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja 3.2.1 Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti
Ostali akti u ovom izdanju (68)
- Odluka o proglašenju elementarne nepogode - suše na području Međimurskežupanije, za krmno bilje, livade i vinograde
- Odluka o proglašenju elementarne nepogode tuče na dijelu područja Međimurske županije
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o kriterijima i mjerilima i načinu financiranja zdravstvenih ustanova u vlasništvu Međimurske županije u 2003. g.
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o kriterijima i mjerilima i načinu financiranja doma za starije i nemoćne osobe u vlasništvu Međimurske županije u 2003. godini
- Zaključak o davanju suglasnosti za provedbu postupka javne nabave za kreditno zaduženje Županijske bolnice Čakovec za izgradnju Polikliničkostacionarnog paviljona Županijske bolnice Čakovec
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Županijske uprave za ceste Međimurske županije
- Odluka o prijenosu vlasništva nekretnine Općini Donji Kraljevec
- Odluka o prijenosu vlasništva nekretnine Općini Kotoriba
- Odluka o prijenosu vlasništva nekretnine
- Rješenje o čistoj sječi šume
- Rješenje o krčenju šume 72. Rješenje o imenovanju člana Upravnog odbora Međimurske zaklade solidarnosti "Katruža"
- Prijedlog kandidata za izbor člana Nadzornog odbora "Međimurskih voda" d.o.o. Čakovec
- Odluka o osnivanju Stručnog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka ustupanja radova na sanaciji i adaptaciji Scheierove zgrade - I. faze u Ulici Matice hrvatske u Čakovcu
- Odluka o odabiru najpovoljnije ponude po javnom nadmetanju br. 03-23-4805 za sanaciju stolarije u Osnovnoj školi I. G. Kovačića Sv. Juraj na Bregu
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Zaključak Povjerenstva za nabavu medicinske opreme Županijske bolnice Čakovec na zaključivanje Ugovora o dobavi i mon taži medicinskih uređaja
- Zaključak o davanju suglasnosti na Zaključak Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec za sklapanje Ugovora o provođenju laboratorijskih pretraga na razini primarne zdravstvene zaštite za 2003. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije za sklapanje Ugovora o provođenju higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite i preventivno-odgojnih mjera zaštite u osnovnim i srednjim školama, te visokoobrazovnim ustanovama za 2003. g.
- Zaključak o davanju suglasnoti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije za sklapanje Ugovora o provođenju specijalističke dijagnostike za 2003. godinu
- Zaključak o naplati stvarnih materijalnih troškova izdavanja podataka iz dokumentacije prostora Međimurske županije, koja se obrađuje i vodi u Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije
- Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja zone stanovanja i privrede "Istarsko naselje" u Murskom Središću
- Odluka o izmjeni Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Mursko Središće
- Odluka o izmjenama i dopunama Proračuna Grada Preloga za 2003. godinu
- Odluka o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada
- Odluka o imenovanju Komisije za popis birača
- Odluka o oslobađanju plaćanja dužne zakupnine tijekom 2003. godine
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o mjerilima upisa, načinu i kriterijima financiranja odgoja i skrbi o djeci predškolske dobi
- Odluka o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Dječjeg vrtića "Fijolica" Prelog
- Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za područje grada Preloga - pročišćeni tekst - Suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske
- Odluka o mjestu za prodaju robe na klupama na području općine Belica
- Odluka o uvjetima držanja i registraciji pasa i mačaka, te uklanjanju pasa i mačaka lutalica na području općine Belica
- Zaključak o prihvaćanju Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na teritoriju općine Dekanovec
- Odluka o imenovanju Odbora za izradu monografije Općine Donja Dubrava
- Socijalni program Općine Donji Kraljevec za 2003. godinu
- Dopuna Plana nabave za 2003. godinu
- Dopuna Investicijskog programa za 2003. godinu
- Detaljni plan uređenja dijela gospodarske (industrijske) zone sjever u Donjem Kraljevcu
- Odluka o izmjenama i dopunama Proračuna Općine Kotoriba za 2003. godinu
- Odluka o imenovanju Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda
- Odluka o prijenosu nekretnine bez naknade
- Odluka o izmjeni Odluke o groblju
- Plan nabave Općine Kotoriba za 2003. godinu
- Odluka o ustroju unutarnjeg nadzora Općine Mala Subotica
- Odluka o sufinanciranju ekonomske cijene
- Odluka o davanju koncesije za obavljanje komunalnih djelatnosti pogrebnih poslova i Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti održavanja zelenih površina i groblja na području općine Mala Subotica
- Odluka o davanju koncesije za obavljanje komunalnih djelatnosti dimnjačarskih usluga
- Rješenje o razrješenju člana Općinskog vijeća Općine Mala Subotica
- Odluka o izboru člana Općinskog vijeća Općine Mala Subotica
- Rješenje, o imenovanju članova Povjerenstva za provođenje svih natječaja na po dručju općine Mala Subotica
- Izmjene i dopune Statuta Općine Nedelišće
- I. izmjene i dopune Proračuna Općine Nedelišće za 2003. godinu
- Odluka o kreditnom zaduženju Općine Nedelišće
- Odluka o kandidiranju člana Nadzornog odbora u "Međimurskim vodama" d.o.o. V Čakovec
- Odluka o prihvaćanju Plana motrenja, čuvanja i ophodnje otvorenog prostora u predžetvenoj i žetvenoj sezoni 2003. godini
- Izmjena Odluke o visini naknade za održavanje nerazvrstanih cesta i poljskih putova
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja sportsko-rekreacijskog centra Novakovec
- Odluka o donošenju Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja stambeno-poslovne zone uz školu u Podturnu
- Odluka o izboru člana Općinskog poglavarstva
- Odluka kojom Općina Podturen Centru za socijalnu skrb Čakovec priznaje pravo vlasništva na dijelu nekretnina
- Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina
- Odluka o ustroju Jedinstvenog upravnog odjela Općine Pribislavec
- Odluka o prodaji robe
- Odluka o otvaranju i sufinanciranju ustanove z£ obrazovanje djece predškolskog uzrasta
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o obavljenoj reviziji Proračuna Općine Selnica za 2002. godinu
- Odluka o razrješenju i izboru člana Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Općinskog vijeća Općine Sveta Marija
- Odluka o usvajanju Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na teritoriju općine Sveta Marija
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o načinu upravljanja i održavanja groblja u Svetom Martinu na Muri
- Odluka o zabrani ispuštanja otpadnih voda u otvorene vodotoke
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Senkovec