Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja “puščak” u Slakovcu

6. građevinska (bruto) površina građevina a. ukupna zbirna građevinska bruto površina po jednoj građevnoj čestici može najviše iznositi GBp=800,0 m2. 7. visina i broj etaža građevine a. H=7,0 m, Huk=10,0 m, E=4, Ep=1/po, En=3/ p+1K+pk b. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. oblikovanje i primijenjene materijale potrebno je prilagoditi ruralnom prostoru naselja b. očekuje se primjena metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša c. ukoliko se glavna građevina predviđa s dvije stambene jedinice, preporuča se da svaka od stambenih jedinica ima vlastiti neposredni ulaz izvana d. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. e. stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar glavne građevine f. u podzemnoj etaži (u podrumu) nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku (kuhinja, soba za dnevni boravak, spavaona), već samo pomoćne prostore g. stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 30% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice d. ulična ograda može biti ukupne visine najviše 1,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice e. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica f. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice g. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti Stranica 460 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se za ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. kolno priključenje građevne čestice predviđeno je na ulične koridore čije trase su planirane u obuhvatu ovog plana d. priključenje na javne sustave komunalne infrastrukture predviđeno je na infrastrukturu čije trase su planirane unutar uličnog koridora uK1 e. opći uvjeti za kolno priključenje utvrđuju se prema odjeljku “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi” f. sustavi korištenja OIE namijenjeni za samoopskrbu smatraju se kućnim instalacijama, bez obzira na mogućnost isporuke viška energije u javni sustav, a unutar ovog pravila provedbe dozvoljeni su isključivo fotonaponski i solarni sustavi u kombinaciji s dizalicama topline g. fotonaponski paneli i solarni kolektori mogu smještati samo na pročelja i krovove zgrada i na krovove nadstrešnica, a baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, prema uvjetima za pomoćne građevine.

13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p b. pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. ako se predviđa, otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateće građevine druge namjene nisu dozvoljene unutar ovog pravila provedbe. 1.4. Ostale odredbe 1.4.1. pojmovi članak 13.
(1) primjenjuju se pojmovi utvrđeni Zakonom o prostornom uređenju (“narodne novine” broj 65/17, 39/19, 98/19, 67/23); (u daljnjem tekstu: Zakon), pravilnikom o prostornim planovima (“narodne novine” broj 152/23); (u daljnjem tekstu: pravilnik), prostornim planom lokalne razine širega područja nove generacije, te dodatno i pojmovi utvrđeni ovim odredbama za provedbu
(2) Izvod iz pravilnika koji sadrži pojmovnike utvrđene tim aktom, automatski je generirani dodatak ovim odredbama za provedbu. članak 14.
(1) u grafičkom i tekstualnom dijelu plana se iz tehničkih razloga koriste kratice utvrđene Zakonom, pravilnikom, pojedinim sektorskim propisima i ovim člankom.

(2) Kratice utvrđene Zakonom, pravilnikom i sektorskim propisima (kratice za javne ceste, infrastrukturu i slično) koriste se neposredno kako su utvrđene tim propisima.
(3) Kratice pojmova prema ovom planu: - ppž / ppMž - prostorni plan županije / prostorni plan Međimurske županije - prostorni plan regionalne razine ppuO / ppuO nedelišće - prostorni plan uređenja Općine nedelišće - prostorni plan lokalne razine širega područja - upu - urbanistički plan uređenja / plan - prostorni plan uređenja lokalne razine užega područja - ovaj prostorni plan - X - oznaka kojom se utvrđuje da pravilo provedbe nije primjenjivo ili se ne ispituje prema ovom planu - OIE - obnovljivi izvor(i) energije - EKI - elektronička komunikacijska infrastruktura - Suc - samostalna uporabna cjelina - SS - slobodnostojeća zgrada; pu - poluugrađena zgrada; uGl - uglovnica - D - dvojna zgrada (dvije poluugrađene zgrade) - IG - individualna gradnja - VV - veća višejedinična gradnja - pGč - najmanja površina građevne čestice - ŠGč - najmanja širina građevne čestice - DGč - najmanja dužina građevne čestice - pGM - parkirališno - garažno mjesto, označava jedno mjesto za parkiranje osobnog vozila na parkiralištu ili u garaži - kpGM - koeficijent za izračun najmanjeg potrebnog broja pGM - E - najveća dozvoljena etažnost - Ep - najveća dozvoljena etažnost podzemno - En - najveća dozvoljena etažnost nadzemno - Hukv - najveća dozvoljena viša ukupna visina građevine na kosom terenu. 1.4.2. Odredbe neposredne primjene prema pravilniku 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 461 članak 15.

(1) u svim situacijama se za obračun broja kreveta/ležajeva u turizmu površine ugostiteljsko-turističke namjene (1 krevet / ležaj = 1 korisnik), neposredno primjenjuju normativi iz članka 43. pravilnika: - jedna smještajna jedinica u hotelu dva kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u turističkom naselju tri kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u kampu tri kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u vili šest kreveta, odnosno ležaja.
(2) u svim situacijama se za oblikovanje parkirališnogaražnog mjesta neposredno primjenjuje članak 44. pravilnika: - parkirališno-garažno mjesto za osobne automobile na javnim parkiralištima i u garažama te parkirališnogaražno mjesto za osobne automobile uz javnu namjenu kao i uz gospodarsku namjenu (uslužnu, ugostiteljsku, trgovačku i sl.) ne smije biti manje od 14,0 m² - parkirališno-garažno mjesto za osobne automobile na javnim parkiralištima i u garažama te parkirališnogaražno mjesto za osobne automobile uz javnu namjenu kao i uz gospodarsku namjenu (uslužnu, ugostiteljsku, trgovačku i sl.) ne smije biti manje od 14,0 m²
(3) u svim situacijama se za oblikovanje građevina/zgrada neposredno primjenjuje članak 45. pravilnika: - udaljenost novih slobodnostojećih (do dvije nadzemne etaže), odnosno poluugrađenih građevina (do dvije nadzemne etaže) od granica građevne čestice (osim od regulacijske linije) ne može biti manja od 3,0 metra ako se prema toj međi na pročelju građevine izvode otvori - otvorima na građevini ne smatraju se dijelovi vanjskog zida od staklene opeke i/ili drugih neprozirnih materijala, otvori na pročelju s neprozirnim staklom i/ ili drugim neprozirnim materijalom veličine do 60x60 cm i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm kroz koje nije moguć vizualni kontakt - najmanje dozvoljene međusobne udaljenosti novih građevina ostalih namjena određuju se u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite od rušenja i zaštite od širenja požara.

1.4.3. normativi za dimenzioniranje i oblikovanje pGm članak 16.
(1) najmanji broj pGM utvrđuje za svaku namjenu zasebno, kao umnožak kpGM i jedinice projektirane korisne (neto) površine prostora pojedine namjene, odnosno kao umnožak kpGM i drugog parametra utvrđenog prema sljedećem: - za urede kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za trgovine kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za usluge i ugostiteljstvo kpGM=4 po 100,0 m2 korisne površine - za građevine infrastrukture kpGM=1 po građevnoj čestici - za višenamjenske dvorane i sakralne građevine kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,15 po 1 posjetitelju - za sadržaje edukacijske namjene kpGM=1 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=1 po jednoj učionici ili edukacijskoj grupi - za zdravstvenu namjenu (ambulantu, polikliniku) kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za socijalne stacionarne sadržaje kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,2 po 1 štićeniku - za stambenu namjenu kpGM=1,2 na svakih 100,0 m2 korisne površine svakog pojedinog stana - za smještajne jedinice ugostiteljsko - turističke namjene određene pravilnikom, kpGM=1,2 po jednoj smještajnoj jedinici - za uslugu kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, uzima se manja vrijednost od: kpGM=2 po 1 Suc ili kpGM=2 po 100,0 m2 korisnog prostora svakog pojedinog prostora za najam.
(2) u slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja pGM nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.

(3) potreban broj pGM za pojedinu građevnu česticu utvrđuje se ovisno o namjeni svake pojedine građevine, odnosno svake pojedine Suc ukoliko unutar jedne građevine postoji više Suc, te se sve vrijednosti zbrajaju.
(4) Dimenzioniranje potrebnog broja pGM s obzirom na specijalne tipove parkiranja, kao što su parkirališta pristupačna za invalide, parkirališta pristupačna za dječja kolica, parkiranje s mogućnostima punjenja električnih i hibridnih vozila i slično, vrši se u skladu s posebnim propisima, pri čemu se potreban broj takvih pGM ubraja u najmanji utvrđeni pGM, osim ukoliko posebni propis izrijekom ne utvrđuje da ih se treba osigurati kao dodatna. članak 17.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici.
(2) Izuzetno od prethodnog na površini u namjeni parkiralište (pp) moguće je osigurati najviše 80% pGM utvrđenih za planirani sadržaj turističke namjene.
(3) natkrivena i zatvorena parkirališna i garažna mjesta smještaju se unutar područja građevne čestice predviđenog za gradnju zgrada, a otvorena i nenatkrivena parkirališna mjesta moguće je dodatno smjestiti i izvan tog područja.
(4) priključenje vozila na javnu prometnu površinu moguće je isključivo preko kolnog priključka na česticu, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s javne prometne površine na građevnu česticu druge namjene. 1.4.4. priključenje pojedinačne građevne čestice na prometnu infrastrukturu članak 18. (1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati:

- jedan neposredni kolni priključak na javnu prometnu površinu - ovim planom predviđeni ulični koridor - kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Izuzetno od prethodnog, uglovna građevna čestica može imati po dva kolna priključka, svaki na jednu regulacijsku liniju.
(3) Kolni priključak se dimenzionira i oblikuje prema sektorskim tehničkim normativima ovisno o namjeni građevne čestice, a unutar obuhvata ovog plana ne može biti širi od 6,0 m. Stranica 462 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.
(4) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice u pravilu treba predvidjeti unutar građevne čestice kao internu prometnicu ili neizgrađeno zemljište širine 3,0 m, a ukoliko to nije moguće ili je to funkcionalno opravdano, može ga se osigurati kao dodatni kolni priključak na sporednu, odnosno sekundarnu javnu prometnu površinu (sporedna cesta, put, dijeljena prometna površina i slično).
(5) posebne uvjete i suglasnost za kolni priključak izdaje: - na nerazvrstanu cestu i drugu komunalnu kolnu prometnu površinu, odgovarajuće tijelo lokalne razine. 1.4.5. Otpad članak 19.
(1) unutar područja upu nije moguće smjestiti djelatnosti gospodarenja otpadom. članak 20.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu.

(3) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na građevnoj čestici individualne gradnje na kojoj je nastao, uz uvjet da se kompostište smjesti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od okolnih stambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene. 1.4.6. racionalno korištenje prostora kod projektiranja infrastrukturnih sustava članak 21.
(1) linijsku infrastrukturu je u pravilu potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
(2) preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice, osim ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(3) naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(4) u svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima, sve prema posebnim sektorskim propisima, odnosno mrežnim pravilima.

(5) Sva linijska infrastruktura treba se projektirati i izvesti na način da se kod korištenja i izvedbe pojedinačnih priključaka što manje oštećuju izvedene javne površine, prvenstveno prometne površine (kolnici, pješačke i biciklističke staze i trgovi) i ne šteti zasađenom raslinju. članak 22.
(1) Dok se ne izgrade odgovarajući infrastrukturni i komunalni vodovi unutar područja upu, korisnike komunalnih usluga smještene unutar obuhvata upu, moguće je priključiti na postojeću infrastrukturu unutar ili u blizini područja obuhvata, sukladno posebnim uvjetima odgovarajućih operatora i pružatelja komunalnih usluga. članak 23.
(1) Za gradnju manje infrastrukturne građevine formira se zasebna građevna čestica ukoliko je to utvrđeno kao moguće u odjeljku “namjena prostora” i pojedinim pravilom provedbe.
(2) površina, širina i dužina građevne čestice manje infrastrukturne građevine prilagođava se veličini građevine, na način da se zemljište koristi racionalno, odnosno koeficijent izgrađenosti takve čestice ne može biti manji od kig=0,3 niti veći od kig=0,8.
(3) Građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora u širini koja omogućava pristup servisnim vozilom do građevine.
(4) najveća ukupna visina manje infrastrukturne građevine u pravilu se utvrđuje s Huk=3,5 m, a pojedinim pravilom provedbe se može se utvrditi i kao veća, u kom slučaju se primjenjuje pripadajuće pravilo provedbe.
(5) udaljenost manje infrastrukturne građevine treba iznositi najmanje: - 5,0 m od regulacijske linije priključnog uličnog koridora - 1,0 m od ostalih međa vlastite građevne čestice.

1.4.7. upravljanje rizicima članak 24.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća utvrđene su sektorskim dokumentom za razinu jedinice lokalne samouprave važećom „procjenom rizika od velikih nesreća za područje Općine nedelišće“, a provode se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite i pripadajućih podzakonskih akata.
(2) površine za evakuaciju osoba u slučaju incidentne situacije potresa, požara ili druge nesreće, potrebno je utvrditi projektom na način da se ista odredi unutar vlastite građevne čestice, a dodatno se za tu namjenu predviđaju javne zelene i druge otvorene površine unutar obuhvata plana.
(3) ulični koridori utvrđuju se kao prometni koridori za evakuaciju u slučaju prirodnih nepogoda i ratnih opasnosti, radi čega s ciljem osiguranja protočnosti tih evakuacijskih koridora međusobna udaljenost najbližih dijelova glavnih 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 463 građevina na suprotnim stranama iste ulice ne smije biti manja od vrijednosti zbroja polovine visina obaju uličnih pročelja na građevinskom pravcu (u metrima), uvećano za 5,0 metara (1/2H+5+1/2H).
(4) Izgradnja javnih skloništa na području obuhvata plana se ne predviđa, ali se može utvrditi naknadno kroz izmjenu odgovarajućih akata lokane razine iz područja civilne zaštite. 1.4.8. reklamiranje i oglašavanje članak 25. (1) unutar površina u namjenama iz grupa S i M - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene najveće površine do 6,0 m2 oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene površine veće od 6,0 m2 bez obzira na način postave nisu dozvoljeni - interpretacijske ploče površine do 3,0 m2 mogu se oblikovati kao samostojeće - samostojeće reklame, oglasne i obavijesne ploče i drugi objekti iste ili slične namjene bez obzira na veličinu i površinu nisu dozvoljene - displeji i druge vrste elektroničkih uređaja koji emitiraju svjetlost sa svrhom reklamiranja, oglašavanja i/ili obavještavanja, bez obzira na način postave, površinu i veličinu nisu dozvoljene.

(2) unutar površina u namjeni Z1 i Z5 objekti u svrhu reklamiranja i oglašavanja, kao ni obavijesne i interpretacijske ploče nisu dozvoljeni.
(3) unutar građevinskih područja u namjenama iz grupe T (ugostiteljsko-turistička): - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - dozvoljava se najviše jedan samostojeći reklamni pilon po građevnoj čestici, ukupne visine Huk=5,0 m.
(4) Reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene, izuzev prometnih obavijesnih ploča (prometni znakovi), nisu dozvoljeni unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih za kolni promet (ceste i ulice).
(5) Osvjetljenje reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugog objekta predviđenog u istoj ili sličnoj namjeni, potrebno riješiti sukladno sektorskom propisu za sprečavanje svjetlosnog zagađenja. 1.4.9. Ostale mjere provedbe plana članak 26.
(1) ukoliko nije specifično utvrđena kao najmanja ili najveća, vrijednost pojedinog urbanističkog parametra utvrđena u pravilima provedbe ovog plana za kig, kis, GBp, H, Huk i druge, određuje nAJVEću DOZVOlJEnu VRIJEDnOST, koja se u primjeni plana na pojedinačni slučaj može zamijeniti manjom vrijednosti (primjerice: ukoliko je koeficijent izgrađenosti građevne čestice u pravilu provedbe određen s kig=0,4 u pojedinačnom slučaju može biti 0,4 ili manje). članak 27.

(1) uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole. članak 28.
(1) uklanjanje postojeće građevine vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu. članak 29.
(1) postupanje prema nezakonito izgrađenoj zgradi utvrđeno je posebnim sektorskim zakonima, koji se primjenjuju neposredno. 2. inFrastrukturni sustavi 2.1. prometni sustav 2.1.1. cestovni promet članak 30.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) cestovno zemljište formira se kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) unutar cestovnog zemljišta treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. - kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje.

članak 31.
(1) Sve planirane ceste i druge površine namijenjene cestovnom prometu unutar obuhvata plana su lokalnog značaja, podijeljene u dvije kategorije: - sabirna prometnica: uK1 - ostala prometnica: uK2.
(2) planirani ulični koridori i drugi elementi cestovnog prometa mogu se međusobno spajati u jedinstvenu građevnu česticu ukoliko je to tehnički prihvatljivo.
(3) Širina planiranih prometnih površina utvrđena je grafički, odstupanja širine koridora mogu biti minimalna isključivo iz tehničkih razloga. Stranica 464 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.
(4) Sve planirane cestovne prometnice predviđene su za dvosmjerni kolni promet.
(5) Okretišta na završecima slijepih cestovnih prometnica utvrđena su grafički i obavezna su. (6) Izuzetno od prethodnog, slijepim završetkom se ne smatraju: - završetak ceste s vezom na parkirališnu površinu predviđenu ovim planom - završetak ceste u čijem nastavku izvan obuhvata ovoga plana je prostornim planom širega područja planirana nova cesta.
(7) najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(8) unutar zemljišta cestovne prometnice moguć je smještaj nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.
(9) projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina:

- unutar koridora sabirne prometnice najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza s jedne strane kolnika i jedna pješačka staza s druge strane kolnika - unutar koridora ostale prometnice najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza - dimenzioniranje biciklističkih i pješačko - biciklističkih staza provodi se prema posebnom sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu - najmanja širina staze koja ima samo pješačku namjenu je 1,6 m.
(10) ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine.
(11) Specifični dodatni uvjeti utvrđeni su u pripadajućem pravilu provedbe. članak 32.
(1) Kolni prolaz izvan uličnih koridora može se formirati isključivo u namjeni servisnog pristupa nadležnog javnopravnog tijela za vodna tijela, do vodotoka Gorčica.
(2) pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, a mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje, površine za održavanje javnih manifestacija i slično.
(3) preporučene najmanje širine prometne površine izvan uličnog koridora: - 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu - 2,0 m za pješačku stazu.

(4) Sporedne pješačke staze unutar parkova i drugih javnih zelenih površina mogu biti i uže od utvrđenih prethodnim stavkom, ukoliko to proizlazi i rješenja krajobraznog uređenja. članak 33.
(1) Smještaj parkirališta unutar uličnih koridora i zelenih površina u obuhvatu ovog plana nije dozvoljen.
(2) Zahvati izgradnje zasebnog parkirališta predviđenog u toj namjeni provode se prema pripadajućem pravilu provedbe.
(3) Sva nova parkirališta na građevnim česticama drugih namjena osim navedenih u prethodna dva stavka, potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto. 2.1.2. željeznički promet članak 34.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana - željeznički promet nije predmet ovog plana. 2.1.3. pomorski promet članak 35.
(1) nije primjenjivo, obuhvat plana nalazi se unutar kontinentalnog dijela Republike Hrvatske, pomorski promet nije predmet ovog plana. 2.1.4. promet unutarnjim vodama članak 36.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana - promet unutarnjim vodama nije predmet ovog plana. 2.1.5. Zračni promet članak 37.
(1) unutar područja obuhvata plana građevine zračnog prometa nisu predviđene.
(2) uvjeti zaštite zračnog prometa za građevine izvan područja obuhvata plana, u ovom slučaju aerodroma Varaždin, obrađeni su u odjeljku “područja posebnih ograničenja”. 2.2. komunikacijski sustav 2.2.1. elektronička komunikacijska mreža članak 38.

(1) u grafičkom dijelu plana prikazane su trase planirane distribucijske elektroničke komunikacijske infrastrukture - EK kanalizacija za smještaj vodova.
(2) povezivanje nove EKI predviđa se na postojeću EKI unutar i izvan obuhvata plana.
(3) unutar planirane trase EKI preferira se izvedba podzemne elektroničke kabelske kanalizacije (EKK) predviđene za smještaj distribucijskih vodova jednog ili više operatera.
(4) Osim podzemno, distribucijske vodove EKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.
(5) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 465 razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje infrastrukturne građevine prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“, sve unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju. članak 39.
(1) područje obuhvata plana nalazi se unutar obuhvata zona elektroničke komunikacijske infrastrukture (zona smještaja odašiljača/stupa pokretne elektroničke komunikacijske mreže), međutim radi planirane namjene površine, sukladno odredbama prostornog plana širega područja, u obuhvatu ovoga plana nije dozvoljena postava samostojećih antenskih stupova.
(2) Antenske uređaje (prijamnike / predajnike) za potrebe bežične elektroničke komunikacije moguće je smjestiti: - na tipske antenske prihvate instalirane na zgrade nadzemne etažnosti En=2 i više isključivo u zonama mješovite namjene - neposredno na zgrade - neposredno na stupove javne rasvjete.

(3) pripadajuća povezna opremu za potrebe bežične elektroničke komunikacije smješta se na zemljište građevne čestice na kojoj se nalazi antenski uređaj.
(4) Tehnički uvjeti za potrebe bežične elektroničke komunikacije utvrđuju se temeljem sektorskih propisa. 2.2.2. sustav veza, odašiljača i radara članak 40.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana - sustav veza, odašiljača i radara nije predmet ovog plana. 2.3. energetski sustav 2.3.1. nafta i plin 2.3.1.1. cijevni transport ugljikovodika članak 41.
(1) unutar obuhvata plana nema postojećih niti su planirani cjevovodi i drugi elementi sustava za magistralni i međunarodni transport ugljikovodika. 2.3.1.2. javna plinoopskrba članak 42.
(1) Distribucijski cjevovodi javne plinoopskrbe u obuhvatu plana smještaju se u za to planiranoj trasi, s vezom na izvan obuhvata plana izvedene distribucijske cjevovode sustava javne plinoopskrbe.
(2) Sve elemente sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(3) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne opskrbe plinom preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(4) Manju infrastrukturnu građevinu sustava javne plinoopskrbe (plinsku redukcijsku stanicu i drugo), ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje infrastrukturne građevine prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju.

2.3.2. elektroenergetika 2.3.2.1. javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu članak 43.
(1) unutar obuhvata plana nema postojećih niti su planirane građevine i drugi elementi prijenosnog elektroenergetskog sustava. 2.3.2.2. javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu članak 44.
(1) postojeća distribucijska mreža javne elektroopskrbe izvedena izvan obuhvata plana predviđa se proširiti na područje obuhvata plana izvedbom: - srednjenaponskih i niskonaponskih elektroenergetskih vodova u trasi predviđenoj planom - jedne planirane transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV, za koju je predviđeno formiranje vlastite građevne čestice i koju je potrebno umrežiti unutar javnog elektroenergetskog distribucijskog sustava naselja.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava.
(3) Dodatne manje infrastrukturne građevine u elektroenergetskom sustavu (transformatorske stanice) mogu se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje infrastrukturne građevine prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“, sve unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju.
(4) Dodatni podzemni srednejnaponski i niskonaponski vodovi mogu se smjestiti unutar uličnog koridora, a za potrebe pojedinačnog korisnika i unutar površine vlastite građevne čestice.
(5) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu obavezno je polagati podzemno.

(6) Vodove srednjenaponske mreže elektroopskrbe obavezno je polagati podzemno.
(7) Vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča se polagati podzemno, a opcionalno kao zračnu elektroenergetsku mrežu.
(8) Za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti ista trasa.
(9) ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar uličnog koridora smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.
(10) Kabelske razvodne ormare je unutar površina drugih namjena moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, Stranica 466 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda članak 45.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata plana predviđa se kao proširenje regionalnog sustava javne vodoopskrbe, s napajanjem iz vodocrpilišta nedelišće.
(2) Obzirom da trenutno ne postoji mogućnost neposrednog spajanja postojećih i planiranih mreža, pošto ne postoje dodirne točke istih na granici obuhvata plana, kao preduvjet izgradnji planiranih mreža potrebno izvesti značajniju dogradnju postojećih mreža javne vodoopskrbe izvan obuhvata plana.
(3) Distribucijski cjevovod javne vodoopskrbe u obuhvatu plana se smješta u za to planiranoj trasi, s vezom na postojeću javnu mrežu vodoopskrbe izgrađene izvan obuhvata plana.

(4) priključenje na funkcionalni sustav javne vodoopskrbe je obavezan za sve građevne čestice u obuhvatu plana.
(5) ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode članak 46.
(1) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(3) nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.
(5) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje oborinskih voda. (6) nije dozvoljeno ispuštanje oborinskih voda u cjevovode fekalne odvodnje ako je sustav javne odvodnje izveden kao razdjelni.
(7) Sve oborinske vode koje se ispuštaju u javni sustav oborinske odvodnje se prije ispuštanja moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.

članak 47.
(1) Sustav javne odvodnje područja obuhvata plana planira se izvesti proširenjem sustava javne odvodnje naselja Slakovec, izvedenog kao razdjelni sustav, sve s vezom na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda čakovec kapaciteta 75.000 ES, kao dio Aglomeracije čakovec.
(2) Obzirom da trenutno ne postoji mogućnost neposrednog spajanja postojećih i planiranih mreža, pošto ne postoje dodirne točke istih na granici obuhvata plana, kao preduvjet izgradnji planiranih mreža potrebno izvesti značajniju dogradnju postojećih mreža javne odvodnje otpadnih voda izvan obuhvata plana.
(3) Trase za smještaj cjevovoda fekalne i oborinske kanalizacije prikazane su okvirno, a iz tehničkih razloga mogu se predvidjeti i drugačije, pri čemu se preferira njihovo smještanje unutar javnih površina.
(4) cjevovode i oborinske i fekalne odvodnje otpadnih voda poželjno je smjestiti u istom koridoru, a potrebne pripadajuće građevine smještaju se u površine druge namjene prema uvjetima za gradnju manje infrastrukturne građevine iz odjeljka “Ostale odredbe”.
(5) prihvatljivi recipijent za sustav oborinske odvodnje je vodotok Gorčica. (6) u sustav javne oborinske odvodnje mogu se ispuštati: - oborinske vode s kolnih površina samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom - oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, te dodatno i kroz separator ulja i masti.
(7) Sve oborinske vode koje se ispuštaju u javni sustav oborinske odvodnje se prije ispuštanja moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.

(8) nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana. članak 48.
(1) Do izvedbe mreža javne odvodnje otpadnih voda do granica obuhvata plana: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - otpadne tehnološke vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu, a što se prvenstveno odnosi na turističke sadržaje, moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja prema posebnom propisu, od strane javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda. 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 467 2.4.3. uređenje vodotoka i voda članak 49.
(1) površina utvrđena u namjeni zaštitne zelene površine utvrđuje se kao područje mogućih zahvata na uređenju potoka Gorčica.

(2) Zahvati iz prethodnog stavka regionalnog su značaja i provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, ovaj plan se ne primjenjuje. 2.4.4. melioracijska odvodnja članak 50.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana - zahvati na melioracijskoj odvodnji nisu predmet ovog plana. 3. pOseBne mjere 3.1. posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode članak 51.
(1) Dio površine obuhvata plana ulazi u zonu prijelazno područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.
(2) na Rezervat biosfere se ne primjenjuju neposredno odredbe Zakona o zaštiti prirode, već se područje Rezervata biosfere štiti posredno, odnosno provode se postupci u okviru nacionalne kategorije zaštite koja se površinski preklapa s područjem Rezervata.
(3) Radi primjene mjera zaštite, preporuča se da se za zahvate koji se provode temeljem ovog plana utvrđivanje posebnih uvjeta kao mjera zaštite Rezervata od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela. članak 52.
(1) u obuhvatu plana nema zaštićenih površina ni pojedinačnih spomenika prirode.
(2) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar područja obuhvata plana, a posebno na parkovnim i zaštitnim zelenim površinama obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno prema mišljenju predmetnog javnopravnog tijela, provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na zaštićene ugrožene vrste i staništa.

3.1.2. kulturna baština članak 53.
(1) u obuhvatu plana nema zaštićenih kulturnih dobara, niti kulturne baštine zaštićene/evidentirane na lokalnoj razini.
(2) unutar obuhvata plana nema utvrđenih arheoloških lokaliteta / nalazišta.
(3) preventivna mjera zaštite arheoloških lokaliteta i nalaza odnosi se na cijelo područje obuhvata plana - ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 3.1.3. krajobraz članak 54.
(1) cijelo područje obuhvata plana nalazi se unutar površine utvrđene ppž kao osobito vrijedni predjeli - kultivirani krajobraz Gornjeg Međimurja, čije će krajobrazne cjeline biti obrađene u krajobraznoj osnovi Međimurske županije.
(2) Mjere zaštite utvrdit će se predmetnom krajobraznom osnovom, a do njena donošenja zabranjene su intervencije u krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu, što se posebno odnosi na uvođenje genetski modificiranih organizama, alohtonih i invazionih vrsta.
(3) Za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela za zaštitu prirode regionalne razine. članak 55.
(1) Javnu zelenu površinu se preporuča urediti na način da se s pješačkih površina otvaraju vizure na potok Gorčica.

3.1.4. ekološka mreža (natura 2000) članak 56.
(1) unutar obuhvata plana ne nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže. 3.2. posebna ograničenja 3.2.1. tlo članak 57.
(1) prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje obuhvata plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,068 g, što odgovara potresu VI. stupnja McS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje obuhvata plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,142 g, što odgovara potresu VII. stupnja McS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi. članak 58.
(1) područje Gornjeg Međimurja osjetljivo je na klizanje terena, pretežito uzrokovanog posljedicama bujičnih Stranica 468 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. poplava, ali iz drugih razloga, no za sada nema sveobuhvatnih studija o navedenoj temi, te je do izrade takvih dokumenata u pojedinačnim slučajevima provedbe zahvata prvenstveno u svrhu gradnje, potrebno: - izvršiti geotehničko ispitivanje pojedinačne lokacije na kojoj se zahvat predviđa - primijeniti posebne sektorske propise za gradnju na područjima s potencijalnom pojavom klizanja tla. 3.2.2. vode i more članak 59.
(1) Kontaktni prostor inundacije potoka Gorčica povremeno je plavno područje, te se rezervira kao područje provedbe zahvata uređenja tog vodotoka, radi zaštite okolnog područja od plavljenja.

(2) Zahvati iz prethodnog stavka regionalnog su značaja i provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) u obuhvatu područja utvrđenog kao povremeno plavno gradnja zgrada nije dozvoljena. 3.2.3. područja posebnih ograničenja članak 60.
(1) Zaštita aerodroma Varaždin, površine s obavezom ishođenja posebnih uvjeta provedbe zahvata od javnopravnog tijela nadležnog za civilno zrakoplovstvo: - zona 3. (u radijusu 20 km od aerodroma), za zahvate čija je planirana visina 60 m iznad nadmorske visine nižeg praga aerodroma.
(2) Zaštitni pojasevi građevina s posebnim režimom zaštite, u slučajevima kada zbog naknadne izvedbe ili rekonstrukcije nisu obrađeni ovim planom, provodi se prema posebnim sektorskim propisima (sektorski zakoni, pravilnici, mrežna pravila i drugo). članak 61.
(1) najveća dopuštena ocjenska razina razine buke u vanjskom prostoru utvrđuje se prema posebnom propisu kojim se utvrđuje najviša dopuštena razina buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka, te ovisno o namjeni površine, prema sljedećem: - B-Z3 - lday=55 dB(A), levening=55 dB(A), lnight=45 dB(A), lden=57 dB(A) - B-Z4 - lday=65 dB(A), levening=65 dB(A), lnight=50 dB(A), lden=66 dB(A) - B-Z5 lday=65 dB(A), levening=65 dB(A), lnight=55 dB(A), lden=67 dB(A).
(2) na granicama pojedinih namjena površina potrebno je postići ocjensku razinu buke u vanjskom prostoru za površinu s manjom dopuštenom ocjenskom razinom buke.
(3) najveća dopuštena ocjenska razina buke u unutarnjim prostorima utvrđuje se ovisno o namjeni pojedine građevine, a treba se primjenom tehničkih mjera ograničiti na dozvoljenu, s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka.

3.2.4. Zrak članak 62.
(1) uobuhvatuplana nema planiranih sadržaja s potencijalnom ugrozom onečišćenja zraka. 3.3. posebni načini korištenja 3.3.1. područja posebnog načina korištenja članak 63.
(1) Obuhvat plana nalazi se unutar površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika Ipu “SZH-01”.
(2) područje Ipu prema sektorskom propisu ujedno je područje istraživanja i eksploatacije geotermalne vode za energetske svrhe.
(3) na području obuhvata plana dodatno je utvrđeno u ppž: - površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika - potencijalno područje za istraživanje geotermalne vode za energetske svrhe Međimurje 6 - površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode (cijelo županijsko područje).
(4) prikazane površine u provedbi služe samo kao informativni podatak, ovaj plan se ne primjenjuje. 3.3.2. područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite članak 64.
(1) u obuhvatu plana nema utvrđenih područja s primjenom posebnih mjera uređenja i zaštite. pOjMOvi članak 4.
(1) pojedini pojmovi u smislu ovoga pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 1. Osnovni pojmovi − koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine − zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana − interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica − regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena − građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 469 − obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10 % od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije − namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje − primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom − sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata − prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom − glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine − postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena − pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine − prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom − prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama − zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim pravilnikom nije drugačije propisano − javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.)

− zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine − smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način su jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljskoturističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola − prema ovom pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom − odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu − hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) − turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima − adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba)

− zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park − krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika − vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza − zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra − zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem − zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo) − površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija) Stranica 470 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. − površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog)