Arhiva › 2025. › SGMŽ 6

SGMŽGrad Mursko Središće · 28. ožujka 2025. · KLASA 240-05/24-01/01 · URBROJ 2109-11-07-24-

Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 799

Članak 3.

6.1.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed epidemije • Gripa ili influenca Gripa se razlikuje od obične prehlade, početkom bolesti, simptomima, duljinom trajanja bolesti i mogućim komplikacijama koje mogu biti značajno teže kod gripe nego kod obične prehlade. Gripa, odnosno influenca u obliku epidemije može se pojaviti u bilo koje doba godine, međutim karakteristično sezonsko razdoblje pojave gripe počinje približavanjem hladnijeg dijela godine, jeseni i zime. Simptomi gripe počinju obično nakon 24 – 48 sati nakon inkubacije i nastaju iznenada. Tresavica, osjećaj zimice, bolovi u mišićima i ekstremitetima, leđima, vratu te ostatku tijela, najčešće su prvi znakovi bolesti. Zatim se javlja glavobolja s vrlo često popratnim bolovima oko ili iza očiju, osobito kod pokretanja očnih jabučica i potom vrlo brzo vrućica koja se u prva tri dana najčešće kreće oko 38 - 39°C. Oboljeli se osjećaju doista bolesno i malaksalo i najčešće ih ovi simptomi primoraju na ostanak u krevetu. Navedeni simptomi obično traju 3 – 5 dana. Za gripu je karakteristična pojava navedenih tzv. općih simptoma, a zatim pojava simptoma dišnih puteva. Simptomi dišnih puteva javljaju se 1 – 3 dana nakon početka općih simptoma bolesti, a očituju se umjerenim „grebanjem“ i osjećajem boli u ždrijelu, suhim kašljem, začepljenošću i curenjem prozirnog sekreta iz nosa. Tek nekoliko dana kasnije, kašalj može biti produktivan (javlja se oskudno iskašljavanje manje količine sluzavo bijelog sekreta) iz dišnih puteva. Koža oboljelih je najčešće užarena i crvena, sluznice suhe i ispucale, a bjeloočnice crvene, dok oči počinju suziti.

Članak 3.

Djeca mogu uz navedene simptome imati mučninu, povraćanje te probleme s probavom. Osnovni, opći simptomi bolesti traju 3 – 5 dana, ali kašalj uz malaksalost i osjećaj umora može potrajati te se nakon smirivanja osnovnih simptoma bolesti zadržati i nekoliko tjedana. • Koronavirus ili COVID – 19 − 31. prosinca 2019. Kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u Gradu Wuhan, u provinciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. − 7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine. − 30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju koronavirusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja (PHEIC) zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.

Članak 3.

− U veljači 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim koronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019). − 25. veljače 2020. Zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. Stranica 800 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. − 28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok. − 2. ožujka 2020. Europska unija je podigla rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki. − 4. ožujka 2020. Italija poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa; ograničenja sportskih natjecanja, nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr. − 5. ožujka 2020. Zabilježeni su prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Sloveniji i Mađarskoj. − 8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u područja u Sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja. − 11. ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa. 6.1.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed epidemije • Gripa ili influenca Epidemija se javlja uslijed boravka većeg broja ljudi u istome prostoru, koji nije dovoljno prozračen, javnom prijevozu te drugim prostorima u kojima tijekom dana boravi veći broj ljudi. Valja paziti na osobnu higijenu te čistoću ruku jer virus gripe može preživjeti i do 48 sati na metalnim i plastičnim podlogama.

Članak 3.

Kao i drugi virusi i virus gripe za umnožavanje koristi infrastrukturu stanice domaćina kojeg napada. Ulazak i izlazak umnoženih virusa iz stanice omogućuju proteini na površini virusa koji čine čak 40% njegove ukupne mase. Površinski proteini hemaglutinini (H) omogućuju ulazak virusa u stanicu i nastanak infekcije. Ulaskom u stanicu, virus preuzima kontrolu nad njezinom normalnom funkcijom i započinje s vlastitim umnožavanjem. Izlazak virusa iz stanice i razaranje sluzi koja štiti stanice na površini dišnog sustava omogućuju površinski proteini neuraminidaze (N). Naš organizam brani se stvaranjem zaštitnih proteina koji neutraliziraju djelovanje površinskih proteina. Upravo zbog toga i cjepivo protiv gripe mora obavezno sadržavati površinske proteine hemaglutinin i neuraminidazu koji potiču imunološki sustav na stvaranje obrambenih proteina (protutijela). Kao kapljična infekcija, gripa se brzo prenosi i eksplozivno širi među ljudima. • Koronavirus ili COVID – 19 − kasna detekcija nove vrste virusa, − dugo čekanje na rezultate testiranja, − nepoštivanje epidemioloških mjera, − obolijevanje i nedostatak medicinskog osoblja. 6.1.5. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Epidemije i pandemije − pojava nove vrste do sada nepoznatog virusa, − brzo širenje, − nepoznat način liječenja, − nepostojanje cjepiva, − velik broj oboljelih. 6.1.5.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.

Članak 3.

Uslijed pojave nove vrste dosad nepoznatog virusa podrazumijeva se velik broj oboljelih te veći broj smrtnih slučajeva nego kod poznatih zaraza. Također, prilikom pojave zaraze u objektima u kojima boravi veći broj ljudi, kao što su domovi za starije i nemoćne provodi se evakuacija korisnika. Može doći do prekomjerne popunjenosti zdravstvenih kapaciteta prilikom čega se zaraza širi te se vrši zdravstvena selekcija zaraženih. S obzirom na broj stanovnika Grada koji pripadaju najugroženijim skupinama, procjenjuje se da će broj stanovnika koji će biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica pojave novog, do sada nepoznatog virusa prelaziti 0,036% ukupnog stanovništva Grada što predstavlja katastrofalne posljedice na život i zdravlje ljudi. Tablica 21. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Epidemije i pandemije Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika Odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a. 6.1.5.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun Grada. navedena materijalan šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji Društvena stabilnost i politika.

Članak 3.

− karantena, − usporavanje gospodarstva, − usporavanje turizma, − obustava prometa (ograničenja, usporavanje), − gubitak radnih mjesta, − visoki troškovi mjera oporavka, − izuzetno povećani troškovi liječenja, − visoki, nepredviđeni troškovi za provedbu mjera suzbijanja zaraze, − pad BDP-a, − recesija. 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 801 S obzirom na štete koje su vjerojatne na području Grada uslijed epidemije, posljedice su procijenjene umjerenim, odnosno očekuje se šteta manja od 20% proračuna Grada. Tablica 22. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Epidemije i pandemije Gospodarstvo U eurima (% Kategorija Posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 X 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Kategorija Posljedice Kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.1.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Epidemije i pandemije Virus gripe B uzrokuje blaže simptome gripe. H i N antigeni ovog tipa rijetko su podložni manjim promjenama (mutacijama genske strukture virusa). Epidemije gripe virusa tipa B najčešće su u školama te ustanovama gdje se okuplja veći broj ljudi. Gripa uzrokovana C tipom virusa najčešće uzrokuje blage kliničke simptome bolesti. Postojanje (prevalencija) antitijela na ovaj tip virusa u općoj populaciji je visoka, a virus rijetko uzrokuje manifestnu infekciju u čovjeka.

Članak 3.

Od izvan plućnih komplikacija najčešći je Reyev sindrom. On se najčešće javlja kao komplikacija infekcijom virusa tipa B, rjeđe tipa A ili Varicella – zoster infekcije djece u dobi 2-16 godina. Ovaj sindrom počinje najčešće mučninom, povraćanjem tijekom 1-2 dana, nakon kojih se javljaju simptomi CNS-a (mozga). Simptomi uključuju psihičke poremećaje u rasponu od pospanosti (letargije) do kome (gubitka svijesti i određenih refleksa). Ponekad se javljaju grčevi (konvulzije) i delirij. U nalazima krvi susreće se povišenje jetrenih enzima i amonijaka uz povećanje jetre. Primijećena je povećana učestalost pojave Reyevog sindroma kod oboljelih od gripe koji su uzimali acetilsalicilnu kiselinu (aspirin ili andol) u dobi do 18 godina. Inkubacija gripe (razdoblje od infekcije do pojave prvih simptoma) iznosi samo 1 do 3 dana. Bolest nastupa vrlo naglo. Bolesnici uz visoku temperaturu i druge opće simptome osjećaju potpunu klonulost i nemoć, mučninu i gubitak apetita, a neki su pospani, smeteni ili dezorijentirani. Temperatura može biti izrazito visoka, nerijetko i iznad 40°C, osobito u prva tri dana bolesti. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, osobito u male djece. U početku obično nema respiratornih simptoma, a nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj, a u nekih bolesnika i promuklost. Pojavom tih simptoma klinička slika influence postaje karakterističnija, a 6.1.5.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije imala neznatan utjecaj na proračun Grada.

Članak 3.

Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna pa prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.1.5.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije Tablica 23. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Epidemije i pandemije Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina X 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće dijagnoza sigurnija. Temperatura obično ostaje povišena 4 do 6 dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab apetit i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko tjedana. Virus gripe tipa A ima sposobnost mutacije (promjene) izgleda, sastava H i N antigena (glavnih, odnosno virulentnih) dijelova virusa i zato se smatra da taj tip virusa uzrokuje teži tijek bolesti. Upravo virus gripe tipa A uzrokom je pandemije (epidemija diljem svijeta). Velika pandemija ovom grupom virusa zabilježena je osobito početkom 20. stoljeća kada je od tog virusa umrlo nekoliko milijuna ljudi diljem svijeta. Poznate su i komplikacije gripe. One se javljaju kod osoba koje ne miruju za vrijeme trajanja bolesti, kod jako mladih osoba, djece ili starijih osoba koje boluju od kroničnih bolesti kao što su bolesti srca. KOPB (kronična opstruktivna bolest pluća), kod oboljelih od nervnih bolesti ili kod imuno kompromitiranih osoba (oboljelih od HIV-a ili kod osoba koje su na terapiji imuno supresivima ili kortikosteroidima).

Članak 3.

Veći problem, a ujedno i najčešći kao komplikacija gripe je nastanak virusne, bakterijske ili mješovite upale pluća. Primarna virusna upala pluća kao komplikacija gripe je najrjeđa ali i najteža. Takvi bolesnici obično se ne oporavljaju nakon nastanka općih simptoma, već imaju napadaje kašlja s ili bez vrućice, a ponekad iskašljavaju i sukrvavi iskašljaj. Srčani bolesnici sa stenozom mitralnog zaliska (suženjem mitralnog zaliska), imaju povećanu sklonost razvoju virusne upale pluća kao komplikacije gripe. Glavno obilježje bakterijske upale pluća nakon gripe je ponovna pojava temperature nakon dva do tri dana poboljšanja tijeka bolesti. Takvi bolesnici nakon ponovne pojave vrućice imaju produktivni kašalj (iskašljavaju), a na plućima se čuje karakterističan zvuk bakterijske upale pluća. Uzročnici koji najčešće uzrokuju bakterijsku upalu pluća nakon gripe su Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus i Stranica 802 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. Haemophilus influenze. Bolesnici s najvećim rizikom za razvoj ove bolesti su srčani bolesnici ili oboljeli od kroničnih plućnih bolesti. Virus gripe rijetko je povezan s komplikacijama na mozgu (upala mozga, encefalitis), srca (upala srčanog mišića, miokarditis) ili upale mišića (miozitis). Upala mozga (encefalitis), može izazvati pospanost te komu. Upala srčanog mišića (miokarditis), može uzrokovati šumove na srcu ili zatajenje srca (oslabljen rad srca), ili srčani arest (prestanak rada srca). 6.1.6.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na život i zdravlje ljudi S obzirom na broj stanovnika Grada procjenjuje se da epidemije i pandemije imaju katastrofalan utjecaj na život i zdravlje ljudi, odnosno stanovništvo Grada. Procijenjeno je da bi epidemijom influence bilo zahvaćeno više od 0,036%, s obzirom na broj stanovnika Grada koji pripadaju najugroženijim skupinama.

Članak 3.

Tablica 24. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Epidemije i pandemije Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika Odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a. 6.1.6.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na gospodarstvo Gospodarske posljedice epidemije influence odnose se na izostanak s posla, eventualno smanjeni poslovni učinak radi nedostataka radne snage te troškove liječenja i hospitaliziranja. Kategorija Posljedice Kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.1.7. Matrica ukupnog rizika – Epidemije i pandemije VRSTA OPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Najveći troškovi odnose se na liječenje hitnih medicinskih usluga i hospitalizacije osoba. Također, šteta epidemija i pandemija očituje se i u smanjenju broja radno sposobnog stanovništva, odnosno za očekivati je porast bolovanja u prosječnom trajanju od 15 dana po stanovniku, što u konačnici rezultira smanjenim učinkom rada i eventualnim gubicima za gospodarstvo. Uzimajući u obzir primarne i sekundarne posljedice epidemija, procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna.

Članak 3.

Tablica 25. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Epidemije i pandemije Gospodarstvo U eurima (% s Kategorija Posljedica obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.1.6.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana najvjerojatnijim neželjenim događajem uslijed epidemije imala neznatan utjecaj na proračun Grada. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna, prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.1.6.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Epidemije i pandemije Tablica 26. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Epidemije i pandemije Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit.

Članak 3.

Vrlo visok Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u rizik iznimnim situacijama. 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 803 RIZIK: Epidemije i pandemije NAZIV SCENARIJA: Epidemija influence na području Grada te pojava epidemije novog virusa 6.1.8. Izvor podataka 1. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021. godine 2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2024. god., 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016. god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016. god., Izmjene i dopune iz 2019. god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016. god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.2. EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE – EKSTREMNE TEMPERATURE Naziv scenarija Pojava toplinskog vala na području Grada Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave Rizik Ekstremne temperature Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Grad Mursko Središće Izvršitelj: Pročelnik 6.2.1. Uvod Toplinski val predstavlja dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena te je u većini slučajeva praćen visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajene temperature za pojedino razdoblje određenog područja. U hladnijim područjima toplinski valovi mogu predstavljati temperature koje su uobičajene u toplijim klimatskim područjima, ako se javljaju izvan sezone. Toplinski valovi glavni su uzročnici toplinskih udara, odnosno stanja organizma koje karakterizira povišena tjelesna temperatura koja nastaje radi povećane tjelesne aktivnosti u uvjetima visoke temperature i vlage zraka. Toplinski valovi nerijetko izazivaju sunčanicu, prestanak termoregulacije, pretjeranu vrućinu, grčeve, iznenadni kolaps te pad tlaka, glavobolju i slične tegobe.

Članak 3.

Potrebno je napomenuti da su posebno ugrožene skupine: djeca, osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te osobe koje rade na otvorenim prostorima. 6.2.2. Prikaz utjecaja ekstremnih temperatura na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti Stranica 804 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. 6.2.3. Kontekst Sustavnim praćenjem klimatoloških prilika Hrvatske utvrđen je trend porasta prosječne temperature, promjene količine padalina, kao i veće varijacije klime. Nastavi li se sadašnji trend, u idućih 30 godina na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0,6 °C, a ljeti do 1 °C, dok se će se količina oborina neznatno mijenjati. U razdoblju između 2040. i 2070. godine očekuje se još veći porast prosječne mjesečne temperature između 1,6 °C i 3 °C, a količina oborina na obali značajno će se smanjiti tijekom ljetnih mjeseci.

Članak 3.

Promjena klime direktno utječe na način gospodarenja vodama, bilo da se radi o većoj potrebi za navodnjavanjem poljoprivrednih površina (povećanje temperature) ili potrebi za većim stupnjem obrane od visokih voda (povećanje oborina). Smanjenjem količine oborina dolazi do pada vodnoga lica te je potrebno uložiti veću energiju za crpljenje podzemne vode. Slijedom navedenoga, klimatološke značajke prepoznate su kao izražen i bitan problem te izazov u budućem planiranju korištenja voda u Republici Hrvatskoj. Klima prostora Grada ima obilježja panonske, odnosno kontinentalne. Za razdoblje posljednjih 50 godina mogu se izdvojiti kao bitne značajke vruća ljeta i hladne zime. Godišnja amplituda doseže više od 50 o C od -25 o C zimi do +30 o C ljeti. Prijelaz iz zimskog u ljetni period je relativno brz te temperature već u ožujku mogu doseći +15 o C. Isto tako može se pojaviti i nagli mraz nakon višednevnog toplog razdoblja. Najčešći vjetrovi su sjeverni i južni, ali relativno male jačine. Najveće brzine vjetrova (30 m/s) zabilježene su iz sjeveroistočnog smjera (NNE) i južnog (S) smjera. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 765 mm/ m2, najviše od svibnja do srpnja, što odgovara vegetacijskom ciklusu ratarskih kultura. Na prostoru uz rijeku česta je pojava magli, uglavnom na prijelazu godišnjih doba. Posljednje desetljeće, vjerojatno pod utjecajem globalnih klimatskih promjena, povećava se prosječna zimska temperatura kao i ekstremna ljetna te smanjuju godišnje količine i mijenja režim padalina.

Članak 3.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je službeno potvrdila da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja, uz znatnu razliku u odnosu na prethodnu najtopliju godinu. Godišnja srednja globalna temperatura približila se vrijednosti od 1,5 °C višom u odnosu na predindustrijsku razinu, što je simbolična razina jer je cilj Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama ograničiti dugoročni porast temperature (u prosjeku tijekom više desetljeća, a ne za pojedinačnu godinu poput 2023.) na najviše 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. Šest vodećih međunarodnih skupina podataka pomoću kojih se prati globalna temperatura, a koje je objedinila WMO, pokazuju da je godišnja srednja globalna temperatura 2023. bila za 1,45 ± 0,12 °C viša od predindustrijskih razina (1850. – 1900.). Svakoga mjeseca, od lipnja do prosinca 2023. zabilježeni su novi mjesečni rekordi globalne temperature. Srpanj i kolovoz 2023. bili su dva najtoplija mjeseca u povijesti mjerenja. Odstupanja srednje godišnje temperature zraka u 2023. godini u Hrvatskoj u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u rasponu od 0,7 °C (Makarska) do 2,0 °C (Bilogora). Na svim postajama temperatura zraka bila je viša od višegodišnjeg prosjeka. Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike u Hrvatskoj u 2023. godini opisane su sljedećim kategorijama: vrlo toplo (dio središnje Hrvatske, okolica Parga i Zavižana, veći dio srednje i južne Dalmacije) i ekstremno toplo (istočna i dijelovi središnje Hrvatske, gorska Hrvatska, sjeverno Hrvatsko primorje, sjeverna Dalmacija, otoci Vis, Korčula i Lastovo).

Članak 3.

Slika 9. Prikaz odstupanja srednje temperature zraka u 2023. godini Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2024. god. Odstupanja srednje sezonske temperature zraka za zimu 2022./2023. u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u rasponu od 1,1 °C (Makarska) do 3,1 °C (Gradište). Na svim postajama temperatura zraka je bila viša od višegodišnjeg prosjeka. Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike u Hrvatskoj za zimu 2022/2023. godine opisane su sljedećim kategorijama: toplo (sjeverozapadni dio središnje Hrvatske, veliki dio gorske Hrvatske, Kvarner s dijelom otoka i dio Istre, veći dio primorskog dijela srednje Dalmacije), vrlo toplo (istočna Hrvatska, veliki dio središnje Hrvatske, Istra, dio kvarnerskih otoka, dio gorske Hrvatske, sjeverna Dalmacija, otoci srednje Dalmacije, južna Dalmacija) i ekstremno toplo (Lastovo). Slika 10. Prikaz odstupanja srednje mjesečne temperature zraka u zimi 2022./2023. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2024. god. 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 805 Odstupanja srednje temperature zraka u rujnu 2023. u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u rasponu od 2,1 °C (Makarska) do 4,3 °C (Bilogora). Temperatura zraka bila je značajno viša od prosjeka na svim postajama. Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike u Hrvatskoj za rujan 2023. godine opisane su sljedećim kategorijama: vrlo toplo (šira okolica Parga, veći dio gorske Hrvatske, gotovo cijela srednja Dalmacija, otoci Korčula i Lastovo južne Dalmacije) i ekstremno toplo (istočna i središnja Hrvatska, dijelovi gorske Hrvatske, dijelovi Kvarnera, Istra, sjeverna Dalmacija, otok Vis i okolica Ploča u srednjoj Dalmaciji, južna Dalmacija izuzev otoka Korčule i Lastova).

Članak 3.

Slika 11. Prikaz odstupanja srednje mjesečne temperature zraka za rujan 2023. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2024. god. Sukladno karti maksimalne temperature zraka [°C] za promatrano razdoblje 50 godina (podaci: 1971. – 2000.), maksimalne temperature zraka [°C] za povratno razdoblje 50 godina, iznose 35 – 40 °C za područje Grada. Toplinski val, odnosno ekstremna toplina nekog kraja je dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, točnije definira se kao ljetna temperatura zraka koja je značajno viša od prosječne temperature u istom periodu godine nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajeno vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u hladnijem području mogu predstavljati toplinski val ako su izvan uobičajenog vremenskog obrasca tog područja. Kritičnu skupinu za određivanje referentnog broja ugroženog stanovništva čine: osobe starije životne dobi od 65 godina na više, djeca 0 – 4 godine, osobe zaposlene na poljoprivredi, u građevinarstvu te stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (npr. osobe s invaliditetom). 6.2.4. Uzrok ekstremnih temperatura Uzrok ekstremnih temperatura su klimatske promjene. 6.2.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed ekstremnih temperatura Visoke temperature izuzetno su opasne za određene skupine stanovništva. Prvenstveno su to mala djeca, starije osobe, pretili i kronični bolesnici, posebno srčano-žilni, plućni i psihički bolesnici. Uzimanje nekih lijekova može povećati osjetljivost na visoke temperature. Lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti mogu smanjiti znojenje, koje nam je nužno za rashlađivanje, a diuretici (za izlučivanje tekućine), mogu dovesti do smanjene količine znoja i dehidracije. Visoke temperature i izlaganje suncu mogu i kod zdravih osoba izazvati razne tegobe, od onih izravnih, kao što su sunčanica i toplotni udar, do neizravnih, kao što su dehidracija i opće loše stanje. Općenito, pri višim temperaturama javlja se umor, tromost, težina u cijelom tijelu, pospanost, dekoncentracija i otežano disanje.

Članak 3.

Dodatni utjecaj na razmjer posljedica imaju i često promjene vremena u ljetnim mjesecima, odnosno varijacije temperatura, točnije hladniji ljetni dani koje prati nagli rast temperature s povećanim udjelom vlage u zraku. Pojava toplinskog vala karakteristična je pojava na području Grada. Valja napomenuti da pravovremeno upozoravanje na pojavu toplinskog vala te praćenje uputa o ponašanju od strane stanovništva može spriječiti broj ljudi i životinja koji kojima se javljaju posljedice od pojave toplinskog vala. 6.2.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed ekstremnih temperatura Ignoriranje upozorenja o pojavi toplinskih valova značajno utječe na stanovništvo te stočni fond i poljoprivredni urod. Ne provođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira simptomima toplinskog udara kod stanovništva te stočnog fonda i propadanja uroda. Posljedice se javljaju boravkom stanovništva na direktnom suncu te u zatvorenim prostorijama koje nemaju adekvatan rashladni sistem, odnosno nema potrebnog prozračivanja ili provjetravanja posebno u uvjetima visoke vlage u zraku. Velika količina vlage u zraku opasna je kako za ljudski, tako i za životinjski organizam jer sprječava isparavanje vode s kože što je važno za hlađenje organizma. Također, nagli izlasci iz previše rashlađenih prostora, pogotovo automobila dovode do stanja šoka organizma radi prekratkog vremena prilagodbe na nagle promjene temperature. Rizičnim skupinama posebice osjetljive na izloženost toplinskim valovima odnosno visokim temperaturama smatraju se:

Članak 3.

− osobe starije od 65 godina, − djeca mlađa od 4 godine, − trudnice, − teško pokretne osobe, invalidi, − osobe koje boluju od raznih kroničnih bolesti, − radnici koji rade na otvorenom bez adekvatne zaštitne opreme, − pretile osobe, − osobe koje žive same, bez pomoći drugih (socijalna izolacija). Rizični čimbenici koji utječu na posljedice uslijed izloženosti toplinskim valovima su: − nedostatak klimatizacijskih uređaja u radnim i stambenim prostorima, − loša termoizolacija i stara infrastruktura zgrada, − život u gradskim (urbanim) sredinama, Stranica 806 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. − nedostatak biljne vegetacije i zelenila u gradskim sredinama, − stanovanje (rad) na zadnjim katovima ili ispod samog krova zgrada. 6.2.5. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature Nastupilo je vrijeme klimatskih promjena. Česte promjene vremena koje variraju na većim ljestvicama izrazito negativno utječu na ljudski organizam. Toplinski valovi predstavljaju dugotrajnije razdoblje i produženi period izrazito toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim postotkom vlage u zraku. Ekstremne toplinske događaje karakteriziraju povišene temperature, više i od 38°C kroz duži niz dana te ustajala i topla zračna masa s toplim noćima iznad uobičajenog prosjeka. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali i noćne temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi. Zdravstveni problemi javljaju se kada organizam više ne može održavati normalnu tjelesnu temperaturu. Kod nagle pojave toplinskog vala u pretpostavljenom trajanju od 10 dana javljaju se poremećaji u prehrani stanovništva što uzrokuje poremećaje u organizmu nastale lošom i nepravilnom prehranom u vrijeme velikih vrućina.

Članak 3.

Učinci toplinskih valova u dužem trajanju od 10 dana • Sunčanica Nastaje i kao rezultat zajedničkog djelovanja opće hipertermije i lokalnog ozračenja infracrvenim zrakama nezaštićenog zatiljnog dijela glave. Ugrožene su sve osobe koje se dugotrajno izlažu sunčevim zrakama ako nemaju pokrivalo za glavu. Osobito su podložne osobe svijetle puti, osobe bez kose te djeca i starije osobe koje se i inače slabije prilagođavaju naglim promjenama temperature. Blagi ili umjereni simptomi sunčanice su: crvenilo lica, edemi, sinkopa, grčevi, iscrpljenost, suha i topla koža, tjelesna temperatura iznad normalne, srčani ritam i disanje su ubrzani, zatim glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica, šum u ušima, nemir, pospanost, nemogućnost orijentacije u vremenu i prostoru. U težim slučajevima može nastati proširenje zjenica, omamljenost, nesvjestica te na kraju koma i smrt. • Toplinski udar Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja visokim temperaturama, kada tijelo više ne može regulirati tjelesnu temperaturu i ne može se rashladiti. U takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo narasti te u razmaku od 10 do 15 minuta dosegnuti i preko 41°C. Toplinski udar može se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom i opasno je stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam. Svi takvi bolesnici umiru ako im se ne pruži pomoć. Potrebno je hitno pružanje liječničke pomoći, jer može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. Simptomi toplinskog udara su: vrlo visoka tjelesna temperatura iznad 40°C, crvena, suha i vruća koža, bez znoja, izuzetno brzi otkucaji srca, vrtoglavica, glavobolja, umor, mučnina i povraćanje, zbunjenost, delirij ili gubitak svijesti, nedostatak zraka pa sve do grčeva te krvi u urinu ili stolici.

Članak 3.

• Toplinski grčevi Nastaju zbog posljedice opadanja koncentracije NaCl u krvi kod osoba koje su zbog znojenja izgubile mnogo soli. Obično se javljaju kao posljedica intenzivnog i teškog fizičkog rada ne aklimatiziranih osoba u ambijentu s visokom temperaturom. Nastup grčeva je nagao i unesrećeni obično pada na pod sa savijenim nogama. Zahvaćeni su obično listovi nogu, mišići ruku i trbušni mišići. Koža je blijeda i znojna, temperatura normalna, a na zgrčenom mišiću možemo opipati zadebljanja. Grčevi obično dolaze u napadima te se mogu intenzivno ponavljati popraćeni boli. • Toplinska iscrpljenost Toplinska iscrpljenost je klinički sindrom slabosti, malaksalosti, mučnine, sinkope i drugih nespecifičnih simptoma izazvanih izlaganjem toplini, a koji nije opasan po život. Termoregulacija nije oštećena. Toplinska iscrpljenost je posljedica neravnoteže vode i elektrolita izazvana izlaganjem toplini, uz tjelesni napor ili bez njega. Simptomi su često neodređeni pa bolesnici ne moraju shvatiti kako im je uzrok toplina. Simptomi mogu uključivati slabost, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu i ponekad, povraćanje. Sinkopa uslijed dugog stajanja na vrućini (toplinska sinkopa) je česta i može oponašati kardiovaskularne poremećaje. Prilikom pregleda se bolesnici doimaju umornima, a obično su oznojeni i imaju tahikardiju. Psihičko stanje je tipično nepromijenjeno, za razliku od toplotnog udara. Temperatura je obično normalna, a kad je povišena, ne prelazi 40 °C. Dijagnoza se postavlja klinički, a za to je potrebno isključivanje drugih mogućih uzroka (npr. hipoglikemije, akutnog koronarnog sindroma, raznih infekcija). Laboratorijske pretrage su potrebne samo ako je potrebno isključiti nabrojana stanja.

Članak 3.

Liječenje obuhvaća smještanje bolesnika u hladno okruženje, u ležeći ispruženi položaj uz IV nadoknadu tekućine, u pravilu se daje 0,9% – tna fiziološka otopina; peroralnom se rehidracijom ne mogu u dovoljnoj mjeri nadoknaditi elektroliti. Brzina i količina rehidracije ovise o dobi, osnovnim bolestima i kliničkom odgovoru. Često je dovoljno nadomještanje od 1–2 L brzinom od 500 ml/h. Starijim i srčanim bolesnicima može biti potrebna tek nešto sporija nadoknada; bolesnicima u kojih se sumnja na hipovolemiju u početku može biti potrebna brža nadoknada. Hlađenje tijela izvana nije potrebno. Rijetko, tešku toplinsku iscrpljenost nakon teškog rada može komplicirati rabdomioliza, mioglobinurija, akutno zatajenje bubrega i diseminirana intravaskularna koagulacija. 6.2.5.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. S obzirom na broj stanovnika Grada koji pripadaju najugroženijim skupinama, procjenjuje se da će broj stanovnika koji će biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica pojave toplinskog vala prelaziti 0,036% ukupnog stanovništva Grada. Što predstavlja katastrofalne posljedice na život i zdravlje ljudi.

Stranica 807

Članak 3.

28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 807 Tablica 27. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika Odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a. 6.2.5.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Grada. Procijenjeno je da će toplinski val dužeg trajanja smanjiti poljoprivrednu proizvodnju do 30% pa i više ovisno o vegetacijskom stadiju poljoprivrednih kultura, imati utjecaja na smanjenje kapaciteta vodocrpilišta što rezultira padom pritiska vode u sustavu te dolazi do ugroze vodoopskrbe. Također, utjecajem toplinskog vala, točnije dugotrajnim visokim temperaturama, smanjuje se protok i udio kisika u kopnenim vodenim tijelima što dovodi do pomora vodenih organizama, onečišćenja okoliša te mogućnost nastanka zaraznih bolesti. S obzirom na štete koje su vjerojatne na području Grada uslijed ekstremnih temperatura, posljedice su procijenjene malenim, odnosno očekuje se šteta manja od 20% proračuna Grada.

Članak 3.

Tablica 28. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature Gospodarstvo U eurima (% Kategorija Posljedica s obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.2.5.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura imala neznatan utjecaj na proračun Grada. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.2.5.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura Tablica 29. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature Kategorija Posljedice Kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.2.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne temperature Toplinski valovi predstavljaju dugotrajnije razdoblje i produženi period izrazito toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim postotkom vlage u zraku. Ekstremne toplinske događaje karakteriziraju povišene temperature, više i od 38°C kroz nekoliko dana te ustajala i topla zračna masa s toplim noćima iznad uobičajenog prosjeka. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali i noćne temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi.

Članak 3.

Posljedice se javljaju boravkom stanovništva na direktnom suncu te u zatvorenim prostorijama koje nemaju adekvatan rashladni sistem, odnosno nema potrebnog prozračivanja ili provjetravanja posebno u uvjetima visoke vlage u zraku. Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Posljedice pojave naglog toplinskog vala u trajanju od 4 dana najviše će osjetiti kronični bolesnici, radnici na otvorenome te osobe starije životne dobi. Posljedice mogu biti blaže, odnosno može se pojaviti blaži oblik sunčanice, zatim toplinska bolest koja je karakterizirana dehidracijom, ubrzanim radom srca, ubrzanim i plitkim disanjem te ortostatskom hipotenzijom i toplinska iscrpljenost čiji simptomi se manifestiraju uslijed neravnoteže vode i NaCl u organizmu. 6.2.6.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na život i zdravlje ljudi S obzirom na broj stanovnika Grada koji pripadaju najugroženijim skupinama, procjenjuje se da će broj stanovnika Stranica 808 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. koji će biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica pojave toplinskog vala prelaziti 0,036% ukupnog stanovništva Grada što predstavlja katastrofalne posljedice na život i zdravlje ljudi. Tablica 30. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne temperature Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice Odabrano stanovnika u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X 6.2.6.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.

Članak 3.

Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Grada. Procijenjeno je da će toplinski val kraćeg trajanja smanjiti poljoprivrednu proizvodnju do 30% ovisno o vegetacijskom stadiju poljoprivrednih kultura te neće imati utjecaja na smanjenje kapaciteta vodocrpilišta. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Tablica 31. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne temperature Gospodarstvo U eurima (% s Kategorija Posljedica obzirom na Odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.2.6.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura imala neznatan utjecaj na proračun Grada. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna te prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.2.6.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura Tablica 32. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Ekstremne temperature Kategorija Posljedice Kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.2.7. Matrica ukupnog rizika – Ekstremne vremenske pojave (Ekstremne temperature)

Članak 3.

VRSTA OPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Vrlo visok Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u rizik iznimnim situacijama. Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija Odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće RIZIK: Ekstremne vremenske pojave – Ekstremne temperature NAZIV SCENARIJA: Pojava toplinskog vala na području Grada 28. ožujka 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 809 6.2.8. Izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2020.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016. god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god.

Članak 3.

7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.3. EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE - VJETAR (KRETANJE ZRAČNIH MASA OPĆENITO) Naziv scenarija Pojava olujnog vjetra na području Grada Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave Rizik Vjetar Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Grad Mursko Središće, VZG Mursko Središće Izvršitelj: Komunalni redar, Zapovjednik VZG 6.3.1. Uvod Vjetar opisujemo kao strujanje zračnih masa koje nastaje uslijed razlike temperatura odnosno tlakova. Strujanjem zraka dolazi do trenja, odnosno gubitka kinetičke energije u doticaju s čvrstom podlogom, što rezultira razlikama u brzini strujanja u prostoru i vremenu. Uslijed nejednolikog zagrijavanja Zemljine površine dolazi do zagrijavanja zračnih masa. Topli zrak uzdiže se na desetak km u ekvatorijalnom pojasu te se usmjerava prema polovima i zakreće pod utjecajem Zemljine rotacije, odnosno Coriolisove sile. Hladni zrak popunjava nastale praznine i tako uzrokuje stalne vjetrove. Lokalni vjetrovi nastaju zbog globalne raspodjele tlaka i putujućih cirkulacijskih sustava odnosno, uvelike ovise o topografskom i geografskom obilježju kao što su: drveće, zgrade, jezera, more, planine i kotline. Vjetar se najčešće opisuje dvjema jednostavnim komponentama: smjerom i jačinom. Za određivanje smjera koristi se vjetrulja, a označavamo ga stranom svijeta s koje dolazi. Slika 12. Vjetrulja Izvor: Vjetroelektrane.com Jačinu vjetra određujemo anemometrom ili pomoću Beaufortove ljestvice, oznakama od 0 do 12, gdje 0 označava brzinu vjetra od 0-14 km/h, a 12 označava orkanski vjetar jači od 154,8 km/h.

Članak 3.

Tablica 33. Prikaz Beaufort ljestvice Brzina Naziv vjetra Opažene karakteristike Beaufort km/h 0 tišina 0 - 1 dim se diže vertikalno uvis dim se ne diže vertikalno, ali ga 1 lahor 2 - 6 čovjek još uvijek ne osjeti čovjek ga osjeti na goloj koži, 2 povjetarac 7 - 12 listovi trepere lišće treperi i šušti, lakše 3 slab vjetar 13 - 18 zastave se dižu Stranica 810 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. ožujka 2025. umjeren diže lakše predmete s tla, njiše 4 19 - 26 vjetar manje grane na drveću njiše veće grane i manja stabla, umjereno 5 27 - 35 na vodi se stvaraju jak vjetar valovi koji se pjenušaju zuji na čvrstim predmetima, 6 jak vjetar 36 - 44 njiše velike grane žestok otežava hodanje, njiše cijelo 7 45 - 54 vjetar drveće, valovi se pjene pravi štete, kida plodove s olujan 8 55 - 65 voćaka, lomi grančice s vjetar lišćem. jak olujni 9 66 - 77 diže krovove, ruši stabla vjetar orkanski 10 78 - 90 drveće obara i čupa s korijenom vjetar jak 91 - 11 orkanski čupa jače drveće 104 vjetar 12 orkan > 104 pustoši kraj Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 6.3.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos X podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

Članak 3.

Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita X i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.3.3. Kontekst Svi vjetrovi nastaju na isti način – uslijed promjene temperature. Kad se zrak zagrije, on se širi, postaje lakši i diže se uvis, a hladniji zrak dolazi na njegovo mjesto. Vjetrovi se dijele na one koji su dio svjetskog sustava vjetrova i lokalne vjetrove. Oni vjetrovi koji pušu u istom pravcu preko cijele godine nazivaju se stalni vjetrovi. Njih razbijaju ili prekidaju lokalni, vjetrovi koji pušu iz raznih pravaca. Lokalni vjetrovi nastaju ako naiđu hladne zračne mase s visokim pritiskom ili toplije zračne mase s niskim pritiskom. Obično ne traju dugo. Poslije nekoliko sati ili najkasnije nekoliko dana, iznova se javljaju stalni vjetrovi. Drugi lokalni vjetrovi nastaju uslijed dnevnog zagrijavanja ili hlađenja Zemlje. U tu skupinu vjetrova spadaju povjetarci s kopna ili s mora. Opća cirkulacija atmosfere je osnovna vrsta strujanja u atmosferi, kojom se izmjenjuju velike zračne mase u horizontalnom i vertikalnom smjeru. U njoj važnu ulogu imaju strujanja u vezi s putujućim ciklonama i anticiklonama. Ta strujanja posreduju u razmjeni zračnih masa između polarnih, umjerenih i suptropskih širina i daju glavnu značajku vremenskim zbivanjima kod nas. Lokalna cirkulacija zraka nastaje zbog različita zagrijavanja zraka iznad kopna i mora i zbog različita sastava i oblika tla. S tim u vezi pojavljuju se karakteristični lokalni vjetrovi s mora i kopna. Najpoznatiji kontinentalni vjetrovi su košava, sjeverac te južni vjetar. Režim vjetrova na nekome mjestu može se grafički prikazati pomoću ruže vjetrova. Prema jakosti vjetrovi se nazivaju tišina (kad nema vjetra), lahor, povjetarac, slab vjetar, umjeren vjetar, jak vjetar, olujni vjetar, orkanski vjetar i orkan.

Ostali akti u ovom izdanju (196)