Arhiva › 2025. › SGMŽ 6

SGMŽOpćina Orehovica · 28. ožujka 2025. · KLASA 024-01/25-01/01 · URBROJ 2109-22-02-25-16

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Doverčice“ u Vulariji

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1165

Članak 42.

Članak 42.
(1) Na građevnoj čestici mješovite namjene, pretežito stambene (oznake M1/) može se graditi jedna individualna građevina (stambena ili stambeno-poslovna) sa pratećom poslovnom građevinom i/ili pomoćnom građevinom.
(2) Na građevnoj čestici mješovite namjene, stambene i/ili poslovne /oznake M2/ može se graditi - jedna individualna stambena građevina, prateća poslovna građevina i pomoćne građevine, - ili jedna individualna stambeno-poslovna građevina, prateća poslovna građevina i pomoćne građevine, - ili jedna višestambena građevina i pomoćne građevine, - ili jedna višestambeno poslovna građevina i pomoćne građevine, - ili jedna poslovna građevina, prateća poslovna i pomoćne građevine 4.2. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 43.

Članak 43.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji iz kartografskog prikaza br.1b. „Korištenje i namjena površina“.
(2) U kartografskom prikazu br.3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen način uređenja površine čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. „4 “ Način i uvjeti gradnje svakoj je građevnoj čestici određen: Stranica 1166 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/

Članak 44.

Članak 44.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Urbanističkim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ±5% planirane površine.
Članak 45.
(1) Po dvije susjedne čestice iste namjene mogu se objediniti u jednu veću. NAJMANJA NAMJENA NAČIN GRADNJE OSNOVNE ŠIRINA PODRUČJA GRAĐEVINE GRAĐEVNE (ZONA) ČESTICE /m/ samostojeća prizemna 16,0 M1 samostojeća katna /SS/ 18,0 (individualna) samostojeća /SS/ 20,0 M2 višestambena samostojeća /VS/ 30,0
(2) Građevne čestice se predviđaju formirati nizanjem uz liniju regulacije uličnih koridora (UK1 do UK5).
(3) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica obavezno je poštivanje slijedećih parametara: - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu je potrebno formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, - nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se dio zemljišta formira iza građevne čestice, odnosno tako da se u pozadini čestica ostavljaju površine do kojih nije mogući pristup s jednog od uličnih koridora - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica - Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina ovog plana, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od najmanje širine građevne čestice utvrđene prema tabeli iz stavka 1. ovog članka.

Članak 45.

4.2. Veličina i površina građevina
Članak 47.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. maksimalna namjena NAČIN GRADNJE OSNOVNE visina(vijenca) područja GRAĐEVINE osnovne građ v (zona) /m/ Samostojeća /SS/ prizemna/ M1 5,00 Po+P+Pk ili NPE/
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka tri susjedne čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene (oznake M2) mogu se objediniti u jednu veću.
(3) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavcima 1. i 2. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju.

Članak 46.

Članak 46.
(1) U okolnostima iz čl.6. st.2. veličina i oblik čestica namijenjenih stanovanju (osnovna namjena), utvrđuje se ovisno o namjeni područja (zone) unutar kojeg se formira, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz slijedeće tabele: NAJVEĆA NAJMANJA NAJMANJA ŠIRINA DUBINA POVRŠINA GRAĐEVNE GRAĐEVNE GRAĐEVNE ČESTICE /m/ ČESTICE /m/ ČESTICE /m2/ 40,0 30,0 480,00 40,0 40,0 720,00 40,0 40,0 800,00 40,0 50,0 1500,00
(2) Veličina i površina građevina iskazuje se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu i maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Tlocrtna površina građevine je vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, na površinu građevne čestice.
(4) Bruto površina građevina je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici.
(5) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(6) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(7) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br.4. „Način i uvjeti gradnje“, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuje se prema slijedećoj tabeli:

Članak 46.

maksimalna maksimalna visina visina(vijenca) (vijenca) prateće kig kis pomoćne građ. v osn građ. v /m/ pom prat /m/ 5,00 3,50 0,4 0,2 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1167 Samostojeća /SS/ katna/ 7,00 Po+P+1+Pk ili NPE/ Individualna/Po+P+1+Pt ili NPE/ 7,00 samostojeća /SS/ M2 višestambena /Po+P+2/ 11,00 samostojeća /VS/
Članak 48.
(1) Visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m.
(2) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.
(3) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili kosim krovom i atikom čija namjena 5,00 3,50 0,4 1,2 5,00 3,50 0,4 1,2 nije moguće graditi 3,50 0,3 1,2 visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike
(4) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina /E/ određuje se ovisno o namjeni područja unutar kojeg se lociraju, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz slijedeće tabele: maksimalna etažnost maksimalna etažnost način gradnje osnovne područja maksimalna etažnost pomoćne građevine osnovne građevine građevine (zona) E osn samostojeća /SS/ prizemna prateće građevine E prat E pom 3/Po+P+Pk ili NPE 3/ Po+P+Pk 2/Po+P M1 samostojeća /SS/ katna 4/Po+P+1+Pk ili NPE 3/ Po+P+Pk 2/Po+P individualna samostojeća /SS/ 4/Po+P+1+Pk ili NPE 3/ Po+P+Pk 2/Po+P M višestambena samostojeća /VS/ 4/Po+P+2
(2) Etažnost /E/se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje /Pk/ ili nepotpuna etaža /NPE/.
(3) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati i drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor u funkciji potkrovlja. 4.5. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 50.

Članak 50.
(1) Građevinu osnovne namjene je unutar čestice potrebno locirati u skladu s grafički utvrđenim parametrima iz kartografskog prikaza br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ i to: - minimalnom udaljenosti građevina od linije regulacije i granica građevne čestice, - obaveznim građevnim pravcem, koji je određen za dijelove područja za koje je predviđena nova gradnja, - na obavezni građevni pravac locira se ulično pročelje osnovne građevine
Članak 51.
(1) Osnovnu građevinu koja se smješta na građevnoj čestici formiranoj unutar površine mješovite namjene - pretežito stambene (M1), s osnovnom građevinom predviđenom kao slobodnostojećom /oznaka SS/ smješta se: − za podzonu A,C i Djug na građevni pravac 10,0m udaljen od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje nije moguće graditi 2/Po+P širina građevne čestice, za podzonu D sjever i E na građevinski pravac 7,0m od linije regulacije i za podzonu B udaljenost građevinskog pravca je 6,0m od regulacijskog pravca mjereno na južnoj međi. − Za podzone A,B,C,D,E najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice. - Za podzonu B obavezna je gradnja građevina (osnovna, prateća i pomoćna uz sjevernu među na udaljenosti od 1,0m od susjedne međe.

Članak 52.

Članak 52.
(2) Prateće građevine, ukoliko su dopuštene prema uvjetima zone, lociraju se iza pročelja građevine osnovne namjene.
(3) Udaljenost pojedine građevine do građevine na susjednoj građevnoj čestici ne može biti manja od visine ½ više građevine.
(4) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, osim što međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevinu na drugu – izvedbom protupožarnih barijera Stranica 1168 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. 4.4.1. Pomoćne građevine

Članak 53.

Članak 53.
(1) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - ukoliko se grade iza osnovne građevine u zoni (M1) moraju se graditi u nastavku na međi kao i osnovna građevina najmanje 1,0m udaljeno od susjedne međe. - najmanje 4,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine. 4.5. Oblikovanje građevina

Članak 54.

Članak 54.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevine te građevinski materijal koji će se upotrebljavati mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnim prostoru, uvažavajući krajobrazne karakteristike i vrijednosti kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora.
(2) Preporuča se postići oblikovanje uličnog poteza volumenima u odnosu stranica tlocrta građevine 1:1,5, te postavljanjem duže stranice paralelno s ulicom, pri čemu sljeme građevine u pravilu prati pružanje ulice.
(3) Krovište građevine može biti ravno ili koso ili drugog oblika, a pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber, utoreni crijep, i dr.). Koso krovište je nagiba 25° - 45°.
(4) Na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu. Krovni otvori mogu biti samo u razini krovnih ploha.
(5) Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala.
(6) Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi i u pravilu ne na uličnu stranu.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Sve građevine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks, ukoliko sadrže više od tri jedinice trebaju za stambeni dio kompleksa imati zasebni pristup, odvojen od ostalih nestambenih sadržaja u građevini (vlastito stubište ili vlastiti neposredni ulaz do stambenih sadržaja).
(2) Sve građevine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks ili kao višestambena zgrada trebaju unutar građevine imati: - jedno spremište za skupljanje otpad - individualna priručna spremišta za svaki stan, minimalne površine 3,0 m2 po jednom stanu
(3) Sve građevine višestambene namjene podliježu uvjetima posebnih propisa u odnosu na osiguranje mogućnosti prenamjene stambenih jedinica u stambene jedinice za osobe smanjene pokretljivosti.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3,0 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja višestambenih zgrada i kompleksa, ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevine orijentirane na UK1 –UK5, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
(2) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 4.5. Uređenje građevnih čestica 4.5.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 58.

Članak 58.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 59.
(1) Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture.
(2) Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: - javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, - kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, - javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnju oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, - mrežu plinoobskrbe - kabelsku mrežu elektroničke komunikacije
(3) Iznimno od stavka 2. Ovog članka moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća: - pristupnu cestu ili pristupni put (javno prometna površina), - mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, - vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda, 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1169 - odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame.
(4) Navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom u stavku 3. ovog članka predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Sve građevne čestice i građevine ili dijelovi građevina za potrebe društvene namjene trebaju biti oblikovane bez arhitektonskih barijera u odnosu na osobe smanjene pokretljivosti. 4.5.2. Uvjeti gradnje i uređenja manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 61.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti kolni pristup na česticu, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Na svakoj građevnoj čestici koja ima izlaz na kategoriziranu prometnicu, potrebno je osigurati manevriranje vozila unutar čestice, na način da se izlaz s čestice na prometnicu može izvesti prednjom stranom vozila.
(3) Parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(4) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
(5) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1.“Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama.“ 4.5.3. GRADNJA OGRADE

Članak 62.

Članak 62.
(1) Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora.
(2) Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,60 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 2,0 m, pri čemu se podnožje visine do 60cm – može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao „prozračna“ ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima,
(3) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(4) Kod višestambenih zgrada se ograđivanje čestica ne preporuča. 4.5.4. Obaveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 63.

Članak 63.
(1) Svaka građevna čestica kojoj je kao osnovna namjena utvrđena stambena namjena treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine, a kod višestambene gradnje 30%.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površina manje od 5,0 m2.
(3) Površine uređene dekorativnim kamenom ne ubrajaju se u zelene površine. 5.0. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 64.

Članak 64.
(1) Urbanističkim planom uređenja osigurane su površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometnu mrežu (cestovna, pješačka, biciklistička), - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda, korištenje i uređenje vodotoka), - energetski sustav (elektroopskrba, plinofikacija), - sustav elektroničke komunikacijske mreže.
(2) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovoga UPU-a sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
(3) Urbanističkim planom uređenja prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica.
(4) Položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono na kartografskom prikazu br. 2a;2b;2c;2d. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža“ u mjerilu 1: 2000.mu karakterističnim poprečnim profilima.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi formiraju se prema parcelaciji, danoj ovim Urbanističkim planom uređenja.
(2) Točna površina svake građevne čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Urbanističkim planom uređenja.
(3) Dozvoljena odstupanja od planiranom utvrđenih površina mogu se kretati u rasponu od ±5% planirane površine, ali nije moguće smanjivati širinu uličnih koridora ispod minimalne utvrđene grafički na kartografskim prikazima.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način Stranica 1170 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska, plinska i elektronička komunikacijska mreža.
(2) Prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.
(3) Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. 5.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične MREŽE

Članak 67.

Članak 67.
(1) Na području obuhvata UPU-a određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj „2a. „ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Plan prometa, u mjerilu 1: 2000.
(2) Urbanističkim planom uređenja je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.
(3) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava.
(4) Spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na način da se utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Urbanističkim planom uređenja se za sve građane, sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.
(2) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(3) U provedbi UPU-a primjenjivat će se propisi i normativi utvrđeni zakonskom regulativom u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprječavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.
(4) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. 5.1.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulična mreže

Članak 69.

Članak 69.
(1) Urbanističkim planom uređenja se utvrđuju građevne čestice mjesnih ulica kao dijelova prometnog sustava naselja.
(2) Podjela mjesnih ulica prema funkciji i značaju provodi se na: - glavne mjesne ulice – sabirnice, - ostale ulice.
(3) Ulicom se smatra svaka prometnica ili javni put uz koji se grade ili postoje stambene ili druge građevine te na koju te građevine, odnosno građevne čestice imaju izravan pristup.
(4) Glavne mjesne ulice funkcionalno su vezane uz vođenje ishodišno – odredišnog prometa. Promet motornih vozila na glavnim mjesnim prometnicama uključuje promet osobnih vozila i teretnih vozila.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Cestovna i ulična mreža područja obuhvata UPU-a nadovezuje se na mrežu postojeće cestovne infrastrukture naselja Vularija.
(2) Ulice oznake UK1 i UK2 predviđene su kao prometne sabirnice u kategoriji glavnih mjesnih ulica. Ulice oznake UK3, UK4 i UK5 predviđene su kao prometnice za pristup građevnim česticama u kategoriji ostalih ulica.
Članak 71.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju planiranih dionica ulica (uličnih koridora UK1-UK5) unutar obuhvata UPU-a su: UK1 - širina koridora – 12m - broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 3,0 m (6,0 m) - pješačke staze obostrano 2 x 1,5 m - zaštitno zelenilo obostrano 2 x,1,5 m - računalna brzina 30 – 50 km/h - sa prometnice postoje prilazi građevinskim česticama

Članak 72.

Članak 72.
(1) Spoj planirane ceste UK1 i UK2 na postojeće ulice 1 Maja i Ulicu Zrinskih potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu, prema važećoj zakonskoj regulativi.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.
Članak 73.
(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu u jednoj od kategorija navedenih u članku 68.
(2) Neposrednim pristupom smatra se kolni pristup minimalne širine 3,50 m.
(3) Pristup s građevne čestice na površinu mjesne ulice mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. 5.1.2. Promet u mirovanju

Članak 74.

Članak 74.
(1) Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta dimenzija 2,7×5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici građevine određene namjene utvrđuje se prema veličini građevinske bruto površine ili broju korisnika (mjesta) / zaposlenika uz primjenu sljedećih normativa: Jednoobiteljski i višeobiteljski 1 mjesto / 1 stambena stambeni objekti jedinica 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1171 1 mjesto / 1 stambena Višestambene građevine jedinica Poslovni prostori uz stanovanje 2 mjesta /100 m2 BRP Uredi i sl. 2 mjesta /100 m2 BRP Trgovine i uslužni sadržaji 4 mjesta /100 m2 BRP 0,5 mjesto / 1 Proizvodnja i skladišta zaposlenik Kulturni, vjerski i društveni 4 mjesta / 100 m2 BRP sadržaji Ugostiteljstvo 4 mjesta /100 m2 BRP
(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Članak 75.

Članak 75.
(1) Unutar uličnih koridora i kolnog prilaza nije dozvoljena postava reklamnih panoa.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.1.3. Pješačke površine
Članak 76.
(1) Pješačke površine obuhvaćaju pločnike – nogostupe, pješačke putove i šetnice.
(2) Uređenje pločnika za kretanje pješaka – nogostupa, predviđa se u svim uličnim koridorima UK1-UK5 u minimalnoj širini od 1,5 m
(3) Izgradnja sustava nogostupa obvezatna je za sve nove prometnice i postojeće prometnice koje se mogu rekonstruirati prema Planom definiranim profilima.
(4) Pješačke koridore PK1-PK2 izvesti u širini 2,5m sa odijeljenim prometom za pješake u širini 1,5m i biciklistički promet u širini 1m, odnosno sukladno posebnom propisu za biciklističku infrastrukturu. 5.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže (EKI)

Članak 77.

Članak 77.
(1) Ovim Urbanističkim planom uređenja određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju distributivne elektroničke komunikacijske mreže (nepokretne zemaljske mreže).
(2) Postojeće i planirane građevine i elektronička komunikacijska mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2b.
(3) Pri projektiranju i izvođenju kabelske podzemne kanalizacije elektroničke komunikacijske mreže obavezno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata.
(4) Urbanističkim planom uređenja osiguravaju se uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne elektroničke kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(5) Omogućava se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih koncesionara.
(6) Nova EK infrastruktura za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem EK vodova mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.
(7) Svu EKI mrežu (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) trebaju se polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, tj. u zoni pješačkih staza ili zelenih površina s jedne ili obje strane kolnika, ovisno o poprečnom presjeku.

Članak 77.

(8) U neizgrađenom dijelu UPU-a, obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj elektroničke opreme, - gradnju manje građevine za lociranje EK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m. Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, na svakih cca. 500,0 m dužine a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
(9) Elektroničku komunkacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, Pravilniku o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštite zone i radijskog koridora te obaveze investitora radova ili građevine i Pravilniku o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže. 5.2.1. kućni priključci na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu

Ostali akti u ovom izdanju (196)